TSB REIMI OBRADE Sneana Kui-Mirkovi, dipl.ing.

REIMI OBRADE

Reimi obrade su parametri koji daju najpovoljnije uvjete gibanja alata i izratka pri obradi.

OZNAKA OZNAKA MJERNA

NAZIV
na CNC klasino JEDINICA
ap a dubina rezanja mm
f s posmak mm/o,
fz sz posmak po zubu (glodala) mm/zubu
vf s' , vs posmina brzina mm/min
(brzina posmaka)
i i broj prolaza alata -
vc v brzina rezanja m/min, m/s
n n broj okretaja o/min, o/s
l l hod alata mm

Najvaniji reimi obrade su brzina rezanja, posmak i dubina rezanja.

Brzina rezanja, vc
- je obodna brzina kojom otrica odvaja esticu (daje duinu strugotini)
- daje glavno gibanje
- ima ju obradak (tokarenje) ili alat (glodanje)
- mjerna jedinica je m/min ili m/s

Pravilan izbor brzine rezanja ovisi o:

- materijalu obratka i alata
- kvaliteti obrade (toleraciji, hrapavosti)
- hlaenju i podmazivanju
- vrsti obrade
- snazi stroja idr.

Formule za izraun brzine rezanja i broja okretaja su:

1000
vc = , m/min n=
, o/min
1000

d promjer obratka ili alata Brzinu rezanja izaberemo iz tablica (kataloga alata) prema
n broj okretaja obratka ili alata gore navedenim kriterijima. Izraunamo broj okretaja i
izaberemo prvi manji na stroju (kod klasinih strojeva).

Posmak, f (s)
- je ona veliina za koju se alat ili obradak pomakne za jedan okretaj glavnog vretena
- je pomono gibanje
- daje irinu strugotine
- ovisi o vrsti obrade i kvaliteti obraene povrine (za grubu obradu je vei, za finu manji)
- posmina brzina: vf = s n, mm/min
- posmak kod glodanja: f = fz z, gdje je
sz posmak po zubu, a z broj zuba glodala

Dubina rezanja, a
- je ona vrijednost za koju se pomakne alat ili obradak da bi alat doao u poziciju skidanja sloja
materijala

1
TSB REIMI OBRADE Sneana Kui-Mirkovi, dipl.ing.

- je dostavno pravocrtno gibanje

- kod tokarenja: a = (D d) / 2, mm
gdje je: D-poetni promjer, d konani promjer obratka

Odreivanje vrijednosti parametara obrade (reima obrade) moe se temeljiti na:

iskustvu tehnologa
- brz izbor, ali nosi rizik
prirunicima i katalozima proizvoaa alata
- potrebno je prepoznati specifinosti obrade konkretnog obratka te u tom smislu izvriti
korekciju preporuenih vrijednosti iz kataloga (npr. Vea tvrdoa materijala obratka, loe
stezanje i sl.)
raunalskim sustavima za odreivanje parametara obrade
- moe koristiti baze podataka i matematike modele sustava obrade
- pouzdanija metoda, ali trai posjedovanje odgovarajueg raunalnog sustava

Optimalna brzina rezanja, vc

Pri njezinom izboru moramo voditi rauna o:
vrsti materijala koji se obrauje tj. Rastezljivosti materijala
- materijali s veim otporom za rezanje razvit e vie topline, a time e temperatura i alata i
obratka biti vea
vrsti materijala alata tj. Sposobnosti alata da izdri toplinu bez gubitka reznih karakteristika
vrsti obrade (gruba, fina)
ekonominosti ivotnog vijeka alata (postojanosti alata)
- troak otrenja ili nabavke novog alata s obzirom na koliinu proizvedenih proizvoda
- na postojanost alata neposredno utjee toplina koja se razvija pri obradi

Materijali koji se koriste za izradu alalta imaju neku graninu temperaturu nakon koje otrica brzo
zatupljuje:
MATERIJAL ALATA GRANINA TEMPERATURA (0C)
Visokougljini elik 150
Brzorezni elik 600
legure 700
Volframovi i titanovi karbidi (tvrdi metal) 870
Oksidne keramike (rezna keramika) 1150

U primjeni su najee dva kriterija optimiranja brzine rezanja:

najkrae vrijeme obrade jednog komada - najvea produktivnost
najnii troak obrade jednog komada najvea ekonominost

Prevelika brzina rezanja moe uzrokovati:

- preveliko troenje alata, lom alata ili odvajanje dijelova alata (potencijalno opasni uvjeti rada)
- pregrijavanje izratka to dovodi do njegovog irenja koji nakon hlaenja moe imati manje
dimenzije od potrebnih, a moe dovesti i do promjene strukture povrinskog sloja i promjene
svojstava

2
TSB REIMI OBRADE Sneana Kui-Mirkovi, dipl.ing.

Posmak, f
Pri gruboj obradi vezan je uz geometriju ploice i dubinu rezanja.
Ne treba biti vei od radijusa vrha ploice.

Radijus vrha ploice (mm) 0,4 0,8 1,2 1,6 2,4

Najvei posmak (mm/o) 0,13 0,25 0,25 - 0,50 0,35 0,70 0,5 1,0 0,7 1,5

Pri finoj obradi posmak je odreen zahtijevanom kvalitetom hrapavosti obraene povrine.

Za postizanje vrlo male hrapavosti Ra < 0,8 mm veliki utjecaj ima i stanje rezne otrice alata.

Dubina rezanja, ap
Pri gruboj obradi ograniena je dodatkom za obradu i snagom stroja, a povezana je s brzinom rezanja i
posmakom.
to je vea dubina rezanja, broj prolaza e biti manji, a vrijeme izrade krae.

Pri finoj obradi ap je manja kako bi se dobila dobra kvaliteta obrade: 0,2 < ap < 0,5 mm

Nakon definiranja parametara n, f i a moe se izraunati koliina odvojenog materijala Q:

Q = ap f vc (mm3/min)