Diplomski rad

pomaknuta je jo vie u pozitivnom smjeru u odnosu na prvi dan to znai da je zatita

premazom u kombinaciji sa pasivacijom poveana.

/ premaz na bazi
otapala na aluminiju
/ vodorazrjedivi
premaz na aluminiju
/ nezatieni aluminij
E vs ZKE, mV

t 103, s

Slika 47. Dijagram Ekor - t za aluminijske uzorke koji su bili 7 dana u 3,5% NaCl

/ premaz na bazi
otapala na cinku
/ vodorazrjedivi
premaz na cinku
/ nezatieni
pocinani uzorak
E vs ZKE, mV

t 103, s

Slika 48. Dijagram Ekor - t za pocinane eline uzorke koji su bili 7 dana u 3,5% NaCl

94
 Diplomski rad

Rezultati ispitivanja prikazani na slici 48. pokazuju da postoji zatita vodorazrjedivim

premazom nakon 7 dana u 3,5%-tnoj vodenoj otopini NaCl, no ta zatita je slabija nego prvog
dana. Premaz na bazi otapala prua daleko bolju zatitu na cinku jedino se uoavaju pikovi na
krivulji to ukazuje na proboj odnosno na oteenje prevlake.
Dobiveni rezultati mogu se smatrati kao orijentacioni zbog toga to je na uzorke prvo nanesen
premaz, a potom su tancom izrezani potrebni ispitni formati uzorka. Tom mehanikom obradom
dolo je do naprezanja premaza koji je doveo do smanjenja adhezije. Pouzdaniji rezultati dobili
bi se kada bi uzorke prvo izrezali na potrebni format, a potom aplicirali premaze.

95
 Diplomski rad

6.13. Analiza rezultata eksperimentalnog dijela

Mjerenje debljine premaza
Premaz na bazi otapala debljine premaza na aluminijskom limu su u rasponu od 74 126 m,
a debljine na pocinanom elinom limu su u rasponu od 71 195 m.
Vodorazrjedivi premaz debljine premaza na aluminijskom limu su u rasponu od 67,6 221
m, a debljine na pocinanom elinom limu su u rasponu od 107 221 m.
Utvreno je da su debljine vodorazrjedivih premaza vee od debljina premaza na bazi otapala.
Ispitivanje u vlanoj komori
Ispitivanje je pokazalo da dolazi do bubrenja premaza u vlanom i toplom okoliu, no bubrenje
se dosta razlikuje. Najmanje bubrenje je pokazao vodorazrjedivi premaz na pocinanom limu,
dok je premaz na bazi otapala na aluminiju pokazao gotovo istu postojanost. Vodorazrjedivi
premaz na aluminiju je pokazao najloiji rezultat odnosno najvee bubrenje, dok je premaz na
bazi otapala na cinku bio tek neto bolji. Na urezima nije primjeena korozija koja se iri ispod
premaza.
Zakljuak ovog ispitivanja je da se boje na bazi otapala mogu upotrebljavati za zatitu
aluminijskih povrina koje su izloene vlanoj i toploj klimi, dok za zatitu pocinanih povrina u
istim klimatskim uvjetima treba dati prednost vodorazrjedivim bojama.
Ispitivanje u slanoj komori
Kod aluminijskih uzoraka premaz na bazi otapala se pokazao boljim jer na njemu nije dolo do
nikakve vidljive promjene, dok je kod vodorazrjedivog premaza dolo do malog bubrenja uz rub
ureza.
Kod pocinanih elinih uzoraka dolo je do podjednakog bubrenja na premazima, ali se
vodorazrjedivi premaz pokazao neto boljim.
Zakljuak je da se u uvjetima slane i tople atmosfere premazi ponaaju podjednako, ali je
preporuka za aluminij koristiti premaz na bazi otapala, a za pocinane povrine vodorazrjedivi
premaz.
Terenska ispitivanja u morskoj atmosferi
Nakon perioda ispitivanja nije primjeena promjena na premazima koji su bili izloeni realnim
uvjetima morskog okolia.
Zakljuak je da su oba premaza postojana u morskoj atmosferi, no pouzdaniji rezultati bi se
dobili duim ispitivanjem.
Ispitivanje uranjanjem
Premaz na bazi otapala i vodorazrjedivi premaz pokazali su podjednako ponaanje u uvjetima
ciklikog uranjanja i suenja. Aluminijski i pocinani uzorci uranjani u vodovodnu vodu
zatieni sa oba tipa premaza nisu pokazali vidljive promjene, odnosno oba premaza pruaju

96
 Diplomski rad

kvalitetnu antikorozivnu zatitu. Kod pocinanih i aluminijskih uzoraka uranjanih u 5%-tnu

otopinu NaCl dolo je do bubrenja uz rub uzoraka. Bubrenje je podjednako kod oba tipa boja, no
neto je jae na pocinanom uzorku u odnosu na aluminijski.
Zakljuak ovog ispitivanja je da se premazi podjednako ponaaju kada su izloeni ciklikom
uranjanju u vodovodnu ili morsku vodu.
Ispitivanje u UV komori
Premazi su otporni na UV svjetlo i nije dolo do promjene nijanse.
Ispitivanje prionljivosti
Rezultati ispitivanja provedenih na uzorcima koji su koriteni samo za ispitivanje prionljivosti
pokazali su da je prionjivost jako dobra za obe vrste premaza i na cinku i na aluminiju. Kod
ispitivanja uzoraka koji su proli ostala ispitivanja pokazalo se da premaz na bazi otapala na
cinku ima vrlo lou prionjivost dok je prionjivost istog premaza na aluminiju jako dobra.
Prionjivost vodorazrjedivog premaza nakon ostalih ispitivanja je jako dobra na svim uzorcima
osim na uzorcima koji su bili u vlanoj komori, ali tu su i rezultati premaza na bazi otapala vrlo
loi i na cinku i na aluminiju.
Iz ovog ispitivanja je zakljueno da je prionjivost boje na bazi otapala na cinku vrlo loa.
Vodorazrjedivi premazi su pokazali bolju prionjivost i preporuuju se za koritenje na
povrinama koje nisu trajno uronjene.
Ispitivanje tvrdoe premaza
Premaz na bazi otapala spada u srednje tvrde premaze tvrdoe 2B.
Vodorazrjedivi premaz spada u meke premaze tvrdoe 3B.
Napomena: Premazi se po tvrdoi prema normi svrstavaju u razliite grupe premaza, no tvrdoa
premaza na bazi otapala se nalazi na granici prelaza u meke premaze, dok se tvrdoa
vodorazrjedivih premaza nalazi na granici mekih sa srednje tvrdim premazima.
Zakljuak je da su tvrdoe obe vrste premaza podjednake.
Elektrokemijska ispitivanja
Na aluminiju pokazao se bolji vodorazrjedivi premaz, dok premaz na bazi otapala slabo
popravlja antikorozijska svojstva. Nakon 7 dana u 3,5%-tno vodenoj otopini NaCl rezultati
ukazuju na to da na aluminiju bolji postaje premaz na bazi otapala. To se dogaa zbog toga to
vodorazrjedivi premazi nisu namijenjeni za zatitu povrina koje su konstantno uronjene jer im
osjetno opadaju svojstva tj. omekavaju. Na cinku bolje rezultate pokazuje premaz na bazi
otapala , a takvi rezultati su i nakon to je cink 7 dana bio u 3,5%-tnoj vodenoj otopini NaCl.
Rezultate treba uzeti sa rezervom jer je pripremu uzoraka trebalo izvesti na nain da se premazi
nanose nakon mehanike obrade, a ne prije nje, zbog mogunosti odljepljivanja.

97
 Diplomski rad

7. ZAKLJUAK
Danas je najvanija i najzastupljenija metoda zatite strojarskih konstrukcija od korozije
zatita primjenom premaza. Zatita primjenom premaza vrlo je zahtjevna, a trite nam prua
vrlo velike mogunosti odabira razliitih vrsta i sustava premaza. Kod odabira je potrebno voditi
rauna o namjeni konstrukcije i uvjetima eksploatacije. Meutim, i najpomnijim odabirom
najskupljeg i najkvalitetnijeg sustava premaza nee se postii oekivani rezultat zatite ako se
priprema povrine dovoljno kvalitetno ne izvede.
Novi ekoloki propisi sve vie ograniavaju dozvoljeni sadraj hlapivih organskih spojeva u
premazima to dovodi do toga da se tradicionalni premazi na bazi otapala zamjenjuju premazima
koje smatramo prijateljima okolia . Vodorazrjedivi premazi se ubrajaju u ekoloke premaze i
njihova upotreba se polako poveava, tako da je za oekivati da e kroz neko vrijeme zauzeti
vodee mjesto na tritu. Formulacije vodorazrjedivih premaza se svakim danom poboljavaju
to rezultira uklanjanjem nedostataka koji su ih u poetku inili inferiornijim u odnosu na
klasine premaze. Nizom ispitivanja u eksperimentalnom dijelu ovog rada usporeeno je
ponaanje dva razliita sustava premaza. Jedan premazni sustav je na bazi organskih otapala i
smatramo ga tradicionalnim, dok je drugi suvremeni vodorazrjedivi premazni sustav. Premazni
sustav na bazi otapala sastoji se od temeljnog epoksi sloja i zavrnog modificiranog poliakrilnog
sloja. Vodorazrjedivi premazni sustav sastoji se od temeljnog i zavrnog 2-K PUR sloja.
Ispitivani premazni sustavi se koriste za zatitu vatrogasnih vozila. Opsenim ispitivanjem
utvreno je da su oba premaza otporna na UV zrake, podjednako tvrda i da imaju podjednako
ponaanje u uvjetima kada dolazi do njihovog povremenog uranjanja u vodovodnu ili morsku
vodu. Kod duljeg boravka premaza u uvjetima vlane, slane i tople klime uoene su razlike u
kvaliteti zatite. Na pocinanom elinom limu bolje se ponaa vodorazrjedivi premazni sustav,
dok je na aluminiju bolji premazni sustav na bazi otapala. Posebno je loe prianjanje premaza na
bazi otapala na cinku, pa je svakako preporuka koritenje vodorazrjedivih premaza na
pocinanim elinim povrinama, ali koje nisu trajno uronjene. Taj nedostatak vodorazrjedivih
premaza da gube mehanika svojstva kod dueg boravka u vodenim medijima dokazala su i
elektrokemijska ispitivanja gdje se pokazalo da je premaz na bazi otapala bolje rjeenje za zatitu
pocinanih povrina koje su due vrijeme uronjene.

98
 Diplomski rad

8. LITERATURA

[1] Raki-Weihnacht N.: Boje i lakovi - juer danas sutra, Chromos boje i lakovi d.d.,
Zagreb, 2004.
[2] Esih I., Dugi Z., Tehnologija zatite od korozije I, kolska knjiga, Zagreb, 1990
[3] Roberge P.R., Handbook of Corrosion Engineering, McGraw-Hill, 1999.
[4] Stupniek-Lisac E.: Korozija i zatita konstrukcijskih materijala, FKIT, Zagreb, 2007.
[5] Dostupno na: http://www.pa-el.hr/img/katodna_zastita_1.gif, [18.05.2009.]
[6] Katedra za zatitu materijala, arhiva fotografija
[7] Esih.I.: Osnove povrinske zatite, Zagreb, 2003.
[8] Sastri.V.S., Ghali E., Elboujdaini M.: Corrosion Prevention and Protection, Practical
Solutions, John Wiley & Sons, Ltd., 2007.
[9] Filetin T.: Izbor materijala pri razvoju proizvoda, FSB, Zagreb, 2000.
[10] Juraga I., Alar V., Stojanovi I., imunovi V.: Korozija i metode zatite od korozije,
skripta, FSB
[11] Trethewey K.R.,Chamberlain Y.,Corrosion for Science and Engineering, Longman
[12] Lambourne R.(editor), Paint and Coatings Science and Technology, 1987.
[13] Despot N., Rajhenbah D.: Korozija i zatita procesnih postrojenja, INA-Naftaplin,
Zagreb,1995.
[14] Vaupoti R.: Suvremeni trendovi u razvoju premaza za zatitu strojarskih i drugih
konstrukcija od korozije, Seminar-Zatita od korozije primjenom premaza, FSB, Zagreb,
2007.
[15] Esih I.: Uloga premaza u zatiti materijala od korozije, Seminar-Zatita od korozije
primjenom premaza, FSB, Zagreb, 2007.
[16] Cramer S.D., Covino B.S.:ASM Handbook Volume 13A, Corrosion: Fundamentals,
Testing, and Protection, Materials park, 2000
[17] Ristevski A.: Seminar-Zatita od korozije primjenom premaza, FSB, Zageb, 2003.
[18] Brener B.: kontrolno-mjerni instrumenti i pomagala u djelatnosti antikorozivne
zatite, Jutez, Zagreb,1985.
[19] Martinez S., tern I., Korozija i zatita eksperimentalne metode, Hinus,Zagreb,1999.
[20] Dostupno na: http://webograd.tportal.hr/ftomljenovic/pripremapovrsine, [18.05.2009.]
[21] Dostupno na:
http://webograd.tportal.hr/ftomljenovic/pripremapovrsine/pjeskarenjeblasting,
[18.05.2009.]
[22] Dostupno na: http://www.ivje.hr, [18.05.2009.]

99
 Diplomski rad

[23] usi M., Defekti u premazima, mogui uzroci, XIX Simpozij o koroziji i zatiti
materijala, Tara, 2004.
[24] Vaupoti R., Raki-Weihnacht N., Suvremeni trendovi u razvoju premaza za zatitu
premaza, HDZZM, 2007.
[25] Nikolov S., Industrija premaznih sredstava-ekologija i pravci razvoja, XIX Simpozij o
koroziji i zatiti materijala, Tara, 2004.
[26] Dostupno na: http://www.jotun.com, "New water-borne products matching solvent-borne
coatings in corrosion protection", 2004., [25.05.2009.]
[27] Dostupno na: http://www.p2pays.org/ref/01/00777/alternat.htm, Alternatives to Solvent-
Borne Coatings, [01.06.2009.]
[28] Dostupno na: http://narodne-novine.nnhr/clanci/sluzbeni/299255.html, Uredba o
graninim vrijednostima sadraja hlapivih organskih spojeva u odrenenim bojama i
lakovima i proizvodima za zavrnu obradu vozila, Narodne novine 178/2004,
[03.06.2009.]
[29] Vlastita arhiva fotografija

100