OBETEENJE

PREIVJELIH U OKVIRU
KRIVINIH POSTUPAKA:
PERSPEKTIVE SA TERENA
Izvjetaj pripremio TRIAL International
ured u Bosni i Hercegovini
Ovaj izvjetaj je nastao u okviru projekta: Advocating for the rights of women victims of wartime
sexual violence to obtain justice and reparation.

Ovaj materijal se potpuno finansira od strane vedska agencija za meunarodni razvoj (Sida)
i Kvinna till Kvinna. Sida i Kvinna till Kvinna ne moraju se slagati sa izneenim miljenjima.
TRIAL International je odgovoran za sadraj.
OBETEENJE PREIVJELIH U OKVIRU KRIVINIH
POSTUPAKA: PERSPEKTIVE SA TERENA
Izvjetaj pripremio TRIAL International ured u BosnI i Hercegovini
SADRAJ

I. PREDGOVOR I UVOD 4
A. Predgovor 4
B. Uvod 6
II. METODOLOGIJA 8
III. OSNOVNE INFORMACIJE 9
IV. PREIVJELE SEKSUALNOG NASILJA 12
V. NAPREDAK NA SUDU BIH 14
VI. KORISTI OD NAKNADE TETE U KRIVINIM
POSTUPCIMA ZA PREIVJELE RATA 15
A. Tranzicijska pravda kao viestran proces 15
B. Sudska odteta kao sankcija 16
C. Priznavanje 17
D. Odvraanje 18
E. Osnaivanje putem zahtjeva za naknadu tete i pravnog zastupanja 19
F. Izgradnja povjerenja u pravosudni sistem 20
G. Rehabilitacija 22
H. Ekonomska korist 23
I. Problemi sa izvrenjem: Mjerenje simbolikih i materijalnih koristi 24
VII. MJERE ZATITE SVJEDOKA U KRIVINOM POSTUPKU 26
A. Zatita identiteta 26
B. Retraumatizacija: podrka preivjelima 27

2
VIII. NAKNADA TETE U PARNINOM POSTUPKU 30
A. Simboline koristi i odgovornost drave 30
B. Parnini postupak kao jedina opcija 31
IX. OGRANIENJA PARNINOG POSTUPKA 33
A. Trokovi advokata 33
B. Izazovi povezani sa gubljenjem zatite identiteta na graanskom sudu 34
C. Viestruka retraumatizacija i nedostatak psiholoke podrke 35
D. Zastara i sudski trokovi 38
X. SOCIJALNA NAKNADE 40
A. Socijalne naknade kao spas 40
B. Priznavanje statusa rtve 41
C. Ogranienja simbolike vrijednosti 41
D. Proceduralna ogranienja 42
XI. ZAKLJUAK 43
O TRIAL INTERNATIONAL 45

3
 I. PREDGOVOR I UVOD

A. PREDGOVOR

Od zavretka rata u Bosni i Hercegovini (BiH) pa do danas objavljen je niz publikacija koje
govore o zloinima ratnog silovanja. U nekima su objavljena svjedoenja preivjelih, neka govore
o dugoronim posljedicama traume, neka o manjkavostima sudskih procesa u kojima se preivjele
pojavljuju kao svjedokinje ija zatita nije dostatna. Iako je fokus na krivinom postupku, nastojanje
ove publikacije je da se prikau prednosti i olakavajui elementi, kao i prepreke i izazovi s kojima se
suoavaju preivjele/rtve kroz razliite pristupe naknadi nematerijalne tete: kroz krivini postupak,
upuivanjem na naknadni parnini postupak ili administrativnom mjerom. Publikacija obuhvata i os-
tale aspekte ivota preivjelih na koje je trauma silovanja ostavila posljedice i na koje kompenzacija
moe pozitivno uticati - od fizikog i mentalnog zdravlja, odnosa okoline i stigmatizacije, slobode
kretanja i sigurnosti, ekonomsko-socijalne obezbijeenosti.

Ova publikacija zagovara pristup koji se odmie od politikantskog odnosa spram zloina rat-
nog silovanja i trai djelovanje usmjereno prvenstveno u korist preivjelih. injenica je da tuilatva
u prolosti nisu pravovremeno preuzela aktivnu ulogu u insistiranju na naknadi nematerijalne tete
kroz krivini postupak. Naknadni parnini postupak, kojim se trai kompenzacija u vidu naknade ne-
materijalne tete, za preivjele/rtve predstavlja i dodatnu traumatizaciju ponavlja se gotovo isti,
ili ak i detaljniji proces dokazivanja neega to je kroz krivini postupak utvreno i posluilo kao
polazite za odmjeravanje kazne poiniocu. Sudovi u parninom postupku kroz primjenu zastarnih
rokova postavljaju pred rtve dodatan teret koji mnoge od njih psihiki i materijalno ne mogu podnijeti.
Istovremeno, drava jo uvijek nije uspjela donijeti krovnu strategiju, zakon ili provodiv program kroz
koji bi preivjelima/rtvama ratnog silovanja jednostavnim administrativnim procedurama bilo omo-
gueno da ostvare svoja prava i dobiju adekvatnu zatitu.

Traumatske posljedice silovanja su dugorone, doivotne, samo je pitanje linih unutarnjih re-
sursa, podrke okoline i sistema zatite na koji nain i do koje mjere e svaka preivjela individualno
zalijeiti rane i uspostaviti funkcionalan i to kvalitetniji ivot.

Suenja za ratne zloine i izreene kazne donose jedan vid satisfakcije aljui rtvama poruku
da zloini nisu zaboravljeni i to djelimino utie i na povjerenje u pravosudni sistem. Meutim, preiv-
jele koje svjedoe u sudskim procesima nerijetko imaju osjeaj iskoritenosti, jer kazna koju izrie

4
sud je kazna drave usmjerena prema poiniocu, a one same bile su na sudu zbog tog poinioca,
pasivne.

Njeno tijelo je preivjelo stravine povrede. Njen ivot je, ne njenom voljom, uzeo tok koji
nije eljela. Ona je, ne svojom voljom, onemoguena, uskraena, odbaena, stigmatizirana, zab-
oravljena, iskoritena... Opetovano. On je svojim tijelom, vlastitom voljom, poinio zloin prema
njoj. Svjesno. Zato bi zadovoljavanje pravde za nju (preivjelu) kroz kompenzaciju na njegov teret
(poinioca) bilo vie od simbolikog priznanja krivnje.

Procesi u kojima se rtvama omoguava kompenzacija u vidu naknade nematerijalne tete

dovode do izmjene uloga. Uloga koju dobija preivjela je uloga aktivne akterice, a poinilac je tu radi
nje. I to je satisfakcija. Kompenzacija preivjelima/rtvama moe direktno pomoi da uspostave ka-
kvu-takvu, ali sigurno bolju, ivotnu ravnoteu kroz zadovoljenje kljunih potreba, ne samo da sebi
priute neko materijalno dobro i time umanje duevnu bol, nego prvenstveno da saniraju direktne i
teke fizike i psihike posljedice silovanja koje se iznova generiraju.

Tim Centra za pravnu pomo enama

5
 B.UVOD

Iako on nikada ne bi mogao platiti za ono kroz ta sam prola, mora biti utvrena njegova
odgovornost za naknadu tete.
D, osoba koja je preivjela seksualno nasilje i kojoj je dosuena naknada tete pred
Sudom Bosne i Hercegovine (Sud BiH)

Tokom protekle godine, Sud BiH je napravio znaajan presedan dosudivi odtetu preivjeli-
ma rata u nekoliko krivinih predmeta. Iako su donosioci politika vodili intenzivnu raspravu o ovoj
praksi, malo panje je posveeno glasu preivjelih. U ovom izvjetaju se stoga naglaava perspekti-
va preivjelih rtava rata i analiziraju njihovi pogledi na odtetu koju je sud dodijelio u krivinim pos-
tupcima.

Na osnovu intervjua sa preivjelima, osobama koje se bave psihologijom, medicinom, soci-

jalnim radom, osobama zaposlenim u organima vlasti, pravosuu, meunarodnim organizacijama,
advokatima, psihoterapeutima, akademskim radnicima i predstavnicima NVO-a, cilj ovog izvjetaja
je da odgovori na nekoliko kljunih pitanja. Kako preivjeli/e doivljavaju postupak traenja odtete u
suenjima za ratne zloine? ta ovim osobama znai odteta? Kakva je sudska odteta u poreen-
ju sa drugim mehanizmima tranzicijske pravde koji se primjenjuju u BiH? Da li dodijeljena odteta
pomae preivjelima da nastave sa svojim ivotom? Gledajui u budunost, da li bi relevantni akteri
trebali raditi na standardiziranju dodjeljivanja odtete u krivinim postupcima?

Do sada je Sud BiH dosuivao odtetu samo u predmetima seksualnog nasilja. Shodno tome,
izvjetaj se fokusira na osobe koje su preivjele seksualno nasilje, istovremeno dolazei do spoznaja
koje se odnose na sve kategorije rtava rata. Fokus ovog izvjetaj proizilazi iz ugroenog statusu
osoba koje su preivjele seksualno nasilje. Preivljavajui na marginama drutva, mnogima od njih
je odteta prijeko potrebna, ali im nedostaju mree podrke koje su potrebne za ostvarenje pristupa
pravdi i prevazilaenje prepreka u pravnom postupku. Analizirajui iskustva osoba koje su preivjele
seksualno nasilje sa sudskim odtetama, cilj izvjetaja kao takvog je da se promovira usvajanje poli-
tike koja ak i najugroenijim osobama iz ove grupe omoguava da dobiju naknadu.

Krajnji zakljuak izvjetaja je da odteta u krivinom postupku moe biti konstruktivan oblik
reparacije za osobe koje su preivjele ratne zloine i koje na suenju imaju status oteenog lica. Na-
knade tete koje dodjeljuje krivini sud imaju itav niz funkcija; one predstavljaju dodatnu sankciju za

6
poinioca; njima se priznaje teta koja je nanesena preivjelima; one su vid drutvene osude ratnih
zloina; pomau u odvraanju od daljeg injenja takvih djela; osnauju preivjele; grade povjerenje u
pravni sistem; te olakavaju linu rehabilitaciju. Prema izjavama intervjuiranih osoba, ove simboline
beneficije imaju prednost nad materijalnom dobiti, zbog ega su sudske odtete vrijedne truda us-
prkos postojeim problemima sa izvrenjem presuda.

Kako su intervjuirane osobe opisale odteta u krivinim postupcima igra jedinstvenu, neo-
phodnu ulogu koja dopunjava druge mehanizme tranzicijske pravde kao to su parnini postupci
i sistem socijalnih naknada. Iako parnine tube predstavljaju kljunu opciju, postojea procesna
ogranienja im umanjuju vrijednost. Na primjer, parnini postupak redovno zavrava odbijanjem
tube zbog zastare, a preivjele - koje su uglavnom ve slabog imovinskog stanja - moraju plaati
visoke sudske trokove to izaziva dodatnu traumu; identitet preivjelih nije zatien; a preivjele bez
izuzetka moraju angairati advokate. Istovremeno, mjesene isplate koje se vre kroz sistem mjera
socijalne zatite, od kojih ive mnoge preivjele osobe, ne podrazumijeva kljune simboline ben-
eficije koje ima sudska odteta, kao to je priznavanje odgovornosti drave/poinioca; priznavanje
uticaja pretrpljene tete; kanjavanje poinioca/drave; i odvraanje od budueg injenja krivinih
djela. Zbog toga intervjuirane osobe ove mjesene naknade esto vide kao oblik socijalne pomoi, a
ne kao pravdu.

Imajui u vidu spomenute nalaze o vrijednosti odtete u krivinom kontekstu, ovim izvjeta-
jem se donosioci politika pozivaju da poduzmu potrebne mjere. Akteri iz svih segmenata, od vlade
do pravosua i meunarodnih institucija, trebali bi raditi na standardiziranju prakse dodjele odtete
u krivinim postupcima i ukloniti sve prepreke - kao to su komplikacije u izvrenju i nepostojanje
besplatne pravne pomoi - koje onemoguavaju preivjelima ratnih zloina da dobiju potpunu satis-
fakciju koja im pripada.

7
 II. METODOLOGIJA

Ovaj izvjetaj se bazira na istraivanju koje je provedeno u BiH u periodu od maja do sep-
tembra 2016. godine. Da bi prikupio informacije iznesene u ovom izvjetaju, tim TRIAL International
ureda u BiH, u saradnji sa partnerskom organizacijom Centar za pravnu pomo enama iz Zenice,
obavio je 31 razgovor sa osobama koje su dobro obavijetene o pitanju sudskih odteta ili koje poz-
naju potrebe preivjelih. Tu ubrajamo preivjele osobe, osobe koje se profesionalno bave psihologi-
jom, medicinom, socijalnim radom, pravosuem, psihoterapijom, pravom, osobe zaposlene u organ-
ima vlasti, NVO-ima, meunarodnim organizacijama i lanove akademske zajednice. Intervjuirane
osobe su iz oba bh. entiteta, Federacije (FBiH) i Republike Srpske (RS), kao i iz drugih drava. Sve
su obavijetene da mogu ostati anonimne ako to ele. Zbog toga u ovom izvjetaju nisu navedeni
identifikacijski podaci o nekima od intervjuiranih osoba.

Izvjetaj se zasniva na kvalitativnoj, a ne kvantitativnoj analizi, kako bi se itaocima omoguio

pogled na iskustva preivjelih. Kao to je spomenuto, gledita preivjelih - naroito osoba koje su
preivjele seksualno nasilje - preesto se uutkuju ili odbacuju. U ovom izvjetaju se tim glasovima
daje prostor, kroz bavljenje linim priama umjesto statistikim podacima i procentima. Izuzev kada
se poziva na vaei zakon ili se navodi citat, u ovom izvjetaju se osobe koje su bile izloene tekim
krenjima meunarodnog prava nazivaju preivjelima.

8
 III. OSNOVNE INFORMACIJE

Bosna i Hercegovina tek treba uvesti shemu reparacija u itavoj dravi za preivjele rata.
Zbog politikih borbi oko ratnih nepravdi, neprestano propadaju napori da se uspostavi takav me-
hanizam. Umjesto toga, preivjelima ostaje opcija pokretanja parninih postupaka i pristup sistemu
socijalne zatite.

Na osnovu lana 193. Zakona o krivinom postupku BiH (ZKP), oteena lica takoe mogu
podnijeti imovinskopravni zahtjev u krivinom postupku za naknadu materijalne i nematerijalne
tete nastale uslijed injenja krivinih djela. Ti zahtjevi se moraju podnijeti najkasnije do zavretka
glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivinopravne sankcije pred Sudom;1 moraju biti
odreeno oznaeni;2 i moraju se podnijeti dokazi potrebni za dodjelu odtete.3

Iako preivjele preuzimaju primarnu odgovornost za odtetne zahtjeve, KPZ obavezuje sudi-
je i tuioce da olakaju taj proces; tuilac je duan prikupiti dokaze o imovinskopravnom zahtjevu
vezanom za krivino djelo,4 takoer je tokom sasluanja duan pitati oteenog da li eli da u kriv-
inom postupku ostvaruje imovinskopravni zahtjev,5 a ako ovlatena osoba nije podnijela prijedlog
za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku do potvrivanja optunice, Sud je
duan obavijestiti oteenog o toj mogunosti.6

Iako se ZKP-om nastoji zatititi pravo preivjelih na odtetu, nedostatak besplatne pravne
pomoi u praksi ometa ostvarivanje tog prava. Samo osobe koje su optuene za injenje krivinih
djela imaju pravo na advokata po slubenoj dunosti, dok preivjele nemaju to pravo. Zbog toga vei-
na preivjelih - koje ne mogu platiti advokata - same se snalaze u krivinopravnom postupku. Bez
pravnog zastupnika, ak i preivjele koje su bolje informirane mue se da ispune tehnike kriterije za
odtetu, ukljuujui odredbu iz ZKP-a da zahtjev bude odreeno oznaen.

Istovremeno, tuioci su dosljedno izbjegavali svoje obaveze iz ZKP-a. Zbog spleta vie faktora
zastarjelog uvjerenja da se imovinskopravni zahtjevi trebaju rjeavati u parninom sudu, bojazni da e

1 lan 195(2) ZKP-a.

2 lan 195(3) ZKP-a.
3 Id.
4 lan 197(1) ZKP-a.
5 lan 86(10) ZKP-a.
6 lan 195(4) ZKP-a.

9
takvi zahtjevi dodatno opteretiti ve pretrpane urede i nedostatak iskustva sa zahtjevima tuioci su se
esto uzdravali od prikupljanja potrebnih dokaza, preputajui pitanje odtete parninim sudovima.

U skladu s tim, sudije su oduvijek preivjele upuivali na parnini postupak. Umjesto da proci-
jene da li o odtetnim zahtjevima krivini sud moe u razumnom roku odluiti, sudije su bile sklonije
skoro automatskom upuivanju na parnicu, uz standardne argumente kao to su nedovoljni dokazi
to je openito rezultat nedostatka inicijative na strani tuioca/injenice da preivjela nema advokata;
nedovoljno odreen zahtjev to je ponovno rezultat nemogunosti preivjele da priuti advokata; i
rizik da e zahtjevi neopravdano produiti postupak sve su to dozvoljeni osnovi za navedena up-
uivanja prema ZKP-u, ali se takvi argumenti redovno koriste bez opravdanja.7

Kao takvi, zahtjevi za naknadu tete preivjelih u krivinom postupku rijetko budu uspjeni.
Prije 2015. godine, Sud BiH nikada nije dodjeljivao odtetu preivjelima, a do danas je bilo samo
etiri takve presude, dok se ogroman broj zahtjeva upuuje na parnini postupak.8 Meutim, takve
tube preivjele stavljaju u znatno nepovoljniji poloaj; za razliku od krivinog postupka, preivjele
nemaju pravo na zatitu identiteta; prolaze kroz retraumatizaciju bez pomoi odjeljenja za podrku
svjedocima; preivjele su prisiljene platiti advokata; Republika Srpska u skladu sa strogom primjen-
om zastarnih rokova trenutno odbija sve zahtjeve podnesene nakon 1999. godine, nameui tako
visoke sudske trokove preivjelima koje izgube postupke po ovom osnovu; dok su sudovi u FBiH,
oslanjajui se na nedavne odluke Ustavnog suda,9 takoer poeli usvajati restriktivan pristup u prim-
jeni zastarnih rokova.

Sistem socijalne zatite nudi alternativu patnjama u sudnici. Prema entitetskim shemama
isplate, preivjele primaju mjesenu penziju - slino invalidnim ili nezaposlenim osobama. Meutim,
veliki broj preivjelih nije obuhvaen ovim beneficijama.

7 Za vie informacija o problemima u dodjeli odtete u krivinim postupcima, vidi TRIAL International BiH, Ostvarivanje zahtjeva za naknadu
tete rtava ratnih zloina u okviru krivinih postupaka u Bosni i Hercegovini: stanje, problemi i perspektive, (2015.) Dostupno na http://
trial.ba/wp-content/uploads/2015/10/ENG_Ostvarivanje-zahtjeva-za-naknadu-%C5%A1tete-%C5%BErtava-ratnih-zlo%C4%8Dina-u-
okviru-krivi%C4%8Dnih-postupaka-u-Bosni-i-Hercegovini-%E2%80%93-stanje-problemi-i-perspektive-.pdf
8 Nakon to krivini sudovi rtve upute na parnicu, samo mali broj njih doista i pokrene parnini postupak, uglavnom zbog praktinih
prepreka koje su opisane u nastavku.
9 Vidi Ustavni sud BiH, Desanka Stanii i Sreko Stanii, AP-4264/11, (17. septembar 2014). Dostupno na http://www.ustavnisud.ba/
dokumenti/AP-4264-11-689674.pdf; Ustavni sud BiH, Republika Srpska, AP-3979/11, (17. septembar 2014). Dostupno na http://www.
ustavnisud.ba/dokumenti/_bs/AP-3979-11-689637.pdf

10
 RS, na primjer, odbacuje sve zahtjeve podnesene nakon 2007. godine, bez obzira na to to
su mnoge preivjele tek nedavno podnijele zahtjev za socijalnom naknadom zbog drutvenih nemira,
stigme, fizike udaljenosti, psiholoke barijere da nekome ispriaju svoju priu, neinformiranosti o
pravu na naknadu i strahova za vlastitu sigurnost. ak i osobe koje su zahtjev podnijele prije 2007.
godine suoavaju se sa dodatnim preprekama. Zakonodavstvo u RS zahtijeva dokazivanje fizike
povrede, a status civilne rtve rata dodjeljuje se samo osobama sa 60% oteenja organizma.
Nejasno je da li preivjele koje nose psihike, a ne fizike oiljke poput veine rtava seksualnog
nasilja ispunjavaju uslove za socijalnu naknadu.

Federacija poput RS zahtijeva dokaz o 60% oteenja organizma, ali predvia eksplicitan
izuzetak koji se odnosi na preivjele seksualnog nasilja i ne namee vremenska ogranienja koja
postoje u RS. Meutim, Federacija isplauje naknade iskljuivo rezidentima FBiH; preivjele koje
ive u RS ili izvan BiH ne ispunjavaju uslove za mjesene isplate. Osim toga, decentralizirani sistem
kantona u Federaciji znai da se paketi naknada u najboljem sluaju neravnomjerno isplauju, a
ponekad se uope ne isplauju.

11
 IV. PREIVJELE SEKSUALNOG NASILJA

Mi kao drutvo smo pokazali da nismo spremni pruiti ruku preivjelima i prihvatiti ih - te
ene i njihove porodice najvie pate jer mi nismo spremni da ih podrimo.
Murat Tahirovi, predsjednik Udruenja rtava i svjedoka genocida

Kao to je navedeno u prethodnom dijelu, mehanizmi tranzicijske pravde u BiH su manjkavi,

to mnogim preivjelima ratnih zloina onemoguava da ostvare pravo na naknadu tete. Ovi nedo-
staci naroito utiu na preivjele seksualnog nasilja. Stigmatizirane u svojim zajednicama i suoene
sa trajnim psihikim, fizikim, ekonomskim i drutvenim posljedicama, preivjele seksualnog nasilja
imaju ozbiljnu potrebu za mjerama reparacije.

Seksualno nasilje iz ratnog perioda uzrokuje traumu koju je teko prevazii. Kao to su detaljno
objasnili psiholozi i psihoterapeuti koji rade sa preivjelima, seksualno nasilje je kombinovana tortura:
zbog svoje intimne prirode, zloin je ne samo fiziki, ve i psiholoki.10 Poinioci zloina tokom rata u
BiH imali su za cilj dehumanizaciju rtava, ciljajui na sutinsko dostojanstvo i karakter osobe.11

Velika veina preivjelih seksualnog nasilja pati od posttraumatskog stresnog poremeaja

(PTSP), kojeg prati depresija, problemi sa spavanjem, promjene raspoloenja, tekoe sa koncen-
tracijom, paranoja i agresivnost. Meutim, kako tvrde intervjuirane osobe, PTSP je najblai oblik
traume koji te osobe imaju.12 Simptomi ovog poremeaja se s godinama produbljuju, a u nekim
sluajevima dovode do trajne promjene linosti.13 Psiholoka trauma moe dovesti do hroninih
fizikih bolova.14

Naalost, opisane tegobe esto se ne lijee. Kako je navela sudska vjetakinja i neuropsihi-
jatrica Alma Bravo Mehmedbai, procenat onih koji su imali podrku i rehabilitaciju je znatno nii od
onih koji nisu. Naroito u ruralnim podrujima, medicinske slube su rijetke i udaljene. Za putovanje
u neki urbani centar na lijeenje potreban je novac koji veina preivjelih nema. Osim toga, ak i
preivjele koje dobiju pomo ponekad zakljue da ljekari i ostali strunjaci nisu obueni da se bave

10 Razgovor sa Almom Bravo Mehmedbai, neuropsihijatricom i sudskom vjetakinjom.

11 Id.
12 idi razgovor sa Almom Taso Deljkovi i Tanjom Tankosi iz Odjeljenja za podrku svjedocima Suda BiH.
V
13 Id.
14 Vidi razgovor sa Almom Bravo Mehmedbai; razgovor sa Sabihom Husi, direktoricom organizacije Medica Zenica; razgovor sa
Marijanom Senjak, psihoterapeutkinjom.

12
seksualnim nasiljem, te stoga nisu u stanju da pomognu u procesu oporavka.

Stigma koja okruuje seksualno nasilje ometa rehabilitaciju. Intimnost ovog zloina znai da
mnoge preivjele osjeaju stid, smatrajui da su same krive zbog napada. U svom radu sa preivjelima,
psihoterapeutkinja Besima ati pokuava da im objasni da je ono to se dogodilo nije bilo dobrovolj-
no, one to nisu eljele. To se dogodilo bez njihove dozvole, tako da ne bi trebale osjeati krivicu.

Osjeaji ponienja i degradiranosti ukorijenjeni su u patrijarhalnoj kulturi BiH. Kako primjeuje

Aleksandra Petri iz organizacije Udruene ene Banja Luka, u Bosni, ak i ako je silovanje poin-
jeno u vrijeme mira, preivjele se osuuju jer su izazvale takvo djelo. Drutvena stigma oteava
preivjelima da govore o djelima poinjenim protiv njih; neke preivjele samo za sebe uvaju njihove
patnje, kriju ih od lanova porodice, doktora i terapeuta. Ova zamrznuta trauma, potisnuta duboko
u njima samima, je tetna, jer rane ne mogu ozdraviti same.15

Zbog stigme i pomanjkanja institucionalnih usluga, problemi sa mentalnim zdravljem meu

preivjelima seksualnog nasilja ne jenjavaju u proteklih dvadeset godina od zavretka rata. Zbog neli-
jeene traume, preivjele ne mogu pronai posao i ostvariti ekonomsku neovisnost, a mnoge se za
opstanak oslanjaju na porodice i/ili mjesene naknade. Iz iskustva Seide Karabai, koordinatorice
IZVOR-a iz Prijedora, ono malo novca to imaju, preivjele esto moraju potroiti na tablete za svoje
zdravstvene probleme, to im ne ostavlja dovoljno za stanovanje, psiholoko savjetovanje ili struno
usavravanje. Na taj nain, seksualno nasilje poinjeno tokom rata pokree krug traume i oskudice,
koji se esto protee i na sljedeu generaciju. Da bi se taj krug prekinuo, potrebna je satisfakcija.

Meutim, ugroen poloaj rtava seksualnog nasilja opstruira njihov pristup reparativnim me-
hanizmima. Na primjer, pravljenje prvog koraka i donoenje odluke o traenju odtete je samo po
sebi strana psiholoka prepreka. U svakom naknadnom postupku traenja naknade tete, drutve-
no-ekonomska slabost znai da mnoge osobe koje su preivjele seksualno nasilje ne mogu platiti
advokata, to znaajno smanjuje njihove anse za uspjeh; nelijeena psihika stanja znae da su
preivjele sklone retraumatizaciji; drutvena stigma znai da e ih proganjati mogunost gubljenja
zatite identiteta u graanskoj parnici; a kombinacija drutvenih, ekonomskih i psihikih problema
znai da odbacivanje zahtjeva zbog zastare i nametanje obaveze plaanja sudskih trokova nakon
toga naroito teko pogaaju preivjele seksualnog nasilja. Iako bi preivjele seksualnog nasilja
imale velike koristi od naknade tete koju dosudi sud, one se mue da dobiju zadovoljenje, ostajui
zarobljene u spomenutom krugu.

15 Razgovor sa Almom Bravo Mehmedbai.

13
 V. NAPREDAK NA SUDU BIH

Nedavne presude koje je donio Sud BiH odraz su znaajnog napretka kada se radi o naknadi
tete, naroito za preivjele seksualnog nasilja. U junu 2015. godine, vijea ORZ-a (Odjela za ratne
zloine) dosudila su odtetu preivjelima seksualnog nasilja u predmetima protiv Slavka Savia, te
Bosiljka i Ostoje Markovia.16 U februaru ove godine, albeno vijee Suda potvrdilo je presudu u pred-
metu Savi. U martu je Sud opet dosudio odtetu preivjeloj seksualnog nasilja u predmetu protiv
Adila Vojia i Bekira Meia, a u oktobru protiv Krste Dostia. Iako ove poticajne presude ukazuju na
promjenu sudakih i tuilakih stavova, vrijedi spomenuti da je u svakom od ovih predmeta TRIAL In-
ternational ured u BiH pruio besplatnu pravnu pomo preivjelima, u saradnji sa domaim advokatom.
Dakle, takva pomo je i dalje od presudnog znaaja za ostvarivanje prava rtava na pravni lijek.

Naalost, ak i ako se dosudi odteta, vrlo je mogue da je mnogi poinioci nee moi platiti.
Na primjer, Saviev advokat je ve izjavio da njegov klijent ne posjeduje potrebna sredstva. Stoga
je nejasno kako ili kada e doi do isplate odtete. Iako preivjele mogu pokrenuti parnini pos-
tupak protiv FBiH/RS na osnovu uspjenih ishoda krivinih postupaka, entitetski sudovi su, kao to je
spomenuto, iznova primjenjivali zastarne rokove kako bi odbili tube za naknadu tete.17

Meutim, poloaj preivjele koja je ve dobila krivinu presudu u kojoj se dosuuje odteta ra-
zlikuje se od poloaja preivjele koja podnosi tubu u parninom postupku bez takve odluke; u prvoj
situaciji, meunarodni standardi ljudskih prava zahtijevaju izvrenje reparativne presude i zabranjuju
primjenu zastare.18 Ipak, ostaje da se vidi da li e entitetski sudovi prepoznati ovu razliku. Budui da je
problem sa izvrenjem i dalje nerijeen, jo je vanije ispitati gledita rtava o relativnim materijalnim i
simbolikim koristima od odtete.

16 U ovim predmetima, Sud BiH je i osudio spomenute poinioce i izrekao im razliite zatvorske kazne.
17 Vrijedi napomenuti da ak i ako preivjele rtve mogu ishoditi parnine presude protiv FBiH/RS, njihovo izvrenje i dalje moe biti
teko. Na primjer, u RS jo uvijek nisu izvrene brojne graanske presude koje su donesene protiv ovog entiteta prije nastupanja
zastare, usprkos odlukama ESLJP - kao npr. u predmetu uri i ostali protiv Bosne i Hercegovine - kojima je utvreno krenje Evropske
konvencije i kojima se RS poziva da isplati dosuenu odtetu. Zbog brojnih prepreka u izvrenju, TRIAL International ured u BiH snano
podrava ne samo osiguravanje naknade tete kroz sudske postupke nego- prije svega dodjeljivanje naknade putem administrativnog,
reparativnog mehanizma koji bi bio zakonskim propisima uspostavljen u itavoj dravi.
18 Vidi: Osnovni principi i smjernice UN o pravu na pravni lijek i reparacije za rtve tekih krenja meunarodnih ljudskih prava i ozbiljnih
povreda meunarodnog humanitarnog prava, usvojeni na osnovu rezolucije Generalne skuptine, dok. 60/147, od 16.12.2005, principi
6, 16-17. Dostupno na http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/RemedyAndReparation.aspx; Komitet protiv muenja (CAT),
Opi komentar br. 3, dok. CAT/C/GC/3, 16.11.2012, stavovi 38-40. Dostupno na http://www2.ohchr.org/english/bodies/cat/docs/GC/
CAT-C-GC-3_en.pdf; El-Masri protiv Bive Jugoslovenske Republike Makedonije, Aplikacija br. 39630/09, Veliko vijee Evropskog suda
za ljudska prava, (13. decembar 2012), stav 255; Judicial Guarantees in States of Emergency, Advisory Opinion no. OC-9/87, Inter-
American Court of Human Rights, (6 October 1987), para. 24.

14
 VI. KORISTI OD NAKNADE TETE U KRIVINIM
POSTUPCIMA ZA PREIVJELE RATA

A. TRANZICIJSKA PRAVDA KAO VIESTRAN PROCES

Naknada preivjelima i osuda poinitelja su dvije strane iste medalje.

Marijana Senjak, psihoterapeutkinja/psihologinja

Tranzicijska pravda u BiH obuhvata niz mjera: suenja za ratne zloine, krivino gonjenje,
izgradnju memorijalnih spomenika, socijalnu pomo i institucionalne reforme, izmeu ostalog. Pre-
ma miljenju intervjuiranih osoba, ovo su dopunski vidovi iskupljenja za viestruku tetu uzrokovanu
sukobom.19 Shodno tome, u kontekstu sudskih postupaka, intervjuirane osobe su istaknule da su za
izvrenje pravde neophodne i osuda i naknada tete.

Kako navodi K, preivjela seksualnog nasilja iji je krivini predmet jo uvijek u fazi istrage:
Mislim da poinioce treba osuditi, ali da oni trebaju platiti i naknadu tete. Ako poinioci nisu u situ-
aciji da plate, moda e oni traiti od suda da zamijeni godine zatvorske kazne za novac, a mislim da
to nije uredu. Prema miljenju K, osuujua presuda ne moe zamijeniti naknadu tete i obratno.

B, koja je bila zatoena u koncentracijskom logoru tokom rata pokrenula je parnini postupak
za naknadu tete protiv RS, u saradnji sa Savezom logoraa u BiH. B je potom zasebno uestvovala
u krivinom postupku na entitetskom nivou protiv vojnika koji ju je silovao u logoru. Dok je parnini
sud u RS odbio tubu B i drugih logoraa primjenom zastare, Okruni sud u Doboju je osudio poin-
ioca koji je silovao B na 3 godine zatvora zbog ratnog zloina silovanja. Meutim, sud u Doboju je
ignorisao zahtjev B za naknadu tete. Iako je TRIAL International ured u BiH radio na tom zahtjevu
i pobrinuo se da on ispunjava sve tehnike kriterije i da je potkrijepljen potrebnim dokazima, sud u
Doboju je u krivinoj presudi samo uputio B na graanski postupak. B, zadovoljna injenicom da je
usvojena osuujua presuda, otila je veoma razoarana zbog problema sa naknadom tete. Kako
sama kae, osjeanja su joj pomijeana.

19 Vidi razgovor sa Mervanom Miraijom, koordinatorom za pravne projekte Fonda otvoreno drutvo: tranzicijska pravda se sastoji od
mnogih stvari - suenja za ratne zloine, memoralizacije, reparacije - svi ovi segmenti su put do potpune istine i pravde.

15

Kao to vidimo iz opisanih sluajeva, intervjuirane osobe poimaju sudske odtete kao kljunu
i jedinstvenu komponentu ireg programa tranzicijske pravde. U sljedeem dijelu je opisan niz koristi
koje preivjele ostvaruju iz naknade tete.

B. SUDSKA ODTETA KAO SANKCIJA

To je od vitalnog znaaja za preivjele da se poinioci materijalno kanjavaju.

Teufika Ibrahimefendi, psihologinja/psihoterapeutkinja

Poinioce osuuje drava, ali naknada tete je kazna koja ide rtvama.
M, preivjela seksualnog nasilja

Intervjuirane osobe su dosljedno naglaavale vrijednost naknade tete u kanjavanju poini-

laca, smatrajui da je osjeaj pravednosti koje donosi odgovornost kljuan za psiholoki oporavak
preivjelih rtava. U svom radu na problemima ratnih zloina u cijeloj BiH, na primjer, Ombudsman
za ljudska prava Jasminka Dumhur je utvrdila da ne postoji rehabilitacija preivjelih bez kazne.
Psihoterapeutkinja Besima ati isto tako svjedoi o nainu na koji mehanizmi odgovornosti mogu
olakati proces ozdravljenja. Njeno iskustvo je pokazalo da su preivjele izgubile veliki dio njihove
linosti nakon zloina, te da kazna ini da se osjeaju da je moralni poredak obnovljen i shodno tome
im pomae da idu naprijed.

Iako se tradicionalne ideje o kanjavanju fokusiraju na izricanje osuujue presude i zatvor-

sku kaznu, intervjuirane osobe smatraju da je i materijalna odgovornost znaajan vid kanjavanja.
Kako navodi K: Naknada tete e dodatno obiljeiti poinioca, a ja bih voljela znati da on uvijek kad
mi mora isplatiti novac razmilja o zloinima koje je poinio u prolosti. Preivjela seksualnog nasilja
G, iji je krivini predmet u fazi istrage, na slian nain navodi da bi eljela da joj sud dosudi odtetu,
a ne samo da osudi poinioca, kako bi ga dodatno sankcionisao.

16
 Kao to komentari K pokazuju, preivjele naknadu tete mogu smatrati naroito linim ob-
likom odgovornosti; poinilac mora sredstva uplatiti direktno preivjeloj zbog pretrpljenih patnji, za
razliku od sluenja zatvorske kazne po nalogu drave.20 Na taj nain, sankcionisanje putem odtete
moe biti vie usmjereno na rtvu. Kako navodi psihoterapeutkinja Besima ati, postoji posebna
vrijednost za preivjele u primanju novca od onih koji su poinili zloine nad njima.

C. PRIZNAVANJE

Veina rtava samo eli da ljudi saznaju istinu o onome to im se desilo i da tu istinu prih-
vate jer na taj nain mogu nastaviti sa ivotom.
Aleksandra Petri, Udruene ene Banja Luka

Pored kanjavanja, intervjuirane osobe su napomenule da je priznavanje istine od sutinske

vanosti za preivjele: u nekim sluajevima, to je njihov centralni cilj. Dok se politike snage u BiH
nastavljaju sukobljavati oko odgovornosti za ratne zloine, historija je postala predmet politike eksp-
loatacije i manipuliranja, utiavajui tako prie itavih zajednica.

Mnoge preivjele provele su godine nakon rata borei se za priznavanje zloina poinjenih
protiv njih i patnji koje su iskusile. Prema iskustvu Aleksandre Petri iz organizacije Udruene ene
Banja Luka, veina rtava samo eli da ljudi znaju istinu o onome to im se desilo i da prihvate tu
istinu, jer na taj nain oni mogu nastaviti sa svojim ivotima. Priznavanje istine naroito je vano
za preivjele seksualnog nasilja koje se kako je navedeno bore sa drutvenom stigmom i linim
osjeajem srama. Kako navodi Tanja Tankosi iz Odjeljenja za podrku svjedocima Suda BiH, preiv-
jele seksualnog nasilja duboko su ganute kada sudije donesu presudu u njihovu korist. Za preivjele,
presuda kojom se potvruje njihovo svjedoenje, poinilac osuuje, a njima dosuuje odteta pred-
stavlja potvrdu da se zloin dogodio onako kako su ga one doivjele i preivjele, da djelo nije bilo
isprovocirano i da preivjela nije duna da se brani.

Prema izjavi J, kojoj je Sud BiH dosudio naknadu tete, priznanje koje je dobila kroz odtetu
omoguava joj da ispria svoju priu i krene dalje. Kao to J kae: To mnogo znai. Znai da u u

20 Zamjenik glavne tuiteljice kantonalnog tuilatva Zeniko-dobojskog kantona, Redo Deli navodi da neke preivjele nisu eljele
procesuiranje ali je tuilatvo ipak nastavilo sa postupkom. Ali odluka vezana za podnoenje zahtjeva za naknadu tete (kompenzaciju)
je iskljuivo na preivjeloj.

17
budunosti moi objasniti svom djetetu sve to se dogodilo, da je poinilac osuen i da mu je naree-
no da plati za to, jer moje dijete ne zna ta se desilo, jo uvijek je malo, ali to znai da sud zna da je
to istina.

Osim toga, za razliku od same osuujue presude, naknada tete obuhvata itavu priu
preivjele: ne samo postojanje zloina, nego i konkretne patnje koje su one preivjele zbog tog zloi-
na. Na taj nain, naknada tete oslikava potpuniju sliku nego samo osuujua presuda.

D. ODVRAANJE

Naknada tete je vana u ekonomskom smislu, ali je jednako vana za budue generacije
kako se ovakvi zloini vie ne bi deavali.
K, preivjela seksualnog nasilja

Intervjuirane osobe su naglasile injenicu da naknada tete, kroz priznavanje i kanjavanje,

moe pomoi u odvraanju od injenja ovih djela, spreavajui budue generacije da opet ine zlo-
ine koji su poinjeni u ratu devedesetih godina. Iz te perspektive, sudska osuda ratnih zloina u vidu
osuujuih presuda ili dosuenih odteta naroito je vana u BiH: dravi u kojoj su nacionalne tenzije
itekako ive, a sjeanje i mogunost ponovnog nasilja nisu nimalo daleke. Kao to Jasminka Dumhur,
bh. Ombudsman za ljudska prava, navodi, moramo ukazati graanima da ne ine opet te stvari, jer e
biti izvedeni pred lice pravde.

Konkretno preivjele posmatraju prevenciju, a samim tim i naknadu tete, kao znaajnu kom-
ponentu tranzicijske pravde. Na primjer, preivjela seksualnog nasilja G, koja jo uvijek eka suenje
u svom predmetu, cijeni osuujue presude i naknadu tete, zato to one pomau u garantiranju da
se djela seksualnog nasilja nee vie ponoviti u drugim ratovima i drugim enama. J isto tako cijeni
preventivnu ulogu odtete, naroito prema mlaim generacijama. Za J, naknada tete koju je dosudio
Sud BiH znai da e svom djetetu moi rei: Svako ko uini neto loe bit e kanjen, morat e platiti,
kako se to ne bi ponavljalo". Kao to se ogleda u primjedbama G i J, dodjela naknade tete moe pruiti
osjeaj sigurnosti; kao to psihoterapeutkinja Besima ati kae, naknada tete dokazuje preivjelima
da drutvo vie nee prihvatiti injenje tih zloina.

18
 E. OSNAIVANJE PUTEM ZAHTJEVA ZA NAKNADU TETE I
PRAVNOG ZASTUPANJA

Mogunost naknade tete rtvama daje samouvjerenost da idu dalje i bore se za pravdu do
kraja.
K, preivjela seksualnog nasilja

Tek prilikom postavljanja imovinskopravnog zahtjeva rtva dobija priliku da aktivno uestvu-
je u postupku i da pred sud iznese i svoje zahtjeve, to joj stvara osjeaj da nije samo pro-
cesno sredstvo ve da je taj poinitelj na sudu upravo zbog nje, a ne da je ona tu zbog njega
Nedla ehi, advokatica koja je zastupala preivjele u predmetima Savi, Markovi,
te Voji i Mei

Postupak dobijanja naknade moe osnaiti preivjele koje se esto osjeaju pasivno i nemo-
no u istragama/krivinom gonjenju ratnih zloina. U pravosudnom sistemu BiH, preivjele koje uest-
vuju u krivinom postupku imaju istu ulogu kao i svi drugi svjedoci; pruaju iskaze koji su bitni za
dokazivanje poinjenja zloina. L, preivjela seksualnog nasilja komentira: Osim svjedoenja, nis-
am vie nita uradila.

Preivjele se u krivinom postupku mogu osjeati kao dokazno sredstvo21 i za neke preiv-
jele je pravni postupak vie demoralizirajui, nego oslobaajui. Kako koordinatorica IZVOR-a iz
Prijedora, Seida Karabai napominje, preivjele se osjeaju iskoriteno na sudu, one samo daju
iskaz, nakon ega se osjeaju iscrpljeno - kao da im je oduzeta sva energija. Pogotovo kada se radi
o preivjelima seksualnog nasilja koje su ve ekonomski, socijalno i psiholoki ugroene, uee u
istrazi i suenju moe kod njih stvoriti osjeaj bespomonosti.

Meutim, kada preivjele preuzmu ulogu tuiteljice koja trai odtetu, njihov poloaj na sudu
se mijenja. Dozvoljeno im je da preuzmu aktivniju ulogu: da iznesu dokaze, pozovu svjedoke, te izne-
su uvodnu i zavrnu rije. Kako navodi direktorica organizacije Medica Zenica, Sabiha Husi: To je
za njih znak da mogu ii dalje i da vie nisu u poziciji preivjele koja samo eka.

21 Razgovor sa Besimom ati, psihoterapeutkinjom.

19
 D, na primjer, kojoj je Sud BiH dosudio naknadu tete, bila je stvarno ukljuena u postupak.
Prema njenim rijeima, sa advokaticom koja ju je zastupala i objanjavala joj pravnu terminologiju,
osjeala sam kao da sam dio svega toga. Slino tome, J, kojoj je Sud BiH takoer dosudio naknadu
tete, bila je veoma zadovoljna odnosom sa Tuilatvom i Sudom. Uz podrku nevladine organi-
zacije TRIAL International i advokatice, J se osjeala ukljuenom u postupak podnoenja zahtjeva
za odtetu; primila je odgovore na pitanja koja je poslala Tuilatvu i redovno su je obavjetavali o
toku predmeta.

Na osnovu iskustava D i J, vidi se da je adekvatna pravna podrka presudna za osnaivanje

preivjelih. Sa oskudnim ili nikakvim pravnim obrazovanjem, preivjelima je potrebna struna podrka
da bi potpuno uestvovale u procesu traenja odtete. L na primjer govori o vlastitoj borbi da podnese
zahtjev za naknadu tete u krivinom postupku bez advokata: Bila sam izgubljena, svi ti pravni pojmovi
su mi bili nepoznati i ak nisam znala ni koga da kontaktiram oko bilo ega: ovaj opis je u potpunoj
suprotnosti sa aktivnim ueem D i J. Kako navodi Tanja Tankosi iz Odjeljenja za podrku svjedocima
Suda BiH, za preivjele je vano da struna lica kao njihovi punomonici, budu tu da im daju taj glas.

F. IZGRADNJA POVJERENJA U PRAVOSUDNI SISTEM

Sada pozitivno gledam na suenja za ratne zloine. Oigledno je da zloini nisu zaboravl-
jeni
J, osoba koja je preivjela seksualno nasilje i kojoj je Sud BiH dosudio naknadu tete

Naknada tete moe izgraditi povjerenje rtava u vladavinu zakona i tako im pomoi da se
vie osjeaju dijelom drutvene zajednice.

Zbog kanjenja u krivinom gonjenju ratnih zloina i kontinuirane nekanjivosti poinilaca,

javnost u BiH nema mnogo povjerenja u pravosudni sistem.22 Meu preivjelima koje su iz prve ruke
doivjele taj pravni postupak, frustracija je ogromna. Na primjer, K je potpuno nezadovoljna radom
sudova i tuilatva. Njen je predmet jo uvijek u fazi istrage, a godine se niu, te se K pita zbog

22 Vidi: Delivering Justice in Bosnia and Herzegovina: An Overview of War Crimes Processing from 2005-2010, Organizacija za sigurnost i
saradnju u Evropi (OSCE), (maj 2011), s. 90. Dostupno na http://www.osce.org/bih/108103?download=true; Retribution and Restoration:
Bosnia on Trial, University of Cambridge, (13 February 2013). Dostupno na http://www.cam.ac.uk/research/news/retribution-and-
restoration-bosnia-on-trial; Bosnia and Herzegovina: Nations in Transit 2015, Freedom House. Dostupno na https://freedomhouse.org/
report/nations-transit/2015/bosnia-and-herzegovina

20
ega to toliko dugo traje i poinje gubiti nadu. Neaktivnost pravosua dodatno obeshrabruje zato to
K moe identificirati nekoliko mukaraca koji su je silovali. G koja takoer eka suenje poiniocu u
svom predmetu komentira: U BiH nema pravde. Prema njenom miljenju, tu su stalna razoarenja
i nema nikakvog poboljanja.

Mnoge od preivjelih koje dobijaju podrku od psihoterapeutkinje Besime ati, dou u susret
sa poiniocima koji su jo uvijek na slobodi i ive u njihovim sredinama. Iz njene perspektive, rtve
ele da vjeruju, ali one su toliko iznevjerene zbog injenice da je prolo vie od 20 godina od rata, a
da ovi ljudi nisu procesuirani. Ovo je katastrofa za njihovo psihiko stanje. Za preivjele poput G i K,
ta katastrofa alje poruku da drutvo nije briga za njihovu dobrobit i da ih nee zatititi.

Meutim, ova osjeanja se mogu donekle ublaiti konstruktivnim interakcijama sa pravosud-

nim sistemom, kao npr. dosuivanjem odtete koja se duguje preivjelima. J kojoj je Sud BiH takoer
dosudio odtetu stekla je odreeno povjerenje u pravni sistem. Prije izricanja presude u njenom
predmetu, J nije vjerovala u pravdu, niti da e poinioci biti procesuirani. Sada pozitivnije gleda na
vladavinu prava u BiH. Kako J kae: Oigledno je da zloini nisu zaboravljeni, bez obzira na to ko je
neto uradio i kome je neto uinjeno. Veoma sam zadovoljna odnosom sa Tuilatvom i Sudom.

D, kojoj je Sud BiH takoer dosudio odtetu smatra da su je sudije i tuioci tokom suenja
tretirali s potovanjem. U svjetlu navedenih odnosa, osude poinioca i dosuivanja odtete, D vje-
ruje da u BiH postoji bar djelimina pravda; ona smatra da je zakon ispotovan u okviru suenju za
zloin koji je pretrpila, ali priznaje da mnoge druge preivjele jo uvijek nisu ostvarile pristup pravdi.

Kao to pokazuju komentari J i D, uspostavljanje konstruktivnog odnosa s pravosuem kad

sudije i tuioci ukazuju potovanje, razvijanje odnosa sa sudskim osobljem i povjerenja u njih, i gle-
danje kako sudije i tuioci rade na tome da olakaju podnoenje zahtjeva za naknadu tete sve to
samo po sebi moe biti vrijedno. Ako vie preivjelih rtava bude imalo slina iskustva kao J i D, sa
pravosudnim sistemom koji prema preivjelima postupa s dostojanstvom i dodjeljuje im odtetu kad
im ona pripada, mogue je da e razoarenje rtava pravnim postupcima - i drutvom openito - po-
stepeno prerasti u uslovno povjerenje koje su iskazale J i D.

Osim toga, predmeti kao to su Savi, Markovi, Voji i Mei, te Dosti, mogu imati pozitivan
efekat, tako to e i druge preivjele ratnih zloina saznati za njih. Na primjer, K primjeuje da prie
o preivjelima seksualnog nasilja koje su dobile odtetu sve nas ine upornijim i samouvjereni-
jim. Psihologinja/psihoterapeutkinja Teufika Ibrahimefendi isto tako napominje, pozitivni primjeri e
donijeti nadu preivjelima, a nemamo mnogo pozitivnih primjera. Stoga je od kljunog znaaja da se
tih nekoliko pozitivnih primjera iz prethodnih godina pretvori u standardnu praksu.

21
 G. REHABILITACIJA

Presuda mi je donijela mnogo pozitivnih stvari, zatvorila sam to poglavlje svog ivota.
D, osoba koja je preivjela seksualno nasilje i kojoj je Sud BiH dosudio naknadu tete

Iako se u ovom tekstu povremeno govorilo o rehabilitacijskim efektima naknade tete, u

narednom dijelu su sabrani najvrjedniji od tih zakljuaka.

Posebno kada se radi o preivjelima seksualnog nasilja, sudsko priznanje postojanja djela i
preivljene patnje moe znaajno unaprijediti proces zacjeljivanja. Kako psihoterapeutkinja Besima
ati navodi, tokom suenja, one dokazuju sebi da su nevine, da su rtve, da nisu bile krive ni za
ta. Ova spoznaja pomae preivjelima da se rijee osjeaja srama i krivnje koji ih je toliko dugo
proganjao.

Kao to je spomenuto, kazna prividno ponovno uspostavljajui moralni poredak isto tako
moe biti presudna za rehabilitaciju. Prema iskustvu psihologinje/psihoterapeutkinje Teufike Ibra-
himefendi, vidjeti poinitelje privedene licu pravde to ukljuuje osudu na kaznu zatvora, kao i obav-
ezu za nadoknadu tete, je sam po sebi oblik oporavka. Besima ati smatra ovu unutranju enju
za pravdom psiholokom potrebom veine pojedinaca: kako ona primjeuje, kad nas neko povrijedi,
normalno da elite da ta osoba bude kanjena. To je neophodna satisfakcija za rtve.

Isto tako, kao to je navedeno, dosuena odteta alje poruku da su preivjele osnaene
da ostvaruju svoja prava, da su dio drutvene zajednice i da ih titi pravni sistem: u stvaranju tog
inkluzivnog okruenja, sudske odtete pokazuju preivjelima da mogu nastaviti ivjeti kao graanke
BiH, to dodatno olakava njihov oporavak nakon zloina koji su poinjeni nad njima tokom rata.

Za D, kojoj je Sud BiH dosudio naknadu tete, niz koristi koje joj je donijela ta presuda uticao
je na njenu rehabilitaciju. Prema njenim rijeima: To mi je mnogo pomoglo da krenem dalje. Znam
da moram ivjeti i dalje ii kroz ivot, a to je bilo puno lake nakon presude.

22
 H. EKONOMSKA KORIST

Naknada tete omoguava preivjelima da normaliziraju svoje stanje, da se integriraju i

poboljaju svoj status u drutvu zato to im je zaista potrebna finansijska pomo.
Sabiha Husi, direktorica organizacije Medica Zenica

Pored simbolikih koristi koje donosi naknada tete, sam novac moe pruiti egzistenciju
preivjelima koje imaju ozbiljnih ekonomskih problema zbog nasilja poinjenog tokom rata. G na
primjer navodi da su dosuene odtete vane zato to su mnoge preivjele ozbiljno bolesne, nemaju
subvencionirane stanove, ne primaju nikakvu podrku, podiu svoju djecu od socijalne pomoi. Kao
to je spomenuto, preivjele esto zbog ratne traume ne mogu pronai posao, a time ni ekonomsku
stabilnost. Stoga im odteta moe pomoi da zadovolje osnovne potrebe, kao to su briga o djeci,
medicinske usluge i smjetaj.

Kad je kantonalni sud osudio poinioca, T, preivjela seksualnog nasilja upuena je na graan-
sku parnicu za naknadu tete. T ivi od mjesene penzije i jedva pokriva trokove lijekova koje uzima
zbog traume. Svakog ljeta, djeca T-inog pokojnog mua vraaju se kui u BiH iz inostranstva i nastoje
T izbaciti iz njenog stana. T se potom mora muiti da pronae smjetaj, oslanjajui se na dobrotu
porodice i prijatelja. Za T, sudska odteta bi bar pomogla da rijei stambeno pitanje, jer ona nema
sredstava da ga sama rijei.

Ekonomska korist koju donosi odteta takoer moe olakati rehabilitaciju preivjelih rtava.
Preivljavajui na marginama drutva, takve osobe esto se ne mogu fokusirati ni na ta drugo osim
pukog preivljavanja. Meutim, kad ostvare ekonomsku sigurnost, mogu poeti posveivati panju
dugo zanemarenim brigama, koje ukljuuju obrazovanje, zapoljavanje i zdravlje. Kao to Duka
Andri Ruii iz Centra za pravnu pomo enama iz Zenice primjeuje, kada neko vie nema
finasijskih problema, tada se on ili ona moe koncentrirati na fizike i psiholoke probleme i dobiti
podrku.

23
 I. PROBLEMI SA IZVRENJEM:
MJERENJE SIMBOLIKIH I MATERIJALNIH KORISTI

esto ujem od preivjelih da oni samo ele da sud utvrdi da je on kriv, da barem na jedan
dan svi znaju ta je ta osoba uradila i zbog toga bi se odrekli svih svojih penzija i novaca.
Duka Andri Ruii, aktivistica za ljudska prava u Centru za pravnu pomo
enama iz Zenice

Ekonomske koristi opisane u prethodnom dijelu zavise od efikasnosti izvrnih postupaka.

Prema tome, u svjetlu postojeih problema sa izvrenjem, neophodno je odvagati simbolike i ma-
terijalne koristi sudske odtete. Da li je dosuena odteta i dalje vrijedna truda ako se ne isplauje?
Intervjuirane osobe su s oprezom potvrdno odgovorile na ovo pitanje, dosljedno smatrajui da su
kazna, priznavanje, odvraanje, osnaivanje i rehabilitacija vrjedniji od novane isplate.

J, na primjer, kae da ona ne bi bila razoarana ako joj Sud BiH ne bi dosudio naknadu tete.
Iz njene perspektive, najvanije je da je poinilac kanjen, da je identificiran i da svi znaju da je ratni
zloinac. Isto tako, iako D ne oekuje da e dobiti sudsku odtetu, sama presuda joj je ve donijela
mnogo pozitivnih stvari, ukljuujui sposobnost da nastavi sa svojim ivotom. I preivjele kao to su
K i G ponovile su da imaju ista osjeanja.

Kao to Murat Tahirovi, predsjednik Udruenja rtava i svjedoka genocida, primjeuje, ma-
terijalni dio naknade nije na prvom mjestu za veinu preivjelih, to je vie na treem ili etvrtom
mjestu. Shodno tome, koordinatorica IZVOR-a iz Prijedora, Seida Karabai napominje da ak i
kada poinitelj ne plati ono to duguje alternativno drava kasnije nadoknadi preivjeloj umjesto
njega, ono to je vano za preivjelu je da se u presudi navodi da je on taj koji mora da plati (kurziv
dodat).

Intervjuirane osobe su meutim iznijele bojazni da bi neizvrenje na kraju moglo umanjiti sim-
bolike koristi kao to su drutvena inkluzija, kazna, priznavanje i osnaivanje. Psihoterapeutkinja/
psihologinja Teufika Ibrahimefendi, na primjer, vjeruje da dodjela naknade tete ima mo izlijeenja.
No, ipak se brine da uskraivanje isplate moe izazvati nepovjerenje, razoarenje, i otuenje, neu-
traliui na taj nain rehabilitacijske efekte nadoknade tete. Prema miljenju preivjele seksualnog
nasilja M, iji je zahtjev za naknadu tete odbaen po albi na graanskom sudu, pojmovi kao to su
pravda i priznavanje na kraju ne bi znaili nita, ako se naknada na kraju nikada ne realizira.

24

Fraza na kraju koju je M upotrijebila govori o kljunoj vanosti vremena. Preivjele, svjesne
ekonomskih izazova sa kojima se suoavaju i poinioci i drava, realno razmiljaju o malim ansa-
ma za trenutnu isplatu. Murat Tahirovi, na primjer navodi da preivjele razumiju da drava nema
dovoljno novca da isplati presude u kratkom vremenskom periodu. Zbog toga, Tahirovi smatra da
je vano da postoji pravda sada iako je samo na papiru. Nasuprot tome, neizvrenje tokom dugo-
trajnog vremenskog perioda moglo bi umanjiti vrijednost trenutne pravde i stvarnog napretka koji je
postignut dosuivanjem odtete pred sudom.

25
 VII. MJERE ZATITE SVJEDOKA U
KRIVINOM POSTUPKU

Ovaj dio prelazi sa materijalnih prednosti i nedostataka naknade tete koju sud nalae u
krivinom postupku na proceduralne aspekte iskustva pokretanja postupka za naknadu tete. Kako
je dalje u tekstu opisano, preivjele koje podnesu zahtjev za naknadu tete u krivinom postupku
dobivaju proceduralnu zatitu koja trenutno nije dostupna onima koje obeteenje trae u parninom
postupku.

A. ZATITA IDENTITETA

Preivjelima su ove mjere potrebne da bi se zatitilo njihovo dostojanstvo, privatni ivot i

mentalno stanje.
Alma Taso Deljkovi, Odjeljenje za podrku svjedocima Suda BiH

Preivjele koje naknadu tete trae u krivinom postupku imaju pravo na zatitu identiteta. Za
mnoge je ovakva predostronost neophodna. D se, na primjer, osjeala mnogo sigurnije uz mjere
zatite svjedoka. Kako je D ve bila uznemirena zbog mogueg susreta licem u lice sa poiniteljem
na sudu, njoj je garancija da njen identitet nee biti otkriven bila vana.

Kako su navele intervjuirane osobe koje se bave pravom, psihologijom, psihoterapijom i so-
cijalnim radom, preivjele seksualnog nasilja poseban znaaj pripisuju zatiti identiteta zbog stigme
koja prati krivina djela seksualnog nasilja. Preivjele se esto boje reakcija svojih zajednica i bliskih
ljudi. Kako je ve spomenuto, neke svojim porodicama nisu nikada ispriale ta im se desilo u ratu.
Dok neke druge, iako su podijelile svoja iskustva sa porodicom, moda ne ele da komiluk/selo/grad
sazna o tim zloinima.

Ima i onih preivjelih koje se brinu da e im se poinitelji i/ili njihovi sunarodnjaci svetiti ukoliko
saznaju njihov identitet. Kako navodi direktorica Medice Zenica, Sabiha Husi, esto se ne osjeaju
sigurnim, nekada se brinu ta e se desiti nakon suenja, a nekada dobivaju prijetnje prije suenja,

26
posebno ako su poinitelji na slobodi. Preivjele se pitaju kako se mogu osjeati sigurno kada kren-
em u posjetu familiji i proem pored kafia u kojem on sjedi? Sjedi tamo i smjeka se.23

Na nekim suenjima je teko osigurati djelotvornu zatitu identiteta. U malim zajednicama,

moe biti primijeeno da preivjela odlazi na svjedoenje ili se ona moe jednostavno identificirati iz
injeninih okolnosti zloina. Meutim, ak i u ovakvim sluajevima, zatita identiteta moe preivjeli-
ma pruiti psiholoku utjehu. Kako zamjenik glavne tuiteljice kantonalnog tuilatva Zeniko-dobo-
jskog kantona Redo Deli zakljuuje rtva i dalje misli da je on ili ona pod zatitom, koja daje psi-
holoko olakanje, bez obzira na to da li stvarna zatita moe postojati.

Shodno tome, zbog dostupnosti mjera zatite identiteta u krivinim postupcima, suenja za
ratne zloine mogu postati prikladniji nain za pristup reparacijama od parninih postupaka koji ne
nude ovakve vrste mjera zatite.

B. RETRAUMATIZACIJA: PODRKA PREIVJELIMA

Za preivjele je najvanije samo da zavre sa svim. Oni ele da to bude zavreno jer je sve
preteko za njih. Tu je oigledan uticaj retraumatizacije.
Redo Deli, zamjenik glavne tuiteljice kantonalnog tuilatva Zeniko-dobojskog kanto-
na, tuilac za ratne zloine

Proces potraivanja naknade za tetu pretrpljenu u ratu preivjele izlae retraumatizaciji.

Meutim, postojanje ciljane podrke moe ublaiti negativne psiholoke efekte uea u pravnom
postupku.

Prema iskustvu OSCE-ove posmatraice suenja za ratne zloine, Duanke Sekuli, svaka
rtva koja je svjedoila prola je kroz proces retraumatizacije. Iako retraumatizacija utie na sve kat-
egorije preivjelih, preivjele seksualnog nasilja suoavaju se sa poveanim rizikom zbog intimnosti
zloina i netretiranih psiholokih problema, kako smo naveli ranije u tekstu. Izjave osoba sa kojima su
voeni razgovori odraavaju tu istinu. Kako je primijetila L, na primjer, uee u krivinom gonjenju
njenog poinitelja bilo je izrazito stresno. Za L je svako svjedoenje predstavljalo dodatnu retrau-

23 Razgovor sa Sabihom Husi, direktoricom organizacije Medica Zenica.

27
matizaciju, jer, kako ona kae, sve to sam preivjela mi se vratilo. I D je takoer navela, Osjeala
sam se grozno tokom suenja, osjeala sam da sam se vratila u to doba kada mi se to desilo u ratu.
Nisam nikoga vidjela u sudnici, samo sam vidjela poinitelja. Neuropsihijatrica i sudska vjetakinja
Alma Bravo Mehmedbai se prisjea jedne preivjele ratnog seksualnog nasilja koja je bila toliko
uznemirena tokom svjedoenja da je poela da govori o sebi u treem licu, onda je imala potpunu
amneziju, kao dijete.

Intervjui sa psihoterapeutkinjom Besimom ati, koordinatoricom IZVOR-a iz Prijedora Sei-

dom Karabai, te psihologinjom/psihoterapetkinjom Teufikom Ibrahimefendi su otkrili da zajedniki
okidai za preivjele seksualnog nasilja ukljuuju susret sa poiniteljima licem u lice; unakrsno ispi-
tivanje o tome da li su one na neki nain izazvale zloine koji se procesuiraju, i/ili nisu u dovoljnoj
mjeri pruile otpor; i ispitivanje o detaljima seksualnog ina. Kako ati primjeuje, u tim situacijama,
ena ponovo postaje rtva.

Pravni postupci mogu dovesti i do traumatizacije voljenih osoba preivjele. Kako je ranije u
tekstu navedeno, transgeneracijska trauma je iroko rasprostranjena meu porodicama preivjelih
seksualnog nasilja, posebice u sluajevima kada preivjela nije prola kroz savjetovanje. Alma Taso
Deljkovi iz Odjeljenja za podrku svjedocima na Sudu BiH, na primjer, radila je sa preivjelim sek-
sualnog nasilja ija djeca imaju ozbiljne psiholoke probleme zbog kontinuirane patnje roditelja.

Takoer, uee preivjelih u sudskim postupcima moe izazvati reakciju cijele porodice.24
Ta reakcija moe biti naroito ozbiljna ako preivjela nije prethodno podijelila svoju priu sa po-
rodicom. U takvim sluajevima, porodica cijelo suenje provede emotivno procesuirajui ono to se
desilo njihovoj voljenoj osobi. ak i porodice koje su znale za seksualni napad prije suenja mogu
teko podnijeti grubo unakrsno ispitivanje i/ili detaljno opisivanje zloina. Zamjenik glavne tuiteljice
kantonalnog tuilatva Zeniko-dobojskog kantona, tuilac za ratne zloine Redo Deli je radio na
sluaju ratnog seksualnog nasilja koji je izazvao toliko patnje za samu preivjelu da se ubrzo razvela
od mua. Deli navodi da je suenje bilo vrlo bolno za sve sudionike.

Postojanje odjeljenja za podrku svjedocima na Sudu BiH i na nekoliko krivinih sudova na en-
titetskom nivou, kao to su Travnik, Istono Sarajevo, Banja Luka i Zenica, moe ublaiti traume koje
prolaze preivjele i njihove porodice. Enes Malibegovi, sudija Kantonalnog suda u Zenici, podsjea
da su prije uvoenja odjela za podrku svjedocima, preivjele esto gubile svijest ili osjeale mnoge
druge potekoe nakon svjedoenja. Malibegovi primjeuje da je pruanjem podrke svjedocima
uestalost takvih pojava svedena na minimum, i preivjele se osjeaju vie sigurno i ugodno.

24 Razgovor sa Aleksandrom Petri iz Udruenih ena iz Banja Luke.

28
 Alma Taso Deljkovi i Tanja Tankosi svakom svjedoku i svjedokinji pristupaju pojedinano,
posveujui punu panju stanju i okolnostima osobe sa ciljem da se smanji mogunost retrauma-
tizacije.25 Odjeljenje za podrku svjedocima Suda BiH u stalnoj je komunikaciji sa preivjelom prije,
tokom i poslije suenja: preivjela se priprema za sudnicu, pomae joj se kroz postupak i prua se
podrka ukoliko doe do psiholokih problema nakon svjedoenja.

Kao to je navedeno ispitanici se slau da se retraumatizacija moe samo ublaiti, a ne u pot-

punosti izbjei, stoga navoenje preivjele u sud bez psiholoke podrke, moe biti duboko tetno, te
proizvesti trajne posljedice.26 Odjeljenja za podrku svjedocima omoguuju da preivjele uestvuju
u suenjima na nain koji je najvie mogue pozitivan i osnaujui. Kako graanski sudovi trenut-
no ne nude ovu vrstu pomoi, krivina gonjenja predstavljaju vanu opciju za preivjele koje trae
obeteenje.

U uredu psihoterapeutkinje/psihologinje

Psihoterapeutkinja/psihologinja Teufika Ibrahimefendi, koja redovno savjetu-

je preivjele, ukljuujui one koje trae obeteenje, naglaava vanost prolaska kroz
svjedoenje sa preivjelima prije nego to uu u sudnicu. Iz perspektive Ibrahimefendi,
to je naroito vano za preivjele seksualnog nasilja da prvo u sigurnom i zatienom
okruenju kau ono to im se dogodilo, prije nego to moraju govoriti o ovakvim detaljima
ispred nepoznatih osoba. Ibrahimefendi je utvrdila da preivjele koje nisu psiholoki pri-
premljene se ukoe na sudu, blokiraju i ne mogu da nau rijei da opiu intimne zloine
nad njima. Ona zbog toga radi sa preivjelima da iznau odgovarajui jezik, kao to su
neko mi je naredio da se skinem i uperio pitolj u mene. Ibrahimefendi smatra da ovaj
proces pripreme pomae enama da se osjeaju oputenije i ne stide, da ne osjeaju
krivicu ili stid, tako da mogu lake govoriti o stvarima koje su im se dogodile.

25 Razgovor sa Almom Taso Deljkovi.

26 Razgovor sa Dukom Andri Ruii.
29
 VIII. NAKNADA TETE U PARNINOM POSTUPKU

Moj savjet svim rtvama je da pokuaju ostvariti sva prava i iskoristiti sve opcije, kako u
parninom tako i u krivinom postupku.
L, preivjela seksualnog nasilja

Kako se u vie navrata spominjalo u ovom izvjetaju, preivjele mogu traiti reparaciju
putem razliitih postupaka: zahtjeva za naknadu tete u sklopu suenja za ratne zloine, pokretan-
ja parninog postupka, i/ili podnoenja zahtjeva za mjesenu naknadu u sistemu socijalne zatite.
Ispitivanjem merituma sudski naloene naknade tete u parninom kontekstu, u ovom dijelu emo
se osvrnuti na iskustva i preivjelih koje su upuene na parnini sud nakon krivinog postupka i onih
koje su iskljuivo pokretale parnine postupke.

A. SIMBOLINE KORISTI I ODGOVORNOST DRAVE

Oboje trebaju plaati, i entitet i poinitelji jer su i jedni i drugi odgovorni, drava jer nije
sprijeila zloine, a poinitelji jer su ih poinili.
J, preivjela seksualnog nasilja kojoj je Sud BiH dosudio naknadu tete

Preivjele kojima je naknada tete dosuena na parninom sudu iz nje dobivaju, pored same
materijalne naknade, mnoge simboline koristi o kojima smo ranije govorili: kazna, priznanje, os-
naivanje, ukljuivanje u drutvenu zajednicu, rehabilitacija, itd. Na primjer, preivjela seksualnog
nasilja M, tuila je Federaciju u graanskom postupku. Iako je M dodijeljena naknada tete na prvo-
stepenom sudu, drugostepeni sud je ukinuo presudu po albi. Osnovni cilj M bio je da ovim tubenim
zahtjevom dobije priznanje drave za sve stvari koje drava nije sprijeila ili ijem je deavanju do-
prinijela. Prema M, dodjela odtete u parninom postupku predstavljala bi neku vrstu pravde.

30
 Kao to se vidi iz perspektive M, neke preivjele pripisuju veliku vrijednost naknadi tete od
strane entiteta/drava. U svom radu sa preivjelima, Ombudsman BiH, Jasminka Dumhur istakla je
vano im je da vlada ili institucije koje su poinile zloine nad njima budu odgovorne, jer je preivjeli-
ma poznato da su pojedinci ti koji su inili zloine u ime pojedinih institucija. Murat Tahirovi, preds-
jednik Udruenja rtava i svjedoka genocida, koji je i sam preivio ratne zloine, shodno tome smatra
da bi nadoknade trebale biti isplaene od strane entiteta ili drave, tako da institucije ne izbjegnu
odgovornost za sve stvari koje su prema njihovim naredbama raene u toku rata. Tahirovi takoer
misli da e potraivanje naknada od poinitelja stvoriti finansijske probleme za njihove porodice, to
e prouzrokovati da i naredne generacije ive sa nasljeem gorine.

Zbog mogunosti pozivanja entiteta/drave na odgovornost, neke preivjele preferiraju

parnini u odnosu na krivini postupak. Druge su, imajui na umu da su i institucije i pojedinci bili
odgovorni za ratne zloine, ambivalentne po pitanju dobivanja odtete iz sredstava poinitelja ili en-
titeta/drave. G, na primjer, navodi ako poinitelj ne moe platiti, onda treba drava jer nas je i ona
iznevjerila.

B. PARNINI POSTUPAK KAO JEDINA OPCIJA

Tubenim zahtjevom obino rukovode strateke okolnosti, koje podlijeu trenutno dostup-
nim opcijama.
Alfredo Strippoli, pravni savjetnik u Odjeljenju za ratne zloine i vladavinu prava OSCE-a

Parnini postupak je jedini nain na koji neke preivjele mogu dobiti sudski naloenu naknadu
tete. Kao takve, graanske parnice imaju nezamjenjivu ulogu u okviru bosanskohercegovake tran-
zicijske pravde.27

Preivjele seksualnog nasilja, na primjer, esto nisu u stanju identificirati svoje poinitelje;
samo znaju da je poinitelj pripadao odreenoj formaciji i/ili je djelovao u ime odreenih vlasti. U
mnogim sluajevima u kojima je advokatica Nedla ehi zastupala preivjele, rtvama seksualnog
nasilja nije poznat identitet poinilaca, jer su bile u koncentracionim logorima gdje su se smjenjivali
pripadnici raznih vojnih i paravojnih formacija. U takvim okolnostima, advokatica ehi smatra da je
od vitalnog znaaja za rtve da je neko identifikovan kao odgovoran za zloin, na primjer, vojska, i

27 Parnine tube su jo vie vane zbog nedostatka zakonodavnih rjeenja pitanja nakande tete.

31
da plaa naknadu.

Izazovi s kojima se suoava preivjela seksualnog nasilja V upravo oslikava situaciju koju je
advokatica Nedla ehi opisala. V, koju su silovali maskirani mukarci, ne moe identificirati poi-
nitelje. Ne zna se da li e oni ikada biti pronaeni te da li e, shodno tome, ikada doi do krivinih
osuda. Zbog toga V nije imala izbora nego da naknadu tete zahtijeva u graanskom postupku.

ak i kada se poinitelj identificira, viestruke sile mogu odugovlaiti krivini postupak/gonjen-

je, spreavajui podnoenje zahtjeva za naknadu tete u krivinom postupku: politiki uticaji, spora-
zumi o priznanju krivice, potekoe sa dokazima, gomilanje predmeta, situacije u kojima je poinitelj
preminuo ili napustio dravu, itd. Poinitelj u predmetu G, na primjer, pobjegao je u drugu dravu,
izvan bosanskohercegovake jurisdikcije. Zbog toga je malo vjerovatno da e ikada doi do krivinog
suenja i ini se da je parnini postupak jedina prilika za G da dobije sudski dosuenu naknadu tete.

Pored toga, kako smo ranije naveli, krivini sudovi preivjele esto upuuju na parnini pos-
tupak, bez obzira na injenicu da se pitanje dodjele odtete u krivinom postupku rutinski rjeava. U
takvim okolnostima, preivjele su ve svjedoile i podnijele zahtjev za naknadu tete na krivinom
sudu, a protiv njihove volje se prebacuju u parnini sistem. Konano, kako je takoer ranije navede-
no, pretpostavimo da se gore navedene potekoe prevaziu i da krivini sud dosudi naknadu tete,
parnini postupak protiv odgovornog entiteta/drave moe sluiti kao odgovarajua zamjena kada
poinitelj nema dostatna sredstva.

32
 IX. OGRANIENJA PARNINOG POSTUPKA

Parnini sud predstavlja vanu, esto i jedinu, opciju za preivjele koje trae obeteenje.
Ipak, preivjele koje imaju priliku dobiti odtetu u krivinom postupku, nekada to preferiraju zbog
proceduralnih ogranienja koja trenutno ograniavaju pristup pravdi u parninom sistemu. Ti nedo-
staci koje podrazumijevaju parnine tube posebno utiu na ugroene grupe, ukljuujui i preivjele
seksualnog nasilja.

A. TROKOVI ADVOKATA

Kada se preivjele upute na parnini postupak, one ne mogu same napisati tubu. Nemaju
izbora ve moraju unajmiti advokata.
Alma Taso Deljkovi, Odjeljenje za podrku svjedocima Suda BiH

Kako je spomenuto, proces podnoenja zahtjeva za naknadu tete izrazito je struan i zahtije-
va iroko pravniko znanje. Iako tuitelj u krivinim suenjima ima obavezu prema ZKP-u da pomae
preivjelima u prikupljanju dokaza za odtetu, u parninom postupku ne postoji nikakav usporediv
izvor pomoi. U parninom postupku, preivjela ustvari mora unajmiti advokata ili drugog pravnog
zastupnika da bi imala uspjeh u postupku.28

Meutim, veina preivjelih ne moe priutiti advokata. Na primjer, u traenju odtete na

parninom sudu, preivjeloj seksualnog nasilja L pomagao je TRIAL International BiH, koji je pokrio
trokove sudskog vjetaka. Prema L, meni bi to inae bilo previe novca, ne bih to mogla platiti. Ali
kako sam imala advokata, imala sam nekoga ko je obrazovan i struan da titi moje interese. Ukoliko
preivjele nisu imune ili ukoliko nisu dobile pro bono pravnu pomo, parnini postupak nije odriva
opcija. Sudski trokovi su posebno problematini za ekonomski ugroene grupe, poput preivjelih
seksualnog nasilja.

28 U stvarnosti, imajui na umu trenutnu istranu/tuilaku/sudsku dinamiku i sloenosti postupka za naknadu tete, rtve
u krivinom postupku, kao i u parninom, skoro bez izuzetka trebaju pravnu podrku ako ele uspjeti.

33
 B. IZAZOVI POVEZANI SA GUBLJENJEM ZATITE
IDENTITETA NA GRAANSKOM SUDU

Otkrivanje njihovih identiteta ogroman je dodatni stres za preivjele. Zbog toga neke od njih
nee da se upuste u parnini postupak.
Sabiha Husi, direktorica Medice Zenica

Kako je ve spomenuto, preivjele koje pokreu parnini postupak nemaju pravo na zatitu
identiteta. Graansko procesno pravo ne predvia mjere zatite i iako su neki sudovi iznali nefor-
malna rjeenja za ovaj problem, nema garancije da identitet nee biti otkriven. Gubitak privatnosti
moe obeshrabriti preivjele seksualnog nasilja te mogu odustati od parninog postupka. Kako smo
u prethodnim dijelovima naveli, zatita identiteta esto je neophodna za preivjele seksualnog nasilja
zbog straha za sigurnost, drutvene stigme koja prati zloin seksualnog nasilja i, s tim u vezi, in-
jenice da mnoge preivjele osobe nisu sa svojim najbliim podijelile prie o ratnim stradanjima.

Proces otkrivanja moe stoga biti traumatian. Preivjela seksualnog nasilja L upuena je
tokom krivinog postupka u kojem je poinitelj osuen na graanski sud. Iako je tokom krivinog
suenja identitet L bio zatien, bila je prisiljena otkriti ga na parninom sudu, to je ona opisala kao
vrlo, vrlo teak, jedan od najteih dijelova. L se borila da shvati zato joj je zatita data u jednom
postupku a u drugom ne, te se prema njenom miljenju ova razlika ini nepotenom.

Dok se ne izmijeni parnini postupak na nain da obuhvati mjere zatite identiteta, rjeavan-
je naknade tete u krivinom postupku predstavlja vanu opciju za preivjele poput L, koje prolaze
kroz veliki stres zbog otkrivanja identiteta, i za bezbroj drugih osoba koje se u potpunosti odriu
obeteenja da bi zadrale svoja ratna iskustva u privatnosti.

34
 C. VIESTRUKA RETRAUMATIZACIJA
I NEDOSTATAK PSIHOLOKE PODRKE

Uee u postupku evocira uspomene iz tog perioda; svaki iskaz ili ispitivanje je napad na
emotivni ivot.
Murat Tahirovi, predsjednik Udruenja rtava i svjedoka genocida

Parnini postupak moe dovesti do traumatizacije, to je vrlo vjerovatna pojava imajui na

umu da mnoge preivjele u njemu svjedoe po drugi ili trei put, a parnini sudovi nemaju podrku za
svjedoke.

Iz iskustva aktivistice za ljudska prava Duke Andri Ruii, ponavljajue uee u pravnim
postupcima predstavlja viestruku retraumatizaciju, koja moe da proizvede posebna psiholoka
oteenja i pratee fizike manifestacije. Alma Taso Deljkovi iz Odjeljenja za podrku svjedocima
Suda BiH upuena je u ovo iz prve ruke. U jednom predmetu, na primjer, trailo se od mukarca koji
je ve svjedoio u fazi suenja da ponovno da izjavu za albu. Kako kae Deljkovi, kada je muka-
rac uao u sudnicu, rekao je da ovaj put to ne moe izdrati, da ne moe da die. Prema miljenju
Deljkovi, svaki put kada preivjele govore o dogaajima koje su preivjele, to je jo jedan nivo
retraumatizacije. Stoga, upuivanje na parnini postupak iz krivinog suda podrazumijeva jasne
psiholoke opasnosti.

To se jasno vidi u priama preivjelih sa kojima su obavljeni razgovori. Kako je ranije reeno,
preivjele seksualnog nasilja podlone su poveanom riziku retraumatizacije zbog intimne prirode
zloina i netretiranih psiholokih problema. Za njih, viestruka svjedoenja mogu biti preveliko
optereenje. L, koja je upuena na graanski sud nakon krivine osude, doivjela je da joj je se tokom
parnice sve vratilo. Nakon drugog ciklusa pravnih postupaka, L kae to ne bi nikada ponovila, ak
i ako bi se odteta dovela u pitanje zbog nesvjedoenja. Za L, tako produen postupak jednostavno
je bio prestresan. U tom smislu D, kojoj je Sud BiH dosudio naknadu tete, zahvalna je da je uspjela
rijeiti zahtjev za odtetu na krivinom sudu. Prema D, tako se uzrokuje mnogo manje stresa i jed-
nostavnije je za rtve. Svaki postupak budi loa sjeanja.

ak i kada preivjele pokrenu parnini postupak bez prethodnog uea u krivinom postupku,
nepostojanje odjela za podrku svjedocima na parninim sudovima stavlja preivjele u osjetljivu
poziciju podlonu retraumatizaciji. Kako je prethodno spomenuto, takvi odjeli preivjelima pruaju
psiholoka podrku neophodnu da upravljaju stresom u sudnici. Na primjer, za preivjelu seksualnog

35
nasilja M, koja je pokrenula parnini postupak protiv Federacije, cijeli taj postupak bio je teak, i
vratio je u ratno doba. M je bilo potrebno 7 dana nakon svakog sasluanja da se oporavi i nastavi
sa svakodnevnim ivotom. U postupku pred Sudom BiH ,odjeljenje za podrku svjedocima bi u tih
7 dana bilo u kontaktu sa M, te bi se zajedno suoili sa bilo kakvim psiholokim problemima. Na
graanskom sudu, M je bila preputena sama sebi.

Vanost psiholoke i pravne pomoi

Vanost psiholoke i pravne pomoi vidimo u iskustvu osobe V, preivjele seksu-
alnog nasilja koja je podnijela graanski tubeni zahtjev u saradnji sa tuzlanskim Save-
zom logoraa. Budui da je V trebala pravnu pomo u parninom postupku i nije si mog-
la priutiti advokata, pristala je na zastupanje putem Saveza. Advokat V nije objasnio
proces podnoenja tube za naknadu tete, nije je redovno obavjetavao o napretku
predmeta i nikada je nije upozorio na rizik plaanja sudskih taksi.

Budui da parnini sud kao to je poznato nije imao Slubu za podrku sv-
jedocima i V nije imala sredstava za psiholoko savjetovanje, sama se snalazila u toj
parnici, to joj je bilo veoma traumatino. Jednoga dana, advokat joj je rekao da ona i
nekolicina drugih preivjelih trebaju sutradan prisustvovati roitu u Banja Luci. Advokat
joj nije detaljno objasnio ta je svrha postupka i nije imao razumijevanja za zabrinutost
V. Kako se osjeala nepripremljena i potresena, V je rekla advokatu da je bolesna te da
ne moe prisustvovati suenju.

Zbog dogaaja koji su uslijedili, ukljuujui zbunjenost V oko tubenog zahtjeva

za naknadu tete, sve vee anksioznosti, i na kraju, povlaenja punomoi, advokat se
nije pojavio u najvanijem dijelu postupka, to je znailo da je sud u skladu s pravilima
parninog postupka zakljuio da je V odustala od tube. Kao to je gore navedeno, stra-
na koja izgubi predmet mora pokriti nastale trokove parnice. Nesvjesna ovih posljedica,
V se okirala kada je primila dokument od Suda iz Banja Luke s nalogom da plati sudske
trokove i upozorenjem da e joj imovina biti zaplijenjena ukoliko ne izvri plaanje.

36
 Ukupni trokovi su iznosili 5.000 KM, to V nije mogla platiti. Zbunjena, uplaena i
zabrinuta, V je razmiljala o samoubistvu. Jedino to je sprijeilo V da se ne ubije je bilo to
to je razgovarala s jo jednom preivjelom seksualnog nasilja o problemu sudskih troko-
va. Ova prijateljica joj je predloila organizaciju TRIAL International ured u BiH. Od tada
je TRIAL pomogao V da smanji trokove sa 5.000 KM na 300 KM. Meutim, V je izgubila
povjerenje u pravosudni sistem i vladavinu zakona. Kako ona kae: Ne vjerujem nikome.

Njena ispovijest ukazuje na neke od nedostataka graanskog suda; prvenst-

veno odsutnost psiholoke pomoi za preivjele kojima je potrebno savjetovanje da bi
traile obeteenje. Takoer, pria o V naglaava nunost uinkovite pravne pomoi i u
graanskim i u krivinim postupcima. Kao rezultat nedostatka informacija i prema tome,
nedostatka razumijevanja procesa tubenog zahtjeva za naknadu tete, njezino se men-
talno zdravlje pogoralo; V nije bila u mogunosti uestvovati u postupcima, te je izgubila
predmet. Cjelokupan proces je bio obesnaujui, nakon njega je V je bila u gorem stanju
nego kada je pokrenula proces traenja pravde.

37
 D. ZASTARA I SUDSKI TROKOVI

Primjena zastare te sudske takse su muenje preivjelih u drugom obliku.

Jasminka Dumhur, Ombudsman BiH za ljudska prava

Zbog toga ne vjerujem u pravdu. Za mene je to zaista veliko razoarenje, sve je to politiko
pitanje. Drava je shvatila da e bankrotirati ako bude plaala odtete za ratne zloine tako
da je napravljen politiki dogovor da se odteta ne daje i da se prestane pomagati rtvama.
M, preivjela seksualnog nasilja

Jo jedna opasnost u parninom postupku je nepravilno nametanje zastare. Sudovi u RS-u

primjenjuju zastaru odbijajui sve tube podnesene protiv ovog entiteta nakon 1999. godine. U zad-
nje vrijeme su i sudovi u FBiH, slijedei sudsku praksu Ustavnog suda,29 poeli upotrebljavati argu-
ment zastare uskraujui preivjelima pristup pravnim lijekovima protiv Federacije.30

Poniavanje preivjelih se, ne zavrava sa odbijanjem tubi. RS sudije, oslanjajui se na prin-

cip da strana koja izgubi spor mora snositi trokove suenja, prisiljavaju preivjele da plaaju visoke
sudske trokove. Mnoge preivjele to ne mogu priutiti zbog finansijskih potekoa koje su detaljno
predstavljene u ovom izvjetaju. U nekim sluajevima su vlasti zaplijenile imovinu preivjelih.

Kako su ispitane osobe primijetile, pitanje zastare i problem plaanja sudskih trokova ra-
zorili su i razoarali preivjele, pogoravajui ve oskudne ekonomske, psiholoke i fizike uslove
ranjivih grupa, kao to su osobe koje su pretrpjele seksualno nasilje. B, na primjer, koja je pokrenu-
la tubu protiv RS-a doivjela je da joj je tuba odbijena na osnovu zastare. B nije bila u mogunosti
da plati sudske trokove, to je prouzrokovalo veliki stres: kako B kae, jo jedno traumatsko
iskustvo koje se mora preivjeti.31

Razoarenje ne samo zbog uskraene pravde ve i kanjavanja kroz materijalne sankcije pro-
dubilo je otuenost preivjelih od pravnog sistema, i drave u generalnom smislu. G opisuje nevjericu
ena koje su, nakon mnogo godina ekanja na pravdu, bile prisiljene dizati kredite da plate trokove

29 Vidi Desanka Stanii i Sreko Stanii u noti 9.

30 Zastara se ne primjenjuje na parnice pokrenute protiv direktnih poinitelja.
31 Skoro u isto vrijeme kada je osnovni sud u Banjaluci odbio tubeni zahtjev od B, Okruni sud u Doboju je osudio poinitelja. TRIAL
International ured u BiH stoga radi na osiguravanju odtete na osnovu presude iz Doboja te na ukidanju obaveze plaanja sudskih
trokova nametnutih B.

38
sudskih predmeta. Kako G navodi, ene su zbog toga tako razoarane da ak ne ele ni podijeliti sa
drugima to to im se desilo. Vie nikome nita ne vjeruju. S obzirom na to, advokatica Nedla ehi
primjeuje da rtve smatraju da su kanjene po drugi put. Prvi put su bile kanjene u ratu, i sada,
zbog toga to drava ne priznaje njihove patnje, one se osjeaju ponovo kanjene iako su rtve.

39
 X. SOCIJALNA NAKNADE

Da bi se ostvario pristup reparacijama van sudnice, preivjele mogu podnijeti zahtjev za

priznavanje statusa civilne rtve rata unutar socijalnog sistema. Socijalna davanja, iako predstavljaju
vaan oblik reparacija, slue drugaijoj svrsi od sudski dosuene odtete, i nedostaju im kljuni sim-
boliki aspekti.

A. SOCIJALNE NAKNADE KAO SPAS

Kad ne bih primala novac, ne znam kako bih kupila lijekove i sve ostalo za ivot, jer ne bih
za to imala novca.
V, preivjela seksualnog nasilja

Sistem socijalne zatite je sredstvo preivljavanja za mnogobrojne preivjele. Kako je spome-

nuto, netretirani problemi sa mentalnim zdravljem spreavaju preivjele da pronau posao, to je dio
ciklusa siromatva i traume. U okolnostima sveprisutne ekonomske nesigurnosti, invalidnine, kako
se esto oznaavaju naknade u okviru ovog sistema, predstavljaju imperativ. Kako primjeuje preiv-
jela seksualnog nasilja D, mjesene naknade mnogo znae, ja bez njih ne bih bila u stanju ivjeti.
Preivjela seksualnog nasilja T takoer smatra da joj je mjesena invalidnina prijeko potrebna; ona
nema dodatnih izvora prihoda i ne bi drugaije sebi mogla priutiti lijeenje koje joj je potrebno.

Kako se vidi iz prie T, preivjele, koje se esto jedva odravaju na rubu egzistencije, bore se
da dobiju lijekove za svoje fizike i psihike bolesti. Bez reparativnog mehanizma dostupnog svima u
BiH , oslanjaju se na ove socijalne naknade da bi rjeavale zdravstvene probleme koje su uzrokovali
ratni zloini. Mnoge od ena sa kojima koordinatorica IZVOR-a iz Prijedora Seida Karabai radi su,
na primjer, vrlo bolesne, potrebna im je stalna medicinska pomo, i moraju da koriste svoje mjesene
naknade da kupe tablete za sebe. Ovi stalni i neophodni rashodi za skupe lijekove pojaavaju osku-
dicu preivjelih i, shodno tome, njihovu ovisnost o socijalnoj pomoi.

40
 B. PRIZNAVANJE STATUSA RTVE

Mjesene novane naknade koje primaju preivjele su zaista vane jer je to neka vrsta
potvrde - ak i ako neke od njih ne trebaju novac, to je za njih vano.
Teufika Ibrahimefendi, psihologinja/psihoterapeutkinja

Socijalne naknade pruaju odreene simbolike koristi, kao to je priznavanje da su ratni zloini
poinjeni protiv dotinih osoba. Mnoge preivjele su provele dugi niz godina borei se da se prizna ono
to im se desilo. Posebno se preivjele seksualnog nasilja, kako smo ranije naveli u izvjetaju, suoa-
vaju sa zastarjelim idejama da su na neki nain one izazvale to krivino djelo i/ili da se nisu dovoljno
opirale. U tom smislu, potvrda socijalnog sistema da imaju status rtve moe biti veoma vana.

C. OGRANIENJA SIMBOLIKE VRIJEDNOSTI

Socijalna davanja se ne mogu porediti sa naknadom za nematerijalnu tetu. Isplata ovog

vida pomoi nije na temelju bilo kakve odgovornosti i kao takva je potpuno odvojena stvar.
Nedla ehi, advokatica

Postoje ogranienja simbolike vrijednosti mjesenih socijalnih davanja. Komponenta kanja-

vanja i odgovornosti u sudski dosuenim odtetama ne postoji u kontekstu socijalnog sistema; on je
osmiljen da prua podrku ugroenim grupama, a ne da ispravlja krenja ljudskih prava.

Kao to je ve spomenuto, sistem isplate mjesene socijalne naknade je organizovan na

nivou entiteta. FBiH vri raspodjelu naknada licima sa prebivalitem u tom entitetu, a RS distribuira
naknade licima sa prebivalitem u Republici Srpskoj. Zbog demografskih promjena od rata, veina
preivjelih u sistemu socijalne zatite ne primaju naknade od entiteta odgovornog za poinjenje zloi-
na nad njima; u velikom broju sluajeva ne postoji veza izmeu izvora sredstava i strane odgovorne
za nastalu tetu, shodno tome, distribucija ovih socijalnih davanja ne predstavlja prihvaanje odgov-
ornosti za ratne zloine entiteta koji isplauje ovaj vid pomoi. Kako psihoterapeutkinja Besima ati
napominje, da bi to bila kompenzacija mora biti plaena od strane onih koji su poinili zloine.

41
 Pored toga, funkcija odtete u smislu priznavanja zloina umanjena je u sistemu socijalnih
naknada. Podnoenje zahtjeva za priznavanje statusa civilne rtve rata je rutinski, administrativni
proces. Preivjela preda zahtjev sa medicinskom dokumentacijom i drugim relevantnim materijalima,
ukljuujui i potvrde od odreenog udruenja rtava ili NVO Medica Zenica, nakon ega taj zahtjev
razmatra/odobrava odreena komisija. Nema detaljnog, pojedinanog utvrivanja injenica, nema
pripisivanja odgovornosti niti utvrivanja injenica slinog onom u sudskom postupku.

Kako ne postoje aspekti kanjavanja, odgovornosti i priznavanja u socijalnom sistemu, u

njemu se gube i aspekti osnaivanja, odvraanja i drutvene osude. Stoga, ispitanice esto te na-
knade percipiraju kao milostinju, a ne pravdu. Na primjer, G penzije smatra neim poput sadake.
Slino navodi i K, Ja te naknade vidim kao socijalnu pomo, ne pravdu, koja zavisi od toga da li
ima sredstava u budetu. Kao takav, socijalni sistem nije adekvatna zamjena za sudski dosuenu
odtetu i, generalnije govorei, ne oslobaa dravu obaveze da obeteti ratne povrede.

D. PROCEDURALNA OGRANIENJA

rtve imaju nejednake statuse u Federaciji i Republici Srpskoj. Problem penzija jo uvijek
nije rijeen, ni na dravnom nivou ni u entitetima. rtve su veoma umorne.
Aleksandra Petri, Udruene ene Banja Luka

Konano, vano je primijetiti da entitetske sheme naknada iskljuuju veliki broj preivjelih. Kako smo
ve naveli, RS odbacuje sve zahtjeve koji su podneseni nakon 2007. godine. Nije jasno da li su ak i preivjele
koje su ispotovale taj rok 2007. godine morale dodatno dokazivati odreeni oblik fizikog oteenja.

Koordinatorica IZVOR-a iz Prijedora Seida Karabai je svjedoila sa kojim se izazovima preiv-

jele suoavaju radi ostvarivanja prava na mjesena novana primanja u RS-u. Nekoliko preivjelih
ratnog seksualnog nasilja ukljuenih u IZVOR - raseljena lica koja su se vratila u Prijedor nakon rata
- kasnije su se ipak odselila u Federaciju zbog nemogunosti da ostvare pravo na invalidnine u RS-u.
Gordana Vidovi, direktorica organizacije civilnog drutva Budunost Modria, je isto tako naila na
prepreke koje postavlja sistem socijalne zatite RS. Preivjeli seksualnog nasilja s kojima ona radi su
vrlo razoarani, jer su uli da preivjele u FBiH mogu da ostvare svoja prava, dok oni to ne mogu.32
Zbog takvih ogranienja veliki je znaaj postojanja drugih reparativnih opcija, poput sudskih postupaka.

32 Kako je ranije navedeno, ak i u FBiH, podjela mjesenih naknada nije uvijek jednaka i daleko je od sigurne.

42
 XI. ZAKLJUAK

Ve su prole 23 godine od zavretka rata, a oni su jako spori, ali ja i dalje vjerujem da e
jednog dana poinioci ratnih zloina biti uhapeni i kanjeni.
K, preivjela seksualnog nasilja

Prepreke su prolazne, sve dok se mogu ukloniti, naknada tete se moe ostvariti i naplatiti.
Alfredo Strippoli, pravni savjetnik u OSCE-u

Sistem socijalne zatite, parnice i krivini postupci slue kao znaajni reparativni mehanizmi
za preivjele. Kako je spomenuto, mjere tranzicijske pravde moraju biti komplementarne, zadovolja-
vajui razliite potrebe i prilagoavajui se razliitim okolnostima. Na primjer, iako entitetske sheme
davanja nekim preivjelima nude pouzdan i kljuan izvor finansiranja, socijalna pomo ne moe zami-
jeniti simboliku vrijednost naknade tete koju dosudi sud.33

Naknada tete i u graanskom i u krivinom postupku moe donijeti niz neopipljivih koris-
ti; kanjavanje poinioca/drave, priznavanje, odvraanje, osnaivanje, jaanje povjerenja u pravni
sistem, drutvenu inkluziju itd. Brojni slojevi znaenja sadrani u sudskoj odteti mogu olakati psi-
hiki oporavak preivjelih, omoguavajui im da nastave ivjeti nakon zloina poinjenih nad njima.

Kako je spomenuto u prethodnim dijelovima, parnine tube su za mnoge preivjele kljuna

opcija: naroito za osobe koje nisu u mogunosti ostvariti naknadu tete u krivinom postupku. Meu-
tim, kako parnica trenutno nosi mnogo procesnih problema, suenja za ratne zloine koja kombiniraju
krivino gonjenje i naknadu tete trenutno predstavljaju jedinstveno uinkovit oblik zadovoljtine;
krivini postupak prua preivjelima zatitu identiteta i psiholoku podrku, a istovremeno zaobilazi
probleme kao to su viestruka retraumatizacija, zastara i sudski trokovi, koji ometaju pristup pravdi
u parninom postupku.

Imajui u vidu glavne znaajke naknade tete u krivinom postupku, drava, entiteti, NVO,
pravosue i meunarodne institucije bi trebale raditi na uklanjanju postojeih prepreka u dosuivanju
takvih naknada: prvenstveno, tu je indiferentan stav sudova i tuilatava po ovom pitanju; neposto-

33 Kako je spomenuto, iako je naknada tete do sada bila dosuivana u formi sudskih odteta u parninom ili krivinom postupku, ona bi se
potencijalno mogla dodjeljivati irom BiH posredstvom usvajanja odgovarajueg zakonodavstva. Dosadanja nastojanja da se uspostavi
takav reparativni mehanizam u itavoj dravi su propala.

43
janje besplatne pravne pomoi za preivjele; i problemi sa izvrenjem. Tuioci i sudije su do sada
oklijevali da olakaju proces dosuivanja naknade tete u okviru krivinog postupka. Meutim, kao
to pokazuje niz nedavnih uspjenih predmeta pred Sudom BiH, stavovi se mijenjaju. Kako bi osigur-
ali da preivjele mogu ostvariti odtetu u predstojeim krivinim postupcima, sudije i tuioci na svim
nivoima moraju nastaviti ispunjavati svoje obaveze u smislu naknade tete.

Shodno tome, drava/entiteti se moraju pozabaviti pitanjem nepostojanja besplatne pravne

pomoi. Zbog sloenosti postupka podnoenja zahtjeva za naknadu tete i u krivinom i u parninom
postupku, preivjele koje ne mogu platiti advokata efektivno su liene pristupa pravnom lijeku. U
svjetlu simbolikih i materijalnih koristi koje sudska odteta donosi, nadleni organi u BiH bi trebali
poduzeti korake kako bi preivjelima pruili potrebnu pomo u ostvarivanju naknade koja im pripada.

Na kraju, problemi sa izvrenjem mogu naruiti napredak koji je postignut dosuivanjem

odtete. Osjeaj preivjelih da je pravda zadovoljenja u obliku kazne, priznanja, osnaivanja,
odvraanja, drutvene inkluzije itd. poet e da blijedi ako se odteta ne isplati dui vremenski peri-
od. Opcije kao to su dravni fond, zamrzavanje imovine poinilaca, koritenje zaplijenjene imovine
steene krivinim djelom, te uzimanje meunarodnih kredita mogu sprijeiti gubitak stvarnih koristi
koje su ostvarene i koje se mogu ostvariti putem naknade tete pred krivinim sudom. Kako kae
posmatraica suenja ispred OSCE-a, Duanka Sekuli, hajde da se izborimo za to. Hajde da ne
izgubimo zalet nakon dosuivanja odtete u krivinom postupku, i hajde da osiguramo izvrenje kor-
ak po korak. Preivjele poput V, G, K, B, M, T, D, J i L zasluuju bar toliko a i mnogo vie.

44
 O TRIAL INTERNATIONAL

TRIAL International je nevladina organizacija koja se bori protiv

nekanjivosti meunarodnih zloina i podrava rtve u njihovoj potrazi
za pravdom. Organizacija prua pravnu pomo, podnosi sluajeve,
razvija lokalne kapacitete i zagovara agendu ljudskih prava.

TRIAL International je prisutan u BiH od 2008. godine i prua podrku

rtvama tekih krenja ljudskih prava iz rata i njihovim porodicama u
potrazi za pravdom, istinom i reparacijama.

45
 GLAVNO SJEDITE
TRIAL International, P.O Box 5116
1211 Geneva 11, Switzerland
+ 41 22 321 61 10
www.trialinternational.org
info@trialinternational.org

URED U BIH
TRIAL International - ured u BiH, obanija 19
71 000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
+387 33 219 873
www.trial.ba

46
Copyright TRIAL International I Autorica: Kyle Delbyck I Urednice: Adrijana Hanui Beirovi i Selma Korjeni
Grafiki dizajn: Lejla Huremovi I Prevod: Sa izvornog engleskog jezika na B/H/S prevela Aida Spahi