Ispitni katalog za dravnu maturu

u kolskoj godini 2016./2017. 1

HRVATSKI
JEZIK
Sadraj
UVOD..................................................................................................5
1. VIA RAZINA ISPITA..............................................................6
1.1. Podruja ispitivanja.......................................................6
1.2. Obrazovni ishodi............................................................6
1.3. Struktura ispita...............................................................8
1.3.1. kolski esej.................................................................9
1.3.2. Knjievnost i jezik....................................................9
1.4. Tehniki opis ispita........................................................9
1.4.1. Trajanje ispita............................................................9
1.4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja............................9
1.4.3. Pribor.........................................................................10
1.5. Opis bodovanja.............................................................10
1.5.1. Vrednovanje prve ispitne cjeline
kolski esej ............................................................10
1.5.2. Vrednovanje druge ispitne cjeline
Knjievnost i jezik................................................12
1.6. Primjeri zadataka.........................................................12
1.6.1. Primjeri esejskoga zadatka.................................12
1.6.1.1. Interpretativni kolski esej...............................12
1.6.1.2. Usporedna ralamba dvaju
ili vie tekstova....................................................14
1.6.1.3. Raspravljaki kolski esej.................................16
1.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izbora.............19
2. OSNOVNA RAZINA ISPITA...............................................21
2.1. Podruja ispitivanja.....................................................21
2.2. Obrazovni ishodi..........................................................21
2.3. Struktura ispita.............................................................23
2.3.1. kolski esej...............................................................23
2.3.2. Knjievnost i jezik.................................................24
2.4. Tehniki opis ispita......................................................25
2.4.1. Trajanje ispita..........................................................25
2.4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja..........................25
2.4.3. Pribor.........................................................................25
2.5. Opis bodovanja.............................................................25
2.5.1. Vrednovanje prve ispitne cjeline
kolski esej............................................................25
2.5.2. Vrednovanje druge ispitne cjeline
Knjievnost i jezik................................................27
2.6. Primjeri zadataka.........................................................27
2.6.1. Primjeri esejskoga zadatka................................27
2.6.1.1. Interpretativni kolski esej..............................27
2.6.1.2. U
 sporedna ralamba dvaju
ili vie tekstova....................................................29
2.6.1.3. Raspravljaki kolski esej.................................31
2.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izbora............32
3. PRIPREMA ZA ISPIT............................................................ 34
Dodatak Ispitnomu katalogu iz Hrvatskoga jezika
za dravnu maturu u kolskoj godini 2016./2017.
koji se odnosi na eksperimentalne strukovne
kurikulume za stjecanje strukovnih kvalifikacija......36
 5

UVOD U prvome se poglavlju (Podruja ispitivanja) navode

Hrvatski jezik na dravnoj maturi obvezan je predmet.
Pristupnik1 moe polagati ispit iz Hrvatskoga jezika na
vioj ili na osnovnoj razini.
Ispitni katalog za dravnu maturu iz Hrvatskoga jezika
temeljni je dokument ispita u kojemu su navedeni
i objanjeni sadraji, kriteriji i naini ispitivanja i
vrednovanja na vioj i osnovnoj razini u kolskoj godini
2016./2017.
Via razina ispita iz Hrvatskoga jezika usklaena je s
Nastavnim planom i programom za gimnazije.2 Oni
pristupnici koji su sluali Hrvatski jezik prema ostalim
nastavnim programima, trebaju, ako ele polagati
viu razinu, proiriti steeno znanje sadrajima
gimnazijskoga nastavnog programa sluei se
dodatnom odobrenom literaturom.
Osnovna razina ispita odgovara nastavnomu planu i
programu s najmanjom satnicom u etverogodinjim
strukovnim kolama.3
Ispitni katalog podijeljen je u dva dijela od kojih se
svaki odnosi na jednu od navedenih razina.
Svaka je razina ispita opisana u sljedeih est poglavlja:
1. Podruja ispitivanja
2. Obrazovni ishodi
3. Struktura ispita
4. Tehniki opis ispita
5. Opis bodovanja
6. Primjeri zadataka.
ispitne cjeline i podruja ispitivanja.
U drugome je poglavlju (Obrazovni ishodi) podrobno
navedeno koje sadraje pristupnik mora znati i
razumjeti u svakoj ispitnoj cjelini te to treba uiniti
kako bi uspjeno rijeio ispit.
U treemu je poglavlju (Struktura ispita) opisana
okvirna struktura ispita prema ispitnim cjelinama s
obzirom na trajanje, udio pojedine cjeline u ispitu i
polazni sadraj (tekst). U tome su poglavlju ukratko
opisani sadraji ispitivanja, kljuna znanja i vjetine te
struktura svake ispitne cjeline (kolski esej i Knjievnost
i jezik).
U etvrtome poglavlju (Tehniki opis ispita) navedeno
je trajanje svake ispitne cjeline, opisan je izgled ispita i
objanjen je nain njegova rjeavanja.
U petome poglavlju (Opis bodovanja) podrobnije su
opisani kriteriji i kategorije za vrednovanje kolskoga
eseja te su ukratko opisani kriteriji za bodovanje druge
cjeline.
U estome se poglavlju (Primjeri zadataka) nalaze
upute i primjeri svih vrsta zadataka koji se nalaze u
ispitu.

1
Termin pristupnik u katalogu ima ope znaenje te se odnosi i na
pristupnice i na pristupnike.
2
Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, Posebno izdanje, broj 2,
kolske novine, Zagreb, 1. kolovoza 1995.
3
Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, Posebno izdanje, broj 11,
Zagreb, lipanj 1997.
6
1. VIA RAZINA ISPITA
1.1. Podruja ispitivanja
Ispitom iz Hrvatskoga jezika ispituju se
knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina
znanja, razumijevanje knjievnoga teksta i
upotreba hrvatskoga standardnog jezika.
Ispit iz Hrvatskoga jezika sastoji se od dviju ispitnih
cjelina. Prva je ispitna cjelina kolski esej i ini ju
jedan zadatak otvorenoga tipa. Druga je ispitna
cjelina Knjievnost i jezik i ine ju skupine zadataka
zatvorenoga tipa.
1.2. Obrazovni ishodi
Za svaku ispitnu cjelinu odreeni su zasebni ciljevi,
odnosno konkretni opisi onoga to pristupnik mora znati,
razumjeti i moi uiniti kako bi uspjeno rijeio ispit. 9. Marinkovi, Ranko: Kiklop
kolski esej
Prvom ispitnom cjelinom ispituje se razumijevanje
teksta, knjievnoteorijska i knjievnopovijesna
znanja te upotreba hrvatskoga standardnog
jezika.
Od pristupnika se oekuje da moe:
sadrajno, smisleno i logino oblikovati vezani tekst
prema ponuenim smjernicama
samostalno primijeniti razliite postupke oblikovanja
teksta (interpretaciju, analizu, sintezu, dokazivanje,
raspravu, opis, usporeivanje)
napisati kolski esej u zadanome vremenu i sa
zadanim brojem rijei
prepoznati obiljeja polaznoga teksta, navesti kljune
sadrajne podatke te razumjeti i problematizirati
polazni tekst i/ili djelo u cjelini
obrazloiti svoje tvrdnje
pisati esejistiki prikladnim stilom i rjenikom
primjenjivati norme hrvatskoga standardnog jezika
pisati itko i uredno.
Knjievna ispitna djela za kolski esej u kolskoj
godini 2016./2017. za viu razinu ispita jesu:
1. Camus, Albert: Stranac
2. Cihlar Nehajev, Milutin: Bijeg
3. Dostojevski, Fjodor Mihajlovi: Zloin i kazna
4. Dri, Marin: Dundo Maroje
5. H
 rvatsko pjesnitvo (Antun Gustav Mato, Dobria
Cesari, Josip Pupai, Slavko Mihali)
6. Kafka, Franz: Preobrazba
7. Krlea, Miroslav: Gospoda Glembajevi
8. Krlea, Miroslav: Povratak Filipa Latinovicza
10. Novak, Vjenceslav: Posljednji Stipanii
11. Salinger, Jerome David: Lovac u itu
12. Shakespeare, William: Hamlet
13. Sofoklo: Antigona
14. imi, Antun Branko: Preobraenja.
Bez obzira na vrstu eseja uz polazni tekst s popisa
ispitnih djela moe biti zadan i neknjievni tekst ili
knjievni tekst koji nije naveden u popisu knjievnih
ispitnih djela za kolski esej.
Knjievnost i jezik
Drugom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje
knjievnoga teksta, knjievnoteorijska,
knjievnopovijesna i jezina znanja.
Knjievnost
Od pristupnika se oekuje da moe:
prepoznati i razumjeti knjievnoteorijska i
knjievnopovijesna obiljeja knjievnih tekstova

razlikovati, analizirati i tumaiti lirske, epske, dramske,
knjievno-znanstvene i publicistike tekstove te
poznavati njihov povijesni razvoj
prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna
razdoblja europske (svjetske) i hrvatske knjievnosti
(vremenske odrednice, predstavnike i poetike) u
kronolokome slijedu
razumjeti znaajke stvaralatva pojedinoga autora
prepoznati tekstove, autore i razdoblja hrvatske i
svjetske knjievnosti
prepoznati, razumjeti i interpretirati sljedea
knjievna djela:
Biblija
Homer, Ilijada, Odiseja; Eshil, Okovani Prometej;
Sofoklo, Antigona, Kralj Edip
Plaut, krtac; Vergilije, Eneida
Baanska ploa
Dante Alighieri, Boanstvena komedija, Pakao;
Giovanni Boccaccio, Dekameron; Francesco Petrarca,
Kanconijer
William Shakespeare, Hamlet; Miguel de Cervantes,
Don Quijote
Marko Maruli, Judita; hrvatska petrarkistika lirika
(iko Meneti, Dore Dri, Hanibal Luci); Petar
Hektorovi, Ribanje i ribarsko prigovaranje; Marin
Dri, Dundo Maroje, Novela od Stanca; Petar Zorani,
Planine
Ivan Gunduli, Suze sina razmetnoga, Dubravka; Ivan
Buni Vui, Plandovanja
Molire, krtac; Voltaire, Candide; Carlo Goldoni,
Gostioniarka Mirandolina
Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladoga Werthera;
Mihail Jurjevi Ljermontov, Junak naeg doba; Edgar
Allan Poe, Crni maak
7
Petar Preradovi, pjesme: Ivan Maurani, Smrt
Smail-age engia
August enoa, Zlatarovo zlato, Prijan Lovro
Honor de Balzac, Otac Goriot; Fjodor Mihajlovi
Dostojevski, Zloin i kazna; Nikolaj Vasiljevi Gogolj,
Kabanica
Ante Kovai, U registraturi; Vjenceslav Novak,
Posljednji Stipanii; Josip Kozarac, Tena
Silvije Strahimir Kranjevi, pjesme
Charles Baudelaire, Cvjetovi zla
Henrik Ibsen, Nora
Janko Leskovar, Misao na vjenost; Antun Gustav
Mato, pjesme, Cvijet sa raskra, Camao; Vladimir
Vidri, pjesme; Dinko imunovi, Muljika; Milan
Begovi, Bez treega; Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg;
Ivan Kozarac, uka Begovi
Marcel Proust, Combray; Franz Kafka, Preobrazba
Antun Branko imi, pjesme
Miroslav Krlea, Baraka Pet Be, Gospoda Glembajevi,
Povratak Filipa Latinovicza, pjesme
Ivo Andri, Prokleta avlija
Bertolt Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca
Tin Ujevi, pjesme; Dobria Cesari, pjesme; Dragutin
Tadijanovi, pjesme
Albert Camus, Stranac; J. D. Salinger, Lovac u itu
Jure Katelan, pjesme; Vesna Parun, pjesme; Josip
Pupai, pjesme
Ranko Marinkovi, Ruke (zbirka), Kiklop
Ivan Slamnig, pjesme; Slavko Mihali, pjesme
Antun oljan, Kratki izlet
Ivo Brean, Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja
Pavao Pavlii, Koraljna vrata.
8
Jezik
Od pristupnika se oekuje da moe:
poznavati i primjenjivati pravopisnu normu
hrvatskoga standardnog jezika (prema Hrvatskome
pravopisu Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, www.ihjj.hr, 2013.)
poznavati i razlikovati osnovne jezikoslovne pojmove
iz podruja fonetike, fonologije, morfologije, sintakse
i leksikologije
prepoznati fonetske i fonoloke jedinice hrvatskoga
standardnog jezika, tj. glasove (njihova artikulacijska
i akustika obiljeja), slogove i prozodiju te njihovu
raspodjelu
razumjeti glasovne promjene
prepoznati osnovna obiljeja akavskoga,
kajkavskoga i tokavskoga narjeja
razumjeti vrste morfema i morfemsku analizu
razumjeti gramatike kategorije promjenjivih vrsta rijei
poznavati i razlikovati nepromjenjive vrste rijei
razumjeti tipove odnosa meu sastavnicama
sintagma
razumjeti gramatiko reenino ustrojstvo
razumjeti vrste nezavisnosloenih i zavisnosloenih
reenica
razumjeti leksiko-semantike odnose
razumjeti znaenje frazema u hrvatskome jeziku
razumjeti jezino posuivanje
razumjeti tvorbene naine u hrvatskome jeziku
razumjeti funkcionalne stilove hrvatskoga
standardnog jezika
razumjeti strukturu rjenika i leksikografske jedinice
razumjeti i poznavati povijesni razvitak hrvatskoga
jezika.
1.3. Struktura ispita
Svaka ispitna cjelina ima 50 % udjela u ukupnome
uspjehu u ispitu. Pristupnik mora pristupiti i prvomu i
drugomu dijelu ispita. Ocjena u ispitu dravne mature
iz Hrvatskoga jezika izvodi se na temelju zbroja
bodova postignutih u obama dijelovima ispita.
U tablici 1. prikazana je struktura ispita iz Hrvatskoga
jezika na vioj razini.

Tablica 1. Struktura ispita iz Hrvatskoga jezika na vioj razini

ISPITNA UDIO U
NAZIV TRAJANJE PRIBOR PRILOZI
CJELINA OCJENI
kemijska olovka kojom
ulomak/ulomci teksta/tekstova s
1. kolski esej 160 minuta 50 % se pie plavom ili
popisa knjievnih ispitnih djela
crnom bojom
kemijska olovka kojom
pitanja uz polazni tekst i bez
2. Knjievnost i jezik 100 minuta 50 % se pie plavom ili
polaznoga teksta
crnom bojom
Ukupno 260 minuta 100 %
 9
1.3.1. kolski esej Primjeri zadataka za sve tri vrste kolskoga eseja nalaze
Pristupnik treba napisati kolski esej na temelju se na stranicama od 12. do 18.
polaznoga teksta ili polaznih tekstova. kolski esej kolski esej moe biti vrednovan s najvie 80 bodova.
mora imati najmanje 400 rijei.
1.3.2. Knjievnost i jezik
Mogue su tri vrste eseja:
1. interpretativni kolski esej U drugoj ispitnoj cjelini zadatcima zatvorenoga
tipa ispituju se razumijevanje knjievnoga teksta,
2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova
knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja.
3. raspravljaki kolski esej. U tablici 2. prikazana je struktura druge ispitne cjeline
Pristupniku e biti zadana jedna od ponuenih vrsta Knjievnost i jezik.
kolskoga eseja. Druga ispitna cjelina sastoji se od ukupno 80 zadataka
Zadatak za kolski esej sastoji se od upute, polaznoga i donosi 80 bodova.
teksta ili polaznih tekstova i smjernica prema kojima Druga ispitna cjelina sastoji se od dvaju dijelova i
pristupnik treba oblikovati svoj kolski esej. U svakome podijeljena je prema podrujima ispitivanja.
e kolskom eseju, bez obzira na vrstu, kao polazni Prvim dijelom druge ispitne cjeline provjeravaju
tekst uvijek biti ponuen bar jedan ulomak iz djela se razumijevanje knjievnoga teksta te
s popisa knjievnih ispitnih djela. Kao drugi polazni knjievnoteorijska i knjievnopovijesna znanja.
tekst moe biti zadan i knjievni ili neknjievni tekst Prvi dio druge ispitne cjeline sastoji se:
koji je povezan sa sadrajem, strukturom, idejom i/ili a) od deset polaznih tekstova uz koje su vezane
knjievnim kontekstom zadanoga ispitnog djela. skupine od triju zadataka viestrukoga izbora
U poglavlju Opis bodovanja navedene su i opisane b) od dvadeset pet zadataka viestrukoga izbora koji
sastavnice ljestvice za vrednovanje kolskoga eseja nisu vezani uz polazni tekst
(Tablica 3.). Popis knjievnih ispitnih djela za kolski Drugi dio druge ispitne cjeline ini dvadeset pet
esej nalazi se na 6. stranici. zadataka viestrukoga izbora kojima se ispituje znanje
hrvatskoga standardnog jezika.
Tablica 2. Struktura ispitne cjeline Knjievnost i jezik
Dijelovi
druge Podruje Broj Broj
Polazni tekst Vrsta zadataka
ispitne ispitivanja zadataka bodova
cjeline
zadatci viestrukoga
1. Knjievnost deset polaznih tekstova 30 30
izbora
zadatci viestrukoga
1. Knjievnost zadatci bez polaznoga teksta 25 25
izbora
zadatci viestrukoga
2. Jezik zadatci bez polaznoga teksta 25 25
izbora
10
1.4. Tehniki opis ispita
1.4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Hrvatskoga jezika traje ukupno 260 minuta.
Prva ispitna cjelina (kolski esej) provodi se vremenski
odvojeno od druge ispitne cjeline i traje ukupno
160 minuta.
Druga ispitna cjelina (Knjievnost i jezik) traje ukupno
100 minuta.
Vremenik provedbe obaju dijelova ispita bit e
objavljen u Vodiu kroz ispite dravne mature te na
mrenoj stranici Nacionalnoga centra za vanjsko
vrednovanje obrazovanja (www. ncvvo.hr).
1.4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja
kolski esej
Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna
knjiica s listovima za pisanje kolskoga eseja, list za
koncept te dva lista za ocjenjivae.
Pristupnik treba pozorno proitati ope upute i upute
za pisanje kolskoga eseja koje se nalaze u ispitnoj
knjiici.
Uz ispitnu knjiicu kolskoga eseja pristupnik dobiva
na zasebnome listu jedan zadatak za pisanje
kolskoga eseja. kolski esej pristupnik treba pisati
prema zadanim smjernicama.
Pristupnik se moe koristiti listom za koncept tijekom
pisanja, ali na kraju mora svoj kolski esej itko napisati
na listove za pisanje kolskoga eseja.
Knjievnost i jezik
Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna
knjiica Knjievnost i jezik i list za odgovore.
Pristupnik treba pozorno proitati ope upute i upute
za rjeavanje zadataka. Odgovori se moraju oznaiti
znakom X na listu za odgovore.
Primjeri zadataka viestrukoga izbora nalaze se u
poglavlju Primjeri zadataka.
1.4.3. Pribor
Obvezan pribor za pisanje obaju dijelova ispita iz
Hrvatskoga jezika jest kemijska olovka kojom se pie
plavom ili crnom bojom.
1.5. Opis bodovanja
Pristupnik na ispitu moe ostvariti ukupno 160
bodova.
1.5.1. Vrednovanje prve ispitne cjeline
kolski esej
kolski esej donosi najvie 80 bodova jer se najvii broj
bodova (40) zbog psihometrijskih razloga mnoi s dva
(postupak ponderiranja).
kolske eseje vrednuju ocjenjivai prema jasno
utvrenim kriterijima.
U svakome se kolskom eseju vrednuje:
poznavanje i razumijevanje teksta
povezanost teksta
upotreba hrvatskoga standardnog jezika.
U tablici 3. prikazano je to podrazumijeva svaka od
navedenih sastavnica vrednovanja te je naveden
najvii broj bodova i njihov postotni udio.
 11
Tablica 3. Temeljne sastavnice vrednovanja kolskoga eseja na vioj razini

POSTOTNI UDIO
SASTAVNICA BROJ SASTAVNICE U
OZNAKA OPISIVAI
VREDNOVANJA BODOVA UKUPNOME BROJU
BODOVA
prepoznati obiljeja polaznoga
A1 2
teksta/tekstova
navesti kljune sadrajne podatke i
A2 4
strukturu
Poznavanje i 50 %
a razumjeti i problematizirati polazni
razumijevanje teksta A3 6
tekst/djelo u cjelini
A4 potkrijepiti tvrdnje 4
sintetizirati argumente, stavove i
A5 4
itateljsko iskustvo
B1 sadrajno oblikovanje 1
15 %
b Povezanost teksta B2 smislenost i loginost 4
B3 prikladan stil 1
C1 sintaktika tonost 4

Upotreba C2 pravopisna tonost 6

35 %
c hrvatskoga
standardnog jezika C3 morfoloka tonost 2

C4 leksika tonost 2
UKUPNO 40 100 %

Posebne situacije u vrednovanju ako pristupnik nije odgovorio na zadani zadatak

kolski esej nee se vrednovati: ako nema dovoljan broj rijei (doputeno je
ako se pristupnik nepristojno izraava odstupanje 10 % od donje granice broja rijei)
ako pristupnik nije napisao tekst u obliku kolskoga eseja ako je rukopis potpuno neitak
ako pristupnik crta, ilustrira na listu za kolski esej ako je napisan velikim tiskanim slovima.
12
1.5.2. Vrednovanje druge ispitne cjeline Ponueni esejski zadatci u ovome katalogu samo su
Knjievnost i jezik primjeri i ne polaze uvijek od popisa knjievnih ispitnih
U drugoj ispitnoj cjelini pristupnik moe ostvariti djela navedenih za kolsku godinu 2016./2017. Esejski
najvie 80 bodova. zadatci na dravnoj maturi uvijek se temelje na popisu
knjievnih ispitnih djela na 8. stranici.
Svaki toan odgovor donosi jedan bod.
1.6.1.1. Interpretativni kolski esej
1.6. Primjeri zadataka
U interpretativnome kolskom eseju polazni je tekst
U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki
ulomak iz djela s popisa knjievnih ispitnih djela
primjer zadatka ponueni su uputa, toan odgovor i
navedenih na 8. stranici.
obrazovni ishod za zadatke viestrukoga izbora.
Navedeni su naslov i autor polaznoga teksta i, ako je
1.6.1. Primjeri esejskoga zadatka potrebno, kontekstualne napomene koje upotpunjuju
Esejski zadatak sastoji se od upute (u kojoj je opisan polazni tekst.
nain rjeavanja zadatka, naveden je broj rijei i sl.), Primjer zadatka za pisanje interpretativnoga
polaznoga teksta ili tekstova te smjernica za kolskog eseja
pisanje kolskoga eseja. Pozorno proitajte polazni tekst nakon kojega slijede
U ovome poglavlju ponueni su primjeri za sve upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.
tri vrste kolskoga eseja koje mogu biti zadane na
dravnoj maturi, a to su:
1. interpretativni kolski esej
2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova
3. raspravljaki kolski esej.
 13

Marin Dri, Dundo Maroje

POMET: (...) Ma se je trijeba s bremenom akomodavat1; trijeba je bit vjertuozu2 tko hoe renjat3 na svijetu. Kralj
je ovjek od ljudi, kad se umije vladat. Nije ga imat dinr, er vidim mnoge s dinarmi potitene; nije ga bit
doktur, er vidim mnoge te brigate4 fantastike5; nije ga bit junak s maem u ruci, er su ti veekrat ali ubijeni ali
ih su pune tamnice; nije ga bit poeta ni komedije umjet init, er tizijem svak ore i na svaki ga pijer6 hoe
operat7, kao bastaha8, a umjesto zahvaljenja da mu reku: Ne valja nita, ideni9!, i da mu neprijatelji ostanu;
nije ga bit muik, er tizijeh druzi ine pjet kad veu volju plakat imaju.
Trijeba je bit pacijent10 i ugodit zlu bremenu, da se pak dobro brijeme uiva. Svakijem kami!11 Maro mi prijeti,
a ja mu se s baretom12 u ruci klanjam; Tudeak me, moj idol, dvie s trpeze, s delicija! Srcem muno idem
ijerom volentijero13. I tko k meni doe: Pomete, opravi mi, opravljam; Po za mene, idem; konselj14 mi
pita, umijem mu ga dat; psuje me, podnosim; ruga se mnom, za dobro uzimljem. Ovaki ljudi renjaju. A
merita15 moj profumani16 trbuh da mu vjerno sluim. Sve sam ove galantarije za njega nauio, er me nigda ne
izdava na dobru obroku; vazda je bio pripravljen, dispos17 ponijet.
1
s bremenom se akomodavat prilagoditi se vremenu
2
vjertuoz obdaren vrlinom, sposoban razumno i odluno djelovati radi postizanja cilja svladavanjem fortune, ovjek nazbilj
3
renjati vladati
4
brigata druina
5
fantastik udan, nastran, neobian
6
pijer gozba, svadba
7
operati upotrijebiti
8
bastah nosa
9
ideniti silom odagnati, otjerati
10
pacijent strpljiv
11
sa svakim se snai
12
bareta kapa
13
ijerom volentijero licem dobrohotnim, radosnim
14
konselj savjet
15
meritati zasluiti
16
profuman namirisan
17
dispos spreman
14
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Smjestite dramu Dundo Maroje u kontekst hrvatske
knjievnosti.
Predstavite dramu Dundo Maroje i objasnite ulogu
Prologa Dugoga Nosa.
Interpretirajte polazni tekst.
Objasnite koje se Pometove osobine i danas smatraju
poeljnima za drutveni uspjeh.
Obrazloite svoje tvrdnje.
1.6.1.2. Usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova
U ovome tipu zadatka ponuena su najmanje dva
teksta koja povezuje neko obiljeje, primjerice:
tematika, ideja, glavni motiv, problematika, knjievna
vrsta, stilsko razdoblje itd.
Od pristupnika se oekuje da usporedi polazne
tekstove.
Navedeni su naslov i autor polaznoga teksta i, ako je
potrebno, kontekstualne napomene koje upotpunjuju
polazni tekst.
Primjer zadatka za pisanje usporedne ralambe
Pozorno proitajte navedene tekstove nakon kojih
slijede upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.
Pred Vama se u okvirima nalaze ulomak iz romana
Stranac Alberta Camusja i ulomak iz romana Zloin i
kazna Fjodora Mihajlovia Dostojevskoga.
Pozorno ih proitajte.
Slijede upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.
Pozorno ih proitajte.
Prvi tekst 15

Albert Camus, Stranac

Nakon kraeg vremena u prostoriji zazvoni zvonce. Skinue mi lisice, otvorie vrata i odvedoe me do
optuenike klupe. Dvorana je bila dupkom puna. Usprkos zastorima, sunce je
ovdje-ondje prodiralo u dvoranu i bilo je ve zaguljivo. Prozori su bili zatvoreni. Sjedoh, a uza me andari. U
taj as spazih pred sobom niz lica. Svi me gledahu shvatih da su to porotnici. Ali ne bih mogao rei po emu
su se razlikovali jedan od drugoga. Imao sam samo dojam da sam pred klupom u tramvaju i da svi ti neznani
putnici motre pridolicu ne bi li otkrili na njemu to smijeno. Dobro znam da je to bila blesava pomisao, jer
oni nisu traili nita smijeno nego zloin. Meutim, razlika nije bila velika, a kako bilo da bilo, ta mi je misao
pala na um.
Bio sam i malko oamuen od sveg tog svijeta u zatvorenoj sudnici. Ponovo sam promotrio sudnicu, ali nisam
prepoznao nijedno lice. Rekao bih da u prvi mah nisam ni pojmio da se sav taj svijet tu tiska da mene vidi.
Obino se ljudi nisu obazirali na mene. Morao sam se upeti da shvatim da sam ja uzrok svom tom komeanju.
Rekoh andaru do sebe: Koliko svijeta! Odgovori mi da je to zbog novina, i pokaza mi skupinu ljudi koji su
stajali oko stola podno klupe za porotnike. Ree mi: Eno ih. Pripitah: Tko? a on mi ponovi: Novinari.
Drugi tekst

Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna

U prvi as pomisli da e enuti pameu. Obuzme ga strana studen; ali mu je hladno bilo i od groznice koja ga
je ve odavno u snu bila spopala. A sad ga iznenada podie takva jeza da zacvokota zubima i sve u njemu
uzdrhti. Otvori vrata i osluhne: u kui je sve ivo spavalo. U udu je gledao sam sebe i sve oko sebe i nije mu
bilo jasno kako nije sino, kad se vratio, zakraunao vrata, nego se izvalio na divan, ne samo obuen nego i sa
eirom na glavi: eir mu se bio skotrljao i leao na podu, do uzglavlja. Da je tko naiao, to bi pomislio? Da
sam pijan, ali... Jurne do prozora. Bilo je prilino svijetlo te pone bre-bolje ogledavati sama sebe, itava, od
glave do pete, svu svoju odjeu: nema li kakvih tragova? Ali nije mu valjao posao: drui od jeze, pone
skidati sve sa sebe i ponovno pomno razgledati. Sve je isprevrtao, do posljednje niti i krpice i, ne vjerujui
sam sebi, tri puta ponovio pregled. Ali se inilo da nema niega, nikakvih tragova; samo dolje na hlaama,
gdje su se otrcale pa su niti visjele kao rese, na tim resama bilo je gustih tragova od zgruane krvi. Zgrabi velik
depni no i obree rese. Niega drugog nije, ini se, bilo.(...)
Poelo ga je nesnosno muiti uvjerenje da ga sve izdaje, ak i pamenje, pa i obina mo prosuivanja. to,
zar ve zbilja poinje, zar ve zbilja dolazi kazna? (...)
Noge su mu klecale. Od straha, promrsi u sebi. Vrtjelo mu se u glavi i boljela ga je glava od vruice. To je
njihova lukavtina! Hoe da me lukavtinom namame pa da me onda najednom zaskoe, nastavio je u sebi
izlazei na stubite. Najgore je to sam tako rei u bunilu... mogao bih izvaliti kakvu glupost...
16
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Predstavite romane Stranac i Zloin i kazna u kontekstu
razdoblja u kojima su nastali.
Smjestite polazne tekstove u kontekst romana.
Portretirajte likove Mersaulta i Raskoljnikova u
kontekstu romana.
Usporedite polazne tekstove.
Protumaite na temelju proitanih romana Zloin i
kazna i Stranac u kakvu su odnosu sloboda i ljudska
odgovornost.
Obrazloite svoje tvrdnje.
1.6.1.3. Raspravljaki kolski esej
U raspravljakome kolskom eseju kao polazni tekst
zadan je ulomak ili su zadani ulomci iz djela s popisa
knjievnih ispitnih djela navedenih na 8. stranici.
U toj vrsti eseja pristupnik pokazuje sposobnost
raspravljanja o knjievnoj ili drugoj temi ili problemu
koji proizlaze iz konteksta zadanoga knjievnog djela.
Od pristupnika se oekuje poznavanje, razumijevanje
i analiziranje zadane teme te argumentacija tvrdnja i
stavova koja se temelji na osobnome i itateljskome
iskustvu.
Primjer zadatka za pisanje raspravljakoga
kolskog eseja
Pozorno proitajte polazne tekstove nakon kojih
slijede upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.

Prvi tekst
Silvije Strahimir Kranjevi, Gospodskom Kastoru
Prostite, sjeni, lutaju tihe na Letinu alu,
to u pozajmit klasinu strofu!
Majica Gaea neto je druka, neg li je bila,
Drukiji danas treba Apolo.
Prostite i vi, Kastore dragi, gospodski psiu!
Drijemajte samo mekom na sagu.
Vani je zima (ne znam vam toga rei na pasju,
Al vi ste uvijek istoga mnijenja!),
Sipa po vraku! Kako li samo mirkate vano!
Oito, da se udite neto,
Kud li se trgom vucare trome, prostake psine
Podvita repa, kime ko britva.
Skitnice jedne! gotove uvijek eljno zavirit
Poganom njukom u svaku tricu!
Pee vas, reko bih, ta zaboravnost, ali izvinte,
Kastore dragi. Tempora! Mores!
Glete, na primjer, toga se nae ba i u ljudi;
to su to ljudi sigurno znate;
Vidi se, vidi; uope psi ste moderan posve,
Sve vam je jasno, nain korektan.
Bah il je udo: s vremena duhom pooste naprijed.
Sve je uzlud: odlina kua,
Gdje vas je asna predala nekad na svijet majka,
Ne da se tako lako zatajit.
17
I kad su ljuske pale sa vaeg slijepoga vida,
eljeli nijeste pogledat u zrak;
Prvi vam korak bjee da svojoj gospoi bajnoj
Laznete skromno gospodsku petu.
Zlatna metoda! Cjelovom tijem shvatiste ivot!
Meka vas ruka uze u krilo;
Cijela obitelj, odlina kua i ekcelenca
U vas je slavne vidjela dare.
Kad vas je koji majin miljenik razmien neto
Obijesnim prstom epo za uho,
Vi ste mu odmah, psiu vanredni, gotovo njeno,
Pruili drugo, repi podvinuv!
Zato ste tako legnuli meko, zato vam danas
Prolazi starost kao u loju,
U kut iz kuta, kako vam reknu, ali se zato
Ne prua vaa apa badava!
Eto, to znai biti psetancem odlina gazde!
Najlake k cilju podvita repa!
Pitoma njuko, cjeluje petu, al se i za te
Mirisno pee masna kobasa!
I ja sam, evo, kreposti vaoj savio pjesmu,
Polaem lovor preda vas;
Slab je to darak, jestive vie volite stvari,
Odlike vie praktine vrsti!
Ipak vam ne ht uditi daljem napretku vaem
U uho neto apnuti moram:
Sve mi se ini, da ste uglavnom svojom metodom,
Kastore, malko slijedili ljude!
18
Drugi tekst
La Fontaine, Vuk i pas
Vuk od gladi kost i koa posta,
Pasja straa jest mu nije dala.
Jednom srete dogu, to negdje zaosta,
Punu, situ, lijepu, sva se sjala.
Rado bi je vuk napao,
Na komade rastrgao,
Al to ne bi bilo lako,
Jer je pseto bilo jako;
Tko zna, tko bi rtvom pao.
Zato je dobru veer psetu nazivao,
Drugarski se s njime u razgovor dao,
Divio se njegovoj debljini.
Ako ti se lijepim ini,
Moj gosparu, bit debeo ree pseto
A ti pusti umu, eto,
Tvoja braa sva su jadna,
Skitnice i eljad gladna;
Svi u bijedi tamo skapavate;
Bez brige za hranu nikad ne mo lei,
I sve borbom mora stei.
Moj primjer ti slijedi, bit e bolje za te.
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Vuk e: A to za to treba uiniti?
Skoro nita pas e osim paske jake
I lavea na prosjake;
Treba laskat domarima, gazdi sluga biti,
Pa e onda imat i ti
Kao plau pune ostataka zube,
I pilie i golube;
esto e te i pogladit za to.
Vuk se, ganut, misle na blaenstva taka,
Rasplakao skoro nato.
Usput vidje, gdje psu na vratu fali dlaka.
to ti je to? Ah nita! Kako?
Malo pa nita.
Ali ipak? Trag od lanca bit e,
Uz koji sam vezan sred dvorita.
Vezan? vuk e. Zar ne moe ii,
Kamo hoe? Uvijek ne, al to to mari?
I te kako mari! Sve te lijepe stvari
to mi vrijede, kad ih ropstvo kvari.
Nema li slobode, vuk e radije da strada.
I pobjegav trkom, tri jo i sada.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Usporedite polazne tekstove.
Odredite alegorinost.
Iznesite i obrazloite svoje miljenje o ponaanju likova
u La Fontaineovu tekstu te o Kastorovu ponaanju u
Kranjevievu tekstu. Obrazloite koji je pisac kritiniji
prema ljudskim karakternim osobinama te oprimjerite
svoje miljenje.
Obrazloite svoje tvrdnje.
 19
1.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izbora Kojim je tvorbenim nainom nastala rije primorje?
U sljedeim zadatcima od vie ponuenih odgovora
samo je jedan toan. A. istim slaganjem
Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za B. prefiksalnom tvorbom
odgovore. C. prefiksalno-sufiksalnom tvorbom
D. sufiksalnom tvorbom
Koja je od sljedeih stilskih figura upotrijebljena u
sljedeim stihovima?
TOAN ODGOVOR: C
OBRAZOVNI ISHOD: razumjeti tvorbene naine u
Jer prava je samoa samo zbog sree
hrvatskome jeziku
Jer prava je samoa samo zbog ljubavi
BODOVANJE:
Jer prava je samoa eljna smrti
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
A. anadiploza
je oznaeno vie odgovora
B. anafora
C. epifora
D. simploka

TOAN ODGOVOR: B
OBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i razumjeti
knjievnoteorijska i knjievnopovijesna obiljeja
knjievnih tekstova
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
je oznaeno vie odgovora
20

2. OSNOVNA RAZINA ISPITA
2.1. Podruja ispitivanja
Ispitom iz Hrvatskoga jezika ispituju se
knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina
znanja, razumijevanje knjievnoga teksta i
upotreba hrvatskoga standardnog jezika.
Ispit iz Hrvatskoga jezika sastoji se od dviju ispitnih
cjelina. Prva je ispitna cjelina kolski esej i ini ju
jedan zadatak otvorenoga tipa. Druga je ispitna
cjelina Knjievnost i jezik i ine ju skupine zadataka
zatvorenoga tipa.
2.2. Obrazovni ishodi
Za svaku ispitnu cjelinu odreeni su zasebni ciljevi,
odnosno konkretni opisi onoga to pristupnik mora
znati, razumjeti i moi uiniti kako bi uspjeno rijeio
ispit.
kolski esej
Prvom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje
teksta, knjievnoteorijska i knjievnopovijesna
znanja te upotreba hrvatskoga standardnog
jezika.
Od pristupnika se oekuje da moe:
sadrajno, smisleno i logino oblikovati vezani tekst
prema ponuenim smjernicama
samostalno primijeniti razliite postupke oblikovanja
teksta (interpretaciju, analizu, sintezu, dokazivanje,
raspravu, opis, usporeivanje)
napisati kolski esej u zadanome vremenu i sa
zadanim brojem rijei
prepoznati obiljeja polaznoga teksta, navesti kljune
sadrajne podatke te razumjeti i problematizirati
polazni tekst i/ili djelo u cjelini
obrazloiti svoje tvrdnje
21
pisati esejistiki prikladnim stilom i rjenikom
primjenjivati norme hrvatskoga standardnog jezika
pisati itko i uredno.
Knjievna ispitna djela za kolski esej u kolskoj
godini 2016./2017. za osnovnu razinu ispita jesu:
1. Dostojevski, Fjodor Mihajlovi: Zloin i kazna
2. Hrvatsko pjesnitvo (Antun Gustav Mato, Dobria
Cesari, Josip Pupai, Slavko Mihali)
3. Ibsen, Henrik: Nora
4. Krlea, Miroslav: Gospoda Glembajevi
5. Marinkovi, Ranko: Kiklop
6. Novak, Vjenceslav: Posljednji Stipanii
7. Shakespeare, William: Hamlet
8. Sofoklo: Antigona.
Bez obzira na vrstu eseja uz polazni tekst s popisa
ispitnih djela u ispitu moe biti zadan i neknjievni
tekst ili knjievni tekst koji nije naveden u popisu
knjievnih ispitnih djela za kolski esej.
Knjievnost i jezik
Drugom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje
knjievnoga teksta, knjievnoteorijska,
knjievnopovijesna i jezina znanja.
Knjievnost
Od pristupnika se oekuje da moe:
prepoznati i razumjeti knjievnoteorijska i
knjievnopovijesna obiljeja knjievnih tekstova
razlikovati, analizirati i tumaiti lirske, epske, dramske,
knjievno-znanstvene i publicistike tekstove te
poznavati njihov povijesni razvoj
22
prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna
razdoblja europske (svjetske) i hrvatske knjievnosti
(vremenske odrednice, predstavnike i poetike) u
kronolokome slijedu
razumjeti znaajke stvaralatva pojedinoga autora
prepoznati tekstove, autore i razdoblja hrvatske i
svjetske knjievnosti
prepoznati, razumjeti i interpretirati sljedea
knjievna djela:
Biblija
Homer, Ilijada; Eshil, Okovani Prometej; Sofoklo,
Antigona
Plaut, krtac
Baanska ploa
Dante Alighieri, Boanstvena komedija, Pakao;
Giovanni Boccaccio, Dekameron; Francesco Petrarca,
Kanconijer
William Shakespeare, Hamlet; Miguel de Cervantes,
Don Quijote
Marko Maruli, Judita; hrvatska petrarkistika lirika
(iko Meneti, Dore Dri i Hanibal Luci); Marin
Dri, Dundo Maroje
Ivan Gunduli, Suze sina razmetnoga, Dubravka; Ivan
Buni Vui, Plandovanja
Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladoga Werthera
Petar Preradovi, pjesme; Ivan Maurani, Smrt Smail-
age engia
August enoa, Zlatarovo zlato
Honor de Balzac, Otac Goriot; Fjodor Mihajlovi
Dostojevski, Zloin i kazna
Ante Kovai, U registraturi; Vjenceslav Novak,
Posljednji Stipanii
Silvije Strahimir Kranjevi, pjesme
Charles Baudelaire, Cvjetovi zla
Henrik Ibsen, Nora
Janko Leskovar, Misao na vjenost; Antun Gustav
Mato, pjesme; Vladimir Vidri, pjesme; Dinko
imunovi, Duga; Ivan Kozarac, uka Begovi
Marcel Proust, Combray
Antun Branko imi, pjesme
Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa
Latinovicza, pjesme
Ivo Andri, Prokleta avlija
Bertolt Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca
Tin Ujevi, pjesme; Dobria Cesari, pjesme; Dragutin
Tadijanovi, pjesme
Ranko Marinkovi, Kiklop
Jure Katelan, pjesme; Vesna Parun, pjesme; Josip
Pupai, pjesme
Ivan Slamnig, pjesme; Slavko Mihali, pjesme
Ivo Brean, Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja.
Jezik
Od pristupnika se oekuje da moe:
poznavati i primjenjivati pravopisnu normu
hrvatskoga standardnog jezika (prema Hrvatskome
pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
www.ihjj.hr, 2013.)
poznavati i razlikovati osnovne jezikoslovne pojmove
iz podruja fonetike, fonologije, morfologije, sintakse
i leksikologije
prepoznati fonetske i fonoloke jedinice hrvatskoga
standardnog jezika, tj. glasove (njihova artikulacijska
i akustika obiljeja), slogove i prozodiju te njihovu
raspodjelu
razumjeti glasovne promjene
 23
prepoznati osnovna obiljeja akavskoga, razumjeti funkcionalne stilove hrvatskoga
kajkavskoga i tokavskoga narjeja standardnog jezika
razumjeti vrste morfema i morfemsku analizu razumjeti strukturu rjenika i leksikografske jedinice
razumjeti gramatike kategorije promjenjivih vrsta razumjeti i poznavati povijesni razvitak hrvatskoga
rijei jezika.
poznavati i razlikovati nepromjenjive vrste rijei
razumjeti tipove odnosa meu sastavnicama
2.3. Struktura ispita
sintagma
Svaka ispitna cjelina ima 50 % udjela u ukupnome
razumjeti gramatiko reenino ustrojstvo
uspjehu u ispitu. Pristupnik mora pristupiti i prvomu i
razumjeti vrste nezavisnosloenih i zavisnosloenih
drugomu dijelu ispita. Ocjena u ispitu dravne mature
reenica
iz Hrvatskoga jezika izvodi se na temelju zbroja
razumjeti leksiko-semantike odnose bodova postignutih u obama dijelovima ispita.
razumjeti znaenje frazema u hrvatskome jeziku U tablici 4. prikazana je struktura ispita iz Hrvatskoga
razumjeti jezino posuivanje jezika na osnovnoj razini.
Tablica 4. Struktura ispita iz Hrvatskoga jezika na
osnovnoj razini
ISPITNA UDIO U
NAZIV TRAJANJE PRIBOR PRILOZI
CJELINA OCJENI
kemijska olovka kojom
ulomak/ulomci teksta/tekstova s
1. kolski esej 160 minuta 50 % se pie plavom ili crnom
popisa knjievnih ispitnih djela
bojom
kemijska olovka kojom
pitanja uz polazni tekst i bez
2. Knjievnost i jezik 100 minuta 50 % se pie plavom ili crnom
polaznoga teksta
bojom
UKUPNO 260 minuta 100 %

2.3.1. kolski esej

Pristupnik treba napisati kolski esej na temelju
polaznoga teksta ili polaznih tekstova. kolski esej
mora imati 350 rijei.
Mogue su tri vrste eseja:
1. interpretativni kolski esej
2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova
3. raspravljaki kolski esej.
Pristupniku e biti zadana jedna od ponuenih vrsta
kolskoga eseja.
Zadatak za kolski esej sastoji se od upute, polaznoga
teksta ili polaznih tekstova i smjernica prema kojima
pristupnik treba oblikovati svoj kolski esej. U svakome
e kolskome eseju, bez obzira na vrstu, kao polazni
tekst uvijek biti ponuen bar jedan ulomak iz djela
24
s popisa knjievnih ispitnih djela. Kao drugi polazni
tekst moe biti zadan i knjievni ili neknjievni tekst
koji je povezan sa sadrajem, strukturom, tematikom i/
ili knjievnim kontekstom zadanoga ispitnog djela.
U poglavlju Opis bodovanja navedene su i opisane
sastavnice ljestvice za vrednovanje kolskoga eseja
(tablica 6.). Popis knjievnih ispitnih djela za kolski
esej nalazi se na 21. stranici.
Primjeri zadataka za sve tri vrste kolskoga eseja nalaze
se na stranicama od 27. do 32.
kolski esej moe biti vrednovan s najvie 80 bodova.
Druga ispitna cjelina sastoji se od dvaju dijelova i
podijeljena je prema podrujima ispitivanja.
Prvim dijelom druge ispitne cjeline provjeravaju
se razumijevanje knjievnoga teksta te
knjievnoteorijska i knjievnopovijesna znanja.
Prvi dio druge ispitne cjeline sastoji se:
a) od deset polaznih tekstova uz koje su vezane
skupine od triju zadataka viestrukoga izbora
b) od dvadeset pet zadataka viestrukoga izbora koji
nisu vezani uz polazni tekst.
Drugi dio druge ispitne cjeline ini dvadeset pet
zadataka viestrukoga izbora kojima se ispituje znanje
hrvatskoga standardnog jezika.

2.3.2. Knjievnost i jezik

U drugoj ispitnoj cjelini zadatcima zatvorenoga
tipa ispituju se razumijevanje knjievnoga teksta,
knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja.
U tablici 5. prikazana je struktura druge ispitne cjeline
Knjievnost i jezik.

Tablica 5. Struktura ispitne cjeline Knjievnost i

jezik
Dijelovi druge Podruje Broj Broj
Polazni tekst Vrsta zadataka
ispitne cjeline ispitivanja zadataka bodova
zadatci viestrukoga
1. Knjievnost deset polaznih tekstova 30 30
izbora
zadatci viestrukoga
1. Knjievnost zadatci bez polaznoga teksta 25 25
izbora
zadatci viestrukoga
2. Jezik zadatci bez polaznoga teksta 25 25
izbora
Druga ispitna cjelina sastoji se od ukupno 80 zadataka
i donosi 80 bodova.

2.4. Tehniki opis ispita
2.4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Hrvatskoga jezika traje ukupno 260 minuta.
Prva ispitna cjelina (kolski esej) provodi se vremenski
odvojeno od druge ispitne cjeline i traje ukupno
160 minuta.
Druga ispitna cjelina (Knjievnost i jezik) traje ukupno
100 minuta.
Vremenik provedbe obaju dijelova ispita bit e
objavljen u Vodiu kroz ispite dravne mature te na
mrenoj stranici Nacionalnoga centra za vanjsko
vrednovanje obrazovanja (www.ncvvo.hr).
2.4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja
kolski esej
Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna
knjiica s listovima za pisanje kolskoga eseja, list za
koncept te dva lista za ocjenjivae.
Pristupnik treba pozorno proitati ope upute i upute
za pisanje kolskoga eseja.
Uz ispitnu knjiicu kolskoga eseja pristupnik dobiva
na zasebnome listu jedan zadatak za pisanje
kolskoga eseja. kolski esej pristupnik treba pisati
prema zadanim smjernicama.
Pristupnik se moe koristiti listom za koncept tijekom
pisanja, ali na kraju mora svoj kolski esej itko napisati
na listove za pisanje kolskoga eseja.
Knjievnost i jezik
Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna
knjiica Knjievnost i jezik i list za odgovore.
25
Pristupnik treba pozorno proitati ope upute i upute
za rjeavanje zadataka. Odgovori se moraju oznaiti
znakom X na listu za odgovore.
Primjeri zadataka viestrukoga izbora nalaze se u
poglavlju Primjeri zadataka.
2.4.3. Pribor
Obvezan pribor za pisanje obaju dijelova ispita iz
Hrvatskoga jezika jest kemijska olovka kojom se pie
plavom ili crnom bojom.
2.5. Opis bodovanja
Pristupnik na ispitu moe ostvariti najvie 160
bodova.
2.5.1. Vrednovanje prve ispitne cjeline
kolski esej
kolski esej donosi najvie 80 bodova jer se najvii broj
bodova (40) zbog psihometrijskih razloga mnoi s dva
(postupak ponderiranja).
kolske eseje vrednuju ocjenjivai prema jasno
utvrenim kriterijima.
U svakome se kolskome eseju vrednuje:
poznavanje i razumijevanje teksta
povezanost teksta
upotreba hrvatskoga standardnog jezika.
U tablici 6. prikazano je to podrazumijeva svaka od
navedenih sastavnica vrednovanja te je naveden
najvii broj bodova i njihov postotni udio.
26
Tablica 6. Temeljne sastavnice vrednovanja kolskoga eseja na osnovnoj razini
POSTOTNI UDIO
SASTAVNICA BROJ SASTAVNICE U
OZNAKA OPISIVAI
VREDNOVANJA BODOVA UKUPNOME BROJU
BODOVA
prepoznati obiljeja polaznoga
A1 2
teksta/tekstova

navesti kljune sadrajne podatke

A2 4
i strukturu
Poznavanje i
a razumjeti i problematizirati 50 %
razumijevanje teksta A3 6
polazni tekst/djelo u cjelini

A4 potkrijepiti tvrdnje 4

sintetizirati argumente, stavove i

A5 4
itateljsko iskustvo
B1 sadrajno oblikovanje 1
b Povezanost teksta B2 smislenost i loginost 4 15 %
B3 prikladan stil 1

C1 sintaktika tonost 4

C2 pravopisna tonost 6
Upotreba
c hrvatskoga 35 %
standardnog jezika
C3 morfoloka tonost 2

C4 leksika tonost 2

UKUPNO 40 100 %

Posebne situacije u vrednovanju
kolski esej nee se vrednovati:
ako se pristupnik nepristojno izraava
ako pristupnik nije napisao tekst u obliku kolskoga
eseja
ako pristupnik crta, ilustrira na listu za kolski esej
ako pristupnik nije odgovorio na zadani zadatak
ako nema dovoljan broj rijei (doputeno je
odstupanje 10 % od donje granice broja rijei)
ako je rukopis potpuno neitak
ako je napisan velikim tiskanim slovima.
2.5.2. Vrednovanje druge ispitne cjeline
Knjievnost i jezik
U drugoj ispitnoj cjelini pristupnik moe ostvariti
najvie 80 bodova.
Svaki toan odgovor donosi jedan bod.
2.6. Primjeri zadataka
U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki
primjer zadatka ponueni su uputa, toan odgovor i
obrazovni ishod za zadatke viestrukoga izbora.
2.6.1. Primjeri esejskoga zadatka
Esejski zadatak sastoji se od upute (u kojoj je opisan
nain rjeavanja zadatka, naveden je broj rijei i sl.),
polaznoga teksta ili tekstova te smjernica za
pisanje kolskoga eseja.
27
U ovome poglavlju ponueni su primjeri za sve
tri vrste kolskoga eseja koje mogu biti zadane na
dravnoj maturi, a to su:
1. interpretativni kolski esej
2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova
3. raspravljaki kolski esej.
Ponueni esejski zadatci u ovome katalogu samo su
primjeri i ne polaze uvijek od popisa knjievnih ispitnih
djela navedenih za kolsku godinu 2016./2017. Esejski
zadatci na dravnoj maturi uvijek se temelje na popisu
knjievnih ispitnih djela navedenih na 21. stranici.
2.6.1.1. Interpretativni kolski esej
U interpretativnome kolskome eseju polazni je tekst
ulomak iz djela s popisa knjievnih ispitnih djela
navedenih na 21. stranici.
Navedeni su naslov i autor polaznoga teksta i, ako je
potrebno, kontekstualne napomene koje upotpunjuju
polazni tekst.
Primjer zadatka za pisanje interpretativnoga
kolskog eseja
Pozorno proitajte polazni tekst nakon kojega slijede
upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.
28
Sofoklo, Antigona
Kreont:
U srcu, sinko, tako treba suditi:
Sve volji svoga oca podreivati.
(...)
Stog nikad, sinko, nemoj svoje pameti
Za ljubav ene gubiti, ve dobro znaj
Da grozan to je zagrljaj kad supruga
U kui bude ena zla. Ta moe li
Bit gore rane no to lo je prijatelj?
Ko neprijatelja odbaci curu tu:
U Hadu nek se udaje za nekoga!
Ta ja zatkoh je gdje oevidno mi
Od svega grada samo ona prkosi;
A lacem gradu neu se pokazati,
Ve smaknut u je. Stog nek Zeusa, roda svog
uvara, zove! Ako budem neposluh
Doputao u rodu, izvan roda e
Porasti jae.
(...)
Stog uvijek treba vrst poredak braniti,
A nipoto podlei eni; ako ve
To moramo, mukarac nek nas protjera
No da se kae: slabiji od ena smo.
Zbor:
Da, ini nam se, ne vara li starost nas,
Da mudro zbori to o emu govori.
Hemon:
Moj oe, bozi daju pamet ljudima
Od svih dobara kao dobro najvee.
A da ti sada ispravno ne govori,
To rei nit bih mogao nit umio.
Al tota mudro zna i drugom sinuti.
Od tebe vidim bolje sve to kae tko
Il radi ili opet zna prekoriti.
Tvog oka puanin se plai: nee on
Izrei to ti uhu ne bi godilo.
A ja iz prikrajka to mogu sluati,
Tu djevu kako ali grad, to najgorom
Sad smru gine sve zbog ina predivnog,
A od svih ena najmanje zavreuje:
(...)
Pa nije l za t zlatnu ast zavrijedila?
Ba takav tajni potiho se iri glas.
A z me, oe, nema blaga veega
Na svijetu nego to je tvoja dobrobit.
Od dobra glasa oca sretna ima li
Za djecu vee sree il od djejega
za oca? Stog ne pmiljaj da pravo je
Tek to to kae ti, a drugo nikada.
Tko z se misli da je mudar jedini
A takav jezik ili um u drugoga
Da nema, kad se otkrije, pokazat e
Prazninu pustu. Al ni mudru nije ba
Sramota uiti i skroman ostati:
(...)
Ba tako tko na lai konop jedreni
Pritegnuv vrsto, nimalo ne popusti,
Taj izvrnute dalje plovi palube.
Stog srcu popusti, preinai to!

Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Smjestite djelo Antigona u knjievno razdoblje u
kojemu je nastalo i odredite kojemu knjievnomu
rodu i vrsti pripada.
Objasnite temeljne dramske sukobe u drami Antigona.
Interpretirajte polazni tekst.
Iznesite svoje miljenje o odnosu morala i zakona na
temelju djela Antigona.
Obrazloite svoje tvrdnje.
29
2.6.1.2. Usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova
U ovome tipu zadatka ponuena su najmanje dva
teksta koja povezuje neko obiljeje, primjerice,
tematika, ideja, glavni motiv, problematika, knjievna
vrsta, stilsko razdoblje itd.
Od pristupnika se oekuje da usporedi polazne
tekstove.
Navedeni su naslov i autor polaznoga teksta i, ako je
potrebno, kontekstualne napomene koje upotpunjuju
polazni tekst.
Primjer zadatka za pisanje usporedne ralambe
Pozorno proitajte navedene tekstove nakon kojih
slijede upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.
30 Prvi tekst

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii

Lucija gledae asak strogim pogledom u lice slike.

No... gledaj mi u oi! ree ona tiho; gledaj vrsto, ravno, da vidim ve jednom jasno to je istina.
Oprosti... ti, ovjek kavalir uen, ugledan i bogat, kako bi ti mogao varati sirotu osamljenu djevojku? No...
gledaj mi vrsto u oi! Zar bi tvoje oi mogle varati i onda... uj, Alfrede! Ja sumnjam: Ta reci jasno, otvoreno:
Kad e to biti, da me doe osloboditi iz ovih uza? Ja sjedim u onom starom naslonjau med njegovim mrkim
drugovima i esto mi bude kao da se ova tijesna etiri zida sve steu i da se niski strop nada mnom sve sputa
k momu tjemenu, i biva mi da viem: Uguit u se... pomozite, uguit u se! Pa onda plaem i sakrivam oi
da ne vidim ovaj grob ivih! Najvoljela bih da je sve gotovo, da me mrtvu nose odovuda gdje propada moja
mladost: jo mogu samo da vidim tebe ... da ti pruim ruku, moda me izvede tamo gdje je iroki svijet, gdje
je svjetlo, gdje se giblju pravi, ivi ljudi! Da nijesam jo zdrava? Ako nijesam, pa ti mi donesi zdravlje! Zar bih
ovdje mogla ozdraviti? Nu pogledaj mi otvoreno, iskreno u oi. Zato, ako me ljubi, i ne doe po me?

Drugi tekst

August enoa, Zlatarovo zlato

Gospodine Pavle, ako Boga znate, idite! apnu Dora otimljui mu ruku.
Hou. Al sluaj me. Samo rije. Moram. Danas mi se u srce zarinuo krvav no, htio sam da prokunem dan
na koji me majka rodila. Tmina mi pade na oi, kamen na srce, bilo mi je da se iv zakopam. Al neviena ruka
trgnu me iz ame, ponese me pred tebe, djevojko. Da mi je put do tebe zakrio roeni brat, bio bih ga ubio.
Karaj me da sam uao kao zlotvor amo, karaj! Istina je. Htjedoh ti vidjeti samo kuu, opazih tebe. Srce me
srvalo. Srce, Doro moja koje uva u sebi predragi zapis ime tvoje. to mi je volja ta snaga ta pamet?
Sve si samo ti, djevojko moja! Kad sam dozivao u pamet onaj blagi as gdjeno ti suze ljubavi potekoe niz
moje elo, miljah da je samo bio san o raju, o Bogu. Al sad sam kod tebe. Ovo je tvoja ruka. Sad mi je dobro.
Oj djevojko, nemoj da sve to i snom bude, reci, po Boga ivoga, da me voli. Vjeri mi se da me iznevjeriti
nee, ma kako nas raskidali. I evo ti nevjeren plemiku podajem ruku da neu biti nego tvoj i ne ugledao
lica bojega ako nijesam poten i ist.
Ne govori, ne govori, Pavle odvrati djevojka drui kroz suze da, da, tvoja sam, al ne govori, previe
sam sretna!
I baci mu se u naruje, i trgnu mu se iz naruja, pa zavapi:
Zbogom, Pavle! Evo me, kumo!
Prosti nam grijehe, oj milosrdni Boe! zamrmlja stara i ode sa Dorom u kuu.
urno pohiti Pavle na konju u svoje noite.

Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Smjestite autore polaznih tekstova u
knjievnopovijesna razdoblja u kojima su stvarali.
Usporedite Luciju i Doru na temelju djela u cjelini.
Usporedite polazne tekstove.
Iznesite svoje miljenje o tvrdnji da se na putu
ostvarenja velike ljubavi pojavljuju mnoge tekoe.
Obrazloite svoje tvrdnje.
2.6.1.3. Raspravljaki kolski esej
U raspravljakome kolskom eseju kao polazni tekst
zadan je ulomak ili su zadani ulomci iz djela s popisa
knjievnih ispitnih djela navedenih na 21. stranici.
U toj vrsti eseja pristupnik pokazuje sposobnost
raspravljanja o knjievnoj ili drugoj temi ili problemu
koji proizlaze iz konteksta zadanoga knjievnog djela.
Od pristupnika se oekuje poznavanje, razumijevanje
i analiziranje zadane teme te argumentacija tvrdnja i
stavova koja se temelji na osobnome i itateljskome
iskustvu.
Primjer zadatka za pisanje raspravljakoga
kolskog eseja
Pozorno proitajte polazni tekst nakon kojega slijede
upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.
31
Charles Baudelaire, Albatros
esto za zabavu mornari na brodu
Love albatrose, bijele morske ptice
to prate brodove uz duboku vodu
Kao ravnodune, tihe suputnice.
Tek to ih uhvate i na daske stave,
Vladarice neba nespretno i bijedno
Spuste svoja krila i, pognute glave,
Dre ih ko vesla postieno, edno.
O, kako je mlohav taj putnik krilati!
Nedavno prekrasan, kako li je ruan!
Netko mu kljun drai onim to dohvati,
Drugi oponaa hod mu tako tuan.
Pjesnik je nalik tom gospodaru neba
to ivi u buri i carskog je roda,
U zemaljskoj hajci nema to mu treba
I silna mu krila ne daju da hoda.
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Odredite temeljni problem pjesme Albatros.
Objasnite ivot Baudelaireova pjesnika u pjesmi Albatros.
32
Iznesite svoje miljenje o ulozi i poloaju pjesnika/ Koji je toan vokativ imenice spasilac?
umjetnika u suvremenome svijetu. A. spasile
Obrazloite svoje tvrdnje. B. spasiocu
C. spasioe
2.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izbora D. spasilac
U sljedeim zadatcima od vie ponuenih odgovora
samo je jedan toan.
TOAN ODGOVOR: C
Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za
odgovore. OBRAZOVNI ISHOD: razumjeti gramatike kategorije
promjenjivih vrsta rijei
Koja je od sljedeih stilskih figura upotrijebljena u BODOVANJE:
sljedeim stihovima?
1 bod toan odgovor

Volio sam je 0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili

kao travu je oznaeno vie odgovora
i kao jasenje
ko trsku i kanarinca
ko uspavanku
i majino buenje.

A. gradacija
B. metafora
C. poredba
D. simbol

TOAN ODGOVOR: C
OBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i razumjeti
knjievnoteorijska i knjievnopovijesna obiljeja
knjievnih tekstova
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
je oznaeno vie odgovora
33
34
3. Priprema za ispit Za postizanje uspjeha na ispitu pristupnicima se
Upute pristupnicima jednake su i za viu i za osnovnu savjetuje:
razinu ispita. poznavanje Ispitnoga kataloga
Literatura za pripremu ispita iz Hrvatskoga jezika poznavanje ispitnih cjelina te primjera zadataka
su svi udbenici koje je odobrilo Ministarstvo poznavanje ispitnih djela
znanosti, obrazovanja i sporta za rad u gimnazijama i poznavanje materijala koje je objavio Nacionalni
strukovnim kolama u proteklome etverogodinjem centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
razdoblju.
rjeavanje oglednoga primjera ispita.
Obrazovnim ishodima odreeno je to e se
ispitivati na dravnoj maturi.
Ishodi za obje ispitne cjeline odreeni su prema
slubenim planovima i programima za gimnazije i
strukovne kole.
35
36
Dodatak Ispitnomu katalogu
iz Hrvatskoga jezika za dravnu maturu
u kolskoj godini 2016./2017. koji se odnosi
na eksperimentalne strukovne kurikulume
za stjecanje strukovnih kvalifikacija
Uvod
U kolskoj godini 2016./2017. ispitima dravne mature
mogu pristupiti i uenici koji svoje srednjokolsko
obrazovanje zavravaju prema eksperimentalnim
strukovnim kurikulumima.
Svrha je Dodatka Ispitnomu katalogu iz Hrvatskoga
jezika pregledno prikazati podudarnosti i razlike
izmeu eksperimentalnih strukovnih kurikuluma za
stjecanje strukovnih kvalifikacija i nastavnih planova i
programa s kojima je usklaen ispit dravne mature iz
Hrvatskoga jezika.
Via razina ispita usklaena je s gimnazijskim
programom, a osnovna s nastavnim programom s
najmanjom satnicom u etverogodinjim strukovnim
kolama. Ti se programi sadrajno veim dijelom
podudaraju. Meutim, sadraj kurikuluma Hrvatskoga
jezika u sklopu strukovnih kurikuluma djelomino
se podudara s navedenim programima. Prisutne
sadrajne razlike u navedenim programima nisu
beznaajne, ali su svakako nadoknadive. Nacionalni
centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja sustavno
iz godine u godinu unapreuje sadraj svih ispitnih
kataloga. U kolskoj godini 2016./2017. u Ispitnome
katalogu iz Hrvatskoga jezika predviene su manje
izmjene u popisu djela za kolski esej i na vioj i na
osnovnoj razini. Stoga, molimo uenike da se uz
Dodatak Ispitnomu katalogu iz Hrvatskoga jezika
obvezno koriste i Ispitnim katalogom iz Hrvatskoga
jezika u kojemu su navedeni i objanjeni sadraji,
kriteriji i naini ispitivanja i vrednovanja.
Svim uenicima koji odlue polagati ispite dravne
mature elimo puno uspjeha.
kolski esej
Knjievna ispitna djela za kolski esej u kolskoj
godini 2016./2017. za viu razinu ispita jesu:
1. Camus, Albert: Stranac
2. Cihlar Nehajev, Milutin: Bijeg
3. Dostojevski, Fjodor Mihajlovi: Zloin i kazna
4. Dri, Marin: Dundo Maroje
5. Hrvatsko pjesnitvo (Antun Gustav Mato, Dobria
Cesari, Josip Pupai, Slavko Mihali)
6. Kafka, Franz: Preobrazba
7. Krlea, Miroslav: Gospoda Glembajevi
8. Krlea, Miroslav: Povratak Filipa Latinovicza
9. Marinkovi, Ranko: Kiklop
10. Novak, Vjenceslav: Posljednji Stipanii
11. Salinger, Jerome David: Lovac u itu
12. Shakespeare, William: Hamlet
13. Sofoklo: Antigona
14. imi, Antun Branko: Preobraenja.
Knjievna ispitna djela za kolski esej u kolskoj
godini 2016./2017. za osnovnu razinu ispita jesu:
1. Dostojevski, Fjodor Mihajlovi: Zloin i kazna
2. Hrvatsko pjesnitvo (Antun Gustav Mato, Dobria
Cesari, Josip Pupai, Slavko Mihali)
3. Ibsen, Henrik: Nora
4. Krlea, Miroslav: Gospoda Glembajevi
5. Marinkovi, Ranko: Kiklop
6. Novak, Vjenceslav: Posljednji Stipanii
7. Shakespeare, William: Hamlet
8. Sofoklo: Antigona.

Prema popisu obveznih djela u eksperimentalnim
strukovnim kurikulumima za stjecanje strukovnih
kvalifikacija plavom su bojom oznaena knjievna
djela koja su poznata pristupnicima, zelenom bojom
oznaena su izborna knjievna djela, a crvenom bojom
djela koja nisu poznata pristupnicima.
Preporuka pristupnicima za pisanje kolskoga
eseja na vioj i osnovnoj razini
Pristupnici su prema Nastavnome programu za
Hrvatski jezik u eksperimentalnim strukovnim
kurikulumima za stjecanje strukovnih kvalifikacija
stekli sva potrebna znanja i vjetine za pisanje
kolskoga eseja na dravnoj maturi.
Analizirali su, uz smjernice ili samostalno, knjievne
i neknjievne tekstove i sastavljali razliite vrste
tekstova s razliitim komunikacijskim funkcijama.
Razliitim postupcima oblikovali su logiki i sadrajno
povezani tekst i samostalno provjeravali napisani
tekst s obzirom na sadrajnu strukturu te jezinu
tonost i primjerenost. Argumentirali su i svoj
stav o knjievnome djelu. Stekli su sve potrebne
kompetencije za pisanje triju vrsta kolskoga eseja na
dravnoj maturi. Spremni su za analizu neknjievnoga
teksta koji moe biti zadan kao drugi polazni tekst za
pisanje kolskoga eseja.
Pristupnicima za pisanje kolskoga eseja na dravnoj
maturi u kolskoj godini 2016./2017. nedostaje
sadrajno znanje, tj. poznavanje (itanje) knjievnih
djela za viu razinu ispita (oznaena su crvenom bojom)
te izbornih knjievnih djela (oznaena su zelenom
bojom) koja nisu odabrali za itanje, a zastupljena su na
popisu knjievnih djela za kolski esej.
37
Knjievnost i jezik
Knjievnost
Pristupnicima su prema popisu obveznih djela
u eksperimentalnim strukovnim kurikulumima za
stjecanje strukovnih kvalifikacija poznata sljedea
knjievna djela zastupljena na vioj razini ispita:
Antika knjievnost (8. st. pr. Kr. 5. st.)
1. Eshil: Okovani Prometej, tragedija
Predrenesansa (13. i 14. stoljee)
2. Alighieri, Dante: Boanstvena komedija
(Pakao I. V. pjevanja), epski spjev
Renesansa (15. i 16. stoljee)
3. Shakespeare, William: Hamlet, tragedija
Renesansa u hrvatskoj knjievnosti (16. stoljee)
4. Maruli, Marko: Judita, ep
5. Luci, Hanibal: Jur ni jedna na svit vila, pjesma
6. Dri, Marin: Dundo Maroje, komedija
Klasicizam (17. st.)
7. Molire: krtac, komedija
Realizam (1830. 1870.)
8. Dostojevski, Fjodor Mihajlovi: Zloin i kazna,
roman
Predrealizam u hrvatskoj knjievnosti
(1860. 1880./81.)
9. enoa, August: Prijan Lovro, pripovijest
Moderna u hrvatskoj knjievnosti
(1892./95. 1914./16.)
10. Leskovar, Janko: Misao na vjenost, novela
11. Begovi, Milan: Bez treega, drama
Kasni modernizam (1930. 1970.)
12. Camus, Albert: Stranac, roman
38
II. razdoblje u hrvatskoj knjievnosti 20. stoljea
(1929. 1952.)
13. Krlea, Miroslav: Gospoda Glembajevi, drama
Druga moderna u hrvatskoj knjievnosti
(1952. 1969.)
14. Mihali, Slavko: Majstore ugasi svijeu, pjesma
15. Marinkovi, Ranko: Prah, novela.
Pristupnicima su prema popisu izbornih djela u
eksperimentalnim strukovnim kurikulumima za
stjecanje strukovnih kvalifikacija poznata sljedea
knjievna djela zastupljena na vioj razini ispita:
1. Biblija: Pjesma nad pjesmama, pjesma iz Staroga
zavjeta
Antika knjievnost (8. st. pr. Kr. 5. st.)
2. Sofoklo: Antigona, tragedija
3. Plaut: krtac, komedija
Srednjovjekovna hrvatska knjievnost
(11. 15. stoljee)
4. Baanska ploa, najstariji hrvatski pisani spomenik
Predrenesansa (13. i 14. stoljee)
5. Petrarca, Francesco: Kanconijer, zbirka pjesama
6. Boccaccio, Giovanni: Dekameron (Chichibio), zbirka
novela
Renesansa (15. i 16. stoljee)
7. de Cervantes Saavedra, Miguel: Don Quijote, roman
Barok u hrvatskoj knjievnosti (17. stoljee)
8. Buni Vui, Ivan: Nemoj, nemoj ma Ljubice, pjesma
Prosvjetiteljstvo (18. stoljee)
9. Goldoni, Carlo: Krmarica Mirandolina, komedija
Romantizam (1800. 1830.)
10. L jermontov, Mihail Jurjevi: Junak naeg doba,
roman
Romantizam u hrvatskoj knjievnosti
= Hrvatski narodni preporod (1830. 1860.)
11. Preradovi, Petar: Ljudsko srce, pjesma
12. Maurani, Ivan: Smrt Smail-age engia, ep
Realizam (1830. 1870.)
13. Gogolj, Nikolaj Vasiljevi: Kabanica, pripovijetka
14. de Balzac, Honor: Otac Goriot, roman
Realizam u hrvatskoj knjievnosti
(1880./81. 1892./95.)
15. Kozarac, Josip: Tena, pripovijetka
16. Novak, Vjenceslav: Posljednji Stipanii, roman
17. Kranjevi, Silvije Strahimir: Gospodskom Kastoru,
pjesma
Modernizam (kraj 19. stoljea)
18. Baudelaire, Charles: Cvjetovi zla, zbirka pjesama
19. Ibsen, Henrik: Nora, drama
Moderna u hrvatskoj knjievnosti
(1892./95. 1914./16.)
20. Mato, Antun Gustav: Notturno i druge pjesme
21. Mato, Antun Gustav: Cvijet sa raskra, novela
22. Vidri, Vladimir: Pejza II, pjesma
23. imunovi, Dinko: Muljika, novela
24. Nehajev, Milutin Cihlar: Bijeg, roman

Avangarda (poetak 20. stoljea)
25. Kafka, Franz: Preobrazba, pripovijetka
Ekspresionizam u hrvatskoj knjievnosti
(1914. 1930.)
26. imi, Antun Branko pjesme
27. Krlea, Miroslav pjesme
II. razdoblje u hrvatskoj knjievnosti 20. stoljea
(1929. 1952.)
28. Ujevi, Tin: Visoki jablani i druge pjesme
29. Cesari, Dobria pjesme
30. Tadijanovi, Dragutin pjesme
Druga moderna u hrvatskoj knjievnosti
(1952. 1969.)
31. Parun, Vesna: Ti koja ima nevinije ruke i druge
pjesme
32. Pupai, Josip pjesme
33. Slamnig, Ivan: Barbara, pjesma
34. Marinkovi, Ranko: Kiklop, roman
35. Marinkovi, Ranko: Ruke, novela.
Pristupnicima nisu poznata sljedea knjievna djela
zastupljena na vioj razini ispita:
Antika knjievnost (8. st. pr. Kr. 5. st.)
1. Homer: Ilijada, ep
2. Homer: Odiseja, ep
3. Sofoklo: Kralj Edip, tragedija
4. Vergilije: Eneida, ep
Renesansa u hrvatskoj knjievnosti (16. stoljee)
5. Hrvatska petrarkistika lirika (Meneti, iko i Dri,
Dore)
39
6. Hektorovi, Petar: Ribanje i ribarsko prigovaranje,
putopisni ep
7. Zorani, Petar: Planine, prvi hrvatski roman u stihu i
prozi
8. Dri, Marin: Novela od Stanca, farsa
Barok u hrvatskoj knjievnosti (17. stoljee)
9. Gunduli, Ivan: Suze sina razmetnoga, barokna
poema (pla)
10. Gunduli, Ivan: Dubravka, pastorala
Prosvjetiteljstvo (18. stoljee)
11. Voltaire: Candide, roman
Romantizam (1800. 1830.)
12. G
 oethe, Wolfgang Johann: Patnje mladog
Werthera, roman
13. Poe, Edgar Allan: Crni maak, pripovijetka
Predrealizam u hrvatskoj knjievnosti
(1860. 1880./81.)
14. enoa, August: Zlatarovo zlato, prvi hrvatski
povijesni roman
Realizam u hrvatskoj knjievnosti
(1880./81. 1892./95.)
15. Kovai, Ante: U registraturi, roman
Moderna u hrvatskoj knjievnosti
(1892./95. 1914./16.)
16. Mato, Antun Gustav: Camao, novela
17. Kozarac, Ivan: uka Begovi, roman
Avangarda (poetak 20. stoljea)
18. Proust, Marcel: Combray, roman
Ekspresionizam u hrvatskoj knjievnosti
(1914. 1930.)
19. Krlea, Miroslav: Baraka Pet Be, novela
40
Kasni modernizam (1930. 1970.)
20. Andri, Ivo: Prokleta avlija, roman (pria u prii)
21. Selinger, Jerome David: Lovac u itu, roman (proza
u trapericama)
22. B
 recht, Bertolt: Majka Hrabrost i njezina djeca,
drama (epsko kazalite)
II. razdoblje u hrvatskoj knjievnosti 20. stoljea
(1929. 1952.)
23. K
 rlea, Miroslav: Povratak Filipa Latinovicza, prvi
hrvatski moderni roman
Druga moderna u hrvatskoj knjievnosti
(1952. 1969.)
24. Katelan, Jure pjesme
25. oljan, Antun: Kratki izlet, roman
Postmodernizam u hrvatskoj knjievnosti
(70-tih godina 20. stoljea)
26. B
 rean, Ivo: Predstava Hamleta u seli Mrdua
Donja, drama
27. Pavlii, Pavao: Koraljna vrata, roman.
Pristupnicima su prema popisu obveznih djela u
eksperimentalnime strukovnim kurikulumima za
stjecanje strukovnih kvalifikacija poznata sljedea
knjievna djela zastupljena na osnovnoj razini ispita:
Antika knjievnost (8. st. pr. Kr. 5. st.)
1. Eshil: Okovani Prometej, tragedija
Predrenesansa (13. i 14. stoljee)
2. Alighieri, Dante: Boanstvena komedija (Pakao I.
V. pjevanja), epski spjev
Renesansa (15. i 16. stoljee)
3. Shakespeare, William: Hamlet, tragedija
Renesansa u hrvatskoj knjievnosti (16. stoljee)
4. Maruli, Marko: Judita, ep
5. Luci, Hanibal: Jur ni jedna na svit vila, pjesma
6. Dri, Marin: Dundo Maroje, komedija
Realizam (1830. 1870.)
7. Dostojevski, Fjodor Mihajlovi: Zloin i kazna, roman
Moderna u hrvatskoj knjievnosti
(1892./95. 1914./16.)
8. Leskovar, Janko: Misao na vjenost, novela
II. razdoblje u hrvatskoj knjievnosti 20. stoljea
(1929. 1952.)
9. Krlea, Miroslav: Gospoda Glembajevi, drama
Druga moderna u hrvatskoj knjievnosti
(1952. 1969.)
10. Mihali, Slavko: Majstore ugasi svijeu, pjesma.
Pristupnicima su prema popisu izbornih djela u
eksperimentalnime strukovnim kurikulumima za
stjecanje strukovnih kvalifikacija poznata sljedea
knjievna djela zastupljena na osnovnoj razini ispita:
1. Biblija: Pjesma nad pjesmama, pjesma iz Staroga
zavjeta
Antika knjievnost (8. st. pr. Kr. 5. st.)
2. Sofoklo: Antigona, tragedija
3. Plaut: krtac, komedija
Srednjovjekovna hrvatska knjievnost
(11. 15. stoljee)
4. Baanska ploa, najstariji hrvatski pisani spomenik
Predrenesansa (13. i 14. stoljee)
5. Petrarca, Francesco: Kanconijer, zbirka pjesama
6. Boccaccio, Giovanni: Dekameron (Chichibio), zbirka
novela

Renesansa (15. i 16. stoljee)
7. de Cervantes Saavedra, Miguel: Don Quijote, roman
Barok u hrvatskoj knjievnosti (17. stoljee)
8. Buni Vui, Ivan: Nemoj, nemoj ma Ljubice, pjesma
Romantizam u hrvatskoj knjievnosti
= Hrvatski narodni preporod (1830. 1860.)
9. Preradovi, Petar: Ljudsko srce, pjesma
10. Maurani, Ivan: Smrt Smail-age engia, ep
Realizam (1830. 1870.)
11. de Balzac, Honor: Otac Goriot, roman
Realizam u hrvatskoj knjievnosti
(1880./81. 1892./95.)
12. Novak, Vjenceslav: Posljednji Stipanii, roman
13. K
 ranjevi, Silvije Strahimir: Gospodskom Kastoru,
pjesma
Modernizam (kraj 19. stoljea)
14. Baudelaire, Charles: Cvjetovi zla, zbirka pjesama
15. Ibsen, Henrik: Nora, drama
Moderna u hrvatskoj knjievnosti
(1892./95. 1914./16.)
16. Mato, Antun Gustav: Notturno i druge pjesme
17. Vidri, Vladimir: Pejza II, pjesma
Ekspresionizam u hrvatskoj knjievnosti
(1914. 1930.)
18. imi, Antun Branko pjesme
19. Krlea, Miroslav pjesme
II. razdoblje u hrvatskoj knjievnosti 20. stoljea
(1929. 1952.)
20. Ujevi, Tin: Visoki jablani i druge pjesme
21. Cesari, Dobria pjesme
22. Tadijanovi, Dragutin pjesme
41
Druga moderna u hrvatskoj knjievnosti
(1952. 1969.)
23. P
 arun, Vesna: Ti koja ima nevinije ruke i druge
pjesme
24. Pupai, Josip pjesme
25. Slamnig, Ivan: Barbara, pjesma
26. Marinkovi, Ranko: Kiklop, roman.
Pristupnicima nisu poznata sljedea knjievna djela
zastupljena na osnovnoj razini ispita:
Antika knjievnost (8. st. pr. Kr. 5. st.)
1. Homer: Ilijada, ep
Renesansa u hrvatskoj knjievnosti (16. stoljee)
2. Hrvatska petrarkistika lirika (Meneti, iko i Dri,
Dore)
Barok u hrvatskoj knjievnosti (17. stoljee)
3. Gunduli, Ivan: Suze sina razmetnoga, barokna
poema (pla)
4. Gunduli, Ivan: Dubravka, pastorala
Romantizam (1800. 1830.)
5. Goethe, Wolfgang Johann: Patnje mladog
Werthera, roman
Predrealizam u hrvatskoj knjievnosti
(1860. 1880./81.)
6. enoa, August: Zlatarovo zlato, prvi hrvatski
povijesni roman
Realizam u hrvatskoj knjievnosti
(1880./81. 1892./95.)
7. Kovai, Ante: U registraturi, roman
Moderna u hrvatskoj knjievnosti
(1892./95. 1914./16.)
8. imunovi, Dinko: Duga, novela
42
9. Kozarac, Ivan: uka Begovi, roman
Avangarda (poetak 20. stoljea)
10. Proust, Marcel: Combray, roman
Kasni modernizam (1930. 1970.)
11. Andri, Ivo: Prokleta avlija, roman (pria u prii)
12. B recht, Bertolt: Majka Hrabrost i njezina djeca,
drama (epsko kazalite)
II. razdoblje u hrvatskoj knjievnosti 20. stoljea
(1929. 1952.)
13. K rlea, Miroslav: Povratak Filipa Latinovicza, prvi
hrvatski moderni roman
Druga moderna u hrvatskoj knjievnosti
(1952. 1969.)
14. Katelan, Jure pjesme
Postmodernizam u hrvatskoj knjievnosti
(70-ih godina 20. stoljea)
15. B rean, Ivo: Predstava Hamleta u selu Mrdua
Donja, drama.
Preporuka pristupnicima za rjeavanje drugoga
dijela ispita Knjievnost i jezik na vioj i osnovnoj
razini:
Knjievnost
Pristupnici su prema Nastavnome programu za
Hrvatski jezik u eksperimentalnim strukovnim
kurikulumima za stjecanje strukovnih kvalifikacija
analizirali knjievne tekstove i odreivali njihova
strukturna, tematska, sadrajna i stilska obiljeja.
Prikupljali su razliite informacije o zadanim
knjievnim tekstovima iz razliitih izvora te objanjavali
knjievnoteorijske pojmove na prototipnim primjerima.
Usporeivali su poznate knjievne tekstove na
strukturnoj, sadrajnoj i jezinoj razini.
Nisu itali i interpretirali knjievna djela i autore koji
nisu zastupljeni u Nastavnome programu za Hrvatski
jezik u eksperimentalnim strukovnim kurikulumima
za stjecanje strukovnih kvalifikacija (vidi popis djela).
Takoer, nepoznati su im autori i knjievna djela koje
nisu odabrali kao izborne, a zastupljeni su na dravnoj
maturi (vidi popis djela).
U prvome dijelu druge ispitne cjeline provjerava se
razumijevanje knjievnoga teksta. Skupine zadataka
propituju iskljuivo razumijevanje polaznoga teksta, ali
ne i poznavanje knjievnoga djela u cijelosti.

Potrebno je poznavati knjievnopovijesna i
knjievnoteorijska obiljeja svih knjievnih tekstova i
smjestiti ih u pripadajue knjievnopovijesno razdoblje.
Popisi knjievnih djela i autora u Dodatku
Ispitnomu katalogu iz Hrvatskoga jezika sadravaju
knjievnopovijesno razdoblje i knjievnu vrstu
kojoj djelo pripada. Takoer, vano je poznavati i
razumjeti kronoloki slijed (vremensko odreenje) svih
knjievnopovijesnih razdoblja europske (svjetske) i
hrvatske knjievnosti, njihova obiljeja i predstavnike.
Potrebno je prouiti sve itanke Hrvatskoga jezika koje
je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
43
Jezik
Pristupnici prema Nastavnome programu za Hrvatski
jezik u eksperimentalnim strukovnim kurikulumima
za stjecanje strukovnih kvalifikacija trebaju poznavati
sve sadraje koji se odnose na podruje jezika, a
zastupljeni su na osnovnoj razini ispita. Pristupnici ne
poznaju sadraj iz tvorbe rijei (tvorbene naine) jer su
ti sadraji zastupljeni samo na vioj razini ispita. Ti se
sadraji nalaze u svim udbenicima Hrvatskoga jezika
za gimnazije koje je odobrilo Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta.
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja