Dr. S. Vidovi, D.

Radoevi : Programiranje I

Sadraj

7.5. OPERATORI U JEZIKU C++

7.5.1. Operator pridruivanja
7.5.1.1. Operatori obnavljajueg pridruivanja
7.5.2. Aritmetiki operatori
7.5.3. Operator dodjele tipa
7.5.4. Logiki operatori
7.5.5. Poredbeni (relacijski) operatori
7.5.6. Bitovni operatori
7.5.7. Operator sizeof
7.5.8. Operator razdvajanja
7.5.9. Uvjetni operator
7.5.10. Operatori za rad s pokazivaima
Dr. S. Vidovi, D. Radoevi : Programiranje I

7.5. Operatori u jeziku C++

7.5.1. Operator pridruivanja

Operatorom pridruivanja mijenja se vrijednost nekog objekta (varijable), pri emu tip objekta
ostaje nepromijenjen. Njime se objektu na lijevoj strani pridruuje neka vrijednost s desne
strane izraza.

primjer:
int i = 5;
i = 3;
cout << i ;

7.5.1.1. Operatori obnavljajueg pridruivanja

Osim operatora =, jezik C++ za aritmetike operatore podrava i operatore obnavljajueg

pridruivanja koji se sastoje od znaka odgovarajueg aritmetikog operatora i znaka
jednakosti.

Operatori obnavljajueg pridruivanja

+= -= *= /= %= >>= <<= ^=

Operatori obnavljajueg pridruivanja omoguuju krae pisanje naredbi:

primjer:

int n = 10;
n += 5;

Drugi red ovog primjera mogao se napisati i ovako:

n = n + 5;

7.5.2. Aritmetiki operatori

Za ugraene tipove podataka (int, float) definirani su osnovni aritmetiki operatori poput
zbrajanja, oduzimanja, mnoenja i dijeljenja. Ti operatori mogu se podijeliti na : unarne, koji
djeluju samo na jedan objekt, te na binarne koji djeluju na dva objekta.

Aritmetiki operatori
+X unarni plus
-X unarni minus
X ++ uveaj nakon
unarni operatori X -- umanji nakon
++X uveaj prije
-- X umanji prije
X+Y zbrajanje
X-Y oduzimanje
Dr. S. Vidovi, D. Radoevi : Programiranje I

binarni operatori X*Y mnoenje

X/Y dijeljenje
X%Y modulo

Osim unarnog plusa i minusa koji mjenaju predznak broja, u jeziku C++ definirani su jo i
unarni operatori za uveavanje (inkrementiranje) i umanjivanje vrijednosti (dekrementiranje)
broja. Operatori -- ili ++ napisani ispred objekta prvo vre operaciju nad njim pa tek onda
dohvaaju njegovu vrijednost, a ako su napisani iza objekta redoslijed je obrnut.

primjer:

int i =1;
cout <<++i;
cout << i;
cout <<i--;
cout <<i;

7.5.3. Operator dodjele tipa

Operatorom dodjele tipa odreujemo da se sa zadanim memorijskim prostorom rukuje kao s

podatkom odreenog, dodijeljenog tipa.

U slijedeem primjeru potrebno je podijeliti dvije cjelobrojne varijable te rezultat pridruiti

realnoj varijabli :

int Brojnik = 1;
int Nazivnik = 4;
float Kvocijent = Brojnik / Nazivnik;
cout << Kvocijent << endl;

Izvoenjem ovog primjera na ekranu e se ispisati nula. Iako je rezultat dijeljenja pridruen
realnoj varijabli, to pridruivanje slijedi tek nakon to je operacija dijeljenja dva cijela broja
zavrena, pa je prevoditelj automatski odbacio decimalna mjesta rezultata.
Za dobivanje tonog rezultata potrebno je koristiti operator dodjele tipa, s njime bi na
primjer izgledao ovako:

primjer:
int Brojnik = 1;
int Nazivnik = 4;
float Kvocijent = (float)Brojnik / (float)Nazivnik;
cout << Kvocijent << endl;

Navoenjem kljunih rijei float u zagradama ispred operanda, njihove vrijednosti pretvaraju
se u decimalne prije operacije dijeljenja, tako da je rezultat korektan (realnog tipa).

7.5.4. Logiki operatori

Logiki operatori koriste se za formiranje sloenih logikih izraza. C++ koristi slijedee
logike operatore :
Dr. S. Vidovi, D. Radoevi : Programiranje I

Logiki operatori
!x logiki komplement
x && y logiki I
x||y logiki ILI

primjer:
enum bool {false,true}; // ako prevoditelj ne podrava tip bool
bool Istina = true;
bool La = false;
cout << (Istina && La) << endl; // 0
cout << (Istina || La) << endl; // 1

Razlikuju se slijedee vrijednosti operanda : 0 - logika la i sve vrijednosti razliite od nule -

logika istina. Rezultat moe biti 0 - logika la ili 1, logika istina.

7.5.5. Poredbeni (relacijski) operatori

Poredbeni operatori koriste se za formiranje jednostavnih logikih izraza. Za razliku od npr.

Pascala operandi moraju biti iskljuivo podaci jednostavnih tipova (numeriki, znakovni,
nabrojivi ili pokazivai). Kao rezultat usporedbe dobiva se logika vrijednost : 0-logika la ili
1- logika istina.

Poredbeni operatori
x<y manje od
x <= y manje ili jednako
x >y vee od
x >= y vee ili jednako
x == y jednako
x != y razliito

primjer:

cout << (5 == 5) << endl; // 1

cout << (5 <= 4) << endl; // 0

7.5.6. Bitovni operatori

C++ omoguuje izravne operacije na pojedinim bitovima cjelobrojnih podataka. Na

raspolaganju je est operatora:

Bitovni operatori
~i komplement
i&j binarni i
i|j binarni ili
i^j iskljuivi ili
i << n pomakni u lijevo
x >> y pomakni u desno

primjer:
Dr. S. Vidovi, D. Radoevi : Programiranje I

unsigned char a = 85;

unsigned char b = ~a; // komplement od a
cout << (int)a << endl; // 85
cout << (int)b << endl; // 170

Primjer e ispisati broj 85 (01010101 binarno) i njegov bitovni komplement, broj 170
(10101010 u binarnom prikazu).

7.5.7. Operator sizeof

Operator sizeof je unarni operator koji kao rezultat daje broj bajtova to ih operand zauzima
u memoriji raunala:

primjer:
cout << Veliina memorije za pohranjivanje podatka tipa int je : << endl;
<< sizeof(int) << bajtova << endl;

Ispisuje se 4;

Operator sizeof primjenjuje se na izraze kod kojih se trai duljina rezultata. Ti izrazi mogu biti
varijable, konstante, pokazivai, reference, polja, korisniki definirane klase, strukture, unije i
objekti.

7.5.8. Operator razdvajanja

Operator razdvajanja, (zarez) koristi se za razdvajanje izraza u naredbama. Izrazi odvojeni

zarezom izvode se postepeno s lijeva nadesno.

primjer:

int i = 10, j = 5;
cout << i << " " << j << endl;

Ispisuje se : 10 5.

7.5.9. Uvjetni operator

Uvjetni operator omoguuje skraeno pisanje jednostavnih selektorskih izraza. Sintaksa je

slijedea:

Uvjetni operator
uvjet ? izraz1 : izraz2 ;

Uvjetni operator radi tako da provjerava uvjet, ako izraz uvjeta daje logiku istinu izraunava
se izraz jedan, u protivnom se izraunava izraz dva.

primjer:
int a,x;
if (x<0)
Dr. S. Vidovi, D. Radoevi : Programiranje I

a=-x
else
a=x;

koritenjem uvjetnog operatora ('?') moe se napisati kao :

int a,x;
a = (x < 0) ? x : x;

Varijabli a pridruuje se -x ako je x manji od nule te x ako je x vei od nule.

7.5.10. Operatori za rad s pokazivaima

* - oznaava pokaziva, odnosno

int *pok;

definira varijablu pok kao pokaziva na dinamiku varijablu tipa int.

& - adresni operator, oznaava adresu nekog podatka. Primjer :

int *pok;
int staticka;
pok = &staticka; // pridruuje pokazivakoj varijabli adresu statike
// varijable

-> operator za pristup lanovima struktura, unija i objekata preko pokazivaa. Primjer:

struct tslog {
int mat_br;
char prez_i_ime[30];
};
tslog staticki_slog,*slog;
slog = &staticki_slog;
slog -> mat_br = 32000;
strcpy (slog -> prez_i_ime, "Mati Mate");

new alokacija memorijskog prostora za dinamiku varijablu. Primjer :

int *pok;
pok = new int;

rezervira se memorijski prostor za dinamiku varijablu tipa int i usmjerava pokaziva pok na
nju.

delete dealokacija memorijskog prostora na koji pokazuje pokaziva. Primjer :

int *pok;
pok = new int; // alokacija memorijskog prostora za dinamiku varijablu
...
delete pok; // dealokacija memorijskog prostora za dinamiku varijablu,