Rubrika: Upravljanje rizicima i redukcija rizika

Naslov: Bosna i Hercegovina se pridruuje globalnoj kampanji redukcije rizika od katastrofa

Dr. Samir Huseinbai

urednik@asadria.ba

Svijet je sve vie suoen sa uestalim katastrofama prirodnog i antropolokog porijekla, koje rezultiraju velikom magnitudom,
intenzitetom, ekstenzitetom i posljedicama po ljude, materijalna dobra, ivotnu okolinu i biodiverzitet. Reforma humanitarnih
poslova koju su Ujedinjene nacije preduzele poetkom 90-ih godina 20. stoljea imala je za pozitivnu posljedicu uspostavu
novih instrumenata i mehanizama kojima se znaajnije utjee na svijest o rizicima od nastanka katastrofa, njihovoj redukciji
(u daljem tekstu: smanjenje) i ukljuenju smanjenja rizika od katastrofa u politiku i strategiju odrivog razvoja. Naroito je u
posljednje dvije decenije (19902010) u prosjeku vie od 200 miliona ljudi svake godine bilo pogoeno katastrofama. Nakon
reformskih promjena tokom 90-ih godina (iniciranje globalne dekade smanjenja pojave katastrofa, formiranje struktura i
mehanizama za koordinaciju humanitarnih poslova, poput organizacije OCHA, institucije generalnog podsekretara za
humanitarne poslove i mree rezidentnih predstavnika) i na osnovu nauenih lekcija iz katastrofalnih zemljotresa (Kobe u
Japanu 1995., Bam u Iranu 2003. te vie drava jugoistone Azije nakon zemljotresom uzrokovanog cunamija 2004.), drave
svijeta su se ujedinile u ideji pokretanja globalne kampanje smanjenja rizika od katastrofa.
Iniciranje Globalne platforme
Kao rezultat razumijevanja globalnog problema rizika od nastanka katastrofa nastala je Globalna platforma za smanjenje
rizika od katastrofa. Dakle, kako bi se globalno usaglasili ciljevi i koraci za akciju u smanjenju rizika od katastrofa, na osnovu
rezolucije Generalne skuptine Ujedinjenih nacija broj: A/RES/58/214, drave lanice Ujedinjenih nacija okupile su se na
Svjetskoj konferenciji o smanjenju katastrofa u Kobeu, Hyogo prefektura, Japan, u periodu 1825. januara 2005. god. Kako
bi se izradio efektivan plan za nastavak mjera smanjenja u narednom desetogodinjem periodu, cilj Konferencije bio je
izvriti inventuru izvrenih mjera strategije smanjenja rizika od katastrofa i ostvarenog napretka od konferencije u Yokohami
1994. g.

Konferencija je rezultirala sljedeim ishodom:

- izvrena je revizija Yokohama strategije i plana akcije za sigurniji svijet,
- usvojena je Hyogo deklaracija,
- doneen je Hyogo okvir za akciju za period 20052015. g. sa motom: Izgradnja otpornosti drava i zajednica na
katastrofe,
- potpisana je zajednika izjava specijalnog zasjedanja o smanjenju rizika od katastrofa u podruju Indijskog okeana
za sigurniju budunost.

Identificirana podruja su osnova za nastavak djelovanja u narednoj dekadi smanjenja rizika od katastrofa, utvrenoj u
Okirnom planu akcije za period 20052015. god. Za razmatranje mjera smanjenja rizika od katastrofa naroito je vaan Okvir
za akciju u periodu provedbe platforme. Polje djelovanja Okvira za djelovanje ukljuuje katastrofe prouzrokovane prirodnim
opasnostima te povezane ekoloke i tehnoloke opasnosti i rizike. Navedeni okvir za akciju ine strategijski ciljevi i prioriteti
akcije kojima treba ostvariti utvreni opi cilj Globalne platforme do 2015. godine.

Strategijski ciljevi akcije do 2015. godine su:

- Efikasnija integracija aspekata rizika od nastanka katastrofa u strategije odrivog razvoja, planiranje i programiranje na
svim nivoima, sa posebnim fokusom na prevenciju, ublaavanje, pripravnost i smanjenje ranjivosti;
- Razvoj i jaanje institucija, mehanizama i kapaciteta na svim nivoima, posebno na lokalnom, koji su u stanju sistematski
doprinijeti stvaranju otpornosti na hazarde (ili uzrone opasnosti);
- Sistematsko uvrtavanje modaliteta smanjenja rizika u kreiranje i implementaciju programa spremnosti na iznenadne
hazarde, odgovora na hazarde i oporavak u obnovi pogoenih zajednica.
Prioritetne akcije do 2015. godine su:
- Osigurati da je smanjenje rizika od katastrofa dravni i lokalni prioritet sa jakom institucionalnom osnovom za
implementaciju;
- Identifikovati, procijeniti i nadgledati rizike od katastrofa i ojaati sistem ranog upozoravanja;
- Koristiti znanje, inovacije i edukaciju kako bi se izgradila svijest o sigurnosti i otpornosti na rizik na svim nivoima;
- Smanjiti temeljne faktore rizika;
- Ojaati pripravnost na katastrofe kako bi se osigurao efikasan odgovor na svim nivoima.

Doprinos Bosne i Hercegovine i susjednih drava Globalnoj platformi

Prihvatanje metodologije, provoenje preporuenih mjera smanjenja rizika, razvoj lokalne otpornosti i redovno izvjetavanje
o uinjenom napretku drave direktno doprinosi provedbi akcija i ostvarenju ciljeva Okvirnog plana akcije Globalne platforme
za period 20052015. godine. Ne ulazei u unutarnju organizaciju drava, Ujedinjene nacije kroz svoje strukture sarauju sa
dravama u uspostavi dravnih platformi i implementaciji mjera preporuenih u platformama za smanjenje rizika od
katastrofa. Platforma se razliito tumai u dravama lanicama. Negdje je to vladino tijelo koje nalae i nadgleda provoenje
mjera smanjenja rizika, a negdje je to, pak, politiki ili strategijski dokument utvrenih mjera smanjenja rizika.
BiH je organizacijom Konferencije o smanjenju rizika od katastrofa u periodu 2526.03.2013. godine u Sarajevu konano
uinila znaajan iskorak ka regionalnom i globalnom integriranju u oblasti smanjenja rizika od katastrofa. Prethodno je u
periodu 20092012. g. BiH sainila Metodologiju za procjenu rizika i Procjenu ugroenosti od prirodnih ili drugih nesrea.
Poetno nerazumijevanje znaenja Platforme (zbog bojazni od prijenosa nadlenosti) izgleda da je konano prevazieno, to
je pozitivno rezultiralo sazivanjem i odravanjem Konferencije o smanjenju rizika od katastrofa u BiH. Konferencijom se
zvanino inaugurira platforma kao forum za diskusiju predstavnika svih kljunih sektora civilnog drutva sa svih nivoa
organizacije sistema u BiH jedanput godinje, koji e javno predstavljati identificirane hazarde, elemente ranjivosti i
izloenosti hazardima, rezultate izvrenih sektorskih analiza rizika te kroz naunu i strunu diskusiju u pismenoj formi
(zborniku naunih i strunih radova, sa zakljucima i preporukama) davati preporuke svim sektorima o mjerama za
smanjenje identificiranih rizika. Godinji skupovi Platforme u formi foruma bi trebali izvriti pregled uinaka u provedbi
preporuka u prethodnom jednogodinjem periodu i davati preporuke mjera za izgradnju kapaciteta i sposobnosti za
smanjenje rizika od katastrofa nosiocima izvrenja preporuka i ostalim ukljuenim zainteresiranim stranama za naredni
period. O rezultatima diskusija i provedbi preporuka redovno se izvjetavaju vlade na svim nivoima Ustavom utvrene
administrativno-teritorijalne organizacije drave i sistema zatite i spaavanja, a godinje se preko Ministarstva sigurnosti
BiH podnosi izvjetaj Ujedinjenim nacijama (UNISDR) o provedbi Platforme.
Platforma dobila podrku u regionu
U dravama koje granie sa Bosnom i Hercegovinom, a iji su predstavnici bili prisutni na ovoj Konferenciji (Hrvatska i
Srbija), Platforma je vremenom dobijala razumijevanje i podrku politike, te u srednjeronom periodu postala namjenska
vladina struktura civilnog sektora. U Hrvatskoj je to danas posebno struno tijelo od 23 stalna lana najvanijih sektora vlasti
i civilnog drutva, koje nalae i nadzire provedbu mjera smanjenja rizika od katastrofa. U Srbiji je uinjen pomak u pogledu
institucionalizacije Platforme. Naime, Republiki tab civilne zatite je prekomponovan u Dravnu platformu za redukciju
rizika od katastrofa.
U razmatranju doprinosa drava globalnom smanjenju rizika od katastrofa znaajno je naglasiti da globalne strategije i
planovi za redukciju rizika od katastrofa i odrivi razvoj potvruju vanost donoenja i provoenja dravnih politika i strategija
za reduciju katastrofa, kao i vanost javnog komuniciranja i razmjene informacija o rizicima, kako izmeu razliitih institucija
unutar drava tako i meu dravama zbog prekograninosti efekata hazarda i posljedica katastrofa. Otpornost zajednica na
efekte prirodnih i drugih nesrea, manjih ili katastrofalnih razmjera, treba da rezultira znaajnijim reduciranjem gubitaka
pogoenih zajednica u ljudskim, drutvenim, ekonomskim i ekolokim resursima.
Mjere za poboljanje stanja u smanjenju rizika od katastrofa
U analizi realizacije mjera nuno se postavlja obaveza rekapitulacije uinaka. Platforma 20052015. god. je na isteku
vanosti. Gdje smo i ta initi poslije 2015. godine?
Nekim drugim tematskim lankom o smanjenju rizika od katastrofa mogue bi bilo ciljano analizirati pojedine ciljeve, prioritete
i konkretne akcije u utvrenom periodu. Ovim lankom nije bilo mogue izvriti takvu opsenu analizu. Konano, to nije ni
bila svrha, ve je lanak informativne prirode sa ciljem obavjetavanja o pojmu, sadraju i znaaju platforme javnosti kojoj je
ova oblast nepoznata. Konstituiranje Platforme na podruju zapadnog Balkana je dugo trajalo, dakle skoro do okonanja
perioda vaenja Okvirnim planom definiranih prioritetnih akcija 2015. godine.
Platforma na podruju zapadnog Balkana u stalnom je progresu. Uinjen je znaajan napredak u tranziciji od foruma ka
stalnom tijelu Vlade koji ima zadatak da integrira upravljanje rizicima na razliitim nivoima u jednu cjelinu i vri monitoring
provoenja mjera koje proistjeu iz prioritetnih akcija Globalne platforme. Naravno, vrsta i tip dravnog ureenja diktira oblik,
nain organizacije Platforme i metodologiju rada, a pojedina objanjena rjeenja u ovoj fazi stanja sistema vjerovatno nisu
primjenjiva u BiH i ne treba ih po svaku cijenu forsirati. Zatita i spaavanje u upravljanju rizicima daje dovoljnu irinu za sve
ukljuene zainteresirane strane bez bojazni gubitka ili prijenosa nadlenosti. Vei problem je normiranje obaveza i
odgovornosti prema zajednici i institucijama sistema.
Nastavak Globalne platforme kroz neki novi Hyogo II je sasvim izvjestan i postoji vjerovatnoa da e BiH i druge drave
regije uzeti aktivnije uee i dati doprinos izgradnjom vee otpornosti drava i zajednica podlonih identificiranim rizicima od
nesrea. Klastersko upravljanje po sektorima i integrirano upravljanje, koji su predoeni tokom Konferencije u Sarajevu,
imaju smisla u pogledu sistematinog pristupa pitanju rizika od nesrea/katastrofa. Preporuuje se razmotriti razvoj takvog
koncepta po supsidijarnosti. Velika je vjerovatnoa pozitivnih efekata takvog pristupa na viim nivoima u odreenom
srednjeronom periodu. Naravno, da bi se ostvarilo takvo upravljanje rizicima, izuzetno je vano inicirati institucionalno i
masovno komuniciranje o rizicima, te s tim u vezi je vaan aktivniji pristup ovim pitanjima sredstava javnog informiranja.
Privatni sektor je, takoer, jednako vaan u svim fazama upravljanja rizicima i u vanrednim situacijama. Privatne kompanije u
domenu sigurnosnih standarda, osiguranja imovine i lica te drugih oblasti mogu djelovati korektivno i savjetodavno, a
pojedinim mjerama mogu umanjiti rizike ograniavanjem izloenosti hazardima. U odnosu na utvrene prioritete Globalne
platforme, zakljuci i preporuke Konferencije, koji e biti sadrani u zborniku radova za dalje postupanje, bit e naknadno
dostupne naunoj i strunoj javnosti.

Anterfile