Conceptual and Practical Framework of Information Science at the Faculty of

Humanities and Social Sciences University of Zagreb

Konceptualna i primijenjena okosnica studija informacijskih znanosti na

Filozofskome fakultetu Sveuilita u Zagrebu

Jadranka Lasi Lazi, Marija Lszl, Bulcs Lszl

Summary

The interdisciplinary two-year undergraduate Study of Socio-Humanistic Information

Science at the Faculty of Philosophy, University of Zagreb, originated in 1978 in the
Department of Linguistics. The corresponding department was established two years later.
While the other similar studies worldwide are based on hard sciences, the Zagreb study is
connected with social and humanistic sciences in its curriculum. The data from the
questionnaire of Zagreb Universty Committee on Information Science showed that the
departments of Faculty of Philosophy offered more subjects in information sciences than any
other faculty. Those subjects (just to mention one per department) were: Philosophy with
Symbolic Logic, Phonetics with Theory of Information, Comparative Literature with
Librarianship, Linguistcs with Mathematical Linguistics, Pedagogy with Programmed
Learning, History with Archival Science, Art History with Museology, Psychology with
Statistics and Sociology with Research Methods. The article deals with the framework of the
study and gives the definition of information science.

Key words: information science education, information science concepts, information

infrastructure,

Saetak

Godine je 1978. na Filozofskome fakultetu pokrenut dvogodinji dodiplomski meustruni

studij drutveno-humanistike informatike u okviru lingvistike. Dvije je godine poslije
osnovan i Odsjek. Dok se informatiki studiji u svijetu usmjereni prema prirodnima
znanostima, zagrebaki je studij od poetka m vezan za drutvene i humanistike znanosti.
Osnutku je studija na Filozofskome fakultetu prethodila anketa Zagrebakoga sveuilita.
Pokazala je da je fakultet u 1970-tim godinama imao najvie predmeta informacijskoga
sadraja. Pri tome se kao noseima mogu spomenuti filozofija s formalnom logikom,
fonetika s teorijom informacije, komparativna knjievnost s knjiniarstvom, lingvistika s
matematikom lingvistikom, pedagogija s programiranim uenjem, povijest s arhivistikom,
povijest umjetnosti s muzeologijom, psihologija sa statistikom te sociologija s metodama
istraivanja. U lanku je ukratko opisana okosnica studija i data definicija informacijske
znanosti.

Kljune rijei: obrazovanje informacijskih strunjaka, koncepti u informacijskim

znanostima, informacijska infrastruktura

Uvod

Odsjek za informacijske znanosti ubrzo slavi 30. roendan. Ustrojen je 1978. pri Odsjeku za
lingvistiku i orijentalne studije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu kao Katedra za drutveno-
humanistiku informatiku, a ve 1981. postaje temeljem novoosnovanoga Odsjeka za
informacijske znanosti. Odsjek se taj razvijao usporedno s razvojem informacijskea
znanosti i tehnologije u svjetskim razmjerima. Sama je informacijska znanost morala, kao
to je i na Odsjek morao, zbog svoje viestrunosti koju mu je omoguio Fakultet pokazati
da se moe uhvatiti u kotac i sa znanstvenima i s tehnolokima zahtjevima dananje zbilje.
Svrha je ovoga priloga pokazati posebnost informacijskih znanosti i raspraviti koje e
vjetine i znanja biti prijeko potrebnima za ivot, rad i opstanak u informacijskome drutvu
koje je nastalo u drugoj polovici 20. stoljea smijenivi preteno poljodjeljsko s poetka
stoljea, potom tvorniko drutvo. U godinama se osnutka studija nasluivalo da sazrijeva
vrijeme u kojem e se pametni strojevi sve vie primjenjivati na svima podrujima
djelatnosti ljudske. Danas se na pragu 21. stoljea na njihovoj primjeni izgrauje drutvo
znanja kojemu su informacijske su znanosti okosnicom (framework).

Poeci

U tehnoloki se razvijenome svijetu ve ezdesetih godina 20. stoljea pojavljuje studij

informacijskih znanosti. Primjerice za boravka Lszla 1969. Povjerenstvo za informacijske
znanosti na Fakultetu za fizikalne znanosti Sveuilita u Chicagu nudi jednogodinji studij
(uz mogui doktorat ako se ispune opi uvjeti). Povjerenstvo je meustruno pod
proelnitvom profesora informacijske znanosti Victora Yngvea, a nastavno mu osoblje
tvore tri profesora informacijske znanosti, tri profesora primijenjene matematike i po jedan
profesor fiziologije, matematike biologije i matematike ekonomije.

Ponueni su predmeti studija bili izriito meustruni, i to iz raunarskih sustava,

numerikih postupaka, umjetne inteligencije, strojne obrade jezika, operacijske analize,
matematike biologije, numerike matematike, statistikih metoda, rauna vjerojatnosti,
knjininih sustava i algebarske logike.

I na sveuilinima ustanovama u Zagrebu pojedini su profesori ve u 1970-tima usmjeravali

djelatnost u pojedinim predmetima prema sustavnoj obradi koju bi raunski stroj mogao
prilino olakati i ubrzati. Bili su to Ekonomski fakultet, Elektrotehniki fakultet, Filozofski
fakultet, Fakultet za fiziku kulturu, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Referalni centar
Sveuilita u Zagrebu i Sveuilini raunski centar. Informatiki je odbor pri Sveuilitu
proveo anketu da se ustanovi koji su to nastavnici i u kojoj ustanovi rade. Anketa je na ope
iznenaenje pokazala da s najveim brojem predmeta informacijskoga sadraja raspolae
Filozofski fakultet. Tu su, da spomenemo samo po jedan predmet: filozofija (s formalnom
logikom), fonetika (s teorijom informacije), komparativna knjievnost (s knjiniarstvom),
lingvistika (s matematikom lingvistikom), pedagogija (s programiranim uenjem), povijest
(s arhivistikom), povijest umjetnosti (s muzeologijom), psihologija (sa statistikom) te
sociologija (s metodama istraivanja).

Tada se je nametnula zamisao da bi se na Filozofskome fakultetu mogao pokrenuti

meuodsjeni studij drutveno-humanistike informatike. Ostali su fakulteti poeli osnivati
informatike studije svojega usmjerenja.Visoka je ekonomska kola iz Varadina
preimenovana u Fakultet organizacije i informatike na prijedlog Radoslava Katiia, lana
Savjeta Sveuilita u Zagrebu.

Dvogodinji je studij drutveno-humanistike informatike i etverogodinji studij

informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu ustrojio i bio voditeljem Katedre i
proelnikom Odsjeka Bulcs Lszl. Za Katedru je knjiniarstva zasluan Gajo Pele, za
Katedru arhivistike Ivan Kampu, za Katedru muzeologije Ivo Marojevi. Poslije je
Miroslava Tumana zapalo voditeljstvo Katedre za dokumentalistiku, a Eduarda Hercigonju
Katedra za pismene sustave. Napokon je na Odsjeku za opu lingvistiku osnovana Katedra
za algebarsku i informatiku lingvistiku pod voditeljstvom Bulcsa Lszla, kojega je potom
naslijedio Miro Kai.

Malo je komu poznato koliko je muke i borbe trebalo da se novouvedeni studij na

Filozofskome fakultetu ustali. Za studij su se zalagali i sami sluai omladinci-aktivisti,
posebice Zlatko Pape (sadanji prof. informatike), ali se je Prosvjetni savjet ogluio na
potrebe ondanjice, dapae, u nedostatku smjernice odozgo, izrijekom zabranio daljnje

2
upisivanje studenata, jer da takav profil strunjaka naemu drutvu nije potreban. Da nije
bilo razumijevanja u dekana Milivoja Sironia i prodekana Eduarda Hercigonje studij bi bio
obustavljen. Ali obojica njih su se zaloila za to da Filozofski fakultet vlastitima sredstvima
osigura odravanje produnosti nastave, dok je voditelj studija morao obilaziti poduzea
prikupljajui izjave da su informatiki strunjaci njima, i naemu drutvu uope, prijeko
potrebni. Kada je u Fakultetskome vijeu upozorio da se informatika nevienom brzinom
razvija te e se uskoro svi odsjeci i svi nastavnici morati baviti informatikom, lanovi su se
vijea u nevjerici smjekali.

Priprema

U Odboru se je za informatiku Sveuilita vodila estoka rasprava o dodjeli, dotino podjeli

zamiljenoga, mnogo obeavajuega podruja nastave informatike. Rije je informatika
francuska kovanica, tzv. portemanteau rije, sklepljena od izraza information automatique.
Zbog automatike su se za informatiku smatrali matinima iskljuivao Elektrotehniki i
Prirodoslovni fakultet. Tomu se je uskomu matematiko-tehnolokomu shvaanju odluno
protustavljao Boo Teak, osniva i ravnatelj Referalnoga centra Sveuilita u Zagrebu. Kao
prvi i najratoborniji promicatelj drutveno-humanistikoga i poslovnoga shvaanja
informatike pozivao se je na iroku rusku definiciju informatike, koja pritom obuhvaa i
kljunu ulogu matematike i tehnologije.

Kruni se tijek informacija po Teaku moe saeti u prvoslovnoj pokrati ETAkSA. Tu E

upuuje na emisiju dokumenata (proizvodnju dataka), T na transmisiju (prijenos) do
odredita, Ak na akumulaciju (prikup) na stanovitome mjestu, S na svrhovitu selekciju
(odbir), A na apsorpciju (usvajanje) dobivenih informacija za stvaralaku obradu i tvorbu
novih znanja, koja se i opet emitiraju.

Slubena definicija Amerikoga drutva za informacijsku znanost i tehnologiju glasi:

Informacijska se znanost (vjestoslovlje) bavi proizvodnjom, prikupom, ustrojem,
tumaenjem, pohranom, traenjem, razailjanjem, preoblikom i porabom informacija s
posebnim naglaskom na tehnologiju.

Prijepor je oko sadraja informatike jednim potezom razrijeio Stanko Turk s Elektrotehnike
dosudivi informatici ulogu niega reda opsluivanja stroja za rjeavanje zadataka, jednom
rijeju programiranje. Sveuiline su se ustanove morale dogovoriti za koji e dio iroko
shvaenoga informacijskoga podruja biti nadleni.

Elektrotehniki se je fakultet usmjerio na raunarstvo, informacijsku tehnologiju, na gradnju

raunskih strojeva, Prirodoslovno-matematiki fakultet na primijenjenu matematiku,
Fakultet organizacije i informatike na poslovnu informatiku, Sveuilini referalni centar na
obuavanje programiranja i nastave primjenom raunskih strojeva, Sveuilini raunski
centar na potporu lanovima Sveuilita u primjeni informacijske i komunikacijske
tehnologije, a Filozofski fakultet na informacijske znanosti.

Izvedba

Na Odsjeku za informacijske znanosti danas djeluju Katedre za arhivistiku i

dokumentalistiku, bibliotekarstvo, drutveno-humanistiku informatiku, knjigu i
nakladnitvo, leksikografiju i enciklopediku, muzeologiju i organizaciju znanja. To su
naoigled raznolike struke, ali ih sve zajedno vee zajednika potka - struno znanje kao
proizvod informacijske tehnologije:
Arhivistika i dokumentalistika digitalni arhiv s namjenom uvanja sve vrste
arhivskoga gradiva bez obzira o kojem se nosau radi i kada je nastao. Gradivo se
digitalizira, arhivi poveaju bez prostornoga irenja i uvaju prolost daleko
pouzdanije i vjernije no to je to ikada bilo mogue.

3
 Bibliotekarstvo digitalna knjinica za pristup k proizvedenoj knjininoj grai u
najirem smislu, izgradnja mrenih pomagala za opis, pohranu, pristup, pretragu i
vrjednovanje grae. Digitalne se knjinice izdvajaju kao posebna mrena sluba zbog
uvrijeena obrasca o posebnosti knjinine grae. Knjiga je povijesno gledajui prvi
masovni proizvod informacijske tehnologije.
Drutveno-humanistika informatika izgradnja i oblikovanje obavijesnoga
prostora (information space), uspostava mrenih sluaba (network services) za pristup
i upravljanje mrenim sadrajima (network resources, information management).
Knjiga i nakladnitvo znanja i vjetine za primjenu informacijske tehnologije u
proizvodnji predmeta znanja za digitalne knjinine, arhivske i muzejske zbirke.
Leksikografija i enciklopedistika digitalni ustroj jezinoga blaga i cjelokupnoga
injeninoga znanja ljudskoga roda. Budui da su nosai znanja oduvijek bile knjige,
one su i dalje cijenjeni predmeti znanja zajedno s knjiniarskom znanou koja njima
rukuje.
Muzeologija digitalni muzej s namjenom predstavljanja i opisa muzejskih predmeta.
Svjetske muzejske zbirke u digitalnu obliku uvaju materijalnu i posredno duhovnu
batinu ovjeanstva. U informacijskim se znanostima smatra da svaki zamiljiv
predmet moe biti nosa obavijesti ili informacije. Muzejski predmeti izravan su
dokaz te tvrdnje.
Organizacija znanja obuhvaa metodologiju navedenih podruja i predmete znanja
opisuje i prikazuje pratei razvoj podruja i tehnologije. Drimo da e upravo
organizacija znanja u neku ruku sva ova podruja objediniti, tj. izgraditi prihvatljivu
zajedniku okosnicu. Prouavanju e se i pouavanju u o predmetima znanja moi u
budunosti pristupati na slian nain bez obzira radi li se o arhivskome gradivu,
knjininoj grai, muzejskim predmetima ili mrenoj slubi.

Studij se informacijskih znanosti na Odsjeku obavlja prema bolonjskim naelima. Nastavno

je osoblje ukljueno u domae i meunarodne projekte uz potporu Ministarstva znanosti,
tehnologije i porta Republike Hrvatske. Nadalje se njeguje meuodsjena suradnja i uva
zajednika drutveno-humanistika i znanstvena zasada Filozofskoga fakulteta na kojoj se
temeljilo osnivanje studija. Sustav se je uenja na daljinu zvan Omega zapoeo na projektu u
okviru katedre za Organizaciju znanja. Omegu su prihvatili gotovo svi Odsjeci kao vano
pomagalo za elektronino uenje (e-learning). Odsjek je tako pomogao izgradnju
fakultetskoga obavijesnoga prostora s vlastitim predmetima znanja.

Znanja se i vjetine potrebne za izvoenje nastave usklaavaju se europskim normamama

prema zahtjevima novoga naina studiranja. U tome prednjae mlai narataji nastavnoga
osoblja koje svoju izobrazbu dopunjavaju na amerikim i europskim sveuiliima.
Meunarodna suradnja u vidu razmjene studenata i profesora, sudjelovanje na
konferencijama i radionicama vezanima za studij, ukazuje da na Odsjek ravnopravno
sudjeluje u razvoju informacijskih znanosti.

4
Zakljuak

Trideset godina nastavnikoga i istraivakoga rada uzajamno se dopunja i omoguuje

daljnje i budue plodonosno sudjelovanje u razvoju informacijskih znanosti. Cijeli je fakultet
umreen i raunarske su uionice mjesta za upoznavanje i primjenu proizvoda informacijske
tehnologije. Okosnica se naega pristupa k obrazovanju infromacijskoga strunjaka temelji:
na vjetinama pretraivanja (information retrieval, IR) i procjena za izbor obavijesti
(information extraction, IE),
na primjeni meunarodnih standarada za oznaivanje predmeta znanja i njihovo
okupljanje u digitalne zbirke (web application formats, web standards, metadata
digitalization standards),
na oblikovanju baza znanja (knowledge database),
na strojnoj obradi prirodnoga jezika i jezinima tehnologijama (natural language
processing, text segmentation, natural language generation, speech recognition, text-
to-speech synthesis),
na ontologiji ili bazi znanja o informacijskim znanostima koje sada shvaamo kao
razvrstavanje (categorization) informacija u tematske razretke koji su jo uvijek
posebno imenovani kao arhivistika, bibliotekarstvo, dokumentalistika, muzeologija,
leksikografija itd. Svaki se tematski razredak moe pretraivati, ako je predmet znanja
opisan propisanim i dogovorenim meunarodnim komunikacijsko-tehnolokim
standardima i tim nainom bivati dijelom dio informacijskoga prostora (information
space).

Upotrebljena graa
Andrijaevi, Marin. Povijest Odsjeka. http://www.ffzg.hr/oling/povijest.html (27.10.2007.)
Dragojlovi, Pavle. Informatika : uvod u suvremenu obradu informacija s rjenikom strune terminologije na
engleskom i hrvatskom knjievnom jeziku. Zagreb : kolska knjiga, 1977.
Horvat, Aleksandra. Povijest Odsjeka.
http://www.ffzg.hr/infoz/web2/index.php?option=com_content&task=view&id=3&Itemid=4 (27.10.2007.)
Informacijke znanosti i znanje. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1990. (Radovi Zavoda za informacijske
studije ; knj. 1)
Informacijske znanosti u procesu promjena. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 2005. (Radovi Zavoda za
informacijske studije ; knj. 15).
Modeli znanja i obrada prirodnoga jezika. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 2003. (Radovi Zavoda za
informacijske studije ; knj. 12).
Obrada jezika i prikaz znanja. (Radovi Zavoda za informacijske studije ; knj. 5). Zagreb : Zavod za informacijske
studije, 1993.