Professional Documents
Culture Documents
Čakavsko Narječje 1
Čakavsko Narječje 1
HRVATSKA DIJALEKTOLOGIJA
M M'
a(,) a(,)
b (a) c (e)
o vrijeme
nego
--------- ++++++ ******
1
AKAVSKO NARJEJE
Promjena rijetko zahvaa cijeli teritorij Svaka promjena ima svoj zasebni areal
k, g, h +, , , e> ,
......... ----------- ++
+++++
...................................................
.......................................... ,,.... .........a.......... ----------e------------ +++
+o, e+++++++
...................................................
...................................................
......... ----------- ++
+++++
+ije++++++
>i
2
AKAVSKO NARJEJE
A >o
kaj ,>a
>e
,>a
B >u to
>i
ako u jednom trenutku jedan isti jezik vlada na itavom prostranstvu nekog ozemlja,
nakon pet ili deset stoljea stanovnici krajnjih toaka vjerojatno se nee meusobno
razumijevati;
o dijalektani kontinuum
3
AKAVSKO NARJEJE
konkretni sustavi
grupa govor
narjeje
4
AKAVSKO NARJEJE
ZJP hr. - tort, tert, tolt, telt>trat, tlat, trt, tlt:vrana, brijeg;
Al Al-alpska skupina
Pa Pa- panonska
Pr- primorska
ZJP Dr-dinarska
Pr
Dr
5
AKAVSKO NARJEJE
sjeverozapadni slovenski
Al sjeveroistoni slovenski
juni slovenski
Pa kajkavski
ZJP
Pr akavski
zapadnotokavski
Dr istonotokavski
torlaka;
o kajkavska,
o istonotokavska
o torlaki
o akavskim
o kajkavskim i
o tokavskim narjejem
6
AKAVSKO NARJEJE
7
AKAVSKO NARJEJE
8
AKAVSKO NARJEJE
9
AKAVSKO NARJEJE
10
AKAVSKO NARJEJE
akavsko narjeje
Granice akavskog narjeja
itav hrvatski dio Istre; otoci zadarskog arhipelaga (Ist, Molat, Sestrunj, Dugi
otok, I, Ugljan, sjeverni dio Pamana);
Rijeka i rijeko zalee;
oko Zadra od Petraana do Biograda;
u Gorskom kotaru (Mrzle Vodice, Vrbovsko, Stubica)
svi otoci ibenskog arhipelaga (Zlarin, Prvi, Kaprije,
oko Kupe Vukova Gorica, Prilie i Netreti; irje)
dio podruja oko Karlovca; oko Vodica i u Vodicama
sjeverno od Karlovca prema Ozlju; srednje hrvatsko primorje od Primotena do Rogoznice
preko Trogira, Katela,
neka sela umberka;
Splita do Poljica;
u Lici izmeu toka rijeka Dobre i Mrenice, prostor od
Jezerana do Brinja; na otocima iovu, Drveniku, olti, na Brau (izuzev
istonog dijela), Hvaru (izuzev istonog dijela), dijelu
Otoac i sela u Gackoj dolini; Korule, Visu, Lastovu i zapadnom dijelu poluotoka
Peljaca;
sjeverno primorje od Rijeke do Senja;
u zapadnoj Maarskoj, Austriji (Gradie) i Slovakoj
Kvarnerski otoci (Krk, Cres, Loinj, Unije ,Susak, Rab, (Novo Selo, Jandrof, unovo);
Pag, Vir, Olib, Silba);
(ak: mlin >malin; malinie, malinar tok: mlin >mlin; mlinite, mlinar)
o podruje ak. narjeja nekada bilo puno ire-vjerojatna linija rasprostranjenosti: Bjelovar-
Prijedor-Drvar-Jajce-Travnik
11
AKAVSKO NARJEJE
Zamjenica a
postoje razliite realizacije ove zamjenice u akavskim govorima (a, e,o, ca...)
Veze prijedloga +a
redukcija zavrnog a i pripajanje glasa prijedlogu (po, na, za, va, niza);
Oblici zamjenice a:
o upitne i odnosne zamjenice, a dela, ne more delat a e, ni znala a bi s tin...
o neodreene, e a popit, si ca cul...
o esa-stari oblik genitiva;
o ni-neodreena zamjenica za znaenje neivo;
o prilozi za (zato), na (na to), po (poto) va (u to), na si to klal, po je cukar,
za se jadi...
12
AKAVSKO NARJEJE
VOKALIZAM
a e i o u y o r l
Vokal a
o >a: noga, pitati, na, dati
o (<e)>a: ( staroslavenske zamjene) *krikti>*krikti>kriati,
*legti>*legti>leati
o starom metatezom likvida -or-, -ol-, >ra, la: grad (<gord), mlad (mold),
zlato(<zolto)
Vokal e
o e>e: selo, est, Boe
o >e, pored>i, na Lastovu >je: mesto, zvezda,seme, lep
13
AKAVSKO NARJEJE
Vokal o
o o>o: selo, oko, kuo,
o e>o (ponekad analogijom poslije palatala): vruoj, naoj,
o esto tue staro >o: komin (lat. caminus), korizma (lat. quaresima), Solin
(Salona)
Vokal u
o u>u: uho, suh,
o >u: luka, enu (Asg.), ruku (Asg.)
o v(, )>u (ponekad): udovica (pored vdovica), unuk pord vnuk) Uskrs (pored
Vaskrs)
i, y> i (y)
e, > e (a)
o>o
u, , >u (o, l)
> e, i, (je)
r > r (ar,er)
14
AKAVSKO NARJEJE
>a, s odreenim odstupanjima (Krk i Cres razlikuju dugi >a i kratki >a, o ili e);
esta vokalizacija slaboga va, npr. vavek ili vavik, malin, vazeti i sl.
i >u, ali
o u Istri >o i a,
o na kvarnerskim otocima + l>al, el, ol, (vlna>valna, velna)
o na Lastovu l>o;
Refleks jata,
1.) >e -ekavski refleks (mleko, nedelja, ene);
o obuhvaa istonu i sredinju Istru (na junoj strani do Rae i minja, a na zapadnoj do
Tinjana, Motovuna i Buzeta), Hrv. primoje do Bakra, ukljuujui i prostor u zaleu do
Mrzlih Vodica, Crikvenicu, otok Cres, sjeverni dio otoka Loinja (Nerezine, Sv.
Jakov);
15
o ako u ovom podruju i ujemo ikavizam (ln, lp), to nije ikavizam nego posljedica tendencije da se
vokali pod naglaskom ili nenaglaenom duljinom zatvaraju;
o
o slino je i u minju gdje se dugo e diftongiralo: >ie (liet, sviet)
o
o kod ak. ekavaca je osobito vano da se // razvio u /e/ i u nastavanim morfemima: npr. D jd.
(ene), L jd. (va sele), G mn. (drageh), L mn. (po skaleh), komparativ (stareji);
o
o konzekventnost zamjene jata, ne samo u leksikim, nego i relacijskim morfemima osnovna je osobina
akavskih ekavaca, tipina dosljednost;
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
2.) >i-e ikavsko-ekavski refleks (misit- testo, lipo- telo)
o
obuhvaa Hrv. primorje od Bakarca do Novog Vinodolskog, a zahvaa i Senj, sve
kvarnerske otoke (osim Cresa i S Loinja) i otoke zadarskog arhipelaga do Dugog otoka i dio Pamana, te
sve govore u unutranjosti (like i pokupske);
o
o
o
o
o
to znai da se u istom mjesnom govoru glas // dvojako reflektirao
o
ovaj ikavsko-ekavski refleks dogaa se po Jakubinskij-Meyerovu pravilu:
o
o + t, d, n, l, r, s, z + a, o, u, = e
o
u svim drugim sluajevima >i
o
o + t, d, n, l, r, s, z + ostali samoglasnici>i
o
o + ostali suglasnici + bilo koji samoglasnik>i
o
Jakubinski-Mayerovo pravilo potvruju ovi primjeri:
o
o ispred t: cvet-cvetati, drveta, svet, savet, vetar, zavet
o ispred d: beseda, bled, ded, praded, sreda, redak, sused, sedati
o ispred n: cena, dren, hren, koleno, seno, venac
o ispred l: bel, cel, celo, del, strela, telo, zdela
o ispred r: mera, vera, verovati, veran
o ispred s: pesak, tesan
o ispred z: rezati, trezan, elezo
o
u diftonookim govorima ovakvo e se reflektira kao ie (ciel, biel, ciena)
o
nadopuna Jakubinskij-Mayerovom pravilu
o
o +st,zd+stranjojezini vokal=e, npr.
o
o (mesto, nevesta, testo, zvezda, lezda)
o
o
ukoliko je iza t, n, l ,r, s, z stajao vokal prednjeg niza, se reflektiro u i , npr.
o
o (dte<dte, misec<msc, sidit<sditi, grih<grh)
o
dakle, radi se o zakonitosti, a ne sluajnosti;
o
u diftonkim govorima ovako dobiveno e, ako je dugo, realizira se kao ie, npr. na Susku,
Ugljanu, Kukljici, Sutomiici, Preku, Kalima i Pagu;
o
u obrazloenju ove pojave otpadaju migracijske teze to je glasovni zakon, a ne mehaniko mijeanje
ikavskog i ekavskog refleksa //;
o
Jakobinski-Mayerovo pravilo uvaju i gradianski akavci;
o
istraivanja pokazuju da se ikavsko-ekavska zakonitost protezala sve do Kupe ;
o
u karlovakim govorima gdje je refleks jata bio u skladu s J-M pravilom, ali je to danas poremeeno utjecajem
kajk. Narjeja;
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
3.) >i ikavski refleks (mliko, nedilja, eni)
o
Jugozapadni istarski dijalekt obuhvaa zapadni i juni dio Istre;
o
podijeljenost Istre na ekavski i ikavski dio u vezi je s migracijama u 16.st. kada je na
to podruje naselilo doseljeniko stanovnitvo iz Dalmacije (iz zadarskog zalea). Dakle, na ak.
ekavska stanita doli su akavci ikavci i nametnuli svoj izgovor starom stanovnitvu. Juni ikavski
dijalekt na otonom podruju od Pamana prema jugu do Mljeta i Lastova, a na kopnu od Zadra
prema jugu do Dubrovnika (Zadar je nekad bio i-e, danas i);
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
4.) >je jekavski refleks (mljeko, nedjelja, tjelo)
o
na otoku Lastovu prevladao je jekavski izgovor i u dugim i u kratkim slogovima;
o
M. Hraste smatra da je to utjecaj sa susjednog tokavskog jekavskog kopna i veze s Dubrovnikom;
o
P. imunovi misli da se radi o posebnom fonemu kojega je razvitak iao: >>je gdje je proces
zaustavljen na diftonkom izgovoru ie koji se kasnije defonologizirao u je;
o
po toj se crti, pored prijelaza slogovnog l>o, Lastovo najvie razlikuje od ostalih ak. otonih
govora;
o Refleksi vokala
o
prednji nazalni vokal >e, ali nerjetko j, i >ja, a i a (ujat uzeti, prijat primiti,
jazik, jadra, zajati posuditi, jamik jeam, poati, atva, aja;
o
o prijelaz >a ( j, , + = a, npr. jazik< jzik, poati<poti, ati<ti)
o
o transformacija fonema u akavaca imala dvije faze:
o a) prva, starija s prijelazima j-,- i - > ja-, a- i a- (jazik, poati, ati)
o
o b) druga, novija s refleksom > e (mso > meso)
o
o prva faza see daleko u prolost kada se i iza palatala mijenjao u a, npr:
o krikti > kriti > kriati; legti > lati > leati, slyhti > slyti > sluati
o
Ta je promjena bila u akavaca mnogo dosljednija (npr. njazlo 'gnijezdo') te se u njih protegla i na
sluajeve sa // iza palatala. Tendencija otvorenijega izgovora fonema // i// iza palatala, tj. njihovo
slijevanje u glasu /a/, postaje obiljeje primorske grupe zapadnog junoslavesnkog prajezika;
o
dakle, ne radi se o nekoj sporadinoj pojavi koja je zahvatila tu i tamo rije-dvije, nego o sustavnoj
promjeni na itavom ak. terenu. Broj primjera nije ogranien zato to je pojava neznatna, nego zato to
rijei kojima je dio slijeda bio j, , nema mnogo. Ali relativno slaba frekvencija rijei ne moe
umanjiti vanost pojave koja je oito zahvaala sve primjere, kako nam svjedoe djela starih hr. pisaca s
ak. podruja. Pojava je, dakle, bitna i upuuje na genetiku individualnost.
o
o Vokalno r
o
U akavaca se vokalno r realizira nejednako: kao r, ar, or, er.
o
Mogue su dvostrukosti, pa i u istom govoru. Navedene reflekse vokalnog r moemo podijeliti
u dvije grupe:
o
o Prva grupa r bez popratnog vokala (R)
a) podgrupa u kojoj r moe biti i dugo i kratko (govori buzetske regije brv i krv;
vodika regija i liki akavci, npr. crkva, brdo)
o
b) podgrupa sa samo kratkim vokalnim r (protee se od ak. sjevera do juga; crn,
brz, smrt, krv, krst, grlo, ali umberak: ptc.perf. otparla (otvorila) Senj
Carljenka
o
druga grupa s popratnim vokalom uz r (VR) (sree se na cijelom podruju od
sjevera do juga u pojavnom obliku er ili ar; tern, arn, var, kerv, berzo, varh,
parst, parvi.)
o
objanjenje-jaa vokalizacija poluglasova u skupini r i r?
o
osorski govor ima otec, denes, ali i arn, arjen;
o
objanjenje- poseban vid diftongizacije;
o
povean broj samoglasnikih fonema;
o
o
o Diftongizacija
o
diftong definiramo kao sloeni glas koji nastaje neprekidnim klizanjem iz poloaja jednog
vokala u poloaj drugoga u istom slogu;
o
o
diftongacija zahvaa dva f o n e t s k i s r e d i n j a v o k a l a , j e d a n p r e d n j e g n i z a
(e) i jedan stranjeg niza (o);
o eie, ouo
o
otvorenost/zatvorenost sloga moe imati bitnu ulogu:
o
o specifinost govora otoka Suska:
dugi naglaeni vokal u zatvorenom slogu diftongacija;
o
o (tiepla, duobri, debiel, nuo)
o
dugi naglaeni vokal u otvorenom slogu nema diftongacije;
o
o (tepal, dobar debela , noi)
o
od toga odstupa refleks (moe dati ie i u otvorenom slogu);
o
o (bielo, tielo, sliedi)
o
vokal je kratak izostaje diftongizacija;
o
o (krof, olt, zet)
o
o
ostali akavski govori u kojima se provodi diftongacija obino
s l i j e d e o s n o v n i p r a v a c promjene ie, uo,
o nekad uz ogranienja (kao susaki govor),
o nekad bez ikakvih ogranienja.;
o
takav se slobodniji nain diftongacije moe pratiti na cijelom ak. podruju.
o
o buzetska regija
dugo e se diftongizira i u zatvorenom i u otvorenon slogu;
o
o sredinja Istra
e i ie (prez: grien, sviet, tielo);
ouo (nuos, vuol, muoj);
o
o junoakavski otoc
eie (mieso, riesti);
ouo (bruod, kuonj, duo);
o
o
osnovna diftongacija mogla je biti i okrnjena, svedena samo na ie (okolica
Buzeta, liki akavci), ali je na dosta mjesta pojaana diftonkim ostvarajem dugog
samoglasnika a:
o
o >ua,>uo, >oa, >ao
o
diftonki su izgovori i kod , i kod , i kod bili usmjereni u zatvornom pravcu. Prijelazi
su nastajali u prvom redu u zatvorenim slogovima;
o
diftongizacija je vjerojatno mlaa pojava, to zakljuujemo uporedbom toponima zabiljeenih u starijim
spomenicima i njihovu dadanjem oblik (Kabel, Cvitan, Propad:Kabol, Cviton, Propad
o
diftongaciju najbolje uvaju oni najzapadniji, u prvom redu otoki govori i
ona ide u red temeljnih akavskih karakteristika;
o
o
nakon niza najstarijih glasovnih promjena akavsko narjeje imalo je vokalni sustav:
o i u
o
o e o
o a
o
od 15. stoljea dominira vokalni sustav:
o i u
o e o
o a
o
o i u
o e o
o a
o
o i u
o ie uo
o e o
o a
o
o i u
o ie uo
o e o
o a oa
o
o
glede distribucije vokala akavski govori veinom uvaju naelo maksimalne slobode.
o
o
o
o KONSONANTIZAM