1.

Pregled hidrotehnikih graevina i osnove prorauna

1.1. Pregled hidrotehnikih graevina

1.1.1. Hidrotehnike graevine definicije

Voda se od mjesta zahvata do mjesta koritenja dovodi
provodnicima,koji se koriste i za distribuciju vode na mjestu
koritenja te za odvod vode natrag u prirodu.
Provodnici se prema konstrukciji dijele na kanale, tunele i cjevovode
Rezervoari su u cijelosti umjetne hidrotehnike graevine koje slue za
pohranjivanje voda. TONO
Koritenje voda podrazumijeva zahvaanje, crpljenje i uporabu
povrinskih i podzemnih voda za razliite namjene kao za: pie
sanitarne potrebe, tehnoloke potrebe, proizvodnju elektrine
energije, rijenu i pomorsku plovidbu, pripremu hrane, uzgoj
ribe , sport, rekreaciju i sl.
Zatita voda nastala je kao posljedica vrlo intenzivnog djelovanja
ovjeka na kvalitetu voda.
Koritenje voda podrazumijeva zahvaanje, crpljenje i uporabu
povrinskih i podzemnih voda za razliite namjene.
Hidrotehnike graevine su graevine koje gradimo u svrhu
zadovoljenja potreba drutva (ovjeka) u odnosu na vodu -
koritenje vode, zatita od vode i zatita voda.
Nabrojite 3 osnovne grupe potreba ovjeka u odnosu na vodu:
1)koritenje voda ; 2)zatita od voda ; 3)zatita voda.
Napomena: nabrojati prema vanosti (ujedno i povijesnom razvoju).
Zatita od voda nastaje kao potreba za koritenjem prostora
ugroenih djelovanjem voda(velike vode, bujice, podruja
podlonih vodnoj eroziji, led, suviak vode na poljoprivrednim
povrinama, odvodnja naselja i prometnica).
U vodnogospodarskom smislu zatita od bujica spada u podruje
zatita od voda
Ustave su hidrotehnike graevine kojima se voda kontrolirano
proputa vodotokom ili preusmjerava u drugi vodotok,retencijski
prostor i sl.
 Strojarnica hidroelektrane je hidrotehnika graevina koja se izvodi
u cilju koritenja voda za proizvodnju elektrine energije.
Brane su hidrotehnike graevine kojima se omoguuje ostvarenje
akumulacija i retencija, zahvaanje vode za razliite svrhe,
preusmjeravanje toka vode, razdioba i upravljanje vodama
Akumulacija je hidrotehnika graevina koja se koristi za
pohranjivanje voda u vrijeme kada je ima vie od potreba, a koje se
koriste u vrijeme nedostatka vode.
Retencija je ureeno podruje u slivu vodotoka predvieno za
vremenski krae zadravanje vode u svrhu zatite od poplava.
Retencijama se regulira vodni reim vodotoka
Regulacijske graevine su hidrotehnike graevine koje se grade u
sklopu ureenja vodotoka i zatite od fluvijalne erozije
Obrambeni (hidrotehniki) nasip je nasuta graevina od pogodnog
zemljanog materijala koja titi neko poljoprivredno ili urbano podruje
od poplava.
Hidrotehnika graevina u koju se, u cilju koritenja voda za
proizvodnju elektrine energije, smjeta oprema za proizvodnju i
predaju elektrine energije u mreu naziva sestrojarnica.
1.1.2. Opi kriteriji izbora izvedbe rjeenja
Osim to trebaju biti pouzdane graevinske konstrukcije trebaju biti:
ekoloki prihvatljive ,ekonomine i estetski oblikovane.
1.1.3. Openito o utjecaju hidrotehnikih graevina

1.2. Podloge za projektiranje hidrotehnikih graevina

1.2.1. Openito

1.2.2. Potrebe drutvo

1.2.3. Priroda
Imenovati oznaku : VV-visoki vodostaj ; NVV-najvii visoki vodostaj ;
SVV-srednji visoki vodostaj ; SV-srednji vodostaj ; SNV-srednji niski
vodostaj ; NV-niski vodostaj ; NNV-najnii niski vodostaj
Mala voda(protok)-MQ ; Najvia velika voda(protok)-NVQ
Popreni profili vodotoka definiraju protone povrine vodotoka
Popreni profili vodotoka slue za hidroloke i hidraulike proraune
te za projektiranje hidrotehnikih graevina.
Mehanika svojstva tla potrebna za projektiranje definiraju se
geotehnikim podlogama.
Geoloke ili geomehanike podloge ukljuujuterenskeistrane radove,
laboratorijske istrane radove i elaborat s tumaenjem istranih
radova.
Na dravnoj razini morske razine se opaaju sustavno i
kontinuirano. TONO
Morske razine slue za proraune funkcionalnosti i konstrukcije
pomorskih graevina.Koristimo kod projektiranja pomorskih
graevina.
Za potrebe projektiranja potrebne veliine morskih valova
prognoziramo na temelju podataka o vjetru
Tlo se promatra sa stajalita oblika , svojstava i procesa.
Oblik tla se prikazuje kartama(tlocrtni prikaz) i poprenim profilima
razliitih mjerila.
Konsumpcijska krivulja (krivulja protoka) definira prosjean odnos
vodostaja i protoka na mjestu vodomjerne stanice.
Kod rjeavanja problema povrinske i urbane odvodnje potrebna su
saznanja o oborinama
Podaci o oborinama dobiveni sa meteorolokih stanica su tokasto
raspodijeljeni u PROSTORU.
Morske struje dominantno utjeu na rjeavanje ekolokih problema
vezanih uz gradnju pomorskih graevina.
Osnovne hidroloke podloge na vodomjernoj stanici su: popreni
profil vodotoka, prikaz promjene vodostaja,konsumpcijska
krivulja (krivulja protoka) i prikaz promjene protoka.
Hidrogeologija je dio geologije koji se bavi prouavanjem
podzemnih voda.
Hidrogeoloke podloge potrebne su kod graevina za zahvat vode i
kod graevina za spremanje vode na tlu.
Glavne grupe podloga potrebnih za projektiranje hidrotehnikih
graevina su: prostorno-planske podloge,geodetske podloge,
hidroloke podloge i geotehnike podloge
Na dravnoj razini morski valovi se (NE) opaaju sustavno i
kontinuirano.-NETONO
Na dravnoj razini morske struje se opaaju sustavno i kontinuirano.-
 NETONO
Geotehnike podloge sastoje se od geolokih ,geomehanikih i
seizmikih podloga.
Morske razine kontinuirano mjeri Hrvatski hidrografski institut.
Morske razine koristimo kod projektiranja pomorskih graevina.
Popreni profil vodotoka odreuje se snimanjem prirodnog
korita__okomito____na smjer teenja.
Vodni reim je raspodjela koliine i kvalitete vode u prostoru i
vremenu
Koliko je puta vea visina superponiranog vala od nadolazeeg pri potpunoj
refleksiji? 2 puta

1.2.4. Postojei i planirani zahvati

1.3. Osnove prorauna hidrotehnikih graevina

1 LT
1 (1 ) , LT 1
PR
izraz rizik pojave
 naranasto
Rizik pojave dogaaja definira se kao vjerojatnostpojave dogaaja (ili
premaenja) definiranog povratnog razdoblja jednom u ivotnom vijeku
konstrukcije.

Kriteriji (zahtjevi) koje treba zadovoljiti kod svih hidrotehnikih graevina

su sigurnost,funkcionalnost i trajnost, a ti kriteriji zajedno spadaju u
pouzdanost.

Osnovne vrste prorauna kojim se dokazuje pouzdanost graevina su

proraun funkcionalnosti i proraun konstrukcije.
Kao funkcionalni kriterij za dimenzioniranje preljeva uzima se maksimalni protok
vodnog vala koji nailazi na branu i to povratnog perioda od 1000 do10000 godina
Osim to trebaju biti pouzdane, graevinske konstrukcije trebaju
biti ekoloki prihvatljive, i estetski oblikovane.
ekonomine

1.3.1. Prorauni funkcionalnost

Funkcionalni zahtjevi hidrotehnikih graevina uglavnom su vezani uz
vjerojatnost pojavljivanja vodostaja, protoka ili valova. To znai da
(pravilnicima, normama i preporukama za projektiranje) nisu
definirane apsolutne veliine mjerodavne za proraun nego su
odreeni povratni periodi pojavljivanja mjerodavnih veliina.
Odabir mjerodavnog povratnog perioda kod projektiranja
hidrotehnikih graevina za zatitu od poplava vezan je uz nain
koritenja zemljita koje se brani: PR= 25 god-poljoprivredno
zemljite ; PR= 100 god-manja naselja ; PR= 1000 god-gradovi.
Povratni period kod projektiranja hidrotehnikih graevina za
odvodnju:Opis branjenog podruja-poljoprivredno zemljite ( PP 5-
25 god),naselja ( PP 0.5-2-5) i autoceste ( PP 10 god).
Povratno razdoblje nekog promatranog iznosa hidroloke veliine je
onaj vremenski period u kojem se taj iznos ili vei od njega prema
 proraunu vjerojatnosti javlja prosjeno jednom.
PP = 1/P(x)vjerojatnost pojavljivanja dogaaja jednom u povratnom periodu
(PP). > reciprocni

1.3.2. Prorauni hidrotehnikih konstrukcija

Grupe prorauna konstrukcije za granina stanja nosivosti
su:proraun stabilnosti,proraun sloma.
Dvije su grupe prorauna nosivosti. Prva je proraun stabilnosti, a
unutar njega se provjeravaju granina stanja stabilnosti. Druga je
proraun sloma,a unutar njega se provjeravaju granina stanja
sloma konstrukcije, sloma temeljnog tla i zamora.
Proraunska vrijednost potresa Aed u principu odgovara 500-
godinjem povratnom razdoblju.
Uvjet da hidrotehnika graevina kao kruto tijelo ne smije promijeniti
poloaj u prostoru, tj., da se ne smije prevrnuti, pomaknuti,
zakrenuti, odnosi se na: zahtjev stabilnosti.
Zahtjev da graevina bude stabilna moe se jednostavno opisati uvjetom kao
kruto tijelo ne smije promijeniti poloaj u prostoru, tj., da se ne smije prevrnuti,
pomaknuti, zakrenuti
Zahtjev da graevina bude dostatne mehanike otpornosti (vrstoe)
znai da uslijed predvidivog optereenja na graevinu ne smije doi do
njenog sloma ili pojave pukotina.
Kod prorauna konstrukcije metodom graninih stanja, principijelno se
karakteristine vrijednosti djelovanja poveavaju,a
karakteristine vrijednosti svojstava gradiva se smanjuju.
Djelovanja prema promjenjivosti tokom vremena klasificiraju se u tri
kategorije: stalna djelovanja, karakteristine slovne oznake
G,promjenjiva djelovanja, karakteristine slovne oznake Q i
izvanredna djelovanja, karakteristine slovne oznake A.
Stalna djelovanja na operativnu obalu na pilotima postaviti na
odgovarajua mjesta:
Promjenjiva djelovanja na operativnu obalu na pilotima postaviti na
odgovarajua mjesta
 Grupe prorauna konstrukcije za granina stanja uporabljivosti
(funkcionalnosti)su:proraun zamora,deformacija,oteenja i
vibracija.
Djelovanje opstrujavanja tekuine oko uronjenog tijela dijeli se na : sile
inercije, sile otpora, i sile hidrodinamikog uzgona

-strujnice
Koji podatak se na mjestu vodomjerne stanice jedini mjeri
kontinuirano? Vodostaj
Uvjet za nelomljene valove (vrlo siguran - inenjerski) je da dubina dna
pred zidom bude: d2,5Hdol.
1.3.3. Proraun trajnost

2. Graevine na vodotocima
2.1.Graevine za obranu od poplava
Hidrotehniki sustavi, sa svojim elementima - hidrotehnikom
graevinama, grade se u pristupima pasivne i aktivne zatite od poplava
Apsolutna zatita - prema kojem se izgraenim sustavima osigurava
podruje od poplava za hidroloke dogaaje velikih povratnih perioda 100
do 1000, pa i vie godina.
Kako se naziva pristup sprjeavanja teta koje nastaju od poplava prema
kojem se poplavi pridruuje vjerojatnost njene pojave ? Podijeljenje
odgovornosti
Pristup za pasivnu zatitu od poplava predstavlja zatitu od poplavljivanja
podruja tako da se utjee na spreavanje posljedica
U vodnogospodraskom smislu melioracijska odvodnja spada u podruje zatite od
voda
Planom obrane od poplava odreuju se: Mjere koje se poduzimaju
prije ili u sluaju opasnosti od poplava

Planom obrane od poplava odreuju se Vodostaji na mjerodavnim

vodomjerima pri kojima na sektorima vodotoka poinje pripremno
stanje, redovna, odnosno izvanredna obrana od poplava
Planom obrane od poplava odreuju se mjere koje se moraju poduzeti za
obranu od leda na vodotocima
Provoenje obrane od poplava ine mjere i radnje na zatitnim
vodnim graevinama
Planom obrane od poplava odreuju se odredbe o opremi i materijalu
koji se morauj pripremiti
Provoenje obrane od poplava ini stavljanje u funkciju objekata za
rastereenje velikih voda
Provoenje obrane od poplava ini otklanjanje uzroka koji ometa protok
voda koritom vodotoka.
Aktivnosti obrane od poplava obuhvaaju : izgradnju sustava,
odravanje sustava, upravljanje sustavom, praenje hidrolokih
pokazatelja i provoenje plana obrane od poplava
Sustavom aktivne zatite od poplava utjee se na uzrok pojave
poplava, a to je veliki vodni val
2.1.1. Graevine sustava pasivne zatite od poplava (nasipi)
Osnovne graevine za pasivnu zatitu od poplava su hidrotehniki
nasipi.
Hidrotehniki nasipi su regulacijske graevine izvan glavnog korita
vodotoka kojima je svrha zatita podruja od plavljenja velikim
vodama
Prema funkcionalnim kriterijima za nasipe potrebno je definirati
trasu, profil i presjek
Regulacijskim nasipima se formira korito za veliku vodu, pri
emu se vodi rauna da se ostvari pravilno protjecanje vode i
pravilan pronos nanosa

Obrambeni melioracijski nasipi imaju zadau sprjeavanja

poplavljivanja podruja, (voda tee nesmetano, ne razmatra se
utjecaj na pronos nanosa)
Presjek nasipa treba biti takav da konstrukcijom treba odolijevati
hidrostatikim i hidrodinamikim djelovanjima vode. TONO

Profil nasipa ovisi o geomehanikom proraunu stabilnosti

pokosa nasipa. TONO
Profil nasipa ovisi o, hidraulikom proraunu za mjerodavnu veliku
vodu
Profil nasipa ovisi o vrsti materijala za izradu nasipa. TONO
Kako se izgradnjom nasipa utjee na stanje prirodnih inundacija? SMANJUJE SE
Uslijed hidrodinamikog djelovanja vode na nasip moe nastati
oteenje fulvijalnom erozijom. TONO
Uslijed hidrodinamikog djelovanja vode na nasip moe nastati
oteenje uslijed prelijevanja.
Ureenjem korita djelujemo na neujednaavanje vodnog
reima. TONO

Profil nasipa ovisi o namjeni nasipa, hidraulikom proraunu za

mjerodavnu veliku vodu, vrsti materijala za izradu nasipa,
presjeku nasipa (konstitutivni tip), hidraulikom proraunu
procjeivanja, geomahanikom proraunu stabilnosti pokosa
nasipa, trajanju visokih vodostaja, pojavi valova i ostalim
posebnim zahtjevima

Uslijed hidrostatskog djelovanja vode na nasip moe doi do

nastajanja kliznih ploha, slijegavanja nasipa, procjeivanja
vode kroz tijelo nasipa i temeljno tlo (ispiranje sitnih estica),
uzdizanje i pucanje nasipa
Uslijed hidrostatskog djelovanja vode na nasip moe doi do
slijegavanja nasipa. TONO
Uslijed hidrodinamikog djelovanja vode na nasip moe doi do
nastajanja kliznih ploha. NETONO
Brana akumulacije nalazi se pod Stalnim optereenjem vodom

imbenik koji pripada u prostorno plansku kategoriju odabira trase

zauzee prostora za razne namjene

Antropogeni utjecaji na slivu odraavaju se brim promjenama

protoka u vremenu na vodotoku s poveanjem maksimalnih
veliina i smanjivanjem minimalnih veliina.
Akumulacije se svojim sustavom za isputanje vode omoguuju
vie razine reguliranja vodnog reima, odnosno osim zatite od
velikih voda mogue je i obogaivanje malih voda.
2.1.2. Graevine sustava aktivne zatite od poplava
Reguliranje vodnog reima postie se izvedbom raznih
vodnogospodarskih zahvata na vodotoku i njegovom slivu, kao npr.
izvedbom akumulacija, retencija, oteretnih kanala, ureenjem
sliva
Pod pojmom ureenja korita ovdje se misli na tradicionalne regulacije
vodotoka u smislu izgradnje regulacijskih graevina.
Uinak oteretnih kanala na nizvodno podruje ogleda se u
SMANJENJU veliine maksimalnog protoka od prirodnog uz isto
njegovo trajanje
Vodni reim moe biti neupravljani i upravljani
Vodni reim prikazuje slijed stanja vode.
Kod upravljivih vodnih reima to upravljanje, odnosno njegova
promjena, moe biti svjesna i nesvjesna
4. razine reguliranja vodnog reima
Zatite od velikih voda - Potrebno je sprijeiti eventualne tete na
slivnom podruju
Osiguranja biolokog minimuma- Teba omoguiti svim biolokim
korisnicima vode barem onoliko vode za njihov normalan ivot,
odnosno moramo omoguiti opstanak biocenoze
Osiguranja vodnogospodarskog minimuma - Svim korisnicima na
vodnom sustavu treba se osigurati dovoljna koliina vode traene
kvalitete, odnosno ne smije se dozvoliti da jedan korisnik zahvati vie
vode na utrb drugoga, odnosno da mu onemogui upotrebu vode
pogoranjem njezine kvalitete
Optimalizacije vodnog sustava - Vrednovanjem pojedinog elementa u
sustavu pronalazi se ono rjeenje koje e dati najveu sveukupnu
korist
Vodni reim Opisuje se promjenama razliitih osobina vode, pa se
razlikuju hidroloki reim, hidrauliki reim, toplinski reim, reim
kakvoe (ili kvalitete) vode, reim kvantitete (ili koliine) vode itd
Promjena vodnog reima ureenjem korita se vrlo esto
negativno odraava na poplave nizvodno od zahvata. TONO
Promjena vodnih koliina u prostoru i vremenu je stohastika
veliina podlona svim sluajnostima vezanim uz hidroloke i
ostale uvjete. TONO
Regulacije vodnih tokova su teki vodnogospodarski zahtjevi jer
se njima zadire u dinamiku prirodnih zbivanja, odnosno utjeu na
vegetaciju i klimu doline vodnog toka. TONO
Punjenje bonih retencija obavlja se preko bonog preljeva na
nasipu, ruenjem privremenih nasipa ili otvaranjem zapornica
na ustavama u nasipu
Ureenjem sliva se utjee na ujednaavanje vodnog reima TONO
Ureenjem sliva se utjee na na dulje zadravanje vode izvan vodotoka
TONO
Ureenjem sliva se ne rjeavaju problemi vezani uz dinamiku
dananjih potreba za vodom. TONO<>
Jedan od najveih utjecaja na promjenu vodnoga reima ima
upravo ureenje sliva.
-
Uinak retencije se oituje smanjivanjem maksimalnog protoka koji
prolazi vodotokom na nizvodnom podruju i produljivanjem trajanja
velikih voda, odnosno isti volumen vode se kroz vodotok proputa
dulje vrijeme
Iz retencije kontrolirano isputamo vodu pazei da kapacitet
korita nizvodno ne bude premaen
Prilikom prolaska vodnog vala kroz retenciju faza, koju nazivamo fazom pranjenja ,
javlja se kada je dotok vode u retencijski prostor manji nego li je protok vode koji
proputamo u nizvodno podruje
Veliina retencije ovisi o raspoloivom prostoru, kapacitetu
korita nizvodno, hidrolokim znaajkama.
Kada se retencije izvode da se i pune i prazne kontrolirano
lociraju se paralelno s vodotokom
Kakav je vodni reim kojime se ne moe upravljati, vrlo se teko
upravlja ili se ne eli upravljati?Neupravljani
Razlikujemo poprene i paralelne oteretne kanale
Pa pod pojmom regulacija vodnoga reima podrazumijevamo sve
hidrotehnike mjere i graevine kojima se utjee na promjenu
vremenske i prostorne razdiobe vode
 U hidrotehnikom smislu akumulacije su graevine koje slue duljem
zadravanju vode u za to predvienom prostoru
Najdjelotvornije reguliranje vodnoga reima postie se izgradnjom
akumulacija. TONO
2.2. Graevine za ureenje korita vodotoka
Regulacije prirodnih vodotoka su skup gradnji i mjera kojima se
mijenjaju prirodne osobine na vodotoku i njegovom slivnom podruju
radi: to racionalnijeg koritenja voda, to efikasnije zatite od
tetnog djelovanja voda iz vodotoka i to efikasnije zatite
vodotoka od zagaenja
Kako esto nazivamo ureenje korita vodotoka ? Regulacija vodotoka
Nasilno rjeavanje uvjetuje estok odgovor, rezultira neracionalnim i
skupim rjeenjima.
Za ispravan pristup rjeavanju problema ureenja vodnoga toka potrebno je vladati
znanjima o zakonitostima procesa, Formiranja korita, teenja
erozijskih

vode, hidrolokim zakonitostima

Prirodni vodotoci sami formiraju i erodiraju vlastito korito
za ispravan pristup rjeavanju problema ureenja vodnoga toka potrebno
vladati znanjima o: zakonitostima teenja vode

2.2.1. Podjela graevina za ureenje korita vodnog toka

Graevine za ureenje vodnog toka su skupe. Razlog je veliki obim
radova i specifinost uvjeta izvoenja. Stoga se trae jeftina tehnika
rjeenja i to u dva smjera
Regulacijske su graevine s konstrukcijskog aspekta jednostavne,
meutim odabir tipa, razmjetaj u prostoru i njihovo oblikovanje
spadaju u grupu sloenih inenjerskih izazova
Specifinost uvjeta izvoenja vezana je uz injenicu da e se dio
graevina trebati izvoditi u vodi koja se tee(kree)
Regulacije prirodnih vodotoka su skup gradnji i mjera kojima se
mijenjaju prirodne osobine na vodotoku i njegovom slivnom podruju
radi: to to to (3 sta to)
Osnovne namjene regulacija su: sve osim to to to

Wolfovi odboji su sekundarne paralelne regulacijske graevine u

rijenom koritu TONO
Regulacijske graevine treba koristiti kako bi se utjecalo na uzroke
neeljenih stanja u koritu, a ne na saniranje posljedica toga stanja
proirenjem protonog presjeka, smanjenjem uzdunog pada i
poveanjem otpora teenju postie se : smanjenje erozije korita
Suenjem protonog presjeka i poveanjem uzdunog pada vodotoka
postie se:poveanje erozije
Uklanjanjem naglih promjena presjeka korita, poveanjem proticajnog profila i
poveanjem uzdunog pada vodotoka postie se:poveanje protonosti
Odmicanjem matice vodotoka postie se:smanjenje lokalne erozije
Ispravnim trasiranjem regulacijskih linija vodotoka te odravanjem
traenih brzina toka postie se: omoguavanje pronosa nanosa
Traverze su sekundarno regulacijske graevine u rijenom koritu
Nasipi su regulacijske graevine izvan rijenog korita. TONO
 Pregrade, pragovi

2.2.2. Deponije (kamene naslage)

Deponije su regulacijske graevine izvan glavnog korita ija je
namjena spreavanje daljnje erozije obale (stabilizacija obale
na projektiranom poloaju).
Deponije na samom prokopu
2.2.3. Obaloutvrde
Regulacijske graevine u koritu vodotoka kojima se obale tite od
erozije te se njima usmjerava vodni tok uz obalu
Obaloutvrde od murja su gravitacijske konstrukcije kod kojih se
horizontalna optereenja prenose na tlo posredstvom unutarnjih sila
u konstrukciji
Obaloutvrde od gabiona,beton, ab,gravitacijske su vertikalne
konstrukcije kod kojih se horizontalna optereenja prenose na tlo
posredstvom vlastite teine graevin te se ne javljaju vlana
naprezanja
Obaloutvrde od AB L-zidova, murje, dijafragme su vertikalne
konstrukcije kod kojih se horizontalna optereenja prenose u tlo
posredstvom unutarnjih sila u konstrukciji.
2.2.4. Prave paralelne graevine (uzdune)
Regulacijske graevine u rijenom koritu kojima se (uglavnom na
konkavnim stranama) obala premjeta u korito rijeke. bitna
razlika prave i pera
PARALELNE GRAEVINE
PREDNOSTI
Ujednaeno teenje
Kontinuirano definiranje regulacijske linije
Nema generiranja lokalnih erozija u koritu
Ujednaen pronos nanosa
MANE
Veliki trokovi graenja
Teko i skupo ispravljanje greaka
Potekoe u izvoenju (temeljenje)
Nasipavanje staroga korita je usporeno
Potrebna jaka osiguranja noice graevine
PERA PREDNOSTI
Laka prilagodba i ispravljanje pogreaka
 Efikasno nasipavanje staroga korita
Manji trokovi izgradnje
MANE
Izazivanje poprenih strujanja u koritu vodotoka
este havarije kod velikih voda (prelijevanje preko pera)
Definiranje regulacijske obale je tokasto (a ne kontinuirano)

2.2.5. Regulacijska pera

Pomou njih se obala premjeta u korito rijeke.
2.2.6. Pregrade
Pomone regulacijske graevine kojima se pregrauju suvini rukavci
ili naputeno korito
2.2.7. Prokopi
Koje regulacijske graevine se koriste na mjestima gdje se prirodni
meandar eli skratiti zbog potreba plovnosti, poveanja protonosti
vodotoka ili koritenja meandra za osnivanje luke ili zimovnika?
prokopi
kineta prokopa kao inicijalno korito te pregrade

2.2.8. Prorauni stabilnosti korita

Intenzitet turbulencije iznosa B1 = 10m/m u izrazu Pilarczyka
oznaava malu turbulenciju
Intenzitet turbulencije iznosa B1 = 5m/m u izrazu Pilarczyka oznaava
jaku turbulenciju
Kada govorimo o stabilnosti korita, tada se susreemo s dva tipa
problema : s naruavanjem globalne i lokalne stabilnosti korita
Kod regulacijskih graevina dolazi do problema lokalne
(ne)stabilnosti korita vodotoka
Kod stupova mostova dolazi do problema lokalne (ne)stabilnosti
korita vodotoka
Kod pojave poriva vijka broda dolazi do problema lokalne
(ne)stabilnosti korita vodotoka TONO
Kod pojave valova generiranih prolaskom brodova dolaz do
problema lokalne (ne)stabilnosti korita vodotoka
Kod nasipa upornjaka mostova dolazi do problema LOKALNE
nestabilnosti korita vodotoka
Kod pojave vjetrovnih valova dolazi do problema lokalne
nestabilnosti korita vodotoka. TONO
Kod otrih zavoja dolazi do problema lokalne nestabilnosti korita
vodotoka. TONO
Reetkaste graevine su sekundarne okomite regulacijske graevine u
rijenom koritu. TONO
2.3.Kanali i graevine na kanalima
Kanali su umjetni vodni tokovi kojima se ovisno o namjeni, voda kree
ili stoji.
Izbor optimalne trase kanala osniva se na istranim radovima i
varijantnom projektiranju
Projektiranje kanala za odreenu namjenu karakterizirano je, pod
pretpostavkom projektnog protoka, sa sljedeim elementima: trasom ,
poprenim profilom, uzdunim padom, obloenou pokosa i dna
kanala te graevinama na kanalu.
Koji su projektni elementi kanala u meusobnoj uzrono-posljedinoj vezi? Trasa
kanala, popreni profil i uzduni profil
Koje veliine su funkcijski povezane u hidraulikom smislu kod kanala? Uzduni pad i
brzina
trasom , poprenim profilom, uzdunim padom, obloenou pokosa i dna
kanala te
Tipovi presjeka zatvorenih kanala koji pripadaju u cijevi krunog ili
izduenog profile
Polukruni, jajoliki, pravokutni
Koji tipovi presjeka zatvorenih kanala pripadaju u cijevi stlaenog profila? Potkoviasti i
kapasti
Svaki tip kanala s aspekta namjene karakteriziran je s odreenim
zahtjevima kojima se mora udovoljiti : uzdunim padom, brzinom,
poprenim profillom, protokom
jedan kanal moe istodobno imati vie namjena, to je naroito znaajno
s aspekta njegove ekonomske opravdanosti,
Kod vienamjenskih kanala se trokovi izvedbe i odravanje kanala
raspodjeljuju na vie korisnika
Graevine na kanalima moemo podijeliti na grupu graevine koje slue
za upravljanje vodom koja se kree kanalima i na grupu graevina koje
slue odravanju uvjeta teenja u kanalima

Usvojeno rjeenje vienamjenskog kanala nije optimalno s aspekta

pojedinane namjene TONO
2.3.1. Namjena kanala

Vrste kanala ija je namjena odvodnja s poljoprivrednog zemljita

Odvodni kanal
Vrsta kanala koji se mogu izvoditi kao zatvoreni kanali Derivacijski
kanali
Oteretni kanal namjena obrana od poplava
Derivacijski kanal vrsta kanala koji se koriste da vodu namijenjenu
proizv.elek.ener.dovedu do hidroelektrana
Derivacijski kanal vrsta kanala ija je namjena energetika
Derivaijski kanal - Kod kojih kanala najee nije mogue ostvariti uzduni
pad dna kanala koji prati teren?
Vrsta kanala ija je namjena prihvaanje vika vode mreom kanala
nieg reda i odvodi mreom kanala vieg reda te uputa u recipijent
Odvodni kanal
Plovni kanali jesu umjetni unutranji plovni putevi koji nadopunjuju
mreu prirodnih unutranjih plovnih puteva (rijeka, jezera). Stoga su
est pratilac ovih kanala visinske razlike koje treba savladati brodskim
prevodnicama ili dizalima
Kanali kod kojih je vrlo bitno osigurati pravilan pronos nanosa
derivacijski kanali i kanali za navodnjavanje
Koji kanali se grade s minimalnim padom? Derivacijski i plovni
kanali
2.3.2. Trasa kanala

-nekada moe zahtijevati vee zemljane radove, ne uvijek

prilikom izbora trase kanala neophodno usporeivanje niza varijanti, s
time da se izabere trasa kanala koja iziskuje najmanju vrijednost
investicijskih i pogonskih trokova
Krianje kanala s prometnicama vri se u pravilu tako da kanal
ima prioritet.
S kojeg aspekta je pravolinijska trasa, generalno, prihvatljiva kod svih
tipova kanala?Namjene
Kod kakvih kanala nagib kosina ovisi o geomehanikim
karakteristikama moaterijala od koejg se izvode njegovi nasipi - u
nasipu ; neobloenih
Kod kakvih kanala se nagib kosina definira prema geotehnikim
karakteristikama tla u kojem se kanali izvode? Neobloenih,
kombiniranih, ukopanih kanala
Varijantno projektiranje ima svrhu izbora optimalne trase kanala sa
stajalita racionalnosti, tj funkcionalnost, izvedivosti i trokova
Istrani radovi u svrhu izbora optimalne trase kanala rezultiraju
topografskim, hidrolokim, hidraulikim, inenjerskogeolokim,
hidrogeolokim i geotehnikim podlogama.
Inenjerskogeoloka podloga vrsta podloge koje su rezultat
istranih radova koji se provode u svrhu izbora optimalne trase kanala,
a izostavljena je s popisa u nastavku : topografske, hidroloke,
hidraulike, hidrogeoloke i geotehnike

poeljni su dublji, a ui kanali, jer je smanjena rashladna

povrina

2.3.3. Profil kanala

Radijusi krivina ovise o vrsti tla, brzini vode, kapacitetu kanala
Koji osnovni geometrijski element kanala trapeznog oblika mora teiti
minimumu da bi hidrauliki gubici pada u kanali bili minimalni O
Koji osnovni geomtrijski element kanala trapeznog oblike se rauna
izrazom = A/O
Hidrauliki radijus
Za kanale trapeznog oblika osnovni geometrijski elementi su protona
povrina, omoeni obod, hidrauliki radijus i nagib pokosa
Minimalna irina berme kod kanala? 1 m
Koliko iznosi nadvienje kote berme kod kanala iznad najvie razine
vode u kanalu? 0,5-1m
Kako se zove element pokosa kanala koji titi kanal od voda koje se slijevaju po
kosini i olakava odravanje kanala? berma
S porastom dubine kanala rastu problemi u izvoenju TONO
 -nije povoljan s ekonomskog aspekta
2.3.4. Uzduni pad kanala;maksimalne i minimalne brzine
Prevelike brzine, odnosno veliki padovi kanala, prouzrokovat e veliku
energiju i zaruavanje neobloenih kanala
Kanali s minimalnim padom plovni kanali i derivacijski kanali
Zbog zamuljivanja kanala potrebno je sprijeiti unoenje nanosa u
kanal koji on ne moe transportirati
Gornja granica doputenih brzina ovisi o materijalu korita kanala, tj. o
njegovom otporu eroziji
Zbog velike raznolikosti tla, jasno je da ne postoje striktni propisi za
vmax, ve iskustvene preporuljive vrijednosti u ovisnosti o vrsti tla,
granulaciji, hidraulikom radijusu te o bistrini ili dubini vode,
2.3.5. Obloga kanala
Kanali se u principu mogu izvesti kao neobloeni ili obloeni.
Jedan od razloga za oblaganje kanala je zatita okolia od voda koje se
procjeuju u podzemlje
Jedan od razloga za oblaganje kanala je sprjeavanje gubitaka vode iz
kanala uslijed procjeivanja
Jedan od razloga za oblaganje kanala je smanjenje hrapavosti, a time
i hidraulikih gubitaka
Jedan od razloga za oblaganje kanala je poveanje doputene brzine
Jedan od razloga za oblaganje kanala je zatita okolia od voda koje u
depresijama uzdu kanala stvaraju bare
Jedan od razloga za oblaganje kanala je smanjenje trokova
odravanja kanala
Obloga kanala dobro podnosi hidrostatiko optereenje na podlogu, ali
ne moe primiti znaajnije optereenje u suprotnom smjeru, izazvano
tlakom vode iz priobalja. TONO
Obloga kanala mora biti otporna na djelovanje uzgona, na dinamiku
seizmiku pobudu, na bioloku koroziju, probijanje raslinja i
djelovanje leda i valova.
Hidrostatiko optereenje moe biti vrlo znaajno pri visokim
razinama podzemnih voda
Osnovni problem kod dimenzioniranja neobloenih kanala javlja se
kod utvrivanja gubitaka vode, zamuljenja, erozije i ravnotee pronosa
nanosa
Dilatacijske spojnice mogu biti podune i poprene, a ponekad i u
smaknutom rasporedu
Glinena obloga zbog vodne erozije ima privremen karakter
Obloga od opeke, zbog filigranskog naina ugradnje, danas jedino
primjenu nailaze kod manjih kanala i u zemljama s jeftinijom radnom
snagom.
Obloga kanala koja se koristi posebno u nasipima kod kojih prijeti
opasnost od slijeganja Asfaltbetonska obloga
Asfaltbetonska obloga obloga kanala koja je mjeavina bitumena i
mineralnih tvari
Asfaltbetonska obloga primjenjuje se kao elastoplastina kod
kanala u zemljanim materijalima
Asfaltbetonska obloga obloga kojoj prijeti opasnost od probijanja
raslinja
Asfaltbetonske obloga kanala debljine 5-10cm
Asfaltbetonska obloga visoki stupanj vodonepropusnosti i niski
koeficijent hrapavosti
Kamena obloga prvenstveno se koristi kod potpuno ili djelomine
zatite od razaranja kosina djelovanjem valova.
Kamena obloga izvodi se na ljunanoj podlozi
Raspon prosjene debljine ljunane podlog kod kamene obloge
kanala 0,2 0,3m
Obloga od mlaznog betona izvodi se kao nearmirana ilil armirana,
debljine 5-10cm
Kod koje od navedenih betonskih obloga kanala treba predvidjeti
radne i dilatacijske spojnice kako bi se sprijeilo stvaranje pukotina?
klasine betonske
klasine betonske izvodi se u vidu betonskih ploa na sloj ljunka
ili pijeska
Raspon prosjene debljine klasine betonske obloge kanala - 10-
20cm
Betonska obloga - omoguuje primjenu potpuno mehanizirane
izvedbe
Koja od navedenih betonskih obloga kanala se izvodi tako da se na slobodnu
povrinu betona postavlja oplata s filtrom od prirodnih ili umjetnih vlakana
(geotekstil)? Obloga od vakuum betona
Velika fiziko-mehanika svojstva prefabricirani betonski elementi
Koja od navedenih betonskih obloga kanala se izvodi tehnologijom kao betonske
gravitacijske brane?Obloge od uvaljanog betona
Koja od navedenih betonskih obloga kanala se izvodi kao tanke i uske ploe ili trake
kod kanala parabolinog ili polukrunog profila? Prednapregnute betonske obloge
Izbor tipa obloge ovisi o lokalnim uvjetima i zatiti koja se eli postii
TONO
Raspon promjera armature kojom se armira prednapregnuta
betonska obloga 3-5mm

Hidrostatiko optereenje na podlogu izazvano tlakom vode iz

priobalja moe biti vrlo znaajno pri visokim razinama podzemnih
voda. TONO
Gabionska obloga obloga kanala koja je tip fleksibilne obloge
kod ije se primjene postavljaju pitanje trajnosti ianog pletiva 0,15m
 / 0,3m
Armiranobetonska obloga koristi se u teim geoloko-
geomehanikim uvjetima
Armiranobetonska obloga poveanje razmaka dilatacijskih
spojnca na 10-12m
Obloge od plastinih sintetikih folija prvenstveno za
vodonepropusnost, sidre se u podlogu, debljine 10 cm
Koja od navedenih obloga kanala se primarno koristi u cilju postizanja
vodonepropusnosti? glinena
2.3.6. Graevine na kanalima
Raspodjela protoka na ravama proprcionalna je hidraulikim
gubicima koji se ostvaruju na samoj graevini
Kojim od navedenih kriterija je definirana minimalna irina krune
nasipa:mogunosti komunikacije po nasipu, 2 m
Ustava graevina koja uz pomo zatvaraa omoguava kotrolirano
proputanje vode u kanal i iz kanala na njegovom poetku i kraju
Kakav problem na ravi i uu predstavlja spajanje dvaju korita
razliitih dimenzija i razliitih korita dna? Problem geometrije
Hidroloki problem problem na ravi i uu kod pojave razliitih
protoka u vremenu i njihova koincidencija

Hidrotehnika stepenica graevina na mjestu gdje kontrolirano

izazivamo disipaciju energjie toka
Hidrotehnika stepenica graevina na mjestima koncentracije
hidraulikog pada
2.4.Ostale hidrotehnike graevine na vodotocima
Boni preljev je hidrotehnika graevina (obino na nasipu) preko koje
se voda slobodno prelijeva kada dosegne viu razinu od kote krune
preljeva
 cr
pna stanica