KRATKI KRINI PUT MARIJA I NAA KORIZMA
1. postaja: Isusa osuuju na smrt. A on je smrt pretvorio u ivot. Gospodine, daj da se ne bojim nika-
kvih osuda, jer me sve osude ovoga svijeta prihvaene u Tvome duhu oslobaaju od navezanosti na
prolazno i osiguravaju neprolazno, vjeno.
2. postaja: Isus prima na se kri. Tako je sve nae krieve pretvorio u sredstvo spasenja. Gospodine,
Zahvaljujem Ti na svim krievima i molim Te snage da ih mogu zajedno s Tobom nositi za spasenje
svoje brae i sestara.
3. postaja: Isus pada prvi put pod kriem. Prirodno je pasti pod teretom koji me nadilazi. Ali je isto
tako prirodno ustati i nastaviti ivotni put. Gospodine, daj da me nikada ne obeshrabre padovi, klo-
nua, slabosti i nesigurnosti.
4. postaja: Isus susree svoju svetu Majku. Po njoj je doao na ovaj svijet. Ona je prisutna sada kad
patnjama i smru vraa ovaj svijet Bogu. Gospodine, pridrui i moje patnje svojim i Marijinim pat-
njama, da tako djelotvorno sudjelujem u Tvome djelu spasenja.
5. postaja: imun Cirenac pomae Isusu nositi kri. ovjek pomae Bogu nositi kri, jer tako Bog
hoe. ovjek ovjeku pomae nositi kri, jer je to zakon ljubavi. Gospodine, hvala Ti to mogu s To-
bom nositi kri. Daj da i ja dopustim da mi drugi pomognu nositi moj kri.
6. postaja: Veronika prua Isusu rubac. Isus joj ostavlja utisnuto svoje patniko lice. Samilosnom
ljubavlju prema drugima otkrivam pravo patniko lice brata i sestre. Gospodine, daj mi da imam oka
i srca za patnje drugoga.
7. postaja: Isus pada drugi put pod kriem. Najee klonemo pod svakidanjim teretima i patnja-
ma koje se stalno ponavljaju. Gospodine, daj mi snage da ustrajem do kraja nosei svoj svagdanji
kri.
8. postaja: Isus tjei jeruzalemske ene. Prihvaa njihovu samilost, ali ih upozorava na najvee zlo:
grijeh koji je izvor svih patnja. Gospodine, daj mi takvu samilost koja e mene i svijet mijenjati na
bolje.
9. postaja: Isus pada trei put pod kriem. Teret je za njegova plea prevelik. No njegova ljubav pre-
ma meni i elja da mi smru podari vjeni ivot jo je vea. Gospodine, daj da moja ljubav prema da emo s bolima koje nam nanosi ovaj ivot primiti sve obilje Boje. Kao to je
Tebi i ljudima bude vea od svih patnja.
10. postaja: Isusa svlae. Odijelo Boanske slave odloio je dolaskom na svijet. Sada doputa da
mu skinu i ljudsko odijelo i ljudsko dostojanstvo. Skidanjem odijela otvaraju se rane od bieva i
udaraca. Gospodine, nije je patnja kad sam lien osjeaja ljudskog i kranskog dostojanstva naj-
vea patnja? Ali i najplodonosnija? Naui me tako trpjeti.
11. postaja: Isusa pribijaju na kri. eljezni avli otkrivaju neslomivu snagu Isusove ljubavi kojom je
prikovan uz Oevu volju. Gospodine, daj da i mene moja ljubav prema Tebi prikuje na ivotni kri po
kome se spaavam.
12. postaja: Isus umire na kriu. Isus je umro da ja ivim. Kad s Isusom ivim i umirem na ovom svije-
tu, On mi otvara vrata vjenosti. Gospodine, daj da s Tobom svakodnevno umirem, daj da mi zadnje
umiranje bude poetak vjenog ivota.
13. postaja: Isusa skidaju s kria. Nakon to je izvrio ivotnu zadau vraa se u krilo Majci. Sada ienje i od takvih poasti kojima je podlono i zaraeno vrijeme i drutvo u ko-
moe biti posve njezin. Gospodine, daj da shvatim kako mogu svima pripadati tek onda kad sprem-
no izvravam Od oca povjerenu mi zadau.
14. postaja: Isusa polau u grob. Nada ovjeanstva ulazi u beznae groba. Vie ne smije biti bezna-
a ni u grobu, ni u svijetu, ni u ljudskim srcima. Gospodine, otvori mi oi srca da vidim kako vie
nigdje nema beznaa.
15. postaja: Isus ustaje iz groba. Smrt nije kraj. Ona je prijelaz iz ovoga ivota u drugi. Gospodine,
daj da mi i smrt i patnje budu prijelaz, priprava, preobrazba u vjeni ivot.
KRATKI KRINI PUT
1. postaja: Isusa osuuju na smrt. A on je smrt pretvorio u ivot. Gospodine, daj da se ne bojim nika-
kvih osuda, jer me sve osude ovoga svijeta prihvaene u Tvome duhu oslobaaju od navezanosti na
prolazno i osiguravaju neprolazno, vjeno.
2. postaja: Isus prima na se kri. Tako je sve nae krieve pretvorio u sredstvo spasenja. Gospodine,
Zahvaljujem Ti na svim krievima i molim Te snage da ih mogu zajedno s Tobom nositi za spasenje
svoje brae i sestara.
3. postaja: Isus pada prvi put pod kriem. Prirodno je pasti pod teretom koji me nadilazi. Ali je isto
tako prirodno ustati i nastaviti ivotni put. Gospodine, daj da me nikada ne obeshrabre padovi, klo-
nua, slabosti i nesigurnosti.
4. postaja: Isus susree svoju svetu Majku. Po njoj je doao na ovaj svijet. Ona je prisutna sada kad
patnjama i smru vraa ovaj svijet Bogu. Gospodine, pridrui i moje patnje svojim i Marijinim pat-
njama, da tako djelotvorno sudjelujem u Tvome djelu spasenja.
5. postaja: imun Cirenac pomae Isusu nositi kri. ovjek pomae Bogu nositi kri, jer tako Bog
hoe. ovjek ovjeku pomae nositi kri, jer je to zakon ljubavi. Gospodine, hvala Ti to mogu s To-
bom nositi kri. Daj da i ja dopustim da mi drugi pomognu nositi moj kri.
6. postaja: Veronika prua Isusu rubac. Isus joj ostavlja utisnuto svoje patniko lice. Samilosnom
ljubavlju prema drugima otkrivam pravo patniko lice brata i sestre. Gospodine, daj mi da imam oka
i srca za patnje drugoga.
7. postaja: Isus pada drugi put pod kriem. Najee klonemo pod svakidanjim teretima i patnja-
ma koje se stalno ponavljaju. Gospodine, daj mi snage da ustrajem do kraja nosei svoj svagdanji
kri.
8. postaja: Isus tjei jeruzalemske ene. Prihvaa njihovu samilost, ali ih upozorava na najvee zlo:
grijeh koji je izvor svih patnja. Gospodine, daj mi takvu samilost koja e mene i svijet mijenjati na
bolje.
9. postaja: Isus pada trei put pod kriem. Teret je za njegova plea prevelik. No njegova ljubav pre-
ma meni i elja da mi smru podari vjeni ivot jo je vea. Gospodine, daj da moja ljubav prema da emo s bolima koje nam nanosi ovaj ivot primiti sve obilje Boje. Kao to je
Tebi i ljudima bude vea od svih patnja.
10. postaja: Isusa svlae. Odijelo Boanske slave odloio je dolaskom na svijet. Sada doputa da
mu skinu i ljudsko odijelo i ljudsko dostojanstvo. Skidanjem odijela otvaraju se rane od bieva i
udaraca. Gospodine, nije je patnja kad sam lien osjeaja ljudskog i kranskog dostojanstva naj-
vea patnja? Ali i najplodonosnija? Naui me tako trpjeti.
11. postaja: Isusa pribijaju na kri. eljezni avli otkrivaju neslomivu snagu Isusove ljubavi kojom je
prikovan uz Oevu volju. Gospodine, daj da i mene moja ljubav prema Tebi prikuje na ivotni kri po
kome se spaavam.
12. postaja: Isus umire na kriu. Isus je umro da ja ivim. Kad s Isusom ivim i umirem na ovom svije-
tu, On mi otvara vrata vjenosti. Gospodine, daj da s Tobom svakodnevno umirem, daj da mi zadnje
umiranje bude poetak vjenog ivota.
13. postaja: Isusa skidaju s kria. Nakon to je izvrio ivotnu zadau vraa se u krilo Majci. Sada ienje i od takvih poasti kojima je podlono i zaraeno vrijeme i drutvo u ko-
moe biti posve njezin. Gospodine, daj da shvatim kako mogu svima pripadati tek onda kad sprem-
no izvravam Od oca povjerenu mi zadau.
14. postaja: Isusa polau u grob. Nada ovjeanstva ulazi u beznae groba. Vie ne smije biti bezna-
a ni u grobu, ni u svijetu, ni u ljudskim srcima. Gospodine, otvori mi oi srca da vidim kako vie
nigdje nema beznaa.
15. postaja: Isus ustaje iz groba. Smrt nije kraj. Ona je prijelaz iz ovoga ivota u drugi. Gospodine,
daj da mi i smrt i patnje budu prijelaz, priprava, preobrazba u vjeni ivot.
Marijin ivot bio je veliki koriz-
meni hod, tj. velika priprava za
sredinji dogaaj povijesti spa-
senja. Zato je taj hod bio hod
iekivanja u vjeri da Bog ostvari
svoj spasenjski naum. Marija je
trebala svoje bie sjediniti i s
Ocem i sa Sinom. Postaje tako
putokaz u korizmenom hodu sva-
kog vjernika, koji pretpostavlja
da je korizmeni hod bitno obilje-
en odricanjem i spremnou na
rtvu. No, korizmeni hod ima
smisla prije svega to je proet
vjerom i nastojanjem sjedinjenja
vlastite volje s Oevom. Naa
korizma ima smisla ako po vjeri pristajemo na djelo spasenja, te vlastito suobli-
enje osjeajima Oca nebeskoga. Marija nam je postala model vjere i prototip
odricanja, jer je bila do kraja vjerna svemu to je Gospodin od nje traio. Za nju
moemo rei da je pramajka vjere, jer je Abrahamovu vjeru dovela do punine. Po-
put Abrahama prihvatila je vjeru, s time da je ona cjelovitije sudjelovala u rtvi
kojoj je bio nagovjetaj Izakovo rtvovanje. Stoga u hodu za Pramajkom vjere na-
a korizma treba biti korizma vjere i odricanja. Samo ako nauimo podlagati se
Bogu u svemu to inimo i odricati se u vjeri i onog najsvetijeg to nam daje, on-
to bila nagrada i hrana Marijine vjere, treba postati i nama motivacijska pokre-
taka snaga. Stoga i danas ne moe se nazvati kraninom ni misliti da ispravno
i ozbiljno ivi korizmu onaj tko ne ide za Isusom ozbiljnou vjere kojom je ila
Marija. U protivnom, ako ne bismo razumjeli da Bog zove svakoga od nas u osob-
no i prisno zajednitvo, moglo bi se dogoditi da korizma postane samo izvanjski
okvir bez sadraja od kojeg nemamo nikakve duhovne koristi, niti dajemo plodo-
ve za spas svijeta. Tko se ne odgaja primjerom Marijine vjere i odricanja, ne mo-
e razumjeti bit korizme, ni zahtjeve koje Bog stavlja pred ovjeka. I kao to je
Marija jasno gledala prema budunosti, poziva i nas da i sami bistrimo svoj pog-
led vjerom, oslobaajui se navezanosti na zemaljsko i odbijajui zemaljskim
interesima uprljati darovanu nam svetost ivota. Neka stoga za nas korizma bude
jem ivimo, koje ne samo da ne eli ii putem odgoja vjere, nego uope ne prizna-
je odgojne vrijednosti ivota vjere. Stavimo se pod okrilje Marijino i brodimo od-
vano na ovom nemirnu moru, jer s darom vjere koji primismo i kojemu je ona u
zaetku, jasno motrimo obzorja uskrsnua s kojima emo se sastati kad zavri
korizma ovozemnog ivota.
MARIJA I NAA KORIZMA
Marijin ivot bio je veliki koriz-
meni hod, tj. velika priprava za
sredinji dogaaj povijesti spa-
senja. Zato je taj hod bio hod
iekivanja u vjeri da Bog ostvari
svoj spasenjski naum. Marija je
trebala svoje bie sjediniti i s
Ocem i sa Sinom. Postaje tako
putokaz u korizmenom hodu sva-
kog vjernika, koji pretpostavlja
da je korizmeni hod bitno obilje-
en odricanjem i spremnou na
rtvu. No, korizmeni hod ima
smisla prije svega to je proet
vjerom i nastojanjem sjedinjenja
vlastite volje s Oevom. Naa
korizma ima smisla ako po vjeri pristajemo na djelo spasenja, te vlastito suobli-
enje osjeajima Oca nebeskoga. Marija nam je postala model vjere i prototip
odricanja, jer je bila do kraja vjerna svemu to je Gospodin od nje traio. Za nju
moemo rei da je pramajka vjere, jer je Abrahamovu vjeru dovela do punine. Po-
put Abrahama prihvatila je vjeru, s time da je ona cjelovitije sudjelovala u rtvi
kojoj je bio nagovjetaj Izakovo rtvovanje. Stoga u hodu za Pramajkom vjere na-
a korizma treba biti korizma vjere i odricanja. Samo ako nauimo podlagati se
Bogu u svemu to inimo i odricati se u vjeri i onog najsvetijeg to nam daje, on-
to bila nagrada i hrana Marijine vjere, treba postati i nama motivacijska pokre-
taka snaga. Stoga i danas ne moe se nazvati kraninom ni misliti da ispravno
i ozbiljno ivi korizmu onaj tko ne ide za Isusom ozbiljnou vjere kojom je ila
Marija. U protivnom, ako ne bismo razumjeli da Bog zove svakoga od nas u osob-
no i prisno zajednitvo, moglo bi se dogoditi da korizma postane samo izvanjski
okvir bez sadraja od kojeg nemamo nikakve duhovne koristi, niti dajemo plodo-
ve za spas svijeta. Tko se ne odgaja primjerom Marijine vjere i odricanja, ne mo-
e razumjeti bit korizme, ni zahtjeve koje Bog stavlja pred ovjeka. I kao to je
Marija jasno gledala prema budunosti, poziva i nas da i sami bistrimo svoj pog-
led vjerom, oslobaajui se navezanosti na zemaljsko i odbijajui zemaljskim
interesima uprljati darovanu nam svetost ivota. Neka stoga za nas korizma bude
jem ivimo, koje ne samo da ne eli ii putem odgoja vjere, nego uope ne prizna-
je odgojne vrijednosti ivota vjere. Stavimo se pod okrilje Marijino i brodimo od-
vano na ovom nemirnu moru, jer s darom vjere koji primismo i kojemu je ona u
zaetku, jasno motrimo obzorja uskrsnua s kojima emo se sastati kad zavri
korizma ovozemnog ivota.
 Biblijska itanja za nedjelju: 8 kroz godinu A
Kada je nastao Krini put i to znai u liturgijskoj godini
USUSRET DANU GOSPODNJEM
O pobonosti krinog puta
Ne budite dakle zabrinuti za sutra. Sutra e se samo brinuti za se.
Sama pobonost krinog puta odgovara spome- Dosta je svakom danu zla njegova. (Mt 6, 34)
nutom vremenu korizme, ali ne i njezinom vre-
nju u korizmene nedjelje koje ne bi smjele biti Prvo itanje: vi vredniji od njih? A tko od vas odluiti se potpuno za Boga.
Izaija 49,14-15 zabrinutou moe svome stasu Novac esto ima brutalno
izjednaene ili ak zamijenjene nikakvim po- Sion ree: "Gospodin me ostavi, dodati jedan lakat? I za odijelo gospodstvo nad nama. Zbog
kornikim obiljejem pa tako ni pobonou Gospod me zaboravi!" "Moe li to ste zabrinuti? Promotrite novca ratuju meusobno obitelji i
krinog puta. Korizmeno bogosluje je u naoj ena zaboraviti svoje dojene, ne poljske ljiljane, kako rastu! Ne nacije: zbog novca bivaju
vjernikoj tradiciji obiljeeno snanim peatom imat suuti za edo utrobe svoje? mue se niti predu. A kaem vam: rtvovani slabi i ponekad i cijeli
pobonosti. Jedna od tipinih korizmenih pobo- Pa kad bi koja i zaboravila, tebe Ni Salomon se u svoj svojoj slavi narodi. Na je svijet zamijenio
nosti je krini put. Krini put, kao jedna od ja zaboraviti neu!" ne zaodjenu kao jedan od njih. Pa skrbnitvo religije za tiranstvo
najrairenijih i najomiljenijih molitava zapad- Drugo itanje: ako travu poljsku, koja danas jest novca. To pree se ini Isusovo
1. Korinanima 4,1-5 a sutra se u pe baca, Bog tako upozorenje, da budemo paljivi,
nog kranstva, izraz je suivljavanja s Kristo- Brao i sestre! Neka nas svatko odijeva, nee li jo vie vas, kome sluimo. Krajnje je vrijeme,
vom mukom i smru. To je zapravo obiaj ozna- smatra slubenicima Kristovim i malovjerni? Nemojte dakle da stvari pokorimo sebi, prije
avanja, oslikavanja ili graenja mjesta upraviteljima otajstava Bojih. A zabrinuto govoriti: 'to emo nego nas one sebi pokore.
(postaja) u spomen na pojedine dijelove Kristo- od upravitelja iziskuje se jesti?' ili: 'to emo piti?' ili: 'U Vrijeme je, odbaciti okove
ve muke, a pobonost se odvija virtualnim ho- napokon da budu vjerni. Meni to emo se obui?' Ta sve to Mamona i slobodno prionuti uz
dom kroz etape krinog puta i simbolinim pro- pak nije nimalo do toga da me pogani itu. Zna Otac va nebeski onoga, povjeriti se onome, koji
ivljavanjem Kristovih posljednjih zemaljskih sudite vi ili bilo koji ljudski sud; a da vam je sve to potrebno. Traite nikad ne prolazi i koji se nikad ne
ni ja sam sebe ne sudim. Doista, stoga najprije Kraljevstvo i mijenja. Vrijeme je, osloniti se na
trenutaka, uz molitvu i meditaciju. to se tie povijesnog nastanka, pobonost niega sebi nisam svjestan, no pravednost njegovu, a sve e vam onoga, koji nas nikad ne ostavlja.
krinog puta (lat. via crucis ili via dolorosa) nikla je izravno iz Bojeg naroda i pr- time nisam opravdan: moj je se ostalo dodati. Ne budite dakle Briljivost je Boja enska strana:
votno je, naime, u svom jednostavnijem obliku, nastala u Jeruzalemu, kao simbol sudac Gospodin. Zato ne sudite zabrinuti za sutra. Sutra e se kao to ena grli i s ljubavlju
Crkve - hodoasnice. Krini put se, pod franjevakim utjecajem, pojavio na Zapa- nita prije vremena dok ne doe samo brinuti za se. Dosta je obasiplje svoje dijete, tako nas
du krajem srednjeg vijeka. Kao plod srednjovjekovnog zanimanja za hodoaa Gospodin koji e iznijeti na svakom danu zla njegova." Bog zamotava u svoju ljubav i
na sveta mjesta i brige za njih, imitiranjem su se u Europi poele podizati i urei- vidjelo to je sakriveno u tami i Za razmiljanje: brigu i poziva, ostaviti pri njemu
vati "Kalvarije", brda sa slinim krinim postajama. razotkriti nakane srdaca. I tada "Blago siromasima u duhu!" sve svoje brige i potrebe. Novac je
e svatko primiti pohvalu od kako bismo mogli upoznati irinu pri tom skoro nepremostiva
Boga dananjeg odlomka pisma, zapreka koja nas od njega
Kako se razvijala pobonost? Tako se u 15. i 16. stoljeu na nekoliko mjesta u Evanelje: moramo se podsjetiti poetka razdvaja. A ipak bez novca ne
Europi (Messina, Nrnberg itd.) javljaju reprodukcije svetih mjesta. Sadravale su Matej 6,24-34 propovijedi na gori. Tamo je moemo ivjeti. Kako se dakle
po sedam postaja, a razmak izmeu njih bio je identian povijesnom Kristovom U ono vrijeme: Ree Isus svojim govorio "siromasima". to njime sluiti a ne postati njegov
putu boli, kako bi hodoasnici to vjernije doivjeli Kristovu muku, iako nisu (bili) uenicima: "Nitko ne moe siromatvo znai, objanjava Isus rob? Novac mora postati alat,
u Svetoj zemlji. Izvorno mjesto krinog puta je na otvorenom prostoru, gdje je sluiti dvojici gospodara. Ili e u dananjem izlaganju. Nitko ne kojim se moemo posluiti i tako
jedino mogue u punoj mjeri doivjeti stvarnost puta za Isusom, kao izriaj nas- jednoga mrziti, a drugoga ljubiti; moe sluiti dvojici gospodara, dovriti Boji svijet i njegovo
ili e uz jednoga prianjati, a nitko se ne moe odluiti za Boga stvorenje. Boja je ponuda i
ljedovanja njegovog puta. Zanimljivo je spomenuti kako je ova pobonost nasta- drugoga prezirati. Ne moete i stavljati novac na prvo mjesto. njegov izazov naoj vjeri, usred
la u vremenima kad obian puk nije mogao djelatno sudjelovati u liturgiji Crkve, sluiti Bogu i bogatstvu. Zato vam Ako je kraljevstvo Boje blizu, ako nesigurnosti ivota ivjeti u Bojoj
pa je za svoju duu imao pobonosti u kojima je, za razliku od slubene liturgije, kaem: Ne budite zabrinuti za je ono po Isusu ve na tajanstven sigurnosti i tolike tisue malih
mogao i sam djelatno sudjelovati te koje su, uz to, bile na razumljivom narodnom ivot svoj: to ete jesti, to ete nain prisutno, onda je od svakodnevnih briga zamijeniti za
jeziku. Danas postaje krinog puta oznaavaju niz od etrnaest slika ili skulptura piti; ni za tijelo svoje: u to ete posebne vanosti, da se bez jednu: brigu za Boje kraljevstvo i
koje predstavljaju etrnaest razliitih prizora Kristove pasije. Broj postaja kri- se obui. Zar ivot nije vredniji od kompromisa za Boga odluimo, i njegovu pravednost. Jesmo li
nog puta se tijekom povijesti mijenjao: varirao je od sedam do trideset, da bi se u jela i tijelo od odijela? Pogledajte u punom povjerenju njegovom spremni ii tim putem?
ptice nebeske! Ne siju, ne anju spasiteljskom naumu, samo
17. stoljeu ustalio na etrnaest postaja kada se zapravo ustalio i njihov ikonog- niti sabiru u itnice, pa ipak ih Njemu sluimo. Upravo nam
rafsko-programski okvir. hrani va nebeski Otac. Zar niste naime novac esto ograniava,

Biblijska itanja za nedjelju: 8 kroz godinu A

Kada je nastao Krini put i to znai u liturgijskoj godini
USUSRET DANU GOSPODNJEM
O pobonosti krinog puta
Ne budite dakle zabrinuti za sutra. Sutra e se samo brinuti za se.
Sama pobonost krinog puta odgovara spome- Dosta je svakom danu zla njegova. (Mt 6, 34)
nutom vremenu korizme, ali ne i njezinom vre-
nju u korizmene nedjelje koje ne bi smjele biti Prvo itanje: vi vredniji od njih? A tko od vas odluiti se potpuno za Boga.
Izaija 49,14-15 zabrinutou moe svome stasu Novac esto ima brutalno
izjednaene ili ak zamijenjene nikakvim po- Sion ree: "Gospodin me ostavi, dodati jedan lakat? I za odijelo gospodstvo nad nama. Zbog
kornikim obiljejem pa tako ni pobonou Gospod me zaboravi!" "Moe li to ste zabrinuti? Promotrite novca ratuju meusobno obitelji i
krinog puta. Korizmeno bogosluje je u naoj ena zaboraviti svoje dojene, ne poljske ljiljane, kako rastu! Ne nacije: zbog novca bivaju
vjernikoj tradiciji obiljeeno snanim peatom imat suuti za edo utrobe svoje? mue se niti predu. A kaem vam: rtvovani slabi i ponekad i cijeli
pobonosti. Jedna od tipinih korizmenih pobo- Pa kad bi koja i zaboravila, tebe Ni Salomon se u svoj svojoj slavi narodi. Na je svijet zamijenio
nosti je krini put. Krini put, kao jedna od ja zaboraviti neu!" ne zaodjenu kao jedan od njih. Pa skrbnitvo religije za tiranstvo
najrairenijih i najomiljenijih molitava zapad- Drugo itanje: ako travu poljsku, koja danas jest novca. To pree se ini Isusovo
1. Korinanima 4,1-5 a sutra se u pe baca, Bog tako upozorenje, da budemo paljivi,
nog kranstva, izraz je suivljavanja s Kristo- Brao i sestre! Neka nas svatko odijeva, nee li jo vie vas, kome sluimo. Krajnje je vrijeme,
vom mukom i smru. To je zapravo obiaj ozna- smatra slubenicima Kristovim i malovjerni? Nemojte dakle da stvari pokorimo sebi, prije
avanja, oslikavanja ili graenja mjesta upraviteljima otajstava Bojih. A zabrinuto govoriti: 'to emo nego nas one sebi pokore.
(postaja) u spomen na pojedine dijelove Kristo- od upravitelja iziskuje se jesti?' ili: 'to emo piti?' ili: 'U Vrijeme je, odbaciti okove
ve muke, a pobonost se odvija virtualnim ho- napokon da budu vjerni. Meni to emo se obui?' Ta sve to Mamona i slobodno prionuti uz
dom kroz etape krinog puta i simbolinim pro- pak nije nimalo do toga da me pogani itu. Zna Otac va nebeski onoga, povjeriti se onome, koji
ivljavanjem Kristovih posljednjih zemaljskih sudite vi ili bilo koji ljudski sud; a da vam je sve to potrebno. Traite nikad ne prolazi i koji se nikad ne
ni ja sam sebe ne sudim. Doista, stoga najprije Kraljevstvo i mijenja. Vrijeme je, osloniti se na
trenutaka, uz molitvu i meditaciju. to se tie povijesnog nastanka, pobonost niega sebi nisam svjestan, no pravednost njegovu, a sve e vam onoga, koji nas nikad ne ostavlja.
krinog puta (lat. via crucis ili via dolorosa) nikla je izravno iz Bojeg naroda i pr- time nisam opravdan: moj je se ostalo dodati. Ne budite dakle Briljivost je Boja enska strana:
votno je, naime, u svom jednostavnijem obliku, nastala u Jeruzalemu, kao simbol sudac Gospodin. Zato ne sudite zabrinuti za sutra. Sutra e se kao to ena grli i s ljubavlju
Crkve - hodoasnice. Krini put se, pod franjevakim utjecajem, pojavio na Zapa- nita prije vremena dok ne doe samo brinuti za se. Dosta je obasiplje svoje dijete, tako nas
du krajem srednjeg vijeka. Kao plod srednjovjekovnog zanimanja za hodoaa Gospodin koji e iznijeti na svakom danu zla njegova." Bog zamotava u svoju ljubav i
na sveta mjesta i brige za njih, imitiranjem su se u Europi poele podizati i urei- vidjelo to je sakriveno u tami i Za razmiljanje: brigu i poziva, ostaviti pri njemu
vati "Kalvarije", brda sa slinim krinim postajama. razotkriti nakane srdaca. I tada "Blago siromasima u duhu!" sve svoje brige i potrebe. Novac je
e svatko primiti pohvalu od kako bismo mogli upoznati irinu pri tom skoro nepremostiva
Boga dananjeg odlomka pisma, zapreka koja nas od njega
Kako se razvijala pobonost? Tako se u 15. i 16. stoljeu na nekoliko mjesta u Evanelje: moramo se podsjetiti poetka razdvaja. A ipak bez novca ne
Europi (Messina, Nrnberg itd.) javljaju reprodukcije svetih mjesta. Sadravale su Matej 6,24-34 propovijedi na gori. Tamo je moemo ivjeti. Kako se dakle
po sedam postaja, a razmak izmeu njih bio je identian povijesnom Kristovom U ono vrijeme: Ree Isus svojim govorio "siromasima". to njime sluiti a ne postati njegov
putu boli, kako bi hodoasnici to vjernije doivjeli Kristovu muku, iako nisu (bili) uenicima: "Nitko ne moe siromatvo znai, objanjava Isus rob? Novac mora postati alat,
u Svetoj zemlji. Izvorno mjesto krinog puta je na otvorenom prostoru, gdje je sluiti dvojici gospodara. Ili e u dananjem izlaganju. Nitko ne kojim se moemo posluiti i tako
jedino mogue u punoj mjeri doivjeti stvarnost puta za Isusom, kao izriaj nas- jednoga mrziti, a drugoga ljubiti; moe sluiti dvojici gospodara, dovriti Boji svijet i njegovo
ili e uz jednoga prianjati, a nitko se ne moe odluiti za Boga stvorenje. Boja je ponuda i
ljedovanja njegovog puta. Zanimljivo je spomenuti kako je ova pobonost nasta- drugoga prezirati. Ne moete i stavljati novac na prvo mjesto. njegov izazov naoj vjeri, usred
la u vremenima kad obian puk nije mogao djelatno sudjelovati u liturgiji Crkve, sluiti Bogu i bogatstvu. Zato vam Ako je kraljevstvo Boje blizu, ako nesigurnosti ivota ivjeti u Bojoj
pa je za svoju duu imao pobonosti u kojima je, za razliku od slubene liturgije, kaem: Ne budite zabrinuti za je ono po Isusu ve na tajanstven sigurnosti i tolike tisue malih
mogao i sam djelatno sudjelovati te koje su, uz to, bile na razumljivom narodnom ivot svoj: to ete jesti, to ete nain prisutno, onda je od svakodnevnih briga zamijeniti za
jeziku. Danas postaje krinog puta oznaavaju niz od etrnaest slika ili skulptura piti; ni za tijelo svoje: u to ete posebne vanosti, da se bez jednu: brigu za Boje kraljevstvo i
koje predstavljaju etrnaest razliitih prizora Kristove pasije. Broj postaja kri- se obui. Zar ivot nije vredniji od kompromisa za Boga odluimo, i njegovu pravednost. Jesmo li
nog puta se tijekom povijesti mijenjao: varirao je od sedam do trideset, da bi se u jela i tijelo od odijela? Pogledajte u punom povjerenju njegovom spremni ii tim putem?
ptice nebeske! Ne siju, ne anju spasiteljskom naumu, samo
17. stoljeu ustalio na etrnaest postaja kada se zapravo ustalio i njihov ikonog- niti sabiru u itnice, pa ipak ih Njemu sluimo. Upravo nam
rafsko-programski okvir. hrani va nebeski Otac. Zar niste naime novac esto ograniava,
 Pepelnica ili ista srijeda
Pepelnicom ili istom srijedom zapoinje korizma (etrdesetodnevnica),
odnosno vrijeme od 40 dana (ne raunajui nedjelje) posebnog oblika po-
kornike priprave za uskrslog Gospodina. Pepelnica tako svojom simboli-
kom ima ne samo individualni karakter obraenja, nego i socijalni, jer je
rije o svojevrsnom pozivu na ope obraenje i promjenu ponaanja, odnos-
no odbacivanja svega onoga to nas ini manje kranima u izvornom smis-
lu i prianjanje uz sve ono pozitivno to bi trebalo biti istinski identitet sva-
kog kranina i cijele Crkve. I sami nazivi Pepelnica i ista srijeda imaju
svoju simboliku, koja nas poziva na dublje promiljanje i promjenu srca.
Pepelnica tako svoj naziv vue iz obreda pepeljanja, odnosno tada sveenik
vjernike posipa pepelom po glavi ili im, ve prema obiajima kraja, pepelom pravi znak kria na elu, i
pri tome izgovara rijei: Obratite se i vjerujte evanelju, ili pak, takoer ovisno o kraju, govori rijei iz
ranijih obrednika: Sjeti se, ovjee, da si prah i da e se u prah vratiti. Poneki e sveenik kombini-
rati i jedne i druge rijei, pa e tako primjerice, dok pepelja, nad nekim vjernicima izgovarati jedne, a
nad drugima druge. Pepeo kojim se vjernici posipaju ili im se pepelom kria elo, dobiva se od spaljenih
granica prologodinje Cvjetnice. Na takav nain sveani Kristov ulazak u Jeruzalem i klicanje naroda,
kao i poetak Kristove muke, koje slavimo na Cvjetnicu, bivaju sada posipanjem pepela na istu srijedu
svojevrsni podsjetnik na Kristovu patnju i nau spremnost sudjelovati svojim malim odricanjima u toj
Kristovoj rtvi. Posipanje pepela u kranskoj tradiciji oznaava pokoru i spremnost na novi ivot. Upra-
vo nas na to podsjeaju rijei: Obratite se i vjerujte evanelju. Kako Pepelnica uvijek pada u srijedu i
kako je rije o pozivu na unutranje ienje, jasno je zato se naziva i ista srijeda. Kako bi se naglasio
pokorniki karakter iste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, zapovjedni post i nemrs, ega se krani
uglavnom pridravaju, ali postaje sve uoljivije kako se to ini vie iz folklora i nekakvih drugotnih razlo-
ga, a manje iz elje za stvarnom pokorom. Drugim rijeima, obino se ne mrsi, ali ba i ne posti. Naime,
post kao pojam oznaava da se vjernik toga dana moe najesti samo jednom do sita, a nemrs oznaava
da se tada ne jede meso (u praksi obino jo uz to ni mlijeko, jaja i mlijeni proizvodi). Naglasak je,
dakle, na umjerenosti u hrani, tovie praktiki gladovanju toga dana, ali toga se vjernici zapravo prili-
no slabo pridravaju, iako se meso najee ne jede. Iako Crkva niti moe, niti hoe nekome nareivati
ili neto odreivati, nego samo preporuuje (pa i onda kada je to izreeno u formi imperativa) i ostavlja
svakom na slobodnu volju hoe li se toga pridravati ili ne, bez ikakvih sankcija, ipak Crkva propisuje
da post obvezuje sve vjernike katolike od navrene 18. do zapoete 60. godine ivota, dok nemrs
obvezuje sve katolike koji su navrili 14 godina ivota u sve petke, a napose korizmene, osim onda
kada na taj dan padne svetkovina. Dakako, pri tome se itekako vodi rauna o specifinim situacijama,
koje niti post niti nemrs ne obvezuju, a rije je npr. o bolesnicima, trudnicama i dojiljama, putnicima i
nekim drugim osobama kojima, zbog oteanih okolnosti u kojima se nalaze, nije lako postiti i ne mrsiti.
U takvim se okolnostima preporuuje, ako je to fiziki mogue, da se post zamijeni nekim drugim dje-
lom pokore ili dobrim djelom. ista srijeda je dan koji nas poziva uistinu postajati svakim danom sve
vie i vie Boja djeca, odnosno kroz naredno vrijeme korizme nastojati mijenjati vlastito ponaanje, i to
kroz dva vida: s jedne strane zauzetijim nastojanjem oko odbacivanja svih onih osobnih mana koje jasno
uviamo i za koje itekako osjeamo da nas ine manje ljudima u punom smislu rijei, a s druge strane u
nastojanju oko opredjeljivanja za dobro, za pozitivnosti, za pomaganje drugima, za osjeaj prema ljudi-
ma u potrebi itd. U tom je smislu vano ne zanemariti ni jedan ni drugi vid, odnosno vano je i odrei se
neega (onoga to nas kalja u ljudskom dostojanstvu) i opredijeliti se za neto (initi dobro).Uz post i
pokoru, Crkva e zato posebno naglaavati i vrijednost molitve, kako osobne, tako i zajednike, jer je
zasigurno da e nam kroz nastojanja oko tog vida duhovne izgradnje i sama pokora biti laka, smisleni-
ja i u tom smislu korisnija. Takoer e nam na takav nain hod kroz korizmu biti vri i unutranje rado-
sniji, te time na kraju i smisao Velikog tjedna i Kristova uskrsnua jasniji i radosniji.
Pepelnica ili ista srijeda
Pepelnicom ili istom srijedom zapoinje korizma (etrdesetodnevnica),
odnosno vrijeme od 40 dana (ne raunajui nedjelje) posebnog oblika po-
kornike priprave za uskrslog Gospodina. Pepelnica tako svojom simboli-
kom ima ne samo individualni karakter obraenja, nego i socijalni, jer je
rije o svojevrsnom pozivu na ope obraenje i promjenu ponaanja, odnos-
no odbacivanja svega onoga to nas ini manje kranima u izvornom smis-
lu i prianjanje uz sve ono pozitivno to bi trebalo biti istinski identitet sva-
kog kranina i cijele Crkve. I sami nazivi Pepelnica i ista srijeda imaju
svoju simboliku, koja nas poziva na dublje promiljanje i promjenu srca.
Pepelnica tako svoj naziv vue iz obreda pepeljanja, odnosno tada sveenik
vjernike posipa pepelom po glavi ili im, ve prema obiajima kraja, pepelom pravi znak kria na elu, i
pri tome izgovara rijei: Obratite se i vjerujte evanelju, ili pak, takoer ovisno o kraju, govori rijei iz
ranijih obrednika: Sjeti se, ovjee, da si prah i da e se u prah vratiti. Poneki e sveenik kombini-
rati i jedne i druge rijei, pa e tako primjerice, dok pepelja, nad nekim vjernicima izgovarati jedne, a
nad drugima druge. Pepeo kojim se vjernici posipaju ili im se pepelom kria elo, dobiva se od spaljenih
granica prologodinje Cvjetnice. Na takav nain sveani Kristov ulazak u Jeruzalem i klicanje naroda,
kao i poetak Kristove muke, koje slavimo na Cvjetnicu, bivaju sada posipanjem pepela na istu srijedu
svojevrsni podsjetnik na Kristovu patnju i nau spremnost sudjelovati svojim malim odricanjima u toj
Kristovoj rtvi. Posipanje pepela u kranskoj tradiciji oznaava pokoru i spremnost na novi ivot. Upra-
vo nas na to podsjeaju rijei: Obratite se i vjerujte evanelju. Kako Pepelnica uvijek pada u srijedu i
kako je rije o pozivu na unutranje ienje, jasno je zato se naziva i ista srijeda. Kako bi se naglasio
pokorniki karakter iste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, zapovjedni post i nemrs, ega se krani
uglavnom pridravaju, ali postaje sve uoljivije kako se to ini vie iz folklora i nekakvih drugotnih razlo-
ga, a manje iz elje za stvarnom pokorom. Drugim rijeima, obino se ne mrsi, ali ba i ne posti. Naime,
post kao pojam oznaava da se vjernik toga dana moe najesti samo jednom do sita, a nemrs oznaava
da se tada ne jede meso (u praksi obino jo uz to ni mlijeko, jaja i mlijeni proizvodi). Naglasak je,
dakle, na umjerenosti u hrani, tovie praktiki gladovanju toga dana, ali toga se vjernici zapravo prili-
no slabo pridravaju, iako se meso najee ne jede. Iako Crkva niti moe, niti hoe nekome nareivati
ili neto odreivati, nego samo preporuuje (pa i onda kada je to izreeno u formi imperativa) i ostavlja
svakom na slobodnu volju hoe li se toga pridravati ili ne, bez ikakvih sankcija, ipak Crkva propisuje
da post obvezuje sve vjernike katolike od navrene 18. do zapoete 60. godine ivota, dok nemrs
obvezuje sve katolike koji su navrili 14 godina ivota u sve petke, a napose korizmene, osim onda
kada na taj dan padne svetkovina. Dakako, pri tome se itekako vodi rauna o specifinim situacijama,
koje niti post niti nemrs ne obvezuju, a rije je npr. o bolesnicima, trudnicama i dojiljama, putnicima i
nekim drugim osobama kojima, zbog oteanih okolnosti u kojima se nalaze, nije lako postiti i ne mrsiti.
U takvim se okolnostima preporuuje, ako je to fiziki mogue, da se post zamijeni nekim drugim dje-
lom pokore ili dobrim djelom. ista srijeda je dan koji nas poziva uistinu postajati svakim danom sve
vie i vie Boja djeca, odnosno kroz naredno vrijeme korizme nastojati mijenjati vlastito ponaanje, i to
kroz dva vida: s jedne strane zauzetijim nastojanjem oko odbacivanja svih onih osobnih mana koje jasno
uviamo i za koje itekako osjeamo da nas ine manje ljudima u punom smislu rijei, a s druge strane u
nastojanju oko opredjeljivanja za dobro, za pozitivnosti, za pomaganje drugima, za osjeaj prema ljudi-
ma u potrebi itd. U tom je smislu vano ne zanemariti ni jedan ni drugi vid, odnosno vano je i odrei se
neega (onoga to nas kalja u ljudskom dostojanstvu) i opredijeliti se za neto (initi dobro).Uz post i
pokoru, Crkva e zato posebno naglaavati i vrijednost molitve, kako osobne, tako i zajednike, jer je
zasigurno da e nam kroz nastojanja oko tog vida duhovne izgradnje i sama pokora biti laka, smisleni-
ja i u tom smislu korisnija. Takoer e nam na takav nain hod kroz korizmu biti vri i unutranje rado-
sniji, te time na kraju i smisao Velikog tjedna i Kristova uskrsnua jasniji i radosniji.
I krini put je osvijetljen Kristovim uskrsnuemPostaje su se isprva tovale u
skladu s prizorima opisanima u evaneljima kad govore o putu na Kalvariju
(Isusovo suenje, imun Cirenac koji mu pomae nositi kri, Isusovo svlaenje,
pribijanje na kri, smrt na kriu i polaganje u grob), a potom su nadodane i druge
scene koje se ne spominju u svetopisamskim tekstovima, nego su u pobonost
involvirane iz razliitih krajevnih tradicija. Zahvaljujui tradiciji, nadodane su i
ostale postaje: Isus pada pod teretom kria (tri puta), susree majku i sv. Veroni-
ku, te mrtav biva poloen na majine ruke. to se tie smjetanja pobonosti
krinog puta u liturgijsko vrijeme, sve pobonosti, kao i sama korizma, ostaju
nedoreene ukoliko nisu osvijetljene Kristovim uskrsnuem i nadom u njegov
ponovni dolazak. Ponekad se, naime, korizmeno vrijeme promatra zasebno te
odvojeno od ostatka liturgijske godine pa i samog vazmenog ciklusa. Treba imati
na umu kako etrdesetodnevna korizma pronalazi svoj smisao upravo kao dio
vazmenog ciklusa. Korizma, dakle, nije zasebno vrijeme nego uvod i priprava za
slavlje pashalnog otajstva. Sama pobonost krinog puta odgovara spomenutom
vremenu korizme, ali ne i njezinom vrenju u korizmene nedjelje koje ne bi smje-
le biti izjednaene ili ak zamijenjene nikakvim pokornikim obiljejem pa tako
ni pobonou krinog puta.
Krini put u liturgijskom prostoruto se tie smjetanja pobonosti krinog pu-
ta u odreeni liturgijski prostor, prostorno smjetanje umjetnikog prikaza kri-
nog puta (i samog vrenja pobonosti) u zatvoreni i skueni prostor omanje crkvi-
ce nije idealno mjesto za takvu pobonost. Potrebno je imati na umu originalni
ambijent jeruzalemskog krinog puta, gdje je krini put bio stvarni hod od posta-
je do postaje i koji je simbolizirao "putujuu" Crkvu. Smisao pobonosti krinog
puta je u tome da, razmatrajui muku i smrt, nasljedujemo Krista na njegovom
putu. Ukoliko se pobonost krinog puta svodi na prostorno neugodno i otajstve-
no nedoivljeno promiljanje Kristove muke, onda je ona u veoj mjeri liena ob-
rednog i, to je najvanije, putnog izriaja bez kojega je sama pobonost krinog
puta skoro pa besmislena. Suivljavajui se s liturgijom korizmenog i uskrsnog
vremena, lako emo shvatiti da korizmeni put kria prolaskom kroz liturgijsko
slavlje otajstva muke, smrti i us-
krsnua u vazmenom trodnevlju
vodi u uskrsni put svjetla. To je
zapravo najjasniji put ulaska u
otajstvo vjere, koje iskreno ispovi-
jedamo i nastojimo ivjeti.
I krini put je osvijetljen Kristovim uskrsnuemPostaje su se isprva tovale u
skladu s prizorima opisanima u evaneljima kad govore o putu na Kalvariju
(Isusovo suenje, imun Cirenac koji mu pomae nositi kri, Isusovo svlaenje,
pribijanje na kri, smrt na kriu i polaganje u grob), a potom su nadodane i druge
scene koje se ne spominju u svetopisamskim tekstovima, nego su u pobonost
involvirane iz razliitih krajevnih tradicija. Zahvaljujui tradiciji, nadodane su i
ostale postaje: Isus pada pod teretom kria (tri puta), susree majku i sv. Veroni-
ku, te mrtav biva poloen na majine ruke. to se tie smjetanja pobonosti
krinog puta u liturgijsko vrijeme, sve pobonosti, kao i sama korizma, ostaju
nedoreene ukoliko nisu osvijetljene Kristovim uskrsnuem i nadom u njegov
ponovni dolazak. Ponekad se, naime, korizmeno vrijeme promatra zasebno te
odvojeno od ostatka liturgijske godine pa i samog vazmenog ciklusa. Treba imati
na umu kako etrdesetodnevna korizma pronalazi svoj smisao upravo kao dio
vazmenog ciklusa. Korizma, dakle, nije zasebno vrijeme nego uvod i priprava za
slavlje pashalnog otajstva. Sama pobonost krinog puta odgovara spomenutom
vremenu korizme, ali ne i njezinom vrenju u korizmene nedjelje koje ne bi smje-
le biti izjednaene ili ak zamijenjene nikakvim pokornikim obiljejem pa tako
ni pobonou krinog puta.
Krini put u liturgijskom prostoruto se tie smjetanja pobonosti krinog pu-
ta u odreeni liturgijski prostor, prostorno smjetanje umjetnikog prikaza kri-
nog puta (i samog vrenja pobonosti) u zatvoreni i skueni prostor omanje crkvi-
ce nije idealno mjesto za takvu pobonost. Potrebno je imati na umu originalni
ambijent jeruzalemskog krinog puta, gdje je krini put bio stvarni hod od posta-
je do postaje i koji je simbolizirao "putujuu" Crkvu. Smisao pobonosti krinog
puta je u tome da, razmatrajui muku i smrt, nasljedujemo Krista na njegovom
putu. Ukoliko se pobonost krinog puta svodi na prostorno neugodno i otajstve-
no nedoivljeno promiljanje Kristove muke, onda je ona u veoj mjeri liena ob-
rednog i, to je najvanije, putnog izriaja bez kojega je sama pobonost krinog
puta skoro pa besmislena. Suivljavajui se s liturgijom korizmenog i uskrsnog
vremena, lako emo shvatiti da korizmeni put kria prolaskom kroz liturgijsko
slavlje otajstva muke, smrti i us-
krsnua u vazmenom trodnevlju
vodi u uskrsni put svjetla. To je
zapravo najjasniji put ulaska u
otajstvo vjere, koje iskreno ispovi-
jedamo i nastojimo ivjeti.
 RASPORED MISA UPE SV. PETRA
26. 02.- 05. 03. 2017.
PONEDJELJAK, 27. veljae, Sveti Gabrijel od alosne Preporuamo Glas koncila i drugi
Gospe
07:00 sati, misa u Poredju
UTORAK, 28. veljae
07:00 sati, misa u Poredju
SRIJEDA, 1. oujka, PEPELNICA
07:00 sati, misa u Poredju
9:00 sati, misa u crkvi
18:00 sati, misa u crkvi
ETVRTAK, 2. oujka
07:00 sati, misa u Poredju
PETAK, 3. oujka
07:00 sati, misa u Poredju
17:30 sati: pobonost krinog puta
18:00 sati, misa: Fridrih i Antonnija Kovai
SUBOTA, 4. oujka
07:00 sati, misa u Poredju
NEDJELJA, 5. oujka, 1. korizmena
8:00 sati,misa:za sve ive i pokojne upljane
9:00 sati, misa
10:30 sati: pobonost krinog puta
11:00 sati, upna misa: Antonija HaluanBranko
i ob. HaluanMira truklec od Terezije Vuk i
djeceIvan(god) i Emilija HaluanJosip Krolin od
sina Davora s ob.Slava Petrak od kerke Nade s
ob.Antun Jutria od sina eljkaDragica Braun
od Katice Haluan s ob.
RASPORED MISA UPE SV. PETRA
26. 02.- 05. 03. 2017.
PONEDJELJAK, 27. veljae, Sveti Gabrijel od alosne Preporuamo Glas koncila i drugi
Gospe
07:00 sati, misa u Poredju
UTORAK, 28. veljae
07:00 sati, misa u Poredju
SRIJEDA, 1. oujka, PEPELNICA
07:00 sati, misa u Poredju
9:00 sati, misa u crkvi
18:00 sati, misa u crkvi
ETVRTAK, 2. oujka
07:00 sati, misa u Poredju
PETAK, 3. oujka
07:00 sati, misa u Poredju
17:30 sati: pobonost krinog puta
18:00 sati, misa: Fridrih i Antonnija Kovai
SUBOTA, 4. oujka
07:00 sati, misa u Poredju
NEDJELJA, 5. oujka, 1. korizmena
8:00 sati,misa:za sve ive i pokojne upljane
9:00 sati, misa
10:30 sati: pobonost krinog puta
11:00 sati, upna misa: Antonija HaluanBranko
i ob. HaluanMira truklec od Terezije Vuk i
djeceIvan(god) i Emilija HaluanJosip Krolin od
sina Davora s ob.Slava Petrak od kerke Nade s
ob.Antun Jutria od sina eljkaDragica Braun
od Katice Haluan s ob.
UPNE OBAVIJESTI
katoliki tisak.
11. oujka hodoastit emo u svetite
sv. Josipa u Karlovcu gdje e na upni
zbor animirati svetu misu u 11 sati.
Nakon mise ili bi na ruak u jedan od
oblinjih restorana gdje e nam se
pridruiti i bivi upnik Vlado Miki. Na
povratku bi posjetili neku upu ili neko
mjesto. Cijena puta je 120 kuna. Prijaviti
se moete nakon svetih misa ili u upnom
uredu. Prijave su do 8 oujka. Jedan
autobus ima 45 mjesta. Ako e se
popuniti onda emo ii. Polazak bi bio
11.03. u 8 sati ispred crkve.
Misa na pepelnicu u 18 sati je
vjeronauk za krizmanike nakon mise je
prozivka.
Ovaj tjedan prvi je petak u mjesecu te je
ispovijed starih i bolesnih po kuama od
10 sati.
Ministrantski susret je subotom u 10.
Susret za mlade je nedjeljom u 18 sati.
Organizatori susreta mladih u Vukovaru
produili su prijave do 3. oujka. Ako
netko eli ii moe se jo prijaviti jo
danas na susretu mladih.
Agneza, roena Friosciotti, bila je ena iskrene
Smiluj mi se, Boe,
po milosru svome,
po velikom smilovanju
izbrii moje bezakonje!
Operi me svega od moje krivice,
Od grijeha me mojeg oisti!
Gospodine, zapoinjemo
korizmu posta, molitve i
bratske ljubavi.
Udijeli nam jakost protiv
navala duha zloe
i ustrajnost u dobrim djelima!
UPNE OBAVIJESTI
katoliki tisak.
11. oujka hodoastit emo u svetite
sv. Josipa u Karlovcu gdje e na upni
zbor animirati svetu misu u 11 sati.
Nakon mise ili bi na ruak u jedan od
oblinjih restorana gdje e nam se
pridruiti i bivi upnik Vlado Miki. Na
povratku bi posjetili neku upu ili neko
mjesto. Cijena puta je 120 kuna. Prijaviti
se moete nakon svetih misa ili u upnom
uredu. Prijave su do 8 oujka. Jedan
autobus ima 45 mjesta. Ako e se
popuniti onda emo ii. Polazak bi bio
11.03. u 8 sati ispred crkve.
Misa na pepelnicu u 18 sati je
vjeronauk za krizmanike nakon mise je
prozivka.
Ovaj tjedan prvi je petak u mjesecu te je
ispovijed starih i bolesnih po kuama od
10 sati.
Ministrantski susret je subotom u 10.
Susret za mlade je nedjeljom u 18 sati.
Organizatori susreta mladih u Vukovaru
produili su prijave do 3. oujka. Ako
netko eli ii moe se jo prijaviti jo
danas na susretu mladih.
Agneza, roena Friosciotti, bila je ena iskrene
Smiluj mi se, Boe,
po milosru svome,
po velikom smilovanju
izbrii moje bezakonje!
Operi me svega od moje krivice,
Od grijeha me mojeg oisti!
Gospodine, zapoinjemo
korizmu posta, molitve i
bratske ljubavi.
Udijeli nam jakost protiv
navala duha zloe
i ustrajnost u dobrim djelima!
8. nedjelja kroz godinu, LISTI UPE, SV. PETRA, PRI-
LIN. Tel:340-505,091/598-53-58
Broj 14 26. veljae 2017.
https://www.facebook.com/svpetarprislin
27. 02-Sveti Gabrijel od alosne Gospe Marijine kongregacije, posvetivi se Blaenoj
zatinik mladei Gospi. Inae je bio veoma ivahan mladi,
strastven lovac, volio je ples i lijepa odijela. Zato
Sv. Gabrijela od je bilo iznenaenje za mnoge kad su uli da se
odluio za pasioniste. Kraj sve vanjtine u njemu
alosne Gospe
nazivaju Alojzijem je kucalo nevino srce u kojem se mogla roditi i
razrasti klica duhovnog zvanja. Kad mu je bilo 18
X IX . s t o lj e a .
Njegov je ivotni i pol godina, 6. rujna 1856., Francesco se
oprostio od oca, brae, prijatelja te poao u
vijek trajao ba
toliko koliko i Morrovalle, gdje se nalazio novicijat pasionista.
Alojzijev. Obojicu je Najprije je bio primljen na prve kunje, zatim je
obavio osmodnevne duhovne vjebe te 21. rujna
resila potpuna vjernost redovnikim pravilima,
potpuno predanje bez pridraja, duh molitve i obukao pasionistiki habit dobivi novo ime
pokore, istoa srca, osobito naglaena Gabrijel od alosne Gospe. Sljedee godine
pobonost prema Majci Bojoj. Gabrijel od poloio je profesiju ostavi u Morravalleu jo 10
mjeseci.Nakon toga otputoavo je u Isola del
alosne Gospe prema najboljim tradicijama
pasionistikog reda, kojemu je pripadao, tovao Gran Sasso na studij filozofije. Tu je ostao sve do
svoje blaene smrti 27. veljae 1862. Primio je
je naroito alosnu Gospu.a Francesco
Possenti, tako se zvao na Gabrijel prije ulaska samo takozvane nie redove. Trideset godina
u red, rodio se u Asizu 1. oujka 1838. Njegov zbog tekih prilika u Italiji utjelo se o mladom
otac Sante Possenti bio je guverner u Papinskoj redovniku. Tek godine 1891. njegov nekadanji
Dravi, a inae ovjek besprijekorna znaaja, drug na studijama, a kasnije general pasionist,
o. Franjo od Prealosne pokrenuo je proces za
duboke i proivljene kranske vjere. I majka
Gabrijelovo proglaenje blaenim. To nastojanje
kranske pobonosti, a kao supruga i majka je okrunjeno uspjehom pa je papa Pio X. 31.
sva se posvetila svojoj brojnoj obitelji. Prve etiri svibnja 1908. Gabrijela proglasio blaenim. Kod
beatifikacije bijahu prisutni blaenikov brat
godine ivota Francesco je proivio u raznim
gradovima Papinske Drave, u kojima je Mihael i duhovni voa o. Norbert. S procesom se
nastavilo i dalje pa je Benedikt XV. 13. svibnja
slubovao njegov otac. Od zadnjih mjeseci
godine 1841. pa do 6. rujna 1856. proboravio je 1920. Gabrijela proglasio svecem. Nastojanjem
u Spoletu, gdje mu je otac bio prisjednik i trajno monsinjora Domenica Tardinija, tada
se nastanio. Osnovnu je kolu polazio kod generalnog asistenta Katolike akcije talijanske
redovnika kolske brae, koji su nastavili mladei, a kasnije kardinala dravnog tajnika
dobrim odgojem dobivenim ve u Italiji. To je bilo Ivana XXIII., sv. Gabrijel je bio proglaen
za Francesca vano jer mu je majka umrla 9. suzatitnikom talijanske mladei u Katolikoj
veljae 1842., kad su mu bile tek 4 godine. U akciji. Papa Ivan XXIII. godine 1959. proglasio je
jesen godine 1850. Franjo je zapoeo srednju svetog Gabrijela zatitnikom talijanske
kolu u isusovakom kolegiju. U njoj je ostao sve pokrajine Abruzzo.
do 19. godine, kad je stupio u red pasionista sv.
Pavla od Kria. U kolegiju je postao lan
8. nedjelja kroz godinu, LISTI UPE, SV. PETRA, PRI-
LIN. Tel:340-505,091/598-53-58
Broj 14 26. veljae 2017.
https://www.facebook.com/svpetarprislin
27. 02-Sveti Gabrijel od alosne Gospe Marijine kongregacije, posvetivi se Blaenoj
zatinik mladei Gospi. Inae je bio veoma ivahan mladi,
strastven lovac, volio je ples i lijepa odijela. Zato
Sv. Gabrijela od je bilo iznenaenje za mnoge kad su uli da se
odluio za pasioniste. Kraj sve vanjtine u njemu
alosne Gospe
nazivaju Alojzijem je kucalo nevino srce u kojem se mogla roditi i
razrasti klica duhovnog zvanja. Kad mu je bilo 18
X IX . s t o lj e a .
Njegov je ivotni i pol godina, 6. rujna 1856., Francesco se
oprostio od oca, brae, prijatelja te poao u
vijek trajao ba
toliko koliko i Morrovalle, gdje se nalazio novicijat pasionista.
Alojzijev. Obojicu je Najprije je bio primljen na prve kunje, zatim je
obavio osmodnevne duhovne vjebe te 21. rujna
resila potpuna vjernost redovnikim pravilima,
potpuno predanje bez pridraja, duh molitve i obukao pasionistiki habit dobivi novo ime
pokore, istoa srca, osobito naglaena Gabrijel od alosne Gospe. Sljedee godine
pobonost prema Majci Bojoj. Gabrijel od poloio je profesiju ostavi u Morravalleu jo 10
mjeseci.Nakon toga otputoavo je u Isola del
alosne Gospe prema najboljim tradicijama
pasionistikog reda, kojemu je pripadao, tovao Gran Sasso na studij filozofije. Tu je ostao sve do
svoje blaene smrti 27. veljae 1862. Primio je
je naroito alosnu Gospu.a Francesco
Possenti, tako se zvao na Gabrijel prije ulaska samo takozvane nie redove. Trideset godina
u red, rodio se u Asizu 1. oujka 1838. Njegov zbog tekih prilika u Italiji utjelo se o mladom
otac Sante Possenti bio je guverner u Papinskoj redovniku. Tek godine 1891. njegov nekadanji
Dravi, a inae ovjek besprijekorna znaaja, drug na studijama, a kasnije general pasionist,
o. Franjo od Prealosne pokrenuo je proces za
duboke i proivljene kranske vjere. I majka
Gabrijelovo proglaenje blaenim. To nastojanje
kranske pobonosti, a kao supruga i majka je okrunjeno uspjehom pa je papa Pio X. 31.
sva se posvetila svojoj brojnoj obitelji. Prve etiri svibnja 1908. Gabrijela proglasio blaenim. Kod
beatifikacije bijahu prisutni blaenikov brat
godine ivota Francesco je proivio u raznim
gradovima Papinske Drave, u kojima je Mihael i duhovni voa o. Norbert. S procesom se
nastavilo i dalje pa je Benedikt XV. 13. svibnja
slubovao njegov otac. Od zadnjih mjeseci
godine 1841. pa do 6. rujna 1856. proboravio je 1920. Gabrijela proglasio svecem. Nastojanjem
u Spoletu, gdje mu je otac bio prisjednik i trajno monsinjora Domenica Tardinija, tada
se nastanio. Osnovnu je kolu polazio kod generalnog asistenta Katolike akcije talijanske
redovnika kolske brae, koji su nastavili mladei, a kasnije kardinala dravnog tajnika
dobrim odgojem dobivenim ve u Italiji. To je bilo Ivana XXIII., sv. Gabrijel je bio proglaen
za Francesca vano jer mu je majka umrla 9. suzatitnikom talijanske mladei u Katolikoj
veljae 1842., kad su mu bile tek 4 godine. U akciji. Papa Ivan XXIII. godine 1959. proglasio je
jesen godine 1850. Franjo je zapoeo srednju svetog Gabrijela zatitnikom talijanske
kolu u isusovakom kolegiju. U njoj je ostao sve pokrajine Abruzzo.
do 19. godine, kad je stupio u red pasionista sv.
Pavla od Kria. U kolegiju je postao lan