Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad - Ekoloski Problemi Grada
Seminarski Rad - Ekoloski Problemi Grada
1. UVOD.........................................................................................................3
2. PROBLEMI KOJI SU POSLJEDICA FIZIKE DEGRADACIJE
URBANE SREDINE.......................................................................................4
2.1. Problem urbanizacije......................................................................................4
2.1.1. Klizita...............................................................................................5
2.1.2. Slijeganje terena.................................................................................6
2.1.3. Gradska klima....................................................................................7
2.2. Zagaivanje zraka..........................................................................................8
2.3. Zagaivanje vode..........................................................................................11
2.4. Gradska buka................................................................................................13
3. PROBLEMI SOCIJALNE SREDINE......................................................14
3.1. Komunikacija................................................................................................14
3.2. Kriminal.........................................................................................................14
4. PROBLEMI PROSTORNE ORGANIZACIJE IVOTA.........................15
4.1. Saobraajni sistem........................................................................................15
4.2. Tradicionalna prepoznatljivost okoline......................................................16
5. ZAKLJUAK...........................................................................................18
6. LITERATURA..........................................................................................19
2
1. UVOD
Brojni problemi koji se pojavljuju u urbanim sredinama mogu se podijeliti u tri grupe:
1. Problemi koji su posljedica fizike degradacije urbane sredine;
2. Problemi socijalne sredine;
3. Problemi prostorne organizacije ivota u gradu.
3
2. PROBLEMI KOJI SU POSLJEDICA FIZIKE DEGRADACIJE
URBANE SREDINE
Jedna od grupa problema u urbanim sredinama jesu problemi koji su posljedica fizike
degradacije urbane sredine. Prije svega, treba istaknuti i injenicu da urbani razvoj esto
dovodi do nastanka, nazovimo je tako, betonirane i za ivot ljudi nepogodne urbane
sredine. esto je to posljedica funkcionalno usmjerene, a manje humanizovane gradnje.
U ovu grupu problema valja, svakako, uvrstiti zagaivanje urbane sredine, sve jae
zagaivanje zraka i vode problem je sa kojim se susreu svi gradovi svijeta. Uz
zagaivanje zraka i voda valja istaknuti i gradsku buku kao problem gradske sredine.
4
Urbani i drugi sociotehnogeni sistemi na Zemlji zauzimaju oko 2,5 do 3% ukupne
kopnene povrine. Ovaj podatak je samo trenutaan i stalno se poveava. Tako,
naprimjer, u bivem SSSR-u u periodu od 1961. do 1971. godine urbani i tehnogeni
sistemi nepovratno su odnijeli 30% ukupnih obradivih povrina. Svakog dana se za
urbane potrebe uzurpira 2000 ha agrarnih povrina, a ako se ovim dodaju i uzurpirane
povrine pod umama onda je ta brojka daleko vea. Ukoliko se zadri dosadanji tempo
urbanizacije za oko 150 godina svaki stanovnik planete raspolagat e tek sa 0,5 ha
obradivog zemljita.
2.1.1. Klizita
5
kod glavnih geofizikih dogaaja (poplave ili zemljotresi), klizita su rasprostranjenija, a
ukupni finansijski gubitak zbog klizanja tla je vei nego kod veine drugih geolokih
opasnosti. Veliki dio tete koja je povezana sa zemljotresima i poplavama nastaje zbog
klizanja tla, koje pokree tresenje ili dubinske vode. Osim ekonomskih gubitaka,
znaajan je gubitak ivita do kojeg moe doi uslijed klizita.
Vaenje resursa (kao to su podzemne vode, nafta, plin ili ugalj) i/ili zbijanje gline i
ljunka zbog teine zgrada moe dovesti do slijeganja tla u urbanim podrujima.
Problemi zbog slijeganja terena ukljuuju:
1. Postoji povean rizik od poplava obalnih podruja zbog plime i udara oluja i to
zahtijeva skup rad na zatiti od poplava.
2. Regionalni nagibi terena koji se pojavljuje mogu uticati na funkcionisanje
struktura, kao to su kanali i kanalizacija, koji se oslanjaju na gravitaciju za njihov
rad.
3. Zastoj u radu bunara, moe smanjiti i obino unitava produktivnost bunara.
4. Gdje se slijeganje terena pojavljuje u malim dubinama i graevine su utemeljene
na vrstim materijalima ispod zbijanja slojeva, komunalni prikljuci se mogu
slomiti.
5. Slijeganje tla moe dovesti do propadanja zemljita.
6
Nelson i Clark su 1976. godine opisali kako su se slijeganja od 10 metara dogodila u
Wilmington naftnom polju u Los Angelos-u. Izmeu 1937. i 1962. godine, 913 miliona
barela nafte, 484 miliona buradi vode i 832 milijarde m 3 plina su izvaeni iz sedimenata
na dubini od 1800 metara. Zbog toga to je podruje bilo samo nekoliko metara iznad
razine mora, bili su potrebni nasipi, drenani sistemi i morali su se podii zidovi luke, sve
dok slijeganje nije zaustavljeno 1966. godine obnavljanjem podzemnog pritiska
pumpanjem slane vode da zamjeni izvaenu naftu. U Phoenix-u koritenje podzemnih
voda za navodnjavanje i za domainstvo, rezultiralo je slijeganjem terena i do 4 m u
odreenim dijelovima. U Cheshire-u u Engleskoj, vaenje soli je stvorilo problem sa
slijeganjem u susjednim gradovima koji se nalaze do 8 km od mjesta vaenja soli. Sline
probleme imaju mnogi gradovi na svijetu.[9]
Kako se grad razvija, njegova prisutnost vri uticaj na atmosfersku sredinu koja na kraju
dominira. U takvim uslovima mogue je identifikovati gradsku klimu kao posebnu vrstu
mezoklimata. Prosjena temperatura grada je obino oko 1 C vea zbog otpadne topline
iz kue, transporta i industrije, i zbog relativno niskog albeda zgrada i poploanih
povrina. Koliina kinih padavina je takoer 5-10% vea u gradu zbog vee turbulencije
zraka iznad urbanih podruja i zbog vee koncentracije estica praine koja mogu
posluiti kao higroskopska jezgra. Uestalost oblanosti i magle je takoer vea u
gradovima. Sa druge strane, zbog trenja oko zgrada, prosjene brzine vjetra su nie, iako
se mogu desiti ekstremni naleti vjetra. Trajanje suneve svjetlosti je u prosjeku 5-15%
manje.
7
slubenici uradili po pitanju vremenskih anomalija ili po pitanju prilagoavanja na njihov
uticaj. To je dijelom i zbog drutvenih problema, kao to su kriminal, loi stambeni uslovi
i transport predstavlja problem, a dijelom jer je tee izmjeniti postojei okoli, nego
napraviti novi.
No, postoji nekoliko inicijativa kojim je mogue poboljati gradske sredine. To se moe
uraditi odredbom stabala za hlad, posipanjem ulica da bi se povealo evaporativno
hlaenje i poveanjem albeda, npr. koritenjem svijetlijih boja na krovovima i zamjenom
otvorenih parkinga garaama. Korisnost vegetacije za poboljanje gradske klime je vrlo
priznato, takoer. Kao i poveanje hlaenja ljeti evapotranspiracijom, drvee i druge
biljke smanjuju oticanje i ako su planski zasaeni, uzrokuju smanjenje koncentracije
estica u zraku i smanjuju buku. Neki od neeljnih vjetrovitih vrtloga koji se stvaraju
zbog visokih graevina urbanih kanjona, mogu se izbjei planskom izgradnjom ulica,
njene irine i orijentacije, te koritenjem odgovarajueg dizajna izgradnje. U gradovima
gdje su snijeg i led uobiajni zimski problemi, kanaliziranje otpadne topline iz pjeakih
staza i ulica, barem u kritinim dijelovima gradskog saobraajnog sistema (kao to su
mostovi, staze i pjeaki prelazi), je korisno u borbi protiv uinka snijega i poledice, koji
mogu paralisati grad. Mali broj urbanistikih planova, meutim, uzima klimatska
razmatranja u obzir.[10]
8
godine od posljedica takve magle, umrlo 4000 stanovnika. London, naalost, nije
usamljen primjer sa pojavom smoga. I brojni nai gradovi, meu kojima posebno Zenica i
Sarajevo, preteno u hladnijem periodu godine odlikuju se velikom koncentracijom
otrovnih polutanata u atmosferi. Ova koncentracija esto po nekoliko puta prevazilazi
dozvoljene doze. Velike koncentracije otrovnih plutanata u atmosferi iznad nekih urbanih
cjelina u Bosni i Hercegovini posljedica su visokotonane procesne tehnologije i
morfolokog sklopa u kojim se ti gradovi nalaze. Prirodno provjetravanje ovih kotlinskih
urnabih sistema je u vrijeme stabilne atmosfere gotovo zanemarujue zbog ega se u
gladnije periodu godine javljaju temperaturne inverzije koje mogu da traju, nekada,
kontinuirano i 15 dana. U tom razdoblju koncentracija tetnih polutanata se znatno
povea.
Izvor: http://www.oslobodjenje.ba/index.php?id=6517
9
predratnom razdoblju SO2 bila je vea za 300 mg/m 3 od prosjeno dozvoljene u trajanju
od 77 dana iako je takva koncentracija p svjetskim mjerilima dozvoljena najvie 18 dana.
Prema katastru, emisija zagaivaa zraka u Zenici, eljezara Zenica je isputala
godinje u atmosferu oko 75000 t praine, 85 milijardi m 3 gasova i oko 228 miliona m
3
dima. Navedene koliine zagaivaa isputaju se iz priblino 13 dimnjaka, ija je
visina od 100 do 150 m, to nije dovoljno za dispeziju tetnih polutanata iznad inverznog
sloja. Zapremina zenike kotline iznosi oko 0,4*109 m 3 , a u nju isputa priblino 1,9*10
9
po mertu kubnom dimnih gasova, to u uvijetima termike inverzije i slabg
provjetravanja vrlo loe se odraava na kvalitet sredine i ovjeine zdravlje. Negativne
posljedice zagaenosti atmosfere prisutne su iu drugim urbanim centrima posebno Bosne
i Hercegovine zbog neplanske izgradnje visokotonane procesne tehnologije, posebno u
njenim dolinsko-kotlinskim podrujima.[5]
Zagaivanje zraka u gradu izraava se u tri primarna efekta: smanjenje prodora sunevog
svjetla, stvaranje magle i promjene u temperaturi zraka. esto se ova tri efekta kombinuju
tako da magla pojaava redukciju sunevog svjetla.[1] Velike koliine vrstih polutanata,
para i gasova isputaju se u atmosferu iznad urbanih sredina koji smanjuju broj sunanih
dana za oko 5 do 15% u odnosu na ruralne sredine. Iznad urbanih gradskih sredina ljetne
magle su za oko 30%, a zimske ak za 100% prisutnije u odnosu na ruralna podruja.
Veliki gubici toplote u urbanim sredinama stvaraju tople otoke i podiu temperaturu
atmosfere, u nekim sluajevima i do 5 stepeni. Poveane temperature atmosfere iznad
urbanih sredita stvara zonu nieg pritiska, prema kojoj se usmjeravaju zrane struje iz
podruja sa viim pritiscima. Ovo, kao i vea koncentracija aerosola koja potie od
ispusnih gasova automobila je uostalom razlog to urbana sredita imaju vie padavina za
5 do 10% u odnosu na ruralna podruja. [5]
U novije vrijeme, u velikoj mjeri kao rezultat porasta koritenja automobila, fotohemijski
(oksidirajui) polutanti su postali glavni problem. Meu njima, duikovi oksidi iz
benzinskog goriva motornih vozila i ugljikovodici (npr. isparavanje benzina i curenje
plinovoda) su posebno vani. Sekundarna reakcija u zraka izmeu duikovog oksida,
ugljikovdodika i suneve svjetlosti uzrokuje stvaranje prizemnog ozona, koji je prisutan u
10
fotohemijskog smogu i moe naruiti zdravlje kada postoje velike koncentracije. Ugljini
monoksid, formiran od nepotpunim izgaranjem fosilnih goriva, takoer je est polutant u
zraku. Relativno niska koncentracija olova u krvi moe pridonijeti veoj opasnosti od
sranog i modanog udara kod odraslih, a moe uticati na mentalni razvoj djece. [11]
Izvor: http://www.srbijanet.rs/images/stories/vesti-svet/kina-guzva-498.jpg
11
Opasnost od zagaivanja vode u gradu je velika. O tome govore podaci da grad sa oko
pola miliona stanovnika dnevno proizvodi preko 1800 tona krutog, te oko 190 miliona
litara tekueg otpada. Poseban problem pri tome predstavljaju anorganski otpadi,
pogotovo metali. [2]
Glavni izvori zagaenja vode su kanalizacije, industrijske otpadne vode, oluja i urbani
odvodi i poljoprivredni odvodi koji mogu doprijeti do zaliha pitke vode. Veina gradova
uzrokuje ozbiljna zagaenja vode, a u mnogim sluajevima rijeke u urbanim sredinama
su doslovno otvorene kanalizacije. U Bankoku je veina kanala toliko zagaena da su
anaerobni. U Jakarti su sve rijeke jako zagaene zbog isputanja odvoda i jama koji nose
neobraene otpadne vode iz kuanstava, poslovnih zgrada i ustanova, industrijske
otpadne vode, krute otpade i fekalnog otpada iz prepunih septikih jama ili onih koje
cure. Bolesti koje uzrokuje voda kao to su proljev, tifus i kolera poveava se njihova
vjerovatnoa, kada rijeka tee kroz gradsko podruje. Morske vode i sedimenti u zaljevu
Jakarta su zagaene pod uticajem uticanja zagaenih rijeka. Visoka koncentracija tekih
metala, kao to su kadmij, iva i olovo, je zabiljeena i ti teki metali mogu ui u lanac
ishrane preko riba i koljki.
U mnogim gradovima, kao to su Meksiko City i Dakar, nestaica pitke vode se dovodi u
vezu sa problemima tekueg otpada, posebno kanazlizacije i industrijske otpadne vode.
Stotine urbanih centara koji su se razvili u relativno sunim podrujima, kao to je Lima,
narasli su izvan tane gdje adekvatne zalihe mogu biti iz odvoda iz lokalnih ili ak
regionalnih izvora. Mnogi drugi gradovi se suoavaju sa velikim finansijskim
problemima u irenju zaliha koje zadovoljavaju potranju. Gotovo 80% stanovnika
Jakarte koristi podzemne vode, zalihe koje su postale konstantno siromane. U sjevernim
dijelovima grada ekstrakcija vode dovela je do slijeganja zemljita, to je povealo
osjetljivost grada na poplave i doputa da slane vode prodiru obalne vodonosnike i
zagauju sredinji gradski bunar, 15 km u unutranjosti. U slinim problemima se naai i
Bankok, koji je potonuo 1,6 m, u periodu od 1960. do 1988. godine, zbog ekstrakcije
podzemnih voda. [12]
12
2.4. Gradska buka
13
3. PROBLEMI SOCIJALNE SREDINE
3.1. Komunikacija
Gradski stanovnici redovno sklapaju manju broj prijateljstava nego stanovnici ruralnih
oblasti. Veliki je broj stanovnika u urbanim sredinama koji se stvarno poznaju, ali
meusobno ne komuniciraju. Ovo se posebno odnosi na komije iz iste ulice ili istog
ulaza jednog nebodera. Meusobne komunikacije meu stanovnicima u gradovima su
iznimke bez formalnog predstavljanja. [6]
3.2. Kriminal
Veliki urbani sistemi redovno imaju vii procenat ubistava i razbojnitava od manjih
gradova. Tako, naprimjer, u manjim gradovima sa 25000 stanovnika broj ubistava na
1000 stanovnika iznosi 0,57, a u gradovima sa milion stanovnika iznosi 2,92. U
gradovima sa 100000 stanovnika prosjeno ima 300 razbojnitava u tku godine, a u
gradovima sa vie od miolion stanovnika broj istih pojava iznosi 12000.[7]
14
4. PROBLEMI PROSTORNE ORGANIZACIJE IVOTA
Grad ini mnotvo pojedinaca i institucija meu kojim postoji stalna interakcija, razmjena
poruka i vijesti u gradu moe biti organizovana putem inih i beinih veza, meutim,
prostorna cirkulacija robe i ljudi zahtijeva adekvatnu saobraajnu mreu i organizovan
saobraajni sistem. Treba naglasiti da je u veini gradova opseg interakcija u mnogo
veem porastu nego stanovnitvo gradova. To jo vie poveava kompleksnost
ekonomskog i drutvenog ivota u gradu. Na porast interakcija utie sve vei broj
privatnih automobila. Poveana cirkulacija robe i ljudi te porast saobraajnih sredstava,
pogotovo automobila, izazivaju zasienja pa i zastoj u saobraajnim sistemima grada. S
tim u vezi javlja se problem organizacije opskrbe grada sirovinama, prehrambenim
proizvodima, energentima itd. U mnogim gradovima poseban je problem redovna
opskrba pitkom i industrijskom vodom. Saobraajna zakrenost i problemi normalne
cirkulacije imaju i druge dalekosene posljedice u organizaciji ivota u gradu i nainu
koritenja gradskog zemljita. [3]
Automobilitet je u gradovima, uz svu korist koju je donio, pokazao i brojne uinke tetne
za ovjeka i okoli, to se osobito odrazilo na smanjenje kvalitete ivota u gradovima.
Neki su od pokazatelja tog smanjenja velik broj nezgoda, optereenje okolia bukom i
visokim koncentracijama tetnih hemijskih tvari, preoptereenje uline mree, male
brzine kretanja, nedostatak prostora za parkiranje, te zauzimanje dragocjenog urbanog
zemljita koje rezultira neprimjereno malenim povrinama za nemotorizirane sudionike
saobraaja. Prekomjeran broj automobila dovodi do saobraajnog ''infarkta'' u gradovima
gdje je gradska saobraajna mrea, to je esto sluaj, bila oblikovana krajem 19. st. i
sada naprosto ne moe zadovoljiti potrebe.
15
Automobilski je sobraaj u gradu polako izgubio svoju ekonominu svrhu, da robe i
putnike brzo i sigurno doveze na cilj i sve oitijom postaje upravo njegova
nefunkcionalna priroda koja se oituje u neekonominom utroku goriva, u
neekonominom zauzimanju urbanog zemljita. Ovakav razvoj saobraaja nije naravno
elja njegovih pojedinanih sudionika ve rezultat pogrene saobraajne politike koja je
uzrokovala brojne tetne posljedice: a) razvoj ''shopping centara'' namijenjenih iskljuivo
vozilu koji prodiru prirodnu okolicu naselja, a ujedno prisiljavaju njihove stanovnike da
kupuju dalje tj. slue se automobilom; b) blia mjesta rekreacije postupno se udaljuju pa
sve vie ljudi odmor trai izvan grada koji poistovjeuju sa stresom i uope ne
doivljavaju kao mjesto za odmor ili oputanje; c) sredita gradova, zbog preoptereenja
okolia, kao mjesta stanovanja gube na atraktivnosti, te su ljudi prisiljeni stanovati izvan
grada ime mjesto rada biva sve udaljenije od mjesta stanovanja, a automobil ponovno
neophodan. Odnos saobraaja i kvalitete ivota manifestira se u dva smjera: manje ili
vie kvalitetnim prijevozom ljudi i robe. Uz mobilnost koju daje saobraaj bi trebao
zadovoljavati zahtjeve brzine, ekonominosti, sigurnosti i udobnosti, no to esto nije
sluaj.
16
graevine i novi urbani stilovi koji, pored ostalog, odudaraju od prirodnog ambijenta.
Graevine u predbetonskoj eri sazdane su, u prvom redu, od domaih materijala, koji su
uostalom i najvie odgovarali fizionomskim i funkcionalnim zahtjevima lokalne sredine.
Primjenom jeftinijeg i brzog betonskog graevinarstva, nastala je lokala prepoznatljivost
i vizuelna orginalnost savrmenog graevinarstva. Ne postoji velika razlika izmeu
tradicionalno razliitih prostornih prepoznatljivih stilova. Izmijenjeni stilovi su
zamijenjeni novim esto lokalnim zahtjevima, pa se bez ikakvih dvoumljenja moe
govoriti o vizuelnoj degradaciji sredine.
ovjek je, posebno u ranoj fazi graditeljstva, stremio da gradove u urbane cjeline uklopi
u prirodno okruenje. Tokom razvoja urbanizacije ti gradovi su prerastali kapacitet svog
prirodnog okruenja. Istina postoje gradovi, posebno u aridnim zonama, koji daleko vie
pruaju nego prirodna sredna, openito, gradovi u surovim prirodnim uslovima se javljaju
kao interzonalni areali povoljni za ivot i znatno se razlikuju od svojih surovih okruenja.
Oni uspjeno demonstriraju uspjeh ovjeijeg razuma, ukljuujui i dostignua nauke i
tehnologije i pobjedu ovjeka nad prirodom. Takvih gradova danas u svijetu je ne mali
broj. Posebno se istiu gradovi u Sibiru: Noriljask, Murmansk, Magada, evenko i
drugi. [7]
17
5. ZAKLJUAK
Danas najvei ekoloki problemi grada su: zagaenje zraka i vode, buka, saobraajna
sredstva, saobraajni sistemi, problem urbanizacije, kriminal, komunikacija meu ljudima
u gradu i razni oblici prostorne organizacije ivota u gradu.
18
6. LITERATURA
19