Rubrika Redukcija rizika od nesrea

Nadnaslov Regionalna saradnja na ranom upozoravanju na rizike od nesrea

Naslov Poloaj Bosne i Hercegovine u odnosu na rizike sa prekograninim efektima

Podnaslov

Autor Dr. amil Huseinbai, redovni profesor, Fakultet politikih nauka u Sarajevu

e-mail camil.huseinbasic@gmail.com

Karakteri 18.121

Saetak
Ovaj rad ima za cilj da ukae na rizike od prirodnih i drugih opasnosti sa aspekta ugroavanja zajednica u okruenju tetnim utjecajima iz
Bosne i Hercegovine i istom takvom utjecaju na ljude i materijalna dobra u Bosni i Hercegovini. Na osnovu parametara o reljefu,
hidrografiji, seizmikim aktivnostima, epidemijama, epizootijama, kalamitetima biljaka, hemijskoj industriji i plinovodu, zakljuujemo da je
Bosna i Hercegovina drava sa visokim stepenom rizika po sigurnost ljudi, materijalnih i drugih dobara u zemlji, ali i prema zemljama u
okruenju. S obzirom da je prirodna sredina nedjeljiva, svi izvori opasnosti koji su prisutni u susjednim dravama vrlo lahko i za kratko
vrijeme djeluju na ljude i materijalna dobra u Bosni i Hercegovini (radioloka i hemijska kontaminacija, poplave, poari, zarazne bolesti
ljudi i ivotinja i sl). Sutinska poruka ovoga lanka je da Bosna i Hercegovina pripada prostoru jugoistone Evrope i u tome prostoru
uestvuje u meunarodnopravnim aktivnostima izgradnje sigurnosnog okruenja.

Kljune rijei: procjena, rizik, katastrofa, akcident, incident, prevencija rizika, redukcija.

Abstract
This article aims to point out the risks of natural and other hazards from the point of neighboring communities' exposure to harmful effects
from Bosnia and Herzegovina and the influence of the same kind on people and property in Bosnia and Herzegovina. Based on the
parameters of geography, hydrography, seismic activity, epidemics, epizootic, infestations of plants, chemical industry and gas pipeline, it
can be concluded that Bosnia and Herzegovina is a state with a high degree of risk to the safety of people, material and other goods in
the country, but also to the neighboring countries. Considering the fact that the environment is inseparable, all sources of hazards that are
present in neighboring countries can affect people and property in Bosnia and Herzegovina very easily and in a short time (radiological
and chemical contamination, floods, fires, infectious diseases of humans and animals, etc).
The core message of the article titled "Position of Bosnia and Herzegovina Against the Risks with Transboundary Effects" is that Bosnia
and Herzegovina belongs to the region of Southeastern Europe and participates in the international legal activities of building the security
environment for that region.

Key words: assessment, risk, disaster, accident, incident, risk prevention, reduction.

Ope pojmovno-kategorijalno determiniranje i razumijevanje konteksta rizika i saradnje

Bez pretenzija za formulacijom konanih definicija navedenih pojmova, u ovom razmatranju e se definirati pojmovi u mjeri u kojoj je to
dovoljno za razumijevanje sadraja lanka i ujednaavanje polazita o sadrajima koji se prezentiraju. U standardizacijskim i
enciklopedijskim rjenicima procjena se najee definira kao misaoni proces predvianja stanja, pojava, odnosa, dogaanja,
posljedica i dr. za dimenzioniranje snaga, sredstava i postupaka za pravovremeni odgovor. U vojnoj sferi se procjenjivanje odnosi na
snage, ljudski i materijalni faktor, prostor i vrijeme. U zatiti i spaavanju polazite svih aktivnosti je procjena ugroenosti od prirodnih ili
drugih nesrea. U najirem smislu, procjena je prisutna prije, ali i u toku svake aktivnosti organa, pravnog subjekta i pojedinca. Za pojam
rizik imamo sinonime: osjetljivost, pretpostavljena ili oekujua tetna pojava.
Pojam katastrofa najee podrazumijeva prirodnim ili antropolokim razlozima izazvan poremeaj ili potpun prekid funkcioniranja
ivota, rada i zadovoljavanja osnovnih potreba graana na lokalnom, regionalnom ili irem prostoru. Ona uzrokuje velike ljudske rtve,
materijalne tete, ugroava ivotnu sredinu i po obimu premauje sposobnost snaga i subjekata zatite i spaavanja na podruju
zahvaenom katastrofom da vlastitim snagama i sredstvima preduzmu odgovarajue mjere zatite i spaavanja ljudi i materijalnih dobara.
U vezi sa uzrocima i nastalim posljedicama, za bolje razumijevanje su naroito znaajni pojmovi prevencija i redukcija (smanjenje).
Prevencija rizika se odnosi na preveniranje, unaprijed preduzetu radnju ili postupak, ili vie njih, kojom se eli preduhitriti, preduprijediti
ili osujetiti mogua nesrea. U tom znaenju je poznata narodna izreka bolje sprijeiti, nego lijeiti. Prevencija je nain teinog
djelovanja civilne zatite. Afirmacija prevencije kroz meunarodne aktivnosti vri se kroz bilateralnu i multilateralnu saradnju. Bilateralno,
susjedne drave ili drave odreenog podruja ili regiona uspostavljaju meusobnu saradnju u domenu identifikacije, analize i ranog
upozoravanja na srodne uzrone opasnosti (hazarde) od prirodnih ili drugih nesrea, to utvruju u dokumentima kojima zakljuuju
saradnju u oblasti zatite i spaavanja.
Multilateralno, zbog istog problema i predmeta saradnje, uspostavlja se saradnja izmeu vie drava kroz programe, projekte i inicijative,
ali i strukture postojeih institucionaliziranih oblika subregionalne, regionalne ili globalne saradnje (Inicijativa za spremnost i prevenciju
katastrofa u jugoistonoj Evropi, engl. DPPI SEE; Vijee jugoistone Evrope za civilno-vojnu pripravnost za katastrofe, engl. CMEPC
SEE; Vijee Evrope kroz projekat EurOPA, NATO, EU, OSCE, ali i brojne agencije i organizacije poput OUN-a, Meunarodne federacije
Crvenog kria i polumjeseca, [engl. IFRC], Meunarodne organizacije civilne odbrane/zatite [engl. ICDO] i dr.).
Redukcija rizika moe se, u irem kontekstu, poimati kao sistemsko operativno djelovanje na smanjenju ili eliminiranju opasnosti.

Meunarodno-pravna polazita
U pristupu ovoj temi potrebno je istai meunarodno-pravna polazita koja ureuju dunosti i prava drava koje su dobrovoljno iskazale
volju da zajednikim aktivnostima djeluju preventivno i operativno na stalnom praenju, analizi, ranom otkrivanju i upozoravanju na pojavu
rizika koji ugroavaju ljude s obje strane granice. Bosna i Hercegovina u ovoj oblasti ima aktivnu ulogu kao lanica Meunarodne
organizacije civilne odbrane (ICDO), te kao drava sa ambicijama za lanstvo u vodeim euroatlantskim organizacijama (NATO i EU).
Zbog ekonomskih nemogunosti, neke konvencije nisu potpisane zato to ih drava nije u mogunosti provesti. U meunarodnim
aktivnostima prisutne su brojne konvencije o meusobnoj pomoi i saradnji u ranom upozoravanju na rizike i u odgovoru na nesree sa
prekograninim efektima, koje nacionalni sistemi inkorporiraju u svoje pravne sisteme. Meu brojnim konvencijama, dovoljno je kao
primjer navesti:
- Konvenciju o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i koritenja hemijskog oruja i njegovom unitenju iz 1993. godine (BiH
ratificirala 27.4.1997. g.),
- Konvenciju Komisije UN-a za Evropu (engl. UNECE) o prekograninim efektima industrijskih nesrea, Helsinki, 17.03.1992. g.
(postupak ratifikacije u toku),
- Konvenciju Evropske komisije UN-a o zatiti i upotrebi prekograninih vodotoka i meunarodnih jezera, Helsinki, 17.03.1992. g.
(BiH nije ratificirala).

Sporazumi o bilateralnoj prekograninoj saradnji u zatiti od prirodnih ili drugih nesrea zakljueni sa svim republikama bive SFRJ
(ukljuujui i Standardni operativni postupak za prelazak granice prilikom pruanja uzajamne pomoi), dok su sa ostalim dravama, koje
nisu prvi susjedi, potpisani memorandumi o razumijevanju i saradnji na nivou institucija nosilaca sistemskih poslova i zadataka zatite i
spaavanja.

Osnovni podaci o BiH sa aspekta rizika prirodnog porijekla

BiH pripada jugoistonoj Evropi i zapadnom Balkanu. Povrina joj je 51.129 km 2. Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.354.911
stanovnika, a danas, prema procjenama, u njoj ivi oko 3,5 miliona stanovnika.
Reljef Bosne i Hercegovine je preteno brdsko-planinski, povrine 44.450 km 2, odnosno 87% brdsko-planinskog zemljita. Reljef BiH sa
aspekta zatite i spaavanja razmatramo zbog estih umskih poara (oko 500 godinje), koji prema Hrvatskoj i Crnoj Gori esto imaju
prekogranine efekte. Bosna i Hercegovina ima razvijenu hidrografsku mreu. Sve domae rijeke izviru ili nastaju u planinskom dijelu BiH
i zato su u gornjem i srednjem toku brze, a u donjem toku silaze u ravnice, gdje su korita plitka i gdje se pri svakom porastu vodostaja
izlijevaju i prave tete velikim poljoprivrednim povrinama, stambenim i privrednim objektima. U kontekstu velikih slivova kojima pripadaju
(crnomorski i jadranski), rijeka Neretva prima pritoke sa 25% teritorije BiH i odvodi ih u Jadransko more, a rijeka Sava prima sve pritoke
sa 75% teritorije BiH i odvodi ih u Crno more. Obje ove rijeke (a naroito rijeka Sava sa pritokama, zbog industrijskog oneiavanja)
mogu prouzrokovati prekogranine incidente, tim prije to na njima ili njihovim pritokama postoje velike hidroakumulacije.
Pri procjenjivanju prirodnih i geografskih karakteristika teritorije BiH i pojava koje mogu uzrokovati hazarde i akcidente sa prekograninim
efektima, treba imati u vidu da stjenoviti sastav rijenih kanjona i putnih komunikacija moe dovesti do klizita, usljed kojih mogu nastati
vrlo rizine hidroakumulacije (sluaj na rijeci Tari, Crna Gora), a moe doi i do promjene toka rijeke sa tetnim posljedicama po ljude i
materijalna dobra, ekoloke tete i velike ekonomske probleme u susjednim dravama.
Bosna i Hercegovina nije poteena seizmikih aktivnosti tla, jer pripada podruju jugoistone Evrope i Balkana, koje je seizmiki aktivno
i predstavlja vezu sa trusnim podrujima Hrvatske (podruje Knina), zapadne Srbije i crnogorskog primorja. Prosjena seizminost u BiH
je 78 stepeni, koja je po MCS (MerkaliCancaniSieberg) skali najvea u podruju Imotskog, Ljubinja, Banje Luke i Treskavice.
Radi odgovornosti prema vlastitoj dravi i susjedima, u BiH je potrebno izvriti modernizaciju seizmolokog monitoringa za sistematsko
praenje, analizu i prouavanje seizmikih aktivnosti, praenje uestalosti i predvianje seizmikih aktivnosti, te izradu seizmikih karata
radi prostornog planiranja i razvoja urbanih sredina.

Masovne pojave bolesti ljudi, ivotinja i biljaka

One predstavljaju veliki rizik za stanovnitvo, domae ivotinje i ostalu floru i faunu Bosne i Hercegovine. Lokalnih su i prekograninih
razmjera i uzrokuju naroito veliki strah i paniku zbog nevidljivih svojstava i izuzetno brze disperzije uzronika i oboljenja u kratkom
vremenu (epidemijskih i pandemijskih razmjera). Popularno nazvani biohazardi najee se javljaju kao:
- animalno transmisione (zoonoze, sa ivotinja na ivotinje i ivotinja na ljude),
- humano transmisione (komunikacijom i kontaktom inficiranog ovjeka sa zdravim lanovima zajednice fligeovim i kohovim
kapljicama putem kalja, kontaktom inficirane osobe, spolnim kontaktom),
- transmisione putem kontaminiranog zraka ili hrane, ukljuujui i vodu (engl. water borne and air borne diseases) u uvjetima
kontaminirane vode, hrane ili zraka, ili znaajno reduciranih higijenskih uvjeta ivota, npr., nakon poplava ili zemljotresa,
- transmisione putem vektora zaraznih oboljenja (insekti, glodari ili oboljele ivotinje koje su domaini uzronika oboljenja),
- masovne kontaminacije putem oruja za masovno unitenje kroz primjenu hemijskog, bakteriolokog ili drugog biolokog oruja
ili oruja zajednikih biolokih i hemijskih svojstava (teroristiki napadi i diverzije ili u sluaju oruanog konflikta).

U BiH u posljednih 15 godina nije bilo epidemija koje su prelazile podruja lokalnih zajednica. Ipak, epidemioloka situacija nije stabilna.
Pored sezonskog gripa, registrirane su epidemije parotitisa, variele, hemoragine groznice, hepatitisa, trovanja hranom, Q groznice,
bruceloze te trihineloze, koje bi u nepovoljnim higijensko-epidemiolokim uvjetima mogle dovesti do prekogranine disperzije oboljenja.
S obzirom da se u BiH ne proizvode sredstva za zatitu bilja, sve koliine se uvoze iz susjednih ili treih zemalja (fungicidi, insekticidi,
herbicidi). Pojava, tok i kontrola irenja i suzbijanja epidemija i pandemija se i dalje prati putem poznatog Vogralikovog lanca (od izvora
zaraze, preko inkubacije do imuniteta ili dalje dispozicije za nastavak oboljenja).
U nastanku oboljenja vano je uspostaviti efikasno umreen monitoring i kontrolu nastanka zaraznih oboljenja, naroito endemskih
podruja zaraznih oboljenja (mije groznice, antraksa i drugih zoonoza, te hepatitisa itd). Pojavu estih, intenzivnih i ekstenzivnih
zaraznih oboljenja naroito uslonjavaju klimatske promjene i pomjeranje klime i novih uzronika iz Azije i Afrike u jugoistonu Evropu i
Balkan (pojava malariara ili drugih vektora zaraznih oboljenja). Taj monitoring, analiza i kontrola nastanka i mjera zatite treba biti
umreena ne samo unutar Bosne i Hercegovine ve i sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama, prvenstveno sa Svjetskom
zdravstvenom organizacijom (engl. WHO). Preporuka je da se unutar BiH, u saradnji sa regionom, u skladu sa Sporazumom direktora
organizacija civilne zatite iz Beograda 4. maja 2010. godine o centrima izvrsnosti u regionu, uspostavi konano u Bosni i Hercegovini
centar izvrsnosti za analizu rizika od nesrea.

Tehnoloke nesree
Naa zemlja izloena je riziku tehnolokih nesrea (naglaeno je zastupljen antropogeni uzroni faktor), meu kojima izdvajamo:
- hemijske i petrohemijske nesree u industriji, transportu i domainstvu, nastale usljed akcidentalnog oslobaanja i ekspanzije ili
eksplozije plinova i drugih opasnih materija,
- radijacione vanredne dogaaje (u medicini, industriji, ali i energetici usljed proizvodnje nuklearne energije).

U vezi sa ovim pojavnim rizicima, vano je predstaviti sljedee podatke i injenice. U kontekstu hemijskih i petrohemijskih nesrea u
industriji, transportu i domainstvu, zanimljiv je podatak da se do poetka rata u BiH, prema podacima predratnog Republikog taba
civilne zatite, u proizvodnji, na zalihama u skladitima ili u transportu nalazilo po 100 kg ovih visokotoksinih materija po jednom
stanovniku. Prirodni plin se uvozi u BiH iz Ruske Federacije plinovodnim sistemom preko Ukrajine, Maarske i Srbije u duini od 5.400
km. Komercijalni plin sadri 8090% metana (CH 4). Dobiva se iz plinsko-naftnih leita buenjem iz zemlje na dubini od oko 1.000 m.
U pogledu procjene rizika, vano je istai da od izgradnje plinovoda 80-tih godina prologa stoljea nije bilo akcidenata sa prekograninim
efektima, ali je bilo vie incidenata u irokoj potronji u domainstvima zbog neispravnosti kunih ureaja, instalacija ili nepravilnog
rukovanja. U razmatranju ekolokog rizika, potrebno je istai da sagorijevanjem plin ne zagauje okolinu, ne proizvodi dim niti pepeo, a
nema ni sumpor-dioksida ili ugljen-monoksida.
Ipak, u pogledu rizika od prekograninih akcidenata, mora se naglasiti vjerovatnoa akcidenata u transportu sa prekograninim efektima
(u oba smjera). to se tie hemijskih materija u industriji, uz zagaenje zraka, tla i vode, neto je naglaenija vjerovatnoa prekograninih
efekata u toku svih faza proizvodnje i isporuke poluproizvoda ili finalnog proizvoda usljed oteenja, kvarova ili ljudske greke u
rukovanju na postrojenju ili instalaciji, pri skladitenju, pretakanju materija ili transportu. Nasuprot hemijskim materijama u hemijskoj,
prehrambenoj, poljoprivrednoj ili nekoj drugoj industriji, u petrohemiji je naglaenija vjerovatnoa akcidenata u transportu. Potrebno je
ratificirati sve potrebne meunarodne pravne instrumente i primijeniti ih u domaem zakonodavstvu i praksi (spomenute konvencije, kao i
Seveso II direktivu o opasnim materijama u transportu).

Anterfile
Radijacijske prijetnje
U domenu radijacijskih i nuklearnih prijetnji, Bosna i Hercegovina je prema podzakonskim propisima koji ureuju oblast radijacijske i
nuklearne sigurnosti (Pravilnik o kategorizaciji radijacijskih prijetnji) izloena trima kategorijama prijetnji od ukupno pet po kategorizaciji
Meunarodne agencije za atomsku energiju (engl. IAEA):
- Kategorija 3: izolirani incident u objektu korisnika,
- Kategorija 4: nesrea pri transportu izvora zraenja, gubitak izvora zraenja iz objekta korisnika, pronalazak izvora na javnom
mjestu, ilegalni prijenos izvora zraenja, povratak i pad vjetakog satelita sa radioaktivnom materijom, teroristiki incident,
- Kategorija 5: ilegalni uvoz kontaminirane hrane, prekogranini RVD u drugoj dravi, nuklearna nesrea.

S tim u vezi, u proteklih pet godina BiH je uspostavila potreban institucionalni i zakonski okvir za odgovor na kategorizirane prijetnje i
radijacijske vanredne dogaaje, institucionalno formiravi sistem radijacijske i nuklearne sigurnosti i zatite (formirana je dravna
regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, doneen Zakon o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti i potrebni pravilnici i drugi
podzakonski propisi).

BiH nema nuklearne elektrane niti se na njenoj teritoriji obavljaju aktivnosti iz kategorije 1 i 2 radijacionih prijetnji (pri emu je korisno
ukazati na rastui trend izgradnje novih nuklearnih elektrana usljed sve vee potranje za energentima, pa se esto mogu nai lanci u
tampanim medijima sa naslovima poput Nuklearke ponovo u modi). Iskustva nuklearnih nesrea u prolosti bi trebala predstavljati
dobre nauene lekcije (ernobil u Ukrajini 1986. godine i Fukuima u Japanu 2011. godine).
Prema podacima iz izvjetaja Svjetske nuklearne asocijacije (WNA), u svijetu postoje 564 nuklearne elektrane: EU drave 148, Rusija
170, a do 2015. godine planira jo 6 novih, SAD 139, a planira jo jednu, Kanada 25, a planira jo 3, Iran 8, a planira jo jednu, Indija 28,
a planira jo 5, Kina 14, a planira jo 28, Tajvan 6, a planira jo jednu, Argentina 9, a planira jo 9, Juna Koreja 17, a planira jo jednu.
Prosjena starost im je 22 godine, vijek trajanja im je 40 godina sa generalnim remontom svakih 12 godina.

Egida
U rezimeu analize rizika od nesrea sa prekograninim efektima znaajno je istai da BiH ima naglaene ekoloke probleme i da nikada
nije pristupila sistemskom rjeavanju ovoga problema. U bivoj Jugoslaviji nije postojao, a trenutno ni u BiH ne postoji katastar
zagaivaa. Problem je nakon rata viestruko uslonjen: umanjena je ekonomska mo i mogunost upravljanja zagaivaima zraka, vode
i tla. Ovo je izuzetno krupan problem zato to su u postojeem stanju ugroeni graani Bosne i Hercegovine, ugroena je vlastita ivotna
okolina te je upitno koliko je ovakva BiH prihvatljiva za euroatlantske integracije.

Zakljuak
Katastrofe prirodnog ili antropolokog porijekla ne poznaju granice drava. Nastaju iznenada, brzo se ire, ugroavaju ljude i materijalna
dobra. Potreban je zajedniki odgovor dimenzioniran prema intenzitetu i ekstenzitetu katastrofe. BiH je dio sigurnosno nedjeljivog
prostora i upuena je na globalno organiziranje i djelovanje u sastavu regionalnog i evropskog sigurnosnog okruenja. BiH treba na
dravnom nivou posjedovati:
- analitiki alat bazu podataka o rizicima (koji bi bio ve usaglaeni regionalni centar izvrsnosti za analizu rizika), ali i o
raspoloivim i upotrijebljenim resursima;
- monitoring, rano upozoravanje i kontrolu pograninih hazarda koji imaju prekogranine efekte: poara, poplava i HBRN hazarda
i nesrea (u domenu HBRN zatite prijeko je potrebna uspostava centra za kontrolu bolesti, te potpuno umreavanje ARGOS
sistema i povezivanje sa sistemima susjednih drava i IAEA);
- uspostaviti na operativno-taktikom nivou centre odgovora na HBRN incidente i akcidente, te razviti strategijski nivo podrke
snagama odgovora (sagledati mogunost uspostave zajednikih snaga odgovora i medicinskog zbrinjavanja),
- odgovarajuu strukturu/tim za upravljanje rizicima (da postojee koordinacijsko tijelo za ZiS bude nosilac provedbe i kontrole
provedbe Platforme za redukciju rizika od nesrea u BiH).

Literatura

Huseinbai, . (2004), Rjenik civilne zatite, Evropska komisija i Federalna uprava civilne zatite, Sarajevo
Huseinbai, . (2007), Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Fakultet politikih nauka, Sarajevo
Izvjetaj Svjetske nuklearne asocijacije WNA (21.03.2012)
Jovi, R. (1989), Udesi, diverzije i terorizam nuklearnim, radijacionim, hemijskim i biolokim sredstvima, Privreda publik, Beograd
Program zatite od hemijskog oruja i reagiranja u sluaju incidenata u koji su ukljuene hemikalije, Slubeni glasnik BiH, br. 80/06;
Zakon o zatiti od jonizirajueg zraenja i radijacionoj kontroli, Slubene novine FBiH, br.15/99;
Zakon o zatiti od zraenja i nuklearnoj sigurnosti, Slubeni glasnik BiH, br. 93708.
Zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesrea, Slubene novine FBiH, br. 39703, 22706 i 43/10
Zakon o implementaciji Konvencije o zabrani proizvodnje, skladitenja i upotrebe hemijskog oruja, Slubeni glasnik BiH, br. 93/08
Zovko, E., Puji, Z. (2003), Radioaktivnost u prirodi, uran i osiromaeni uran, Prirodnomatematiki fakultet, Sarajevo