Professional Documents
Culture Documents
Helmut Hiller - Sve o Praznovjerju PDF
Helmut Hiller - Sve o Praznovjerju PDF
SVE O
PRAZNOVJERJU
Naslov izvornika
Helmut Hiller
Lexikon des Aberglaubens
1986 Sddeutscher Verlag GmbH, Mnchen
Helmut Hiller
skrivene, opasne bolesti. Ahat se ta
A
koer upotrebljavao kao zatita od
zmija i za jaanje oiju. ene su se od
ahata nadale plodnosti. Onaj tko ga je
nosio kao prsten ili amulet elio je
njegovom pomoi stei simpatije dru
ABORTUS > Pobaaj gih ljudi. Kad bi se metnuo pod jezik,
taj bi kamen navodno hladio i mogao
AFRODIZIJACI U narodu se oduvi
utaiti e. Ako se stavio nou pod
jek znalo za velik broj sredstava koja
glavu, sanjali su se ugodni snovi. Kao
pojaavaju spolnu aktivnost. >
i za drugo kamenje, smatralo se da
Spolna mo, > Plodnost, > Zabnja-
ahat ima mo da osigura pobjedu;
a, > Anis, > Valerijana, > Milo-
titio je od zarobljenitva i od nesrea
duh, > Komonika, > Kopriva,>
uope. Izljeenje od epilepsije, ludila
Magarac, > Guja mast, > Kaun,
i mjesearstva oekivalo se kad bi se
> Lanovo sjeme, > Mukatov ora
jelo priredilo s vodom u kojoj je
i, > Celer, > Kozorog. Vino po
prethodno, za vrijeme rastueg mjese
mijeano s > rutvicom smatralo se
ca, ahat leao tri dana, s tim da
antiafrodizijakom.
bolesnik ta jela jede deset mjeseci.
AHAT se smatrao sredstvom protiv Roenima u lipnju ahat je trebao
munje i arolija, kao i za ukidanje
djelovanja otrova. Vjerovalo se da se
gutanjem tog kamena mogu pokazati W. H. Brown: Cirkuski jahai, 1886.
donijeti ivot, sreu, bogatstvo i
zdravlje. Ponekad je u tu svrhu vrije
dila i njegova varijanta, kalcedon.
AKROBATI su se nadali da e, ako
budu jeli meso i mozak vjeverice, na
njih prijei otpornost te ivotinje na
vrtoglavicu.
AKVAMARIN > Beril
ALAT proizveden 1. travnja nosi, Ametistu (1), gorskom kristalu ili prozircu (2) i
malahitu pridavala su se mnoga arobna svojstva.
kako se tvrdilo, svima nesreu. >
Nesretni dani.
AKLOHOLIZAM Ako bi majka pila AMETIST je, kako se vjerovalo, titio
za vrijeme dojenja, govorilo se da e od otrova, otrovnih zmija, a osobito
dijete postati alkoholiar. Kao sred od pijanstva. Tko se nije htio opiti,
stvo protiv alkoholizma preporui nosio je na prstu ametist, ili bi ga
valo se pijenje vode u kojoj su se prali stavio na pupak, ili ga pak samljeve
leevi ili konjskog znoja. Od njega je nog pojeo. Smatralo se da taj kamen
trebalo da ouva ubijeni sljepi ili prijei penjanje alkoholnih para u gla
njegova glava, ako se nosi u vreici vu. Od ametista se oekivalo ohrabre-
oko vrata. I za svinjsko se mlijeko nje, protjerivanje zlih misli; smatralo
vjerovalo da pomae pri suzbijanju se da on ovjeka ini mudrim, blagim
alkoholizma. i krotkim. Lovci su se od njega nadali
AMBICIJU su navodno otkrivale za- Antiki amuleti iz Jugoslavije kojima su se pripisi
vinute obrve. vala apotropejska svojstva.
srei u lovu. U starini se vjerovalo da
ametist moe rastjerati kine i olujne
oblake. Roenima u travnju, ametist
donosi sreu. esto ga se smatra ka
menom koji pomae u mjesecu trav
nju.
AMULETI su - slino kao > tali
smani - sluili da odbiju nevolju i
demone ili donesu sreu i snagu. To
su obino bili predmeti koji su se
mogli lako nositi na tijelu, esto na
laniima oko vrata ili runog zgloba,
kao npr. drago kamenje, kovani no
vac, dijelovi korijena, ali i ivotinjske
oi i dlaka u malim kutijicama, luk,
kesten, itd. > Obrve, > One bole- Ari je jedino etinjarsko drvo u Evropi koje zimi
gubi lie. Na slici pod br. 6: Ari, drvo, granica
i ika.
B
voda u kojoj je okupano novoroen
e, izlijevala se pod bazgu, vjerujui
da e to doprinijeti jaanju djeteta.
Kao sredstvo za spreavanje vruice
pod bazgu se zakapao kruh i sol.
BABICE su nosile prstenje i ogrlice Kora bazge navodno je djelovala kao
od malahita, nadajui se tako osobitoj sredstvo za ienje ako bi se gulila
srei kod svoje klijentele. Ako se odozgo prema dolje, a ako se gulila
rodilo nakazno dijete ili je pri porodu odozdo prema gore, smatralo se da
dolo do nesree, esto su babice bile izaziva povraanje. Puko je vjerova
optuene kao vjetice. Babica je mo nje bazgi pripisivalo i mo da odbija
rala obavljati s djetetom razne, dije munje, a za obranu od vatre na Silve-
lom kultske, radnje da bi ga sauvala strovo bi se narezalo bazgovo granje
od nevolja. > Made, > Zepsti. i, savijeno u kota, vjealo u kuu.
Koliko je taj grm bio vaan za ljude,
BABLJAK Korijen babljaka titio je, pokazuje i opomena da e onaj tko
prema vjerovanju, od kapi, ako ga se namjerno oteti bazgov grm, doivjeti
iskopa u Ivanjoj noi / 2 4 . 0 6 . / u nesreu ili umrijeti.
pono, uije u platno i nosi na koi.
Ako je babljak rastao na grobu, govo
rilo se da se mrtvac mui u istilitu.
BADNJAK Ako se eljelo saznati
neto o budunosti, trebalo je izgovo
riti molitvu, i u pono, na raskru,
poloiti uho na zemlju. umovi koje
se tada uje ukazuju na budue doga
aje - npr. ako se uje tutnjava kao
kod bubnjanja, treba uskoro oekivati
rat. Isto se tako vjerovalo da se na
Badnjak moe uti govor ivotinja u
staji. > Boi, > Ponoka, > Uskrs,
> Jezik ivotinja, > Pogovor str.
214.
Onaj komu su lopovi to ukrali morao je u osvit
BAJANJE ili ISTJERIVANJE Time zore lijevom rukom savijati bazgovu granu prema
suncu govorei: Bazgo, ja u tebe savijati sve dok
se u sluaju bolesti ljudi ili ivotinja, mi lopov ukradeno ne vrati! Na slici pod br. 5:
pomou utvrenih jezinih formula i bazga, grm, granica, cvijet i plod.
ritualnih radnji, mogla izazvati srea,
ali i nesrea. Osoba koja je bajala
djelomino je eljela stei tajnu mo
nad onim kojem baja. > Prizivanje BAZILISK To bie iz bajki, s pogle
mrtvih. dom koji ubija, razvijalo se, prema
tadanjem vjerovanju, isto kao i zmaj,
BAZGA Smatralo se da se bolesnici iz crnih pijetlova, pa su se zato crni
mogu izlijeiti ve i ako samo spavaju pijetlovi veinom brzo ubijali.
BEDRINAC ili SILJEVINA na jevima > mravi smatrali zaaranim
vodno je u vrijeme haranja kuge odbi bezbonicima.
jao tu bolest ili titio od nje. Ta se BIBLIOMANTIKA > Pogovor str.
biljka dovodi u vezu s ljubavnim a 214.
rolijama. Ako ga je mukarac nepri BI esto se smatralo da se bolesti
mjetno stavio u dep djevojci, znai mogu odstraniti udarcima bia. I vje
da eli da ga ona zavoli. S druge tice su se navodno mogle otjerati
strane, ene su vjerovale u kontracep- glasnim pucketanjem bia, kao i
cijsko djelovanje, ako uza se nose uope galamom. Koijai bi u svoje
komadi bedrinca. Skriven na grudi bieve uplitali jezik neke zmije otrov
ma, bedrinac pomae da se povea nice, u uvjerenju da svoje konje tako
koliina majinog mlijeka. mogu natjerati da povuku i najvei
teret.
BELEMNIT je iljastog oblika kao
BIJELI GLOG Kad bi bijeli glog
klin, pa se njegov postanak tumaio
imao mnogo plodova, oekivala se
kao posljedica udara munje i grmljavi
otra zima. > Poroaj.
ne. Pripisivalo mu se svojstvo da spre
ava nesree, osobito tetu od oluje. BIJELI KUPUS Tko na Novu go
Takoer se vjerovalo da se vlasnik dinu pojede jelo prireeno s bijelim
belemnita moe uiniti nevidljivim i kupusom, imat e, prema narodnom
da moe stei veliku snagu. vjerovanju, cijele godine dovoljno no
vaca.
BERIL Tom kamenu i njegovoj vari
janti, akvamarinu, pripisivala se ljeko BIJELO se openito smatra bojom
vita mo kod onih bolesti - voda u istoe, nevinosti. Ipak, bijela boja
kojoj je leao beril preporuala se za esto znai i smrt.
ispiranje oiju. Kao napitak, ta bi BIRANJE DANA Vrlo se esto pa
voda spreavala i lijeila bolesti grla, zilo na to da se za vjenanje, krstitke,
te pomagala da prestane tucanje. Si stavljanje kue pod krov, promjenu
gurno ljekovito djelovanje pripisivalo radnog mjesta i mjesta stanovanja,
se berilu i kod bolesti jetre, eluca i kupovinu i prodaju, izlaenje brodom
ui. Tvrdilo se da e kamen, u ruci na more, putovanje i sline vane
svjedoka koji daje krivi iskaz, pocr- stvari, odaberu samo odreeni dani u
njeti, a arobno ogledalo od berila tjednu ili mjesecu, a da se drugi sva
navodno pokazuje budunost onome kako izbjegavaju, jer se jednima pripi
tko se u njemu ogleda. /> Ogledalo/. sivao sretan predznak, a od drugih je
Vjeruje se da taj kamen ljudima roe prijetila nesrea. To praznovjerje spo
nim u listopadu daje ugled i osigurava minje se jo u starom vijeku, a djelo
ljubav i slogu meu branim drugovi mino se zadralo do danas. > Sretni
ma. Meutim, i akvamarin i beril se dani, > Nesretni dani i > Pogovor
esto smatraju prosinakim kame str. 214.
nom.
BISERI znae suze; zato ljubavnici
BEZBONICI U mnogim su se kra nisu smjeli jedni drugima poklanjati
bisere, a mladenke nisu smjele nositi
biser u svadbenom nakitu.
BJESNILO se, prema vjerovanju,
moglo izlijeiti srebrom. Ako pas za
vrijeme plime okusi morsku pjenu,
pobjesnjet e. Kao zatita od njegova
ugriza preporuivalo se da se ovjek
sam ugrize za palac. > Veliki etvr
tak.
BLJEDILO OD MALOKRVNO-
STI navodno se moglo izlijeiti ako
Trgovac biserima. Drvorez iz djela Hortus sanita-
se jede lie od jagode, svaki dan po tis, 1483. Na drugoj slici: bijeli se i crni biser
list vie, sve dok se nije moglo vie, a smatraju alobnim ukrasom.
zatim opet svaki dan po list manje.
Bljedilo se, prema vjerovanju, smanji
valo i uzimanjem taloga kave. BOBOLJ ili UTA TRAVA smatrao
se, zbog svojih utih cvjetova, a prije
BOBICE Onaj tko bi prije sakuplja
svega zbog utog mlijenog soka,
nja umskih bobica prve tri ubrane
sredstvom protiv utice. > Jakost, >
stavio na panj ili kamen, ili ih bacio
Nesretni sluajevi.
preko lijevog ramena, naao bi naro
ito mnogo bobica. Tako rtvovane BOGATSTVO Vjerovalo se da e se
bobice bile su odreene za jadne moi osigurati bogatstvo ako se nokti
due ili za umske duhove. reu uvijek petkom. Navodno je bo-
gat onaj iji nokti imaju na dnu bijele rancijom blagostanja smatralo se izla
segmente, zlatne lukove, a obogatit ganje novanika neposrednom svjetlu
e se ljudi kovrave kose i dlakavi na mladog mjeseca; ali ako je mjeseeva
donjem dijelu vrata. Bilo je niz prepo svjetlost prodirala samo kroz prozor
ruka pomou kojih bi ovjek sebi ili kroz vrata, trebalo je raunati s
mogao osigurati eljeno blagostanje. velikim izdacima.
Tako se, na primjer, vjerovalo da Vjerovalo se da e se novac, polo
osoba koja u boino vee jede mak, en uz korijen mandragore, slijedeeg
moe doi do mnogo novaca, a osobi jutra udvostruiti. Tko je uza se nosio
koja na Silvestrovo ili na Novu go korijen kauna, takoer se nadao da
dinu pojede mrkvu, cijele godine nee e rijeiti sve svoje financijske proble
ponestati novaca. me. Nasuprot tome, uivanje mesa
Openito se vjerovalo da se na > divlje svinje ponitava sva nastojanja
Silvestrovo ili na > Novu godinu da se doe do novaca, budui da onaj
moe razabrati kako e se u novoj tko jede meso divlje svinje nikada u
godini razvijati novani poslovi. Ali, ivotu nee nita postii.
za to vano podruje ivota bilo je i
BOGINJE bi navodno nestajale kad
drugih termina: tko bi, primjerice, na
bi se oko vrata nosio crveni sumpor.
pokladni utorak, prije izlaska sunca,
jeo jemenu kau s krvavicom ili na BOL U BOKOVIMA se pokuavala
Veliki etvrtak varivo od koprive ili izlijeiti nefritom.
leu ili jeam, bio je siguran u to da
se pobrinuo za svoje blagostanje u BOL U LEIMA se navodno mogla
toku te godine. sprijeiti i lijeiti kad se od Boia do
Svijenice / 02.02. / nosi uza se
I u tom je pogledu, naravno, bilo medenjak i povremeno pojede koma
vrlo znaajno proljee. Ako se na di. Osobito se efikasno djelovanje
poetku proljea vidjelo bijelog ili protiv bolova u leima oekivalo od
utog leptira, to se smatralo garanci preskakivanja Ivanjskih krijesova /24.
jom za sreu u novanim stvarima. 06./. Isto je tako za oekivati olak
Kad se ugleda prvu lastavicu ili uje anje bolova ako se prigodom prve
prvi zov kukavice, treba dobro pro oluje u godini legne na zemlju i
mijeati novac u novaniku, pa e se snano tare leima o tlo. Protiv akut
on u narednim mjesecima znatno nih bolova navodno je pomagao pojas
mnoiti. od trave komonike.
Isto su se tako i > paprat i uhva
eni bumbar smatrali sredstvima po BOLESNICI su se, tako se prialo,
mou kojih se moe doi do novaca. mogli izlijeiti spavajui pod bazgom
U drugim je opet krajevima vladao ili u njezinoj sjeni. Da bi se uspavali
obiaj da se, im se ugleda prvu lasta jeli su ovnei mozak. Meutim, onaj
vicu, podigne kamen i spremi u dep, tko oboli u > nedjelju, navodno ne
ne gubei lastavicu iz vida. Kamen je moe tako lako ozdraviti. Bolove bo
trebalo uvijek nositi sa sobom da bi lesnika moe ublaiti slavujev pjev,
se osiguralo bogatstvo. Daljnjom ga koji takoer i ubrzava njihovo
ozdravljenje. Kad su eljeli vidjeti valescenti. Za lijeenje razliitih bole
budunost tekog bolesnika, obrisali sti upotrebljavale su se dlake iz desne
bi mu komadom kruha znoj sa ela; obrve i vranina krv. > Raskre.
ako bi pas pojeo kruh, vjerovalo se u Bilo je vrlo proireno vjerovanje da
ozdravljenje bolesnika, dok se u pro se bolesti mogu prenijeti na ivotinje,
tivnom oekivala njegova smrt. Vje bilje ili kamenje. Tako je npr. trebalo
rovalo se i u to da e se smaragd na bolesno mjesto tijela staviti kamen,
raspuknuti ako ga se stavi na srce ili pak kamenom pogladiti ili okruiti
bolesnika kojem prijeti smrt. Prema bolesni dio tijela. Da bi se bolest
staroj narodnoj mudrosti, bolesnici prenesena na kamen uinila nekodlji
koji plau, ne umiru tako brzo. Isto vom, bacalo bi se kamen u potok; na
se tako vjerovalo da se bolesnici ne drugim bi ga mjestima stavljali pod
smiju pogledati u ogledalo ako ne krovni lijeb ili polijevali vedrom vo
ele da se njihove patnje ne pogoraju. de. Bolest na kamenu unitavala se i
Odjeu koju su bolesnici nosili, esto pomou pljuvanja po njemu. Budui
se pokapalo, vjerujui da se time po da se smatralo da kihanje takoer
kapa i unitava i sama bolest. > odvodi bolesti, esto se izazivalo po
Rane, > etvrtak. mou praka za kihanje. Nadalje se
vjerovalo da se bolest moe otplaviti
BOLEST SPAVANJA pokuavali su pomou soli i kruha koji se bace u
lijeiti vodom koja se pije iz ae od tekuu vodu />Mlinska voda, >
serpentina. Voda/. Od crnih pueva dobivalo se
BOLEST SV. VIDA /grevi motor ulje koje je navodno lijeilo sva tjele
nih ivaca spojeni s besvjesnim iskriv- sna oteenja. Univerzalnim lijeko
ljivanjem glave i trupa i cerenjem/ vima smatrali su se i hajduka trava,
Smatralo se da protiv napadaja te hrutevi preni na maslacu i mirta iz
bolesti pomae ako se bolesniku dade mladenkinog vijenca. Tvrdilo se da
u ruku komad eljeza ili mu se za golubovi privlae bolesti. > Meci, >
vratom dri eljezni klju. Kod te Kupine, > Rane.
bolesti navodno pomae i vrapji iz
met. BOLNICA Bolesnik i izlijeeni ne
smije iz bolnice ponijeti kui cvijee
BOLESTI svake vrste navodno se ili neto drugo jer e se inae navodno
mogu sprijeiti noenjem uza se dija brzo onamo vratiti. > Operacija, >
manta ili amuleta od koljki. Obra Lijenik.
nom od mnogih bolesti smatrao se i
blagoslovljeni brljan koji je trebalo BOLOVI najrazliitije vrste navodno
drati u kui. Isto se tako vjerovalo se smanjuju ako se, gledajui u mjesec
da se bolesti mogu otjerati udarcima koji se smanjuje, izgovori:
bia, a i aju, skuhanom od mirtinog
vijenca mladenke, pripisivala se ljeko Kao to se smanjuje mjesec
Smanjuju se i moji bolovi.
vita mo. Ljekovite snage nasluivale
su se i u kouljama jakih ljudi, pa se Vjerovalo se da se moe rijeiti bolova
stoga, preporuivalo da ih nose rekon ako se pusti da oko bolnog dijela
tijela pue guterica. I za malahit se koja esto bere borovnice mora,
vjerovalo da smiruje bolove, ako se prema tom vjerovanju, raunati s time
privee uz bolno mjesto. Nadalje se da joj djeca dobiju brojne crne made-
savjetovalo mazanje bolnih mjesta e. Tko za Boi jede borovnice,
ugrijanom masti crne make. Kori predstoji mu alost. Isto vrijedi i kad
snim protiv velikih bolova smatrali su se sanja o borovnicama, to se, osim
se i likovac i iverje drveta pogoenog toga, tumailo i kao nagovjetaj bole
munjom. --> Krstobolja, > Bol u sti.
leima, > Trbobolja, > Zubobolja.
BOSILJAK > ednost
BORBA > Pobjeda, > Nesavladiv,
> Neranjiv, > Krvnika sjekira, > BOI Ako za Boi nema snijega,
Oruje. smatralo se da e ga biti za Uskrs,
prema uzreici: Zeleni Boi, bijeli
Uskrs. Tko je na Boi jeo okruglice
navodno je sebi time osigurao zdrav
lje, osobito nestanak glavobolje kao i
bogatstvo; ako je pak jeo kiseli kupus,
u narednoj bi godini umro. Prema
jednom drugom vjerovanju osobitu
sreu donosi post na Boi. Mnogo
novaca je, vjerovalo se, dobivao i onaj
tko je za Boi jeo mak. A svima koji
za Boi nisu jeli grah, prijetilo je da
e se pretvoriti u magarce. Ako je
netko za Boi kaljao, smatralo se da
e umrijeti od suice. > Badnjak, >
Ponoka.
trale utjelovljenjem avola, na primjer
gavran, kukavica i bumbar. Tko ubije
pelu, potpast e pod mo avola. A
tko bi sedam dana pod lijevim pazu
hom drao jaje crne kokoi, mogao je
AVO Vjerovalo se da se avola ne navodno postii da se izlee mali
smije zvati jer e inae navodno doi. avoli koji e ga morati sluati. Ali
Ako se nou pila voda, trebalo je tri onaj tko se povezao s avolom, nije
puta puhnuti u au jer e inae avo ga se vie mogao rijeiti osim ako se
zavladati ovjekom koji pije. Tko je sedam godina nije prao ni eljao. Ma
uza se nosio korijen trave od ui ili ke su se u svrhu istjerivanja avola
zimzelen ubran u periodu od 15. 08. ubijale. > Egzorcizam, > Sukubus,
do 9. 09. / izmeu Velike i > Kolovoz i > Pogovor str. 214.
Male gospe/, mogao je navodno biti
siguran od vraga. I sol kao i razno
bilje jakog mirisa slovili su kao zatita
od avola i demona /> Pogovor str.
214/. Ako netko nou kuca na vrata,
treba ga pitati za ime, jer se inae
moe dogoditi da se otvore vrata
avolu. Takoer se savjetovalo da se
kod zijevanja stavi ruka na usta da u
njih ne uleti avo u liku komarca. Ta
je opasnost postojala i kod > kihanja.
G
sivalo pepelu lipe. > Pogovor str.214.
GATANJE IZ KARATA navodno
je omoguavalo da se unaprijed sa
znaju budui dogaaji i sudbine kao i
da se objasne zbivanja iz prolosti.
GALEBOVI Staro pravilo o vremenu Meutim, uvjeti za gatanje - tumae
kae: kad galebovi lete prema kopnu, nje razliitih karata i sistema njihova
nagovjetavaju nevrijeme. slaganja - preopirni su a da bi ih se
GAMAD Mrtvaev zub titi ivog ovdje moglo opisati.
ovjeka koji ga nosi uza se od buha,
uiju i druge gamadi. Prema jednom
drugom vjerovanju, ovjek se mogao
zatititi od gamadi na tijelu ako se u
Valpurginoj noi /no na 1. 05./
provaljao gol u rosi ili ako je uza se
nosio zemlju s groblja.
Kua se navodno mogla oistiti od
svake gamadi kad bi je se temeljito
pomelo sa snijegom u oujku, ili pak
kad bi se na Duhove u kuu unijelo
svjee zelenilo. Naprotiv, tko se u
petak eljao, navodno je poveavao
broj gamadi u kui. S polja se gamad
mogla protjerati spaljivanjem stare
odjee i posipanjem tog pepela kroz
2
Drugi tip geme, sa sedam zvijezda. 5
Gema od jaspisa s ugraviranim simbolom zmije
3 Agatodemona. Tip amuleta kakvim se, po Galenu,
Gnostika gema. Tip geme s bogom Abraxasom i sluio egipatski kralj Nechepsus (Neko, 610-594.
s mistikim slovima I A W. Iz Gorieva djela pr. n. e.). Original je neko vrijeme bio u zbirci
Thesaurus Gemmarum Antiquarum, Firenca, Johanna Schinkela. Iz Makarijeva djela Abraxas
1750, sv. I, sl. CLXXXIX. seu Apistopistus, Antwerpen, 1657, sl. XVII.
GATANJE IZ RUKE ili hiromantija 3 Linija srca znai osjeajnost i kreativnost.
smatra da se, uglavnom iz linija dla Ako nije razgranata, nasluuje se emocionalna
hladnoa i egoizam;
nova, moe prema razliitim siste
4 Linija glave navodno obavjetava o inteligen
mima razabrati karakter i sudbina o ciji, vladanju osjeajima, te pokazuje otpornost
vjeka. Pojedini hiromanti postiu u prema udarcima sudbine;
individualnim seansama znaajne re 5 Linija koja se uspinje, ukazuje na energine
zultate. Gatanje iz ruke to ga vre i odrjeite ljude, koji su svjesni svog cilja;
laici, znatno je nesigurnije i rukovodi 6 Saturnova linija navodno postoji samo kod
nesigurnih ljudi kojima je potreban oslonac i
se paualnim uputama kao npr.: kojima je u ivotu vrlo teko;
1 ivotna linija navodno pokazuje ivotnu 7 Sunana linija oznaava umjetniki talent i
snagu i otpornost; to je zaokrueniji polukrug navodno je dulja to je taj talent jai i to ga se
oko izraenog venerinog brijega A, to je ovjek aktivnije i uspjenije koristi. Ako ta linija
navodno vitalniji i otporniji i izrazito strastven. nedostaje, moe se pod odreenim okolno
Sto je ta linija ravnija, ovjek je oprezniji, stima naslutiti kratak ivot.
nepovjerljiviji i manje vitalan; A - Venerino brdo B - Mjeseevo brdo C -
2 Venerin prsten navodno pokazuje da se radi Marsovo brdo > Nadlanica, > Prst, > Nokti
o otvorenim znatieljnim ljudima; ruke.
GATATI ili VRAATI moe, prema plovci su jednog gavrana smatrali vje
vjerovanju, onaj tko pojede srce krti snikom sree, dva gavrana vjesnicima
ce. Za ustanovljavanje buduih doga oluje, dok su tri gavrana nagovjeta
aja i sudbina kao predznak su sluili vala smrt. Nasuprot tome, naeno
najrazliitiji dogaaji i sudbine, na gavranovo pero uvijek se smatralo
primjer zvijezde, ponaanje ptica i sretnim znakom. Tko je jeo meso
drugih ivotinja i snovi. Najvei dio gavrana, postajao bi navodno lukav i
praznovjernih sentenca ima cilj da kradljiv. Gavranov mozak upotreblja
unaprijed razabere > budunost, da vao se kao lijek za smrznuta stopala i
bi se ovjek mogao na nju pripremiti. protiv glavobolje, a gavranova krv
> Proroanstvo, > Pogovor str. 214. smatrala se dobrom za hemoroide,
dok se u gavrana preporuala protiv
slabog sluha. Djeci se protiv kalja
oko vrata vjeala gavranova noga.
Znakovi zodijaka.
angairani, lako se raspruju na sve
strane i esto su neodluni. Pripisuje
im se razvijen smisao za nezavisnost,
velikodunost, drutvenost, ljuba
znost i iskrenost. Kae se da vole
gospodski ivot, luksuz, i da tee za
tim da budu utjecajni. Ipak se dri da
suosjeaju s drugim ljudima, te da
svojim ivahnim temperamentom e
sto podlijeu pretjerivanjima. Posje
duju ljubav prema ivotinjama i elju
za putovanjima.
Odnosi izmeu mukarca i ene:
dobri Lav i Ovan, nisu dobri Ribe i
Djevica.
HOSTIJE > Pogovor str. 214.
K
prevladavanju tuge time to dijeli u.
Openito se smatralo da koristi u
uvanju tjelesne snage. Mjestimino
kalcedon, pored ahata, vai kao ka
men koji je karakteristian za lipanj,
pa navodno donosi sreu onima koji
KAUN(AK) se prema narodnom
su se rodili u tom mjesecu i oslobaa
vjerovanju mora iskopati na Ivanje
ih od tekih briga. U drugim se opet
(24. 06.) u podne ili u pono prije
krajevima kalcedon smatra kamenom
Ivanja, ne dodirujui korijenje ruka
kolovoza.
ma. Tko tako ubranu biljku nosi uza
se, imat e uvijek sree u igri i novaca KALENDAR KORE LUKA U no
u lisnici. Ako se pojede mladi, vrsti vogodinjoj noi je trebalo staviti na
korijen kauna, smatra se da e pro tanjur dvanaest kora luka, odrediti
buditi ljubavnu elju te da jaa muku svaku za jedan mjesec, posoliti i osta
spolnu mo, dok stari korijen na viti da stoji preko noi. Po razliitoj
vodno izaziva neplodnost. Vjerovalo koliini tekuine koja se ujutro stvo
se da se trbuna kila moe lijeiti ako rila u korama, zakljuivalo se o rela
pacijentov kum posadi nehotice na tivnoj koliini kie u pojedinim mje
en kaun. > Pogovor str. 214. secima nove godine.
KADULJA je, prema vjerovanju, KAMEN MUDRACA > Pogovor
zbog svog jakog mirisa tjerala duhove str. 214.
i demone, ako bi se struak te biljke
objesio na dovratak. KAMEN SLIJEPAK > eljugar.
KAMENIKA Naziv tog bilja potjee
KAENJE s odreenom vrstom odatle to rastu u brdima meu kame
drveta i dodacima, na primjer s kleki- njem, te se ini da rastu iz kamenja.
njama smatralo se jakom zatitom od Jo se u vrijeme antike tvrdilo da
vjetica i svih zlih duhova. U Starom korijen kamenike namoen u vino
zavjetu (2. knjiga Mojs. 30,1-10) ve moe rastvoriti kamence u mjehuru.
se propisivalo kaenje. Kasnije se pri
mjenjivalo kod > egzorcizma i za KAMENJE navodno tako dugo raste
skidanje ini. Klekovo se drvo oso dok ostaje netaknuto ispod zemljine
bito cijenilo kad je trebalo okaditi povrine. To se vjerovanje odnosilo
sobu u kojoj je netko umro. Kaenje naroito na rudu. U narodnoj je me
sumporom navodno je lijeilo razne dicini kamenje imalo posebnu funkci
bolesti. > Mrtvaki zubi, > Mirisa- ju: mislilo se da se na kamenje mogu
nje, > Tamjan. prenositi bolesti ako se kamen stavi
na bolesno mjesto ili se pak njime
KALCEDON Vjerovalo se da taj ka prijee ili zaokrui bolesno mjesto.
men osigurava onom tko ga nosi po Da bi se bolest koja je prela na
bjedu u borbi. Za kalcedon se takoer kamen uinila nekodljivom, bacili bi
tvrdi da svog vlasnika uva od grijeha kamen u potok ili bi ga stavili pod
i da od njega odvraa zle duhove. odvod krovnog ljeba, da ga ispere
Pripisivala mu se i mo da spusti voda. I pljuvanje po kamenu navodno
je moglo unititi bolest. Smatralo se e oni onda, prema vjerovanju, biti
da ovjek koji se tako oslobodio bole areni. Ljudi su se bojali da bi trga
sti, ne smije vie vidjeti taj kamen, pa njem karanfila mogli privui munju.
ga zato mora unatrag baciti daleko od
KARNEOLU se pripisivala mo da
sebe. > Zubobolja, > Drago kame
zaustavi svako krvarenje: iz nosa,
nje.
zubnog mesa, krvarenje kod ena ili
KAMILICA navodno titi od vjeti- krvarenje iz rana. Smatralo se takoer
jeg aranja ako se nosi uza se ( > da osvjeava krv, te su ga smrvljenog
mirisati). Kamilicu je trebalo ubrati upotrebljavali protiv gnojenja. Jo se
prije Ivanja (24. 06.), jer se tog dana u doba antike vjerovalo da karneol
navodno pretvara u pasju kamilicu. moe sprijeiti da njegovim vlasni
kom ovlada slijepi bijes. Zato su taj
KAPUT Ako bi se nekome tko je kamen nosili oko vrata, na prstenu ili
odlazio u tuinu ili u rat, pri rastanku narukvici, tim vie to se vjerovalo da
negdje zakvaio kaput, vjerovalo se u osim toga tjera i strah i uva od zlih
njegov povratak. ari. Kod trudnica karneol, ako ga
KARANFILE je trebalo posaditi u priveu uz trbuh, titi plod i osigu
vrtu na Badnjak, Veliku gospu (15. rava lak porod. Karneol se mjesti
08. ) ili u danima od 15. 08. mino smatra kamenom za srpanj, a
do 08. 09., pa e navodno mjestimino za rujan.
dobro uspijevati. Za saenje karanfila
KARNEVAL > Poklade.
navodno nije dobar Veliki petak ni
vrijeme punog mjeseca. Kad se ugleda
duga, treba brzo posijati karanfile jer Karneval u Kolnu.
KARTANJE Tko se u nedjelju karta, garavice bi se razgrizao i progutao
bit e cijelog ivota svake nedjelje neparan broj kavinih zrnaca. Protiv
osuen na to. Onaj tko je dijelio boli u stomaku poslije ruka navodno
karte privezao bi crvenim koncem je pomagalo ako se uzme na vrh noa
imievo srce za nadlakticu, u uvjere mljevene kave. Tko je pojeo kavin
nju da e na taj nain sebi osigurati talog, mogao se izlijeiti od slabokr-
povoljne karte. > Srea u igri. vnosti. Da bi se smanjila enja za
domom stavljalo se u kavu malo zem
KAA Ako kuharici pregori kaa,
lje s groblja u rodnom mjestu, pa bi
uskoro e se udati.
se sve zajedno popilo. Vjerovalo se da
KAALJ U narodu se smatra da e se psi i make bre naviknu na kuu
onaj tko kalje na Boi, umrijeti od ako se kava procijedi kroz krpu za
suice. Ako je slubu boju na Silve- pranje sua. Vlasac je rastao najbolje
strovo esto ometao kaalj, vjerovalo kad bi ga se polijevalo kavinim talo
se da e naredna godina biti nemirna. gom. > alica.
Vjerovalo se da se mogu ublaiti jaki
napadaji kalja ako se spusti lijeva KI > Djevojica
ruka. Protiv kalja se preporuivalo KESTEN Vjerovalo se da se mogu
uzimanje usitnjene dlake s lea ma izbjei reumatska oboljenja ako se u
garca, kao i mazanje tabana peenim lijevom depu nekog odjevnog pred
lukom. Takoer se smatralo da po meta nose kesteni. > Divlji kesteni.
mae kuhani ovji loj ako se popije s KIHANJE se u mnogim krajevima
oporim vinom. Dalje se savjetovalo smatralo opasnim, pa se onome tko je
puzanje kroz grm kupina za suneva morao kihnuti, preporuivalo da pred
izlaska ili pak da se pljune kroz vrata ustima napravi znak kria. ak se i
i poe natrag, ne okreui se. Kod smatralo da je onaj koji kie u avoljoj
djece se kaalj pokuavao lijeiti vjea moi, a tome se moglo doskoiti samo
njem gavranove noge oko vrata. > uzvikom Boe pomozi. Protiv pre
Hripavac. estog i prejakog kihanja narodna je
KATAR Za lijeenje katara preporu medicina preporuivala da se ruke
ivala se mast tuke. > Hunjavica. peru toplom vodom, stopala i dlanovi
trljaju etkom ili komadiem flanela,
KAVA Ako u alicu kave padne ko
a isto tako oi i ui.
mad kruha ili kolaa, treba oekivati
goste. Hladna se crna kava pije za KILA Tko pije iz napuknute ae
ljepotu. Onaj tko pijui kavu najprije mora, prema narodnom vjerovanju,
neto prolije, prvi e se oeniti ili raunati s kilom. Kao zatitu od trbu
udati. Djevojka koja u kavu stavi ne kile, radnici koji su obavljali teke
najprije mlijeko a tek onda eer, fizike poslove, jeli su meso crnih
ostat e stara djevojka. Pjena na rubu kokoiju, a meu seljacima u raznim
alice navodno znai ranu smrt onoga krajevima vjerovalo se da u tom slu
koji pije kavu, a mnogo taloga u alici aju pomau jaja snesena na Veliki
znai mnogo suza. Kod tucanja je etvrtak. Za lijeenje kile trebalo je u
trebalo pojesti zrno kave, a protiv pono ili na Veliki petak pojesti gu-
je jaje. Izlijeenju su se nadali i oni Vjerovalo se da se moe izazvati kiu
koji su se drali slijedeeg recepta: tri ako se zmiju objesi naopako na granu.
uperka pacijentove kose trebalo je Ako je kia padala na Uskrs, Duho
uiti u istu krpicu, a nju tako ucije ve, u nedjelju poslije Duhova, na dan
piti u mladu vrbu koja ne stoji na sedmorice efeskih spavaa (27. 06.)
vlastitom zemljitu da krpica s kosom ili na Sv. Margaretu (13. 07.), sma
sraste s drvetom. > Lom kostiju. tralo se da e kiiti kroz dulji period.
Ako netko tri po kii, navodno e
KISELICA Tko jede kiselicu, dobit kia postati jo jaa. Prestanak kie
e, prema narodnom vjerovanju, ui. mogao se postii ako se triput pljune.
Nonu poluciju pokuavali su sprije Ako je guska dok kia pada pogledala
iti noenjem amuleta sa sjemenom u nebo, smatralo se da e uskoro
kiselice, koju su morali brati djeaci prestati kino razdoblje. Suho e raz
ili djevice. doblje navodno potrajati dulje ako se
KISELI KUPUS - ako se jede sirov i 1. 05. neto ispee.
ujutro natate - navodno pomae
KINICA - to je mogue svjeija i
protiv glavobolje, a protiv krvarenja
neposredno pala s neba - ima na
iz nosa ako se dri u ruci dok se ne
vodno veliku ljekovitu i magijsku sna
zagrije. Tko ga pojede na badnje vee,
gu, koja se jo pojaava ako je kia
umrijet e u slijedeoj godini. Djevoj
pala na crkvene praznike ili na svete
kama se zabranjivalo da nakon to
dane, npr. u Nedjelju svetog trojstva.
pojedu kiseli kupus neto popiju, jer
Kinica pomae protiv bradavica,
e inae navodno roditi vanbrano
kurjih oiju, djejih bolesti itd., bilo
dijete. > Poklade, > Nova godina.
da je se pije ili da se upotrebljava za
KIA se oekivala kad se mlijeko kod pranje.
kuhanja ne bi dizalo, ili kad su se Kia u svibnju navodno stimulira
golubovi kupali u vodi, ili pak kad bi rast djece, a prvenstveno rast njihove
stajali u nizu na krovu, kad bi ribe kose ako se gologlavi izloe kii. Ako
skakale iz vode, kad bi magarac nako- se eli da djeca naue bre i lake
strijeio ui ili hodao postrance, kad govoriti, treba im navodno dati da
bi svrake mnogo brbljale ili kad bi popiju kinicu sakupljenu za vrijeme
komarci bili uzbueni i boli. I une, oluje. Ako je u kui dolo do poreme
vrapci i aplje, kao i > ptice uope, aja kunog mira, savjetovalo se e
vrlo su esto sluili kao najavljivai nama da svojim muevima skuhaju
vremena. Osim toga, kia se oekivala juhu s kinicom. Ako je kia padala u
kad bi pas jeo travu ili imao prodoran otvoreni grob, vjerovalo se da e po
zadah. Kad bi mjesec imao kolobar ili kojnik postati blaen.
izgledao blijed i ut, to se isto tako
smatralo predznakom kie, kao i po KIOBRAN, SUNCOBRAN Tvr
naanje pua koje navodno najavljuje dilo se da otvaranje kiobrana ili sun
jaku kiu ako se pu natovari zem cobrana u sobi donosi nesreu, i to
ljom. Ako se ubije pua, posljedica je prvenstveno razdor u obitelji.
kia - isto kao i kad se ubije abu. KITE CVIJEA nisu se smjele vezati
crnim koncem ili vrpcom. Kite od poasti kao i protiv bradavica. >
devet vrsti raznog cvijea tite, oso Otputovati.
bito ako su blagoslovene, od svakog
KLETI se nipoto nije smjelo u bli
zla i nesree.
zini pela i kruha jer je oboje uivalo
KLANJE novim noem ne smatra se veliko potovanje. Ako je na oranici
dobrim jer onda navodno ivotinje raslo mnotvo striaka, smatralo se
ne mogu umrijeti. Prethodno je tim da je tome kriv neki mornar koji je
noem trebalo bar narezati kruh. Na psovao za vrijeme obraivanja polja.
moru su savjetovali da se kolje za > Imena.
vrijeme plime, jer e se onda umnoiti KLJU je navodno izazivao svau
slanina u smonici. meu branim drugovima ako je leao
na stolu.
KOBILJE MLIJEKO smatralo se
osobito dobrim sredstvom za jaanje.
Zbog toga su ga davali novoroena
di, elei im time uliti nesavladivost
ili bar veliku snagu. Vjerovalo se da
se pomou kobiljeg mlijeka mogu
odstraniti i sunane pjege. > Konj.
KOCKANJE Za sreu u kockanju
trebalo je kocke namazati prakom
od gavranovih srdaca. > Srea u igri.
KOKOI Da bi se kokoi zatitile od
lisice, zabijala bi se u tlo dvorita u
kojem su bile kokoi tri hrastova
Bobice kleke. klina, do udaljenosti do koje su dopi
rali udarci ekia kod zabijanja, lisice
nisu imale pristup. > Kvoka.
KLEK je vaio kao simbol plodnosti.
Ako se, na primjer, mjesto u umi na KOKOTI ili GRANICA jo se
kojem rastu gljive, dotaklo prutom od davnine upotrebljavao za zatitu
kleka, oekivalo se da e tamo narasti od onih oboljenja. Vjerovalo se da
mnogo gljiva. Pred klekovim je e se u toku cijele naredne godine
grmom trebalo skinuti eir ili savi ostati poteeno od onih bolesti ako
nuti koljeno. Klekove granice upo se na Ivanje (24. 06.) gleda u ivanj
trebljavale su se u mnogim prilikama ske kresove kroz struak kokotia (
za zatitu ovjeka, ivotinja i kue od > Pogovor str. 214). Smatralo se da
ari i vjetica. Klekinje su se nosile u kokoti titi i od munje.
amuletima protiv > epilepsije i KOLA Smatralo se da donosi sreu
greva, a drvo kleka se upotrebljavalo ako se na Novu godinu sretnu kola sa
za kaenje. Kleku se pripisivala i zapregom. > Mrtvaka kola, > Smak
obrambena mo protiv kuge i ostalih svijeta.
KOLERA se navodno moe izlijeiti ljala bi se u kolijevku potkova koja je,
ako se pije vodu, mlijeko ili vino u u sluaju oboljenja, djelovala i ljeko
kojem je prethodno ugaeno uareno vito.
eljezo. Kao preventivno sredstvo
stavljao se na grudi komad sumpora.
Prvoga 08., po predaji, avao je bio zbaen
KOLIJEVKA Da bi se bolesti ali i zli s nebesa. Gustav Dore: Ilustracija za Miltonov
duhovi drali daleko od djeteta, stav Izgubljeni raj; bakropis, 1881.
KOLIKA Preventivno sredstvo pro su 1977. dva britanska znanstvenika
tiv kolike bio je navodno no s bijelim izjavila da su gripa i druge epidemije
drkom koji je trebalo nositi uza se. izvanzemaljskog porijekla i da ih na
Kao lijek protiv kolika preporuao se zemlju prenose kometi. Prije su se
sok od konjskog izmeta, pomijean s kometi dovodili u vezu i s bojim
rakijom i zainjen jednom ui. Na sudovima. Zatitom se smatrao post i
vodno je pomagalo i da se jedu lje zvonjava zvona u podne.
njaci, ali ih je trebalo ubrati na Ivanje
KOMONIKA je bilo ime za obini
(24. 06.) ili na Sv. Jakova (25.
> pelin. Pojas ispleten od tog raslinja
07.). Nadalje se savjetovalo da se
navodno je uvao od boli u leima i
palcem krui oko pupka ili da se
krstima.
poloi desni palac na desni palac bole
snika. Olakanje se, konano, oeki KONDOR > Orao, > Jastreb.
valo i od uzimanja vrapjeg izmeta.
KONOPAC Konopcu kojim je neko
KOLOVOZ 1. 08. spada u naj- objeen ( > Smaknue) pripisivala se
nesretnije dane u godini, budui da se velika snaga; smatralo se da donosi
govorilo da je tog dana vrag bio sreu i uva kuu od udara munje,
baen iz neba (prema nekim drugim ako se njime triputa udari po kunom
miljenjima to se dogodilo 1. 04. pragu. Kod kupovine krave, kupac je
ili na Pepelnicu). Zato se vjerovalo da morao preuzeti i konopac bez uzlova,
roeni 1. 08. vide duhove i inae se vjerovalo da prodava za
vjetice, ali da rano i neprirodno umi jedno s konopcem zadrava i mlijeko
ru. krave.
KOLJENO Sklapanje ruke oko jed KONJ je esto vaio kao ovjekova
nog ili oba koljena smatra se jo iz dojkinja, budui da se pilo > kobilje
starine arobnom gestom. U Engle mlijeko. Na konje se gledalo kao na
skoj se kae: Ako zagrli svoje kolje ivotinje koje nose due umrlih. >
no, vezuje svoj jad. Djeje bolesti.
L
ovjeku preko puta, vjerovalo se da
predstoji nesrea. Zato je pod svaku
cijenu trebalo izbjegavati lasicu; ve
se i samo njezino frktanje smatralo
uzrokom svakog zla. Tvrdilo se da
LAGANJE Govorilo se da najvie moe otrovati ovjeka i ivotinju ako
lau ljudi iz ije se odjee kod pranja u njih dahne; pogoeni ovjek tada se
diu mnogi mjehurii. Ljude tupog raspolovi, oslijepi ili mu otekne
nosa sumnjiilo se da lau. Dalje se lice, dok krave pogoene dahom la
govorilo da onaj tko dobro brusi sice daju krv umjesto mlijeka. Ali
noeve, dobro i lae, a tko krivo ree amulet s okom lasice smatrao se zati
kruh, sigurno je prethodno neto sla tom od zlog pogleda. Muda lasca
gao. Vjerovalo se da se laljivca moe sluila su enama kao amulet, a kao
uhvatiti u lai pomou trpuca ili > mast ili praak navodno su spreavala
berila. > Priznanje. zaee. Razni dijelovi lasiinog tijela
upotrebljavali su se protiv najrazliiti-
LAKOMISLENOST Po malim nok
jih bolesti. > Epilepsija, > Zmijski
tima na rukama moe se zakljuiti da
otrov, > Zima.
su ljudi lakomisleni. Djeci koja se
mnogo gledaju u ogledalo i rano s
time ponu, proricalo se da e biti
lakomisleni. Ako se prije svadbe za
nabavku mladenkine haljine morao
pozajmiti novac, par e navodno biti
lakomislen. Svraka se smatrala simbo
lom lakomislenosti.
Prema ponaanju likovca stvarali su LONCI nisu smjeli nou ostati nepo-
klopljeni jer se inae navodno nee smrt. Dalje se tvrdilo da lopov koji
moi zaspati. uspjeno krade u novogodinjoj noi
cijele godine nee dolijati. > Pone
LOPO Ako se jede korijenje bijelog
djeljci su se smatrali povoljnima za
lopoa, mogu se sprijeiti spolno na-
lopove, jer su navodno u vezi s mjese
draujui snovi.
com koji se smatrao lopovskim sun
cem. Za ljude roene u utorak sma
LOPOVI Vjerovalo se da je onaj tko
tralo se da su skloni krai. Djeca koju
uza se nosi vuju dlaku osiguran pro
su udarali po prstima ili kojima je
tiv krae. Isto se svojstvo pripisivalo
majka rezala nokte umjesto da ih
i topazu, a granat je navodno odbijao
odgrize, postat e navodno lopovi.
lopove osobito na putovanju. Okra-
deni su se nadali da e u snu vidjeti i
LOTO Preporuivalo se da se svi
prepoznati lopova ako pod glavu
brojevi lota napisu na male papirie i
stave korijen cikorije ili pod desno
da se papirii stave u novi, jo neupo-
uho ljutovnicu. Kad bi ulovili nekoli
trebljeni lonac, pa da se onda unutra
cinu sumnjivaca, namazali bi crnu
stavi pauk, najbolje pauk krsta. On
koko aom, pa bi je onda svaki od
e navodno ispresti svoju nit na papi
njih morao opipati: ije ruke nisu
riu sa sretnim brojem.
pocrnjele, taj je lopov ( > Boji sud).
Lopova su takoer pokuavali pro LOV Tko je lovio u nedjelju, morao
nai arobnim prutiem, prelazei je, po vjerovanju vjeno dalje loviti
njime po papiru s imenima sumnjivih. kao divlji lovac. Za ametist se vjero
Mislilo se da se pomou odreenih valo da donosi posebnu sreu u lovu,
manipulacija moe lopova navesti na a meci koji su se lijevali u novogodi
priznanje ( > Priznanje). Ako se npr. njoj noi navodno su uvijek pogaali
zemlja s groblja isprila u tavi, nepo cilj. Da se ni u narednoj godini nikada
znati e lopov navodno vratiti ukra ne bi promailo cilj, stavljala bi se na
denu stvar. Za istim se rezultatom Boi bijela krpa pod noge i zatim se
teilo kad se u posudi sakupljala zem pucalo u mjesec. I igla kojom je pret
lja na koju je stao lopov, pa se ta hodno bio uiven mrtvac, zabijena u
zemlja zatim promijeala avlom iz kundak, garantirala je navodno sigur
lijesa, naenim u pono na groblju. nost u gaanju. Lovci su se nadali
Lopov e tada, prema narodnom vje istom uspjehu kad bi namazali metke
rovanju, dobiti jake bolove na taba golubinjom krvi ili puku golubinjom
nima koji e potrajati sve dok ne vrati ili abljom krvi. Takoer se vjerovalo
svoj plijen. A ako se u tragove nogu da se od prstena s kojim je bio objeen
lopova zabilo stare avle s lijesa, lo neki osuenik mogu napraviti meci
pov je morao umrijeti. koji sigurno pogaaju cilj. Cilj se
Prema drugim miljenjima okrade- navodno mogao uvijek pogoditi i
ni, zajedno s crnom kokoi, nije smio onda kad bi se u samu pomijeala
jesti tokom devet petaka da bi na taj sasuena krv lastavice ili pepeo od
nain prisilio lopova da vrati ukra lastavijeg gnijezda. Loptici od ne-
deno ili pak prouzrokovao njegovu probavljenih ostataka iz eluca divo-
e sablasti izazvati oluje i razne opsje
ne.
LJ
krajevima kao naroito povoljna za
razvijanje ljekovite moi.
M
trudnoe ne zadovolji neku svoju e
lju ili ako se prestraena uhvati za
jedno mjesto na tijelu. Da ne bi dijete
unakazila madeem, majka se na
vodno mora, kad se preplai, preven
tivno uhvatiti za stranjicu gdje se
MAKAMA se pripisivala krivnja za made kod djeteta nee vidjeti, ili pak
buduu nesreu, svau i promjenu mora to vie ispred sebe ispruiti
vremena ako ih se srelo prije nekog ruke.
planiranog pothvata. U srednjem su
Od babice se trailo da odstrani ma
se vijeku make smatrale vjetijim
de prije no to bi ga itko vidio, ili
stvorenjima, pa su ih zato ubijali radi
tako da ga pritisne posteljicom, ili
istjerivanja avola i obrane od nesre
mazanjem menstrualnom krvi ili pak
e, bacali s kula, spaljivali na otvore
dodirivanjem mrtvaevom rukom.
noj vatri, prili i pokapali ive na
Osim toga se vjerovalo da se madei
poljima i u graevinama da bi se
mogu odstraniti pljuvakom koju je
sprijeila teta ( > rtva graevini).
trebalo uvee namazati i pustiti da se
Danas se smatra da make najavljuju
preko noi osui.
posjet, slove i kao prognozeri vreme
Made u obrvi navodno je znaio da
na, ali i predskazuju sreu ili nesreu
e ta osoba biti objeena, a made na
naroito > crne make -, na primjer
uima je bio predznak smrti utapa
smrtni sluaj u kui. Kod najave po
njem.
sjeta tono se razlikuje: ako se maka
isti sprijeda, dolazi mukarac, ako se MAGARCI vae kao jedine ivotinje
isti otraga, dolazi stara ena; ako koje ne moe pogoditi munja. Magar-
lie rep, posjet e biti nesimpatian; ev loj kao i desno mudo magarca
ako lie cijelo tijelo, grebe se apom ako se skuha u vinu i pojede ili ako se
iza uha i gladi se po nosu, treba nosi na narukvici, slovi kao sredstvo
navodno oekivati dobrodoao po za spolno podraivanje. ene se na
sjet. Maje zavijanje najavljuje svau, vodno moglo stimulirati kad bi im se
naroito petkom nou. Da bi se kup pod jastuk stavila vuna namoena u
ljena ili poklonjena maka udomaila, magareu krv. Govorilo se da zubo
trebalo joj je odrezati nekoliko dlaka bolja nestaje ako se poljubi magarca,
i staviti ih pod nogu stola ili procije a da se bolesni bubrezi mogu izlijeiti
diti kavu kroz krpu za pranje sua. ako se pije magarea mokraa. Djeci
Tvrdilo se da dijelovi make ine su u kolijevku stavljali komade maga
ovjeka neranjivim ili nevidljivim. U ree koe da bi se oslobodila straha.
pukoj se medicini upotrebljavaju Kad bi magarac naulio ui ili hodao
maji izmet, mokraa, krzno, pepeo i postrance, oekivala se kia.
drugo protiv razliitih bolesti. > Slo
bodni zidari, > Stolist. MAGLA za vrijeme adventa nagovje
tavala je dobar urod voa. Ali magla
MADEI Ako je majka esto brala na Novu godinu znai mnogo bolesti
borovnice, proricalo se da e dijete u godini koja dolazi. Ako u sijenju
imati brojne madee. Madei na ima magle, oekuje se mokro proljee
ili slana jo i u svibnju, u kolovozu je
magle bilo kad bi u oujku bilo rose.
MAGIJA > arolije, > Bajanje, >
Pogovor str. 214.
MAGNETIZAM U 18. stoljeu se
vjerovalo da se oboljeli dijelovi tijela
mogu izlijeiti ako se preko njih pri
jee magnetom.
MAJINA DUICA > Timijan
MAJINO MLIJEKO navodno e
obilno tei ako ena bude jela prepe-
lija jaja ili ako na grudima bude
nosila komadi bedrinca.
MAJKA Djeca mravih majki na
vodno preteno lie oevima, dok
djeca debelih ena vie lie majkama.
MAK treba jesti na Badnjak ako se
eli dobiti mnogo novaca. S druge se
opet strane tvrdi da velike koliine
maka zaglupljuju.
MALAHIT Taj su ukrasni kamen
oko vrata uglavnom nosila djeca, jer
se vjerovalo da ih on titi od svih
moguih opasnosti i bolesti. ene i
babice esto su se ukraavale prste
njem i lancima od malahita, jedne
zato to su vjerovale da e tako njiho
voj djeci lake rasti zubi, a druge jer
su smatrale da e imati vie sree s
muterijama.
Malahit je, osim toga, navodno titio
i od otrovanja. Amuleti od tog ka
mena navodno su titili od > zlog
pogleda. Trudnice koje bi malahit
tako svezale oko trbuha da lei na
pupku, smatrale su da e dijete koje
oekuju biti jae i imati veliku snagu.
Za vrijeme poroaja malahit je morao Mandragora je, zacijelo, jedna od najpopularnijih
biljaka u praksi vjetica i vjetaca, osobito zbog
biti zavezan da desno bedro da bi opijatskih svojstava. Vjerovalo se i u to da e na
dijete slijedilo kamen i rodilo se. mjestu umrijeti tko iupa iz zemlje mandragoru.
Kad bi se malahit privezao uz rane,
navodno je zaustavljao krv i ublaa
vao bol. Vjerovalo se da moe odstra
niti i kolike.
MANDRAGORA Korijen mandra-
gore navodno je onome tko bi ga
nosio uza se osiguravao ljubav i no
vac. Tko je stavio novac uz korijen
mandragore, oekivao je da e se no
vac narednog jutra udvostruiti. Vje
rovalo se da taj korijen nosi sreu ako
se za vrijeme igre dri u depu. Kod
operacija se kao narkotik preporui
valo vino u kojem se kuhao korijen
mandragore, a taj je korijen navodno
olakavao i poroaj. Kod seljaka je
slovio kao sredstvo protiv bacanja
ini na stoku. ( > Pogovor str. 214)
MARGARETA > Kia
MARLJIVA e navodno postati ona
djevojka koja u proljee vidi prvu
rodu koja leti.
Kad djevojka otpuhne glavicu maslaka, ekat e
MASKOTA >Talisman, > Voza onoliko godina do udaje koliko sjemenaka otpuh
ne. Na slici br. 2: Maslaak, lie i cvjetovi.
automobila.
MASLAC navodno ima ljekovitu
snagu ako ga se pravi na Tijelovo (40. mlijenim sokom maslaka mogu
dana poslije Uskrsa) prije izlaska sun odstraniti bradavice, ukoliko se sok
ca, ne solei ga. Vjerovalo se da neso nanese treeg dana smanjivanja mjese
ljeni maslac, napravljen na Veliki ca. Tko bi u proljee progutao prva
etvrtak, lijei sve rane. > Suica. tri pupoljka maslaka koja bi naao,
ostao bi navodno cijele godine zdrav,
MASLAAK Sedam ili devet kori
a mnogo maslaaka najavljivalo bi
jena koji su bili iskopani na sv. Barto-
plodnu godinu. Djeca upotrebljavaju
lomeja (24. 08.) prije izlaska
ocvali maslaak za razne brojalice da
sunca i zatim se nosili u vreici kao
bi saznali koliko e dugo ivjeti, ko
amulet, navodno bi pomagali protiv
liko e jo godina proi do njihove
boli u oima. Kod zubobolje se savje
svadbe i sl.
tovalo da se maslaak vjea oko vrata
sve dok se ne osui. MAST jakih i divljih ivotinja, pri
Ranije su generacije mislile da e mjerice medvjeda ili vepra, upotreb
svatko tko dodirne maslaak dobiti ljavala se za utrljavanje, u vjerovanju
rane na rukama. Vjerovalo se da se da e se tako stei snaga tih ivotinja.
Obilje masti u elucu navodno ne bi se zatitilo od ugriza otrovnih ivo
utralizira sav progutani otrov. ap tinja i bijesnih pasa. Ako se zabora
ljina se mast uzimala protiv gluhoe, a vilo na Veliki etvrtak pojesti med,
mast tuke protiv nesanice. Pasja mast moglo se dogoditi da se ovjek pre
se preporuivala protiv plunih obo tvori u magarca ili bar da mu narastu
ljenja, a prepelija protiv upale roni magaree ui.
ce. Kao i drugim ostacima umrlih, i
MEDENJACI su se upotrebljavali
njihovoj se masti pripisivala velika
kao ljekovito sredstvo protiv vruice
ljekovita mo. > Slanina.
ako se na njih napisu odreene rijei
MATINJAK Tko se bojao uboda i ako se pojedu, protiv boli u leima
pele, trebalo je da ljeti uvijek nosi u ako se od Boia do Svijenice (2.
ruci matinjak. Ispiranje usta s vo 02.) komad medenjaka nosio u
dom matinjaka navodno ublaava depu i povremeno odgrizao koma
zubobolju. enama koje su eljele di, protiv trakavice ako bi se skuhali
djecu, preporuivali su taj eliksir za kao kaa s rakijom od kvasca i upo
unutranju i vanjsku upotrebu. trebljavali kao oblozi koji se stavljaju
na trbuh. U samostanima su se mede
MECI Crni metak naen u mravi
njaci pekli s ljekovitim travama.
njaku navodno donosi nalazniku
sklonost voljene osobe. Takav metak, MEDVJED Ako se eljelo imati do
osim toga, titi od vruice i bolesti, te bro pamenje, trljalo se sljepooice
ini ovjeka zdravim i jakim. Trebalo medvjeom mau. Ta je mast na
ga je vjeati djeci oko vrata jer na vodno pomagala i protiv ispadanja
vodno pomae i kod rasta zubi. Upo- kose. Vjerovalo se da se moe osigu
trebljeni meci, osobito oni izvaeni iz rati plodnost mladenke ako se pod
divljai, upotrebljavali su se kao pilule brani krevet stave preni medvjei
protiv crijevnih oboljenja. Spljoteni bubrezi. To e navodno jo sigurnije
meci primjenjivali su se za oblaganje djelovati ako mlada ena u svadbenoj
protiv mrtvih kosti, vrbanca, krvare noi pojede medvjeu u.
nja iz nosa i zubobolje.
MELANKOLIJA Navodno su joj
MED Sanjati o medu znailo je da e skloni ljudi sa sraslim obrvama. Pro
se onome tko sanja ostvariti elje u tiv melankolije nosilo se drago kame
ije se ispunjenje nikada nije nadao. nje, kao npr. opali ili krizoliti, ali i
Meutim, onaj tko, jedui med, ne bi safir, granat, hijacint i lapis lazuli.
zamazao ruke i usta, uskoro e umri Dobrim su se sredstvom smatrali i
jeti. Tko se elio rijeiti svraba, nama- koralji, kao i orasi. Takoer se vjero
zao bi na Veliki etvrtak med izmeu valo da se melankolija ne moe odu
prstiju. Smatralo se da protiv proba- prijeti zlatnoutom korijenu trave od
danja pomae oblog od duhanovog ui, ako ga se nosi uza se zamotanog
lista namazanog medom. Staro ger u rupi. > Turobnost.
mansko pie za jaanje prireivalo se
od volovske krvi, vina i meda. Na MENSTRUACIJA Vodom u kojoj
Veliki etvrtak trebalo je jesti med da je oprana koulja koju je djevojka
nosila za vrijeme prve menstruacije, MILODUH se esto upotrebljavao
polijevalo se ruin grm, vjerujui da kao sredstvo protiv arolija i lijek za
se time djevojci moe osigurati stalno bolesti stoke. Stavljali su ga ve malim
zdravlje i redovita menstruacija. Pro djevojicama u vodu za kupanje, da
tiv pretjeranog krvarenja preporui bi im kasnije osigurali naklonost mu
vala se tukina mast, a ako je krvare karaca. Mladenke su uza se nosile
nje izostalo, pomagao bi aj od crve korijenje i cvijee miloduha. Grana
nih cvjetova hajduke trave. Tvrdilo na kojoj se odmarao roj pela na
se da ene za vrijeme menstruacije vodno je djevojci donosila mnogo
imaju zao pogled kojim, izmeu osta plesaa. Korijen je esto bio sastavni
log, mogu zamagliti ili ak probuiti dio ljubavnih napitaka. Jaki miris mi
ogledalo. Od tog su pogleda navodno loduha navodno je tjerao demone.
venuli plodovi. Takve ene nisu
smjele dodirnuti plodove prilikom MIR Vjerovalo se da e godina biti
ukuhavanja, niti soliti meso, jer bi se mirna, ako na Sveta tri kralja (6.
inae navodno sve pokvarilo. Isto se 01.) sja sunce. Tvrdilo se da
tako smatralo da ene za vrijeme crvendaevo gnijezdo u kui njezinim
menstruacije vrlo loe djeluje na kra stanovnicima garantira mir. Od ne
stavce. > Jagode, > Made i > mirne se godine strahovalo kad bi za
Pogovor str. 214. vrijeme slube boje na Silvestrovo
mnogi ljudi kalj ali. Kad bi se za
MESTI poslije zalaska sunca i iznijeti vrijeme nekog rata nala vlat ita s
smee iz kue, znailo je iznijeti iz dva klasa, smatralo se da je to znak
kue sreu. > Metla. skorog mira. > Rat.
METLAMA se, kao vjetijem oruu, MIRISI Biljke jakog mirisa, na pri
pripisivalo mnogostruko magijsko mjer valerijana, kopar, kamilica, milo-
djelovanje. Ako se metlu postavilo duh, rumarin, kadulja, celer, slovile
iza vrata, s drkom prema dolje, vje su ve od starih vremena kao zatita
rovalo se da je onemoguen pristup protiv demona i avola. Osim toga
vjeticama. Ako se stol i klupa po kod svakog aranja upotrebljavale su
metu metlom, u kui e se navodno se za spreavanje neke tete. U sluaju
pojaviti zarazne bolesti. Dranje bre histerije pokuavalo se otjerati de
zove metle u krevetu slovilo je kao mona smradom spaljene kose i perja,
prokuano sredstvo protiv greva u a protiv epilepsije su navodno, pored
listu. Ako nije bilo vjetra za jedrenje, ostalog, pomagale i smrdljive stjenice.
trebalo je u vodu baciti metlu, i to u > Gorenik, > Pogovor str. 214.
onom smjeru odakle se eljelo da
MIROLJUBIVOST ljudi koji ih nose
doe vjetar. Tko je elio posjet, tre
navodno izazivaju safir i tirkiz. >
balo je da zatakne tri metle u pe. >
Opozicija, > Svaa.
Mesti.
MIRTA Vjerovalo se da se iz mirti-
MIJEANJE pia noem navodno e nog vijenca mladenke moe skuhati
imati za posljedicu bolove eluca. aj koji djeluje protiv svih bolesti.
akalica od mirtinog drveta na se mjeseeve faze smatrale razdob
vodno smiruje zubobolju i titi od ljima plodnosti, pa je zato tih dana
nje. trebalo saditi kao i sijati raslinje koje
raste na povrini zemlje. Meutim,
MIEVI U mjesecima s dva puna
mjesec su dovodili u vezu i s nesre
mjeseca oekuje se najezda mieva,
om i nazivali ga lopovskim sun
kao i poslije kie na Duhove. Kad bi
cem, jer svijetli provalnicima koji
se masovno pojavili poljski mievi,
rade nou. > Mjesec koji ide u ma
vjerovalo se u skoro izbijanje rata, u
njak,> Mjesec koji se puni, > Puni
period gladi i poskupljenje. Mieve se
mjesec, > Mladi mjesec i > Pogovor
pokuavalo protjerati iz kue tako da
str. 214.
se na Uskrs zajedno sveu svi raspo
MJESEC KOJI IDE U MANJAK
loivi kljuevi, te da se njima u po
Za vrijeme te mjeseeve faze trebalo
drumu zvecka sve dok zvone jutarnja
je prvenstveno raditi ono ime se eli
ili podnevna zvona. Isto se pokua
postii neku redukciju, npr. suzbijati
valo postii pomou pepela jednog
bolove i greve i lijeiti rane. Isto bi
spaljenog mia. Bijegu mieva iz kue
tako u fazi smanjivanja mjeseca tre
ljudi su se nadali i onda kad bi na
balo kopati temelje za kuu da bi se
Badnjak oko ponoi u kui bubnjali.
potisnule podzemne vode. Slikarima
S druge strane, opet, vjerovalo se da
se savjetovalo da u to vrijeme rade,
e se kua koju napuste takori i
jer se vjerovalo da se tada njihove
mievi uskoro sruiti. Govorilo se da
boje najlake sue. Djevojke, kojima
ukopljeni bijeli pijevac svojim kuku-
se htjelo osigurati vitkost, trebalo je
rikanjem moe otjerati sve mieve iz
odvikavati od hrane u razdoblju kad
kue ili ih pak moe odvesti hodajui
mjesec ide u manjak. A za svo raslinje
ispred njih. Mieve se nije smjelo
iji se plod nalazi ispod zemlje, to je
proklinjati jer e se inae navodno
vrijeme navodno najbolje za sijanje i
previe razmnaati. Vjerovalo se da
saenje. Za sve ostalo to treba da
se mievi mogu drati pod kontro
uspijeva i raste, pogodnije je vrijeme
lom, ako se na Badnjak u sva etiri
kad se mjesec puni, kao npr. krtenje
kuta sobe stavi malo nekog jela od
i odvikavanje djece, vjenanje, jelo
graka.
itd.
MJEHUR Smatralo se da se bolesti
MJESEC KOJI SE PUNI Vjerovalo
mjehura najbolje mogu lijeiti gu
se da sve to je zapoeto onih dana
jom masti. > Kamenika.
kad se mjesec puni, donosi porast i
MJESEC Jo i danas svako njemako dobit. To je razdoblje openito slo
dijete zna ovu priu: budui da o vilo kao osobito uspjeno i plodno,
vjek koji se vidi na mjesecu jedanput slino kao i razdoblje punog mjeseca
nije potivao nedjelju, nego je radio, ( > Sretni dani). Da bi se u braku
mora sada zauvijek nositi sveanj drva neto steklo, trebalo se eniti ili uda
na leima. Vrijeme mjeseca u porastu vati samo dok se mjesec puni. Sma
i punog mjeseca smatralo se openito tralo se da ljudi roeni u toj fazi
povoljnim ( > Sretni dani). Obje su imaju bolje perspektive za budunost
od onih roenih kad mjesec ide u ina nije smjela doprijeti ni do rane,
manjak. ( > Poroaj, > Krtenje). I jer tada navodno meso poinje trunu
u novi stan je trebalo useliti samo dok ti.
se mjesec puni, inae se u njemu MLADI MJESEC Vrijeme mladog
navodno nee imati sree. Ako se mjeseca slovilo je kao lo period ko
ovjek u to vrijeme oiao, vjerovalo jem su se pridavala razliita nepo
se da e poslije toga narasti osobito voljna znaenja. Vjerovalo se da ljudi
lijepa i bujna kosa. Za sijanje i saenje roeni do est sati prije i poslije mla
taj se period takoer smatrao osobito dog mjeseca nee dugo ivjeti i da e
pogodnim, prvenstveno za plodove osim toga biti impotentni. Upozora
to rastu iznad povrine zemlje. > valo se da se ne treba vjenavati za
Vrt. mladog mjeseca ili mjeseca koji ide u
manjak ako se ne eli izazvati nesreu,
MJESEARI su, prema narodnom siromatvo i sterilnost. Tvrdilo se da
vjerovanju, svi roeni za punog mje je dijete zaeto u noi mladog mjeseca
seca. Tako se i vjerovalo da se ne gotovo uvijek mukog roda i da e
smije obui odjea i rublje koje je novarka u koju zaviri mjesec biti
cijelu no visjelo izvan kue jer e se uvijek puna novaca. Ali e se onome
inae postati mjesear. Tvrdilo se da tko ne bude uza se imao srebrenjak,
se mjesear moe izlijeiti ako tokom kad prvi put u tom razdoblju vidi
deset mjeseci jede jela prireena s mladi mjesec, dogoditi neka nesrea,
vodom u kojoj je prethodno, u fazi dok e voke posaene u vrijeme
kad se mjesec puni, tri dana leao mladog mjeseca dodue cvasti, ali
ahat. nee imati plodova.
MJESEINA za vrijeme mjeseine MLADI SIR Prema novijem su vjero
nije se smjelo raditi, osobito ne presti, vanju kruh od grubo mljevenog ita i
jer se tvrdilo da tada ispredena nit ne mladi sir najbolja sredstva za odrava
traje dugo. Govorilo se da onaj tko nje ljepote.
sui rublje na mjeseini priziva smrt,
a da velja na mjeseini ije svoju MLIJEKO Ako se mlijeko za vrijeme
mrtvaku haljinu. Ni orue ni kola kuhanja ne digne, bit e navodno
nije se smjelo ostavljati na mjeseini kie; ako prevrije i istee u vatru,
da ne propadnu. Tko pije iz zdenca ili vjerovalo se da e time izgorjeti vjeti
potoka u koji sja mjesec, guta s vo ca. esto se namjerno spaljivala ko
dom i mjeseinu, a to je u vrijeme kad ica na mlijeku, u uvjerenju da se
mjesec ide u manjak navodno vrlo spaljuje vjetica. Tvrdilo se da krave
opasno. ( > Jelo). Od predugog gle daju kao krv crveno mlijeko ako im
danja u mjesec moe se, navodno, se odree nekoliko dlaka iz repa,
dobiti gua, a onaj kome mjesec sja u osmudi i pomijea u krmu. > Opeko
kuhinju, razbit e mnogo suda. Tko tine od sunca.
plee na mjeseini privlai duhove, MLINSKA VODA se preporuivala
budui da je u to vrijeme zemljin za pranje u ljekovite svrhe. Bolesnik
pokriva navodno vrlo tanak. Mjese je morao ustati prije izlaska sunca,
obui istu koulju, uzeti nov lonac MOKRENJE Onome tko nije mogao
koji je platio ne cjenkajui se, i poi mokriti preporuivalo se da popije
do mlina. Pritom nije smio ni govoriti vodu u kojoj je ugaen uareni komad
niti dopustiti da ga netko vidi. Zatim eljeza. Ostale tegobe oko mokrenja
je morao crpsti vodu s mlinskog kola ublaavali su kuhanjem sedam crvi iz
i oprati njome cijelo tijelo. Poslije drva u mlijeku koje je onda trebalo
toga e navodno ozdraviti. popiti. Pridravanjem odreenih pro
pisa kod mokrenja, mukarci su po
MLJEARA ili KONOPLJICA bila
kuavali vratiti izgubljenu spolnu
je osobito cijenjena jer se pomou nje
mo. Na taj se nain lijeila i >
navodno samim dodirom moglo
grlobolja, > ivana groznica i >
otvoriti zakljuana vrata i brave, raz
koprivnjaa. > Mokraa.
dijeliti stijene i olujne oblake, raski
nuti okove i ugasiti poar. Onaj tko MOKRENJE U KREVET Govorilo
je korijen te biljke nosio u desnom se da dijete mokri u krevet ako je
depu smatrao se sigurnim od uboda okupano u posudi koja puta vodu.
i metka. Takoer se govorilo da taj Vjerovalo se da se ta tegoba moe
korijen svom vlasniku moe otkriti izlijeiti ako se poslije zalaska sunca
sva blaga ove zemlje. pojede spolni organ vepra ili kuhana
zeja glava. Jedan drugi recept je pre
MO Smatralo se da su ljudi roeni poruivao da se djetetu koje mokri u
pomou carskog reza nadasve eljni krevet na pupak vee komad slanine.
moi. Ako netko nae odrezane
nokte ili kosu nekog drugog ovjeka, MOLITVA Prema narodnom vjero
stei e, prema vjerovanju, mo nad vanju djeca koja u kosi imaju crvene
tim ovjekom. To se isto vjerovalo i ui nerado se mole bogu.
u sluajevima kad bi se stalo u otisak
MOLJCI Tvrdilo se da se moljci nee
neijeg stopala ili ostavilo preko noi
zavui u odjeu koja je na Veliki
no na stolu. Ako se hljeb kruha
petak visjela na suncu.
stavio naopako na stol, vjerovalo se
da e zli ljudi zadobiti mo nad ku MOZAK Veprov mozak je bio vaan
om. Za vrijeme > svadbe mladenci sastavni dio maziva za oruje ( >
su gestama pokuavali osigurati bu Oruje). Vjeveriji mozak se jeo u
duu prevlast u braku. Kod muka vjerovanju da pomae u oslobaanju
raca je > pojas bio simbol snage i od vrtoglavice. > Prepelice.
vlasti.
MRAVI Vjerovalo se da je najefika
MOKRAA Protiv difterije, jetrenih sniji lijek protiv uloga i svih reumati-
oboljenja i raka eluca preporuivalo nih oboljenja mravlja kiselina koju
se da bolesnik pije vlastitu mokrau. treba prirediti od naivo skuhanih
Ublaenje tegoba kod mokrenja po mravi. Mravlja jaja navodno tite od
kuavalo se postii napitkom od mli- vruice. Ako se u proljee u mravi
jeka u kojem se kuhalo sedam crvi iz njak stavila zaepljena boca vina i ako
drva. > Mokrenje, > Pogovor str. se to vino godinu dana kasnije popilo,
214. oekivao se veliki porast snage. u-
dotvorne snage i svojstva ima na po tri na dan, na komadiu kruha,
vodno i crni > metak pronaen u kad mjesec ima samo tri dana.
mravinjaku. Budui da se u mnogim
MRTVA KOST Vjerovalo se da se
krajevima jo vjerovalo da su mravi
mrtva kost na ruci moe odstraniti
zaarani bezbonici, vladalo je uvjere
tako da se ruka pritisne o stablo
nje da ih se moe rastjerati zvonjavom
ljive. Puka je medicina vjerovala da
posveenih zvona.
mrtve kosti nestaju ako se na njih
MRAZ Predznakom mraza smatralo stave upotrijebljeni, spljoteni, iz div
se kad pauk isprede mreu u blizini ljai izvaeni olovni meci.
pei. Ako je na Novu godinu bio
mraz, u toku te godine se oekivalo MRTVAKA KOLA Sresti
zdravlje. > Zima, > Hladnoa. mrtvaka kola navodno je donosilo
sreu; meutim, ako su kola bila pra
MRAZOVAC Noenje lukovice zna, trebalo se nadati nesrei.
mrazovca smatralo se garancijom pro
tiv zaraznih bolesti i zubobolje. Kad MRTVAKA NOSILA Tko bez
bi se te lukovice drale u arapi, straha est puta zaredom odspava na
titile su od kurjih oiju. Ako je mrtvakim nosilima na kojima su od
mrazovac imao etiri latice, smatralo nesene do groba brojne asne djevice,
se da dolazi neplodna godina. Ako je nai e na groblju navodno zlatan
bilo est latica, oekivala se dobra klju koji otvara vrata pakla.
godina.
MRTVAKA RUKA Vjerovalo se
MRENA One bolesti
da se pomou mrtvake ruke mogu
MRKVE Tko na Staru ili Novu go izlijeiti, kako one bolesti i deforma
dinu jede mrkve, taj prema narodnom cije kime, tako i osip, madei, irevi
vjerovanju cijele godine nee ostati i bradavice.
bez novaca.
MRTVAKI ZUBI su se nosili uza
MRAVLJENJE Ako ena poeli da se da bi s osigurala odvanost i srea.
pomogne muu da smra, preporu Smatralo se da se ovjek tako moe
uje se da namae golo tijelo medom, obraniti i od gamadi kao i izlijeiti od
da se valja u zrnima ita, te da zrna zubobolje i sprijeiti ispadanje zubi.
koja se prilijepe uz tijelo dade samljeti Mrtvaki zubi su pomagali i kod rasta
u mlinu, pazei da se melje u smjeru zubi u djece. Onaj tko je uza se nosio
protivnom sunanom svjetlu. Nakon zub mrtvaca vjerovao je da je zatien
to je pojeo arobni ljubavni kola od- od vrenja vojne slube, kao i da
tog brana, mu e navodno postati moe prisiliti lopova da vrati neku
vitkiji. Protiv bolesnog mravljenja ukradenu stvar. U mnogim se kraje
preporuivalo se slijedei recept koji vima vjerovalo da mrtvaki zubi
je trebalo primijeniti u vrijeme kad se mogu biti djelotvorni samo ako po
mjesec puni: tjeu od ljudi koji su umrli nasilnom
Kad ovjek ili ivotinja nestaje, smru; ponegdje se smatralo da ih
daj mu da pojede devet uiju, treba vlastitim zubima iupati iz lea,
i to po mogunosti nou, izmeu Protiv ispadanja kose upotrebljavala
ponoi i jedan sat. se pomada od smrvljenih muha.
MRTVI Vjerovalo se da se smeta MUNJA U narodu se vjerovalo da
mrtvace ako se o njima govori, pa je munju privlai onaj tko na nju poka
to zato trebalo izbjegavati. Prije svega zuje prstom, pa e mu zato prst iz-
o njima nije trebalo govoriti nita loe gnjiliti ili otpasti. Za mnoge se biljke
jer e se inae navodno osvetiti. Dalje smatralo da privlae munju, npr. ro-
se vjerovalo da rublje umrloga treba dodendron, umarica, preica, reuha
to prije oprati jer inae nee nai i dr. I za pse se tvrdilo da dovlae
mira. Odjeu i posteljinu umrloga munju. A odjea koja se ivala na
nije trebalo upotrebljavati dok ne Tijelovo (40. dana poslije Uskrsa) ili
proe est sedmica od njegove smrti. koju je ivala rodilja, takoer je, vje
Ako se tako ne postupi, ometa se rovalo se, mamila munju. Za vrijeme
navodno mrtvaev mir. I inae je nevremena nije se smjelo brzo jahati
vladalo uvjerenje da se prilian broj ili voziti se, niti plesati ili trati, jer se
umrlih vraa meu ive kao > vam vjerovalo da brze kretnje raspaljuju
piri ili kao > ustali iz groba. > munje.
Lutrija.
to se tie zatite od munje, sma
MRZOVOLJAN je navodno bio tralo se da je moe pruiti lipa ako
onaj tko bi esto ili uvijek ustajao iz ovjek stane pod nju, ali i trnov grm
kreveta na lijevu nogu. pod koji se trebalo podvui jer njega
navodno munja nee pogoditi zato
MRNJA Smatralo se da safir titi
to je od takvog grma napravljena
ovjeka koji ga nosi od osjeaja
trnova kruna Isusova. Munju su tako
mrnje.
er odbijali bazga i kravljak, kao i
MUDROST > Inteligencija. kokoti i drvo aria. Neki su mislili
MUHE navodno nagovjetavaju da do udarca munje dolazi voljom
snjenu zimu ako ih ljeti ima vrlo vjetica pa da se zato ne moe sprije
mnogo. Ako muha nekom zuji u iti, dok su drugi ipak vjerovali u
uhu, saznat e se neka novost. Muhe razne obrambene arolije: etveroli-
su se smatrale utjelovljenjem avola, sna djetelina u sobi titi od munje isto
vjetica i svega zla, vjerojatno zato kao i kad se uoi Sveta tri kralja (6.
to su prenosile zarazne bolesti. 01.) baci jaje crne kvoke ili kad
Sobne muhe zimi smatrale su se, me se uskrnje jaje baci preko krova.
utim, donosiocima sree, pa ih zato Zatitu se oekivalo i ako se u kui
nije trebalo ubijati. Vjerovalo se da drala kopriva, kao i kad bi se na
imitacija gamadi napravljena od ko kuu nabila magarea glava, budui
vine moe unititi gamad, pa su se da se u mnogim krajevima vrsto
zato protiv najezde muha upotreblja vjerovalo da je magarac jedina ivoti
vale mjedene muhe ( > Pogovor str. nja koju ne moe pogoditi udar mu
214). Ako je ljeti bilo mnogo modrih nje. U drugim se regijama na vrata
zujara, vjerovalo se da e slijedea sjenika pribijala mrtva sova rairenih
godina donijeti rat ili poskupljenje. krila, u uvjerenju da e posluiti kao
stabala koje je pogodila munja upo
trebljavalo se kao obrana od bolova,
a takoer se smatralo da svojim vla
snicima daje veliku snagu. Zato se
takvo iverje esto nosilo kao amulet.
Ponekad ga se i zakapalo da uniti
korov ili da mu uope ne dopusti da
nikne. > Veliki petak.
MUKARCI Govorilo se da e se
stari mukarci pomladiti ako oene
mlade djevojke, ali e mlade ene u
tim sluajevima prije vremena ostarje-
ti. > Stari ljudi, > Djeca.
MUKA SNAGA > Spolna mo
MUKATNI ORAI Tko bi uza
se nosio mukatni orai, smatrao se
zatienim od lomova kostiju i od
pritia. Orai je navodno titio i
od ireva. U mnogim se krajevima
J. Jordaens: Suzana i mukarci, Bruxelles, Kra smatralo da orai mora biti novogo
ljevski muzej.
dinji poklon, jer inae nema ljekovito
djelovanje. Mukatni orai upeen
u kruh navodno je onoga tko ga
pojede mogao ouvati od kapi. Mu
karci su vjeali orai oko vrata da
zatita od munje. Vjerovalo se da bi pojaali potenciju. Prema narod
zvonjava crkvenih zvona za vrijeme nom se vjerovanju impotencija moe
oluje moe ouvati cijelo selo od izlijeiti ako se popije aj od mukat-
udara munje. U mnogim se krajevima nog oraia pomijean s vlastitim
vjerovalo da se vatra izazvana mu urinom. Taj je orai bio i sastavni
njom moe najlake ugasiti slatkim ili dio navodno najefikasnijeg ljubavnog
kiselim mlijekom. eliksira: trebalo ga je progutati cijelog
U drugim se, pak, krajevima vjero i zatim, kad bi prirodnim putem iza
valo u jedinstvenu mo gnoja da ugasi ao, smrviti i ponovo pojesti s hra
vatru nastalu od munje, osobito onda nom. Tko bi tako postupio, smatrao
kad se radilo o poaru crkve. Iverje je da mu nitko nee moi odoljeti.
rupie. Slino su se primjenjivali i >
N
miloduh i > valerijana, kao i >
petoprstac i > osinja gnijezda. I bi
jelo kamenje iz eluca crnog pijetla
slovilo je kao sredstvo za stjecanje
simpatija. Ljubavnoj se srei nadao i
onaj tko bi u mravinjaku sluajno
NADLANICA Smatra se da ile na
naao crni metak.
nadlanici oblikuju neko slovo. U
mnogim se krajevima vjerovalo da se NAOPAKO Ono to je naopako,
na lijevoj nadlanici pojavljuje poetno dakle, to ne odgovara pravilu, imalo
slovo budueg ljubavnog partnera. je u praznovjerju oduvijek veliko zna
NAENA STVAR Na nju je trebalo enje. Tako bi, na primjer, ovjek
triput pljunuti da bi se odstranila koji naopako obue koulju, navodno
eventualna vjetija arolija. Inae se postao neranjiv, ali su se na taj nain
smatralo da naeni predmeti imaju lijeile i bolesti, tjerale opasnosti i
osobitu vrijednost, pa ak i arobnu ublaavala enja za domom. Za za
snagu, na primjer novi, potkova, titu od vjetica trebalo je, osim kou
djetelina sa etiri lista, a prije i avli iz lje, naopako obui i arape. Ako se
lijesa. Kod naenih igala tumaenja hljeb kruha stavio naopako na stol,
su bila razliita. Nalaznik odrezanih i navodno e zli ljudi zadobiti mo nad
baenih noktiju s ruke navodno stjee tom kuom, a za stolom s naopako
mo nad nekadanjim vlasnikom. prostrtim stolnjakom gosti se nee
moi nasititi. > Unatrag, > Oena.
NAGLUHOST se navodno moe
ukloniti gavranovom ui. Ako se NAPAD KAPI mogao se (tako se
upotrebljavala tukina u, morala se vjerovalo) sprijeiti ako se svako jutro
sasuiti i smrviti, te zatim pomijeati redovito uzima nekoliko zrna goru
sa zejom ui i masti iz enskog ice (senfa). I ljutena zrna jema
mlijeka. sluila su kao preventivno sredstvo
protiv kapi, ali je to sredstvo djelovalo
NAKLONOST voljene osobe mogla samo dok su zrna jo bila u elucu.
se navodno silom pridobiti ako bi se Mnogi su se pokuavali zatiti od
njezine upotrijebljene arape skuhale kapi i pomou > mukatnog oraia.
u vodi i ta voda popila. Drugi je nain Vjerovalo se da je ovjek 24 sata
010 da se oboavanoj osobi stavi u nakon kihanja siguran od kapi. Zatita
hranu u kruhu peeno ili pulverizi- se oekivala i od korijena babljaka,
rano srce grlice ili da se srce grlice iskopanog na Ivanje (24. 06.) u
nosi uza se. Ako momak s grliinim pono i uivenog u platno, a trebalo
jezikom u ustima poljubi djevojku u ga je nositi na goloj koi. Spreavanje
usta, ona mu vie nee moi odbiti kapi navodno se postizalo i kad bi se
nijednu elju. S istim bi namjerama kokoja jaja iz gnijezda naveer boja
mladi svojoj djevojci nastojei da la u crno, vratila u gnijezdo te slijede
ona to ne primijeti strpao granicu eg jutro popilo ono koje bi opet
bedrinca u dep, dok su djevojke u tu pobijeljelo. Smatralo se da se poslje
svrhu upotrebljavale svoje pregae ili dice udara kapi mogu izlijeiti ako se
bolesniku dri pred nosom prigorena NEBESKA PISMA > Pogovor str.
vrpca plave pregae. > Govor. 214.
NEEDNOST Vjerovalo se da topaz
NAPRASITOSTI navodno naginju
kod ljudi koji ga nose suzbija need-
ljudi crvene kose ili debelog vrata. I
nost. Isto se djelovanje pripisivalo i
kratki, brzi koraci slove kao tipini
safiru i sardoniksu. Za smaragd se
za napraite ljude.
tvrdilo da e pui ako njegov vlasnik
NAPUHNUTOST se navodno mo postupi needno. Osobita sklonost
gla ukloniti ako se pojedu oi tuke. ka neednosti pripisivala se ljudima s
tupim nosom. > Rutvica.
NARAMENICE Ako je budui otac NEDJELJA se openito smatra sret
objesio naramenice kroz prozor, sma nim danom. Djeca roena u nedjelju
trao je da time moe postii roenje smatraju se djecom sree, koja mogu
sina. vidjeti i spoznati mnogo toga to za
ostale ljude ostaje sakriveno. Prije se
NASITITI SE gosti ne mogu ako nedjelja zbog takvog vjerovanja rado
jedu za stolom s naopako prostrtim odabirala kao dan vjenanja. S druge
stolnjakom. pak, strane vjerovalo se da e onaj tko
se razboli u nedjelju vrlo dugo bolo
NASLJEDSTVO Tko u pono nae vati. Skepsa je vladala i prema pri-
djetelinu s etiri lista, dobit e veliko zdravljenju koje bi nastupilo u nedje
nasljedstvo. lju, pa se zato rekonvalescentima na
NATATE Biti natate bilo je od kon dulje bolesti nije preporuivalo
velike vanosti za djelovanje i uspjeh da prvi put ustanu u nedjelju.
nekog nastojanja, isto kao i nespomi- Govorilo se da rad u nedjelju donosi
njanje neijih dobrih osobina i goloti nesreu. U odjei koja je saivena u
nja. Tako se vjerovalo da se - ako je nedjelju ovjeku prijeti bolest ili udar
ovjek natate - ljekovite snage mogu munje ( > Brod), a koulja koja je
pojaati, dok ljekovito bilje navodno saivena u nedjelju jako e oteati
bolje djeluje ako ga se iskopa ili pri umiruem smrt.
mijeni natate. Vjerovalo se i da se Isto se tako vjerovalo da e drvee
moe sauvati vid ako se natate koje se obrezuje nedjeljom uginuti.
kapke namae slinom. Trudnice su Nijedan zapoeti posao nije smio
ujutro natate utrljavale pljuvaku u preko nedjelje ostati nedovren.
podruje eluca da bi sprijeile pretje Onome tko nikada nije radio nedje
rani rast posteljice. Tko na Veliki ljom, obeavao bi se veliki blagoslov:
petak ujutro natate pojede jabuku, da nikada nijedna ptica nee dodirnuti
bit e osiguran protiv bolova u elu njegovo ito ni njegovo voe.
cu, a triput kihnuti natate smatralo
se sretnim znakom. NEFRIT Tom se kamenu pripisivala
ljekovita mo u sluaju bubrenih
NAUNICE > Une bolesti bolova, pa su ga zvali i bubreni
kamen. Nosio se kao kamen na pr
NAZDRAVLJANJE > Pie.
stenu, kao amulet oko vrata, na bedru
ili, uiven u odjeu, u predjelu bubre NEPRILIKE su ljudi pokuavali iz
ga. Od nefrita se openito oekivalo bjei amuletom od topaza. Oekivalo
jaanje bubrega i ublaenje bolova u se da e neprilike imati onaj tko
bokovima. prospe sol. > Suknja, > Srdba.
NEKROMANTIJA > Prizivanje NERANJIV je, prema starom vjero
mrtvih, > Pogovor str. 214. vanju, postao onaj tko bi svukao ko
ulju preko glave, a onda je opet
NEOENJEN, NEUDATA ostaje
naopako obukao. Razliito biljno ko
osoba koja se za stolom smije u svoju
rijenje, a osobito lukovice, navodno
au. Djevojke se navodno nee udati
su takoer pomagale da se postane
ako u alicu kave stave najprije mli
otporan na ubod i udarac, na primjer
jeko a onda eer ili ako oko njihove
enjak, gorac, gladiole, perunike,
kue raste brljan. Ako je neudata/
cikorija.
neoenjena osoba za stolom prva
Ali vjerovalo se i to da se neranjive
odrezala komad maslaca ili sira, sma
moe > ubiti srebrnim dugmetom ili
tralo se da e jo dugo ostati sama. I
staklenim metkom. Prema jednom
pomou pijeska se pokuavalo odre
drugom vejrovanju smatralo se mogu
diti sudbinu u tom pogledu.
im da se neranjivost ukine orujem
Kada e se netko vjenati pokua
namazanim usnom masti. > Pogovor
valo se saznati i pomou > kukavice,
str. 214.
> prepelice i > repe. > Perin.
NERJEIVI ZADACI > Pogovor
NEPLODNOST Smatralo se da e
str. 214.
neplodna ena moi roditi ako pojede
zeca koji nije bio roen, ve izrezan NESAVLADIVIM je ovjek mogao
iz tijela zeice. Tvrdokornu neplod postati ako nosi dijamant. Ali i onaj
nost navodno se moglo suzbiti ako se tko uza se nosi korijen mrtve koprive,
pojelo jaja kokoiju koje nisu imale iskopan na Tijelovo ili Veliku gospu,
kod sebe kokota. Kao sredstvo protiv (40. dana poslije Uskrsa ili 15. kolo
neplodnosti preporuivala se i salata voza), a zatim opran najprije vodom
od klice hmelja, a u nekim su kraje pa onda vinom, takoer je imao iz
vima ene vezivale pelin uz bedra da gleda da postane nesavladiv.> Pobje
bi postale plodne. Pomo se, osim da, > Jakost.
toga, oekivala i od > brezovog soka
i > sjemena koprive. Prema narod NESREA Proricalo se da e nesrea
nom vjerovanju jedno od enskih bli pogoditi onoga kojem puni mjesec
zanaca bit e neplodno. najprije zasja preko lijevog ramena.
Navodno se moglo u toku 4 tjedna
ouvati od nesree ako se pred punim
NEPRAVDA Od nepravde je na
mjesecom tri puta skinuo eir, tri
vodno titio amulet s vujim okom.
puta mu se poklonilo ili tri puta pred
NEPRAVEDNI su, prema starom njim sagnulo koljeno ili mu pak ru
vjerovanju, ljudi s malim, zgnjeenim kom dobacilo tri poljupca. U drugim
uima. se krajevima vjerovalo da e se za to
dobiti neki dar. Nesreu je navodno tada vladaju dvojica - to nipoto ne
izazivalo i pogreno ophoenje s > moe dobro svriti.
iglama, > arapama i> kiobranom Posebni dani kada nije trebalo pu
ili suncobranom. Pored niza drugih tovati bili su - regionalno razliito -
navodnih predznaka nesree > Ne 3.03., 17.08. kao i 1, 2, i 30.
sretni dani i > Biranje dana - nesreu 09. U prijanjim su stoljeima bili
je domainu nosio i gost u ponedje u opticaju rukopisni i tiskani popisi i
ljak prijepodne. > Nevolja. kalendari koji su 42 dana u godini
NESRETNI DANI Dani kad mjesec proglasili nesretnim danima:
ide u manjak slovili su kao nesretni. Sijeanj: 1, 2, 6, 11, 17, 18.
K tome su pridolazili - uz regionalne Veljaa: 8, 16, 17.
razlike - parni i neparni dani u mjese Oujak: 1, 12, 13, 15.
cu, pri emu su se preteno neparni Travanj: 3, 15, 17, 18.
smatrali nesretnima. Osobito su ne Svibanj: 8, 10, 17, 30.
sretni navodno bili datumi koji su Lipanj: 1, 7, 10.
sadravali broj sedam: 7,17. i 27. Srpanj: 1, 5, 6.
svakog mjeseca, ali najvie ba 7. kao Kolovoz: 1, 3, 18, 20.
i 28, budui da je djeljiv sa sedam, a Rujan: 15, 18, 30.
naravno i 13. Od dana u tjednu naj Listopad: 15, 17.
ee su se nesretnima smatrali pone Studeni: 1, 7, 11.
djeljak, srijeda i petak, a osim toga Prosinac: 1, 7, 11.
osobito Pepelnica i Veliki petak. I ti nesretni dani nisu bili svuda
Kranska je tradicija uinila ne isti. Za te se dane openito proricala
sretnim danima posljednji ponedjeljak nesrea, smatralo se da tada nita ne
u travnju, jer je navodno tog dana polazi za rukom. Oni koji su tih dana
Kain ubio Abela, prvi ponedjeljak u roeni navodno ne ive dugo ili ostaju
kolovozu, kada su navodno razoreni siromani i neuspjeni. Svadbe na te
gradovi Sodoma i Gomora i zadnji dane treba izbjegavati jer su tada
ponedjeljak u studenom, koji se sma sklopljeni brakovi loi te donose sva
trao roendanom Jude Iskariota. Ali e, siromatvo i nevjeru. I putovanja
ti datumi, a s njima i nesretni dani, na te dane svravaju u bolesti ili nesre
nisu jedinstveno prihvaeni. Prema i, a ne zavravaju dobro ni graevine,
drugim verzijama npr. 1. travnja slovi sijanje i saenje zapoeto tih dana.
kao Judin roendan, a povremeno i Takoer se govorilo da kosa odrezana
kao dan kada se objesio ili kad je jednog od nesretnih dana nee vie
navodno avo protjeran iz neba. U narasti.
vezi s tim posljednjim dogaajem Takva su miljenja o nesretnim da
spominje se i 1. 08.. Kao dan nima dovela do toga da su ljudi po
razaranja Sodome i Gomore poznati svuda bili stalno u potrazi za sretnim
je i 1. 12. Svi su ti dani u danima ( > Biranje dana) i da se esto
pojedinim regijama slovili kao nesret vjerovalo da se ovo ili ono ovog ili
ni. I dan Sv. Petra i Pavla (29. 06.) onog dana nikako ne moe uiniti jer
proglaen je nesretnim danom jer je unaprijed osueno na neuspjeh.
NESRETNI SLUAJEVI Od ne bijele dlake. > Maka i > Pogovor
sretnih se sluajeva ovjek navodno str. 214.
mogao zatititi srcem krtice, zamota
nim u listove zmijinog mlijeka. > NEVJERNOST U narodu se vjero
Nesrea. valo da safir ovjeka koji ga nosi
moe zatititi od nevjerstva. Oduvijek
NESTALNOST je smatrana osobi se vjerovalo da su crvenokosi skloni
nom ljudi tupog nosa. nevjernosti. U nekim se krajevima
NESVJESTICA Kao preventivno vjerovalo da svadbe odrane prvog
sredstvo protiv nesvjestica nije se no dana mjeseca oujka, travnja, kolovo
silo samo zlato u obliku prstenova i za, rujna i prosinca nuno vode do
lania, nego i lapis lazuli ili krizolit nevjerstva u braku. Smatralo se da na
na lijevoj ruci, u kojem se u maloj nevjeru ljubavnika ili mua ukazuju
rupici morala nalaziti jedna magarea pljesnivi perec peen na Veliki petak,
dlaka. Da bi se osvijestilo onesvijete- slijepo ogledalo, izgubljena podvezica
nog, treba ga navodno trljati prstenja- ili izgubljena pregaa. Ako je ena
kom. bila nevjerna, sir koji je napravila, po
narodnom vjerovanju, nije mogao
NEUDATE MAJKE Ako bi djevojka ostati svje. Govorilo se da se ne
u drutvu prevrnula pivsku au, pro vjerna ena moe natjerati u ludilo
ricali su joj vanbrano dijete. > Van- ako se jedna vlas njezine kose ovije
brano. oko palmine granice i baci u vatru.
NEVEN Vjerovalo se da e djevojke
voljeti one momke koji uza se budu NEVJESTA Sretan brak se oekivao
nosili korijen nevena u ljubiastom kad bi mladoenja nevjesti poklonio
vjenanu haljinu i cipele, i, obratno,
svilenom rupiu. aj od utocrvenih
kad bi nevjesta mladoenji darovala
cvjetova nevena pio se protiv utice i
koulju i par cipela. Nasuprot tome,
crvenog vjetra.
oekivale su se brige i nesrea ako je
NEVIDLJIVOST se navodno mogla nevjesta morala sama saiti svoju vjen
postii ako se pojede ljudska jetra, ali anu haljinu. Ako haljina nije tono
i ako se popije mlijeko sasvim crne pristajala, smatralo se da je to pred
krave koja ne smije imati ni jedne znak svae meu branim drugovima.
bijele dlake. Osim toga smatralo se da Ako je za nabavku haljine trebao
ovjek moe postati nevidljiv ako uza pozajmiti novac, taj e brani par biti
se nosi odreene predmete: belemnit, lakomislen, a ako nevjesta donese sa
odreena koica u glavi bijele lasice, sobom u kuu jaja, treba oekivati
imi, amulet s okom imia, kamen este svae. Ako se ne eli ugroziti
iz svrakinog gnijezda, gnijezdo elju- branu ljubav, mladenki ne treba po
gara ili kamen sljepac iz tog gnije klanjati ni kare ni no, ali ni viljuke,
zda. Tu estu elju za nevidljivou lice, alice za kavu ili staklo. Nevje
navodno je mogla ispuniti i navlaka stu su na svadbi obasipali grakom
za lijevi palac, nainjena od crne kao simbolom plodnosti, vjerujui da
maje koe na kojoj nije bilo nijedne e tada imati mnogo djece.
NEVJESTIN VEO > Veo Ljudi su se od toga titili kaenjem i
izbjegavanjem svih poslova koji nisu
NEVOLJA Na nevolju navodno bili neophodno potrebni (npr. pee
moe upozoriti granat, time to pra nja). Vjerovalo se da e se ono to se
vovremeno izgubi sjaj. Amulet s vu sanja tih noi ostvariti u dolazeoj
jim okom navodno moe ovjeka koji godini. Tko je u tom periodu jeo grah
ga stalno nosi zatititi od nevolje. > ili druge mahunarke, dobio je na
Nesrea. vodno ireve. Ako su se tih dana
stvarale ledene are na prozorima,
NEVRIJEME Ljudi su se osjeali
oekivala se plodna godina.
zatienima od nevremena kad su
imali crvenu maku ili stolist s ruia N O N A MORA Smatralo se da
stim cvjetovima. Kad bi se na nebu none more izazivaju vilovnjaci koji
pojavio olujni oblak u kojem su ovjeku sjedaju na prsa dok spava.
obino nasluivali vjeticu, trebalo je Zato se protiv mora kao i protiv
dva puta puhnuti u ogledalo, govorei demona uope preporuivalo uzima
Azod, Ariel, Mirei i drei ogledalo nje petnaest crnih sjemenki boura.
prema oblacima. Vjerovalo se da e se Vjerovalo se da pomae i vrsto savi
vjetica, pogledavi se u ogledalo, pre janje palca. > Pentagram.
straiti i odjuriti, ne ostavljajui za
NOGE Stavljanje noge preko noge
sobom nikakvu tetu. > Tua, >
smatralo se velikim zloinom jer se
Oluja.
time navodno spreavalo neije roe
N O se esto smatrala ovjekovim nje ( > Prst). Protiv oticanja nogu
neprijateljem - vrijeme do kukurika- preporuivala se juha od volovskih
nja pijetla slovilo je kao opasno jer su nogu i ljekovitog bilja u kojoj je
u to doba vladali razni zli duhovi. trebalo kupati noge.
( > Nona mora). Zato se smatralo da NOGOMET > Zemlja, > Predgo
donosi nesreu ako se ovjek po noi vor.
kree izvan kue, zvidi ili radi. Pred NOKTE treba, kao i kosu, rezati
avolom je trebalo uvijek biti na prije izlaska ili nakon zalaska sunca, a
oprezu. nikako ih se ne smije baciti nego ih
Meutim, po drugom je vjerovanju treba zakopati ili spaliti jer inae onaj
no bila povoljno vrijeme u kojem su tko ih nae zadobija mo nad nekada
ljekovite snage bile osobito djelotvor njim vlasnikom. Jedno je drugo vje
ne, a sijanje i unitavanje tetoina rovanje govorilo da e onaj tko ree
obeavalo najvee uspjehe. > Zalaz nokte samo petkom uvijek biti bogat.
sunca, > Pono.
NOKTI RUKE Vjeruje se da oni s
NOI OD BOIA DO BOGO- ravnim noktima na rukama ive dugo,
JAVLJENJA (12 NOI) Te su se a s krivima kratko, dok su ljudi krat
noi, izmeu 25. 12. i 6. 01. kih noktiju navodno lakomisleni.
smatrale vremenom kad se due po Brojne niti koe na rubu noktiju uka
kojnih vraaju na ovaj svijet, ali i zuju na mnoge neprijatelje, neprilike
vremenom kada se oekuju duhovi. i zavidnike. Bijeli polumjeseci na
kraju noktiju navodno govore o bo su ljudi s velikim nosom iji se otvor
gatstvu svojih vlasnika: to vie ta sprijeda ne vide nastrojeni vrlo mate
kvih segmenata na noktima, to vie rijalistiki i da ne znaju to je ljubav.
novaca. Trudnice nisu smjele rezati Ako nos svrbi, saznat e se neka
nokte, ve su ih morale odgrizati, novost, dok drugi vjeruju da to znai
inae e navodno roditi mrtvu djecu. svau. Hunjavicu e dobiti onaj tko
Smatralo se takoer da majke moraju na Poklade bude jeo juhu. Ako se pak
odgrizati nokte svojoj maloj djeci jer nekoj trudnici odbila elja za neim
odrezani nokti navodno vie ne rastu, kiselim, njezino e se dijete roditi bez
pa e dijete postati lopov i samouboji nosa.
ca. Onaj tko nokte ree uvijek pet NOENJE Vrlo su raznoliki bili
kom, imat e novaca. Bijele toke na predmeti koje je trebalo nositi uza se
noktima ruke tumae se kao sretni kao amulete ili talismane, ali i bez
znakovi. U nekim ih krajevima, ve takvih oznaka, u elji da se sebi osi
prema pojedinom prstu, razliito tu gura srea i zdravlje ili sprijei nesrea
mae: i bolest.
Na palcu: zaljubljen ili darovi ili NOVAC Na primljeni novac, oso
dobitak na lutriji; bito ako je prvi toga dana, tjedna itd.,
Na kaiprstu: tuan ili uvreda ili trebalo je pljunuti jer e se onda
neprilike; navodno umnoiti. Meutim, ako se
Na srednjem prstu: tovan ili mrnja novac preesto broji, bit e ga sve
ili neki proces; manje. Onome tko bi svakodnevno
Na prstenjaku: eljen ili ljubav ili brojao novac, proricalo se ispadanje
skoro vjenanje; kose. > Blagostanje, > Kovani no
Na malom prstu: omraen ili ast ili vac, > Oluja.
velika radost. NOVA GODINA Na dvanaesti
NOS na temelju oblika nosa vrlo su zvuk pononog zvona trebalo je sko
se esto stvarali zakljuci o karakteru iti sa stola ili stolice - onaj tko bi
i inteligenciji vlasnika. Tako su iljasti propustio taj sretni skok, odricao se
nos i iljasta brada znaili da se u budue sree. Pucnjavom i pucketa-
ovjeku nalazi ivi vrag; tupi je nos njem bieva tjerali su se zli duhovi
navodno odavao zlog, neiskrenog, ne koji bi inae ometali u novoj godini.
ednog, laljivog i nestalnog ovjeka. Pucalo se preko itnih polja i voaka
Ljudi s kukastim i orlovskim nosom da bi se probudila plodnost. Tko se
smatrah su se irokogrudnima, veli rodio na Novu godinu izmeu dva
kodunima, elokventnima i ponosni naest sati i jedan, nee do'due doi
ma, ali i strogima, pametnima i zatvo vjeti starost, ali e zato stei sposob
renima a isto tako i pravednima i nost da vidi duhove i predznake roe
milosrdnima. Za ljude s malim noso nja ili smrti. Kako bude na Novu
vima govorilo se da su slugani, lopovi godinu, bit e navodno cijele godine :
i dezerteri. Mukarcima s velikim no tko je tog dana imao novaca, imat e
som pripisivali su se i veliki spolni ga i tokom godine; tko na Novu
organi i obratno. U Aziji se smatra da godinu mnogo troi, troit e i u
godini koja nastupa, tko pozajmljuje, i sigurnom arobnom snagom. Dodu
i dalje e pozajmljivati, tko rano usta e, ako je najprije ena mukarcu
ne, ustajat e rano cijele godine, a tko estitala Novu godinu, oekivala se
se naspava do kasno u dan, spavat e neka nesrea. Slino kao kod > lije
dugo i tokom godine koja dolazi. vanja olova, kapalo se loj ili vosak u
Tko bi na Novu godinu krpao i ivao, vodu ili razbijalo jaja u kipuu vodu
mogao je biti siguran da e time da bi se onda iz stvrdnutih oblika
nastaviti tokom cijele godine. Zato na itala sudbina. Ako se na Novu go
dan Nove godine nije trebalo raditi dinu na tednjak ili vruu lopatu sta
nikakav runi rad. vio zimzelen, pa bi se lie skvrilo,
Vanim se smatrao i prvi susret na vjerovalo se da slijedea godina do
Novu godinu: mukarac, a osobito nosi sreu, a ako je lie izgorjelo,
mlai ili djeak, donosi sreu, a ena, oekivala se neija smrt. Ono to se
osobito stara, nesreu. Nesreu je do sanjalo u novogodinjoj noi, na
nosio i susret s pismonoom, prosja vodno bi se uvijek ostvarilo.
kom, zvonarom ili grobarom. Sreu, I vrijeme na Novu godinu ukazi
naprotiv, donosi ako se na Novu valo je na to kakvo e biti vrijeme u
godinu sretnu kola sa zapregom, ili, godini koja nastupa. Ako je bilo blago
prema jednom drugom vjerovanju, i bez vjetra, raunalo se s umjerenim
mukarac koji trai milodar. vremenom, ako je pak bilo olujno,
vjerovalo se da e vrijeme tokom
Tko je na Novu godinu jeo juhu od godine biti vrlo promjenljivo. Lijep
graka, vjerovao je da nee dobiti novogodinji dan znaio je plodnu
vruicu, a tko nije, riskira teke bole godinu. Ako je tog dana brzo svanuo
sti. Jela od graka navodno su naro dan, vjerovalo se u dobru godinu s
ito dobra za spreavanje konih obo novcem, ljubavi i mirom u kui.
ljenja. ak i ako se nije jelo graak, Ako je bilo vedro i hladno, u novoj se
trebalo ga je svakako skuhati. Onaj godini nadalo zdravlju; maglovito
tko na Novu godinu pojede mrkve, vrijeme ili jaki vjetar nagovjetavali
imat e cijele godine dovoljno novaca. su esto bolovanje. Jako jutarnje ru
Isto se tvrdilo i za druga jela, npr. menilo na Novu godinu navodno je
ribu, za jela koja bubre (npr. jeam) i najavljivalo rat, poare, bolesti kao i
bijeli kupus. Svinjetina s kiselim ku este oluje.
pusom navodno e zadrati sreu, a
Poetak godine bio je pun tajan
slatkii e zasladiti novu godinu. Ko
stvenog znaenja i za pelare ( >
la od koprive na Novu godinu obe
Pele), a tvrdilo se i da se moe
avao je, prema vjerovanju, dobru
utjecati na > uloge, > zaee i >
godinu, pijenje piva je pomlaivalo,
sreu u lovu, kao i na zatitu od
ali je onaj tko bi tog dana jeo jabuke,
lomova kostiju. > Silvestrovo.
morao u godini koja dolazi raunati s
isto toliko ireva koliko je jabuka NOVI SREE Ako se spremi
pojeo. naeni novi, on e - tako se vjero
estitanju se nije samo pridavao valo - svom nalazniku donijeti sreu.
karakter uljudnosti, ve ga se smatralo NOVOROENAD je trebalo ku-
pati u vinu da bi im se sauvalo uvijek moralo gorjeti svjetlo - jo je
zdravlje. Ako je majka eljela plavo bolje bilo da gore tri svjetla - da se ne
koso dijete, stavljala bi u prvu kupelj priblie vjetice. > Oluja, > Pogo
malo bijele vune. Otac ili kuma bacali vor str. 214.
su novac u kadu, u elji da dijete
kasnije postane tedljivo, sretno i bo NO Ako bi se netko porezao no
gato. Vani dodaci vodi za kupanje em, trebalo je no zabiti u maslac ili
novoroenadi bile su i peteljke bo- slaninu ili ga pak namazati mau i
ura i miloduh. Poslije kupelji babica staviti na suho mjesto, jer se vjerovalo
je morala dijete dobro istrljati ko da se na taj nain mogu smiriti bolovi
prom, jer se vjerovalo da mu tako i zaustaviti krvarenje. Otri noevi u
nikada nee biti hladno. Vodu od kui navodno su bili znak stroge vla
prve kupelji prolili bi pod bazgu jer davine ene. Govorilo se da onaj tko
se smatralo da pogoduje napredova dobro otri noeve vjeto i lae. Ako
nju djeteta. Da bi od djeteta odvratila je netko ostavio no preko noi na
> urokljiv pogled, babica je morala stolu, dospio bi navodno u utjecajnu
tri puta pljunuti u vodu iz koje je sferu svog neprijatelja. Ako se za
izvadila dijete. Prvih dana moralo se stolom no poloi s otricom prema
paziti da nijedan stranac ne pogleda susjedu, smatralo se da se time provo
dijete da ga se ne bi izloilo opasnosti cira neprijateljstvo; ako se no poloi
od urokljivog pogleda. Prije svega je na stol tako da lei na poleini, s
trebalo paziti da u blizinu ne doe otricom prema gore, doi e do sva
kurva, jer se za njih naroito smatralo e. Noeve i ostale otre i iljaste
da imaju urokljiv pogled. Djeca koja predmete nije trebalo poklanjati, jer
su upadljivo ukoeno gledala prema se time navodno prerezuje prijatelj
gore (prema nebu), navodno e vrlo stvo ili ljubav, osim ako se istovre
dugo ivjeti. Novoroenu su djecu meno daruje komad kovanog novca
esto polijegali na pod sobe ili na na kojem se primalac dara ne smije
zemlju da bi tako zemljina snaga stru zahvaliti. Novim noem nije se smjelo
janjem prela na mladi ivot i ojaala klati jer ivotinje navodno nee moi
dijete. U drugim se krajevima novo umrijeti, pa je zato novim noem
roene stavljalo pod stol ili klupu, u prethodno trebalo bar narezati kruh.
oekivanju da e time postati uredno, > Kolike, > tucanje.
ekonomino, dobrostojee i marljivo,
kao i da e se svuda dobro uklopiti, NONA KUPELJ U narodu se pre
da nee osjeati enju za domom niti poruivalo da se voda za kupanje
pasti u vlast zlih duhova. Da vjetica nogu prolije tek drugi dan jer se inae
ne bi zamijenila novoroene ( > s vodom baca vlastita srea.
Kopile), posteljica se ostavljala tri
NONI LISTOVI Vjerovalo se da
dana nakon poroda pod krevetom
listovi koji su u gornjem dijelu jako
rodilje, pa je onda, prema staroj tradi
razvijeni ukazuju na straljivost.
ciji, baena u tekuu vodu. U kui je
Grevi u listovima > Grevi.
NJ O
NJUH Tko bi na pogrebu mirisao OBLACI Ako se kod roenja djeteta
cvijee i vijence, izgubio bi, prema na nebu nalaze ovice, novroene e
narodnom vjerovanju, njuh. imati sree u ivotu. > Nevrijeme.
ODVANOST Vjerovalo se da
razno drago kamenje daje odvanost
ljudima koji ga nose: dijamant, gra
nat, karneol, oniks, rubin, safir i sar-
doniks. Odvaan e navodno postati
i onaj tko uza se nosi zub mrtvaca.
Smatralo se da su ljudi s mnogo kose
i s mnogo dlaka na rebrima odvani.
R
npr. da se na ranu stavi 77 listova
brljana, ili ukrteni palci, ili da se
ranu u obliku kria namae usijanim
elikom. Nesoljeni maslac napravljen
na Veliki etvrtak lijeio je navodno
sve rane. Smatralo se da se sva tjelesna
RAANJE > Poroaj.
oteenja mogu odstraniti uljem koje
RAHITIS Preporuivalo se da dijete se dobiva od velikih, crnih pueva
protiv te bolesti pije ekstrakt od bije koje u svibnju, u jutarnjoj rosi, treba
log pasjeg izmeta. Izljeenje se oeki sakupljati u staklenu posudu. Osim
valo i kada bi se dijete, uz blagosivlja- toga za lijeenje rana preporuivala se
nje, njihalo prema sva etiri ugla sobe. guja mast i valerijana, te kitica ili
grozniavka. Ljekovita snaga tih dviju
RAK Vjerovalo se da protiv raka
trava inila se ljudima toliko velikom
pomae pepeo spaljene lasice. Prepo
da su tvrdili da one ak mogu uiniti
ruivalo se i da se magaree mlijeko i
da sraste meso u loncu. Od lia i
sol spre u praak te pojedu pomije
korijena arnike, koja se brala na Iva-
ani s lisijom masti. Dalje se smatralo
nje (24. 06.) naveer, prireivala se
da pomae ako se na oteklinu od raka
ljekovita tinktura za rane. Isto se tako
stavi vrapje meso; za rak lica je
preporuivalo da se rana protrlja >
navodno bio dobar safir, a za rak
lukom, pa da se ovaj baci u vatru. >
eluca vlastiti urin. I hijacint su ubra
Bolesnici, > Bolesti.
jali u ljekovita sredstva, dok je kod
raka maternice bolesnica, da bi ozdra
vila, morala prije izlaska sunca baciti RASKRE Putovi koji su se ukrta
sjemenke koprive na sve etiri strane vali ili ravali esto su se smatrali
svijeta. > Otekline. sastajalitem duhova, vjetica i drugih
nadnaravnih b i a . Zato su se na tim
RAK MATERNICE lijeio se prema mjestima naroito rado obavljala ara
starom vjerovanju tako da je oboljela nja i lijeenja bolesti. Iako se crkva
ena prije izlaska sunca bacila sje borila protiv tog vjerovanja, dovodili
menke koprive na sve etiri strane su se upravo > Badnjak i > uskrnja
svijeta. > Rak. no u vezu s raskrima. Ta su ras
kra esto bila mjesta suenja i smak
RAK ELUCA se navodno mogao nua. > Grba.
izlijeiti ako pacijent popije vlastiti
RAST KOSE U Starom se zavjetu
urin.
preporuivalo da se glava trlja pasjim
RANE prema vjerovanju zarastaju u mlijekom. Spominjao se i praak od
vrijeme kad mjesec ide u manjak, ali spaljenih pela, pomijeanih s me
ih se nije smjelo izlagati mjeseini jer dom. Drugi su recepti bili sastavljeni
je inae postojala opasnost da meso od medvjee masti ili tukine masti,
pone brzo trunuti. Mislilo se da ulja morskog luka ili razrjeenog i
trulo meso u ranama jede neka stog alkohola i medvjee masti. I
srebrna mast, koja navodno i stie ekstrakti ikovog korijena ili koprive
rane. Bilo je raznih sredstava kojima te spaljenih i pulveriziranih pijavica
navodno su stimulirali rast kose. Vje
rovalo se da pomae i voda iz korijena
zimzelena. Ako su djevojke eljele
imati dugu kosu, morale su odrezati
nekoliko vlasi i zajedno s vreama
hmelja zakopati u zemlju. Zajedno s
hmeljem, tada e navodno rasti i nji
hova kosa (> ianje). Rast kose se
pokuavao sprijeiti primjerice eks
traktom od pepela jelenjih rogova,
pomijeanim s auripigmentom smr
vljenim u tekuoj vodi.
lijeiti tako da bi bolesnika trljali
slaninom.
EVA Vjerovalo se da e lijep glas za
pjevanje dobiti onaj tko u nedjelju
ujutro prije crkvenih zvona ispije tri
AKA Kratke ruke i ake navodno evina jajeta.
odaju zluradog ovjeka, dok umje
reno dugi prsti ukazuju na dobar ILJASTE I OTRE PREDMETE
karakter. Za duge se ake smatralo da kao to su noevi, kare, igle itd., ne
svjedoe o razboritosti i ak mudro treba poklanjati prijateljima ni roa
sti, a za kratke da su znak ludosti, cima jer se inae navodno presijeca ili
dok se ovjek sklon jakoj srdbi na probada prijateljstvo. Kad bi iljasti
vodno mogao prepoznati po malim predmeti pali i ostali zataknuti u pod,
akama. Ako je malo dijete veinom vjerovalo se da treba oekivati posjet.
dralo otvorene ake, vjerovalo se da
e kasnije biti dareljivo, a zatvorene
su ake nagovjetavale krtost. Ako
svrbi lijeva ruka, u kuu e stii no
vac, a ako svrbi desna, trebat e neto
platiti. Hladne ruke su navodno znak
za iskreno srce, a onome tko opere
ruke na pumpi, umrijet e ivotni
drug. Ako se ruke peru zajedno s
nekim drugim u istoj vodi, bit e
svae. Ta se svaa, meutim, mogla
sprijeiti ako netko pljune u tu vodu.
Kad su se nekome tresle ruke, sma
tralo se da je vjerojatno jednom ukrao
koko ili udavio mlade pse ili make.
Vjerovalo se da ljekovite snage ima
ruka kojom je zgnjeena i ubijena
krtica. > Mrtvakim se rukama pripi
sivala takoer ljekovita snaga, pa se
vjerovalo da one mogu lijeiti ona
oboljenja, deformacije hrptenjae, i- Aubrey Beardsley: kare. Darovani iljasti pred
reve, osip i bradavice. > Gatanje iz meti prekidaju prijateljstvo.
ruke.
U
puta obudovio, nova ena nije u kuu
ulazila kroz vrata nego kroz prozor.
> Udovica.
V
stati oni koji se rode u vrijeme mladog
mjeseca. I onaj tko pojede janje koje
je zaguio vuk, izlae se navodno
opasnosti da postane vampir. Slikom
vuka na nadgrobnom kamenu poku
VALERIJANA Ako mukarac i ena
avalo se zadrati mrtvace u grobu.
zajedno piju vino s malo valerijane,
Prema drugim izvjetajima to se mo
smatra se da to stimulira simpatiju i
glo postii samo kad ih se nabolo na
uzajamnu naklonost. Mladii su se
kolac ili im lopatom odrezalo glavu
nadali da e djevojke ispuniti sve nji
koju je trebalo smjestiti mrtvacu
hove elje ako uza se budu nosili
meu noge. -> Imena.
kravljak i valerijanu u crvenom vosku.
Za zatitu protiv bolesti valerijanu su
dodavali u vodu za kupanje male
djece. Valerijani se pripisivala i ljeko
vita mo kod onih oboljenja. Govo
rilo se da je djelovanje valerijane u
lijeenju rana tako jako da e od nje
ak zarasti meso u loncu. Korije
nom valerijane, koji ima neugodan
miris, pokuavali su tjerati vjetice i
avola.
nju pripisivalo svojstvo da tite od
alosti ljude koji ga nose: > ametist,
> kalcedon, > granat, > opal, >
rubin i > safir. Vjerovalo se da su
ljudi s jakim, ekinastim obrvama
osobito skloni tuzi. > Melankolija.
ABA U narodu se tvrdi da e onaj
tko u proljee ugleda prvu abu u DREBANJE Mnoge su se sporne i
vodi mnogo plakati; veselit e se pak problematine stvari rjeavale dreba-
onaj tko ugleda abu u travi. Zatitom njem, u ranijim vremenima uz pomo
od promuklosti smatralo se glasno sveenika. Ta je boja odluka poslije
kreketanje zajedno sa abama im ih toga bila za ljude obavezna. > Boji
se u proljee prvi put uje. abama se sudovi.
pripisivala ljekovita i arobna snaga u
E se navodno mogla utaiti po
razliitim sluajevima, i to kad ih se
mou ahata koji je trebalo drati pod
ubije na ovaj ili onaj nain. Ubijena
jezikom. U sluaju vruice trebalo je
aba navodno, izmeu ostalog, do
na isti nain primijeniti krizolit. Tko
nosi i kiu. Onaj tko bude muio
na Veliki petak.preko dana pije vodu,
abu, bit e prema narodnom vjerova
bit e navodno sve do kraja godine
nju kanjen sljepoom. Sunane su
edan.
pjege ljudi pokuavali odstraniti ab
ljom ikrom koju je trebalo staviti na ELUANA BOL prijeti - kako se
lice na Ivandan (24. 06.) prije izla vjeruje - onome tko jede jela promije
ska sunca. ana otrim noem. eludac e na
vodno boljeti i onoga tko mui abu
krastau. Dijete je mogao zaboljeti
eludac ako neki mukarac pije iz
puknute ae. Protiv boli u elucu
jelo se pljesnivi kruh. esto se kao
ljekovito sredstvo upotrebljavao i ku
min koji je trebalo sakupiti na Ivan
dan (24. 06.) prije izlaska sunca ili
za vrijeme podnevne zvonjave zvona.
Ublaavanje eluane boli oekivalo
se i od borovnica koje je trebalo
ubrati na Sv. Jakova (25. 07.) ili u
Ubiti abu donosi nesreu jer se vjeruje da je u nje razdoblju od 15. 08. do 8. 09.
dua djeaka ili djevojice koji su rano umrli. aba
u kui donosi sreu. Male abe lijee bolesti i
i zatim ih osuiti. Narodna je medi
potiu na ljubav. cina preporuivala prepeliju juhu
kao sredstvo za ienje. Osim toga
ljudima koje je bolio eludac prepo
ruivalo se da u petak obuku istu
ABNJAA ili LJUTI Pomou
koulju. > Napuhnutost.
ekstrakta te biljke mukarci su poku
avali ponovo stei izgubljenu poten ELUDAC navodno jaa amulet od
ciju. zelenog jaspisa, a tko na Veliki petak
pojede natate jabuku, nee ga do janu u crvenom vosku. > Kovani
kraja godine boljeti eludac. Smatralo novac.
se da bolesnom i bolnom elucu kori
ELJEZNICA U 19. stoljeu elje
sti ne samo smrvljeni beril, nego i
znica je bila povezana s mnotvom
strugotine eljeza i rijeni pijesak za
praznovjerja, protiv kojeg su povre
jedno s bunarskom vodom. Kod
meno ak i sveenici propovijedali s
akutnih tegoba davao se aj od bijelog
crkvenih propovijedaonica. Vjerovalo
cvijeta hajduke trave. Osim toga sa
se da e se pokvariti priroda, da je
vjetovalo se da se ujutro i uvee nata
prije trava mnogo bolje rasla i da na
te pojede slanina pocrnjela od dim-
svakoj stanici jednog putnika odnese
ljenja. Protiv bolova u elucu poslije
avo.
jela pomagala je mljevena kava na
vrhu noa, dok su se kronina elu
ana oboljenja lijeila > ipkom koji
je trebalo jesti odreenih dana.
Akutni su se bolovi ublaavali i stav
ljanjem plave platnene krpe na elu
dac, a grevi stavljanjem crne maje
koe na prsa. I pivo se smatralo ljeko
vitim ako ga se prolilo preko naene,
zagrijane i usijane potkove i zatim jo
toplo popilo. eludac izmuen prolje
vom lijeio se vodom, mlijekom ili eljeznica je, premda relativno nov izum, pobudila
vinom u kojem je prethodno bio uga velik broj vjerovanja. Ako se, npr., proe ispod
nadvonjaka dok eljeznnica ide, ispunit e se
en komad uarenog eljeza. > Pro svaka elja.
bava.
I.
Praznovjerje je dio ovjekova bia, pa se zato, ako ga elimo u
potpunosti potisnuti, zavlai u najudnije kutove i zakutke odakle
najednom opet izranja kada se osjeti dovoljno sigurnim.
J O H A N N W O L F G A N G G O E T H E jedan j e o d malobrojnih
intelektualaca koji su tako bez ograivanja i na istaknutom mjestu - u
njegovim Maksimama i refleksijama - priznali da je praznovjerje bitna
crta ljudskog bia. Veina ljudi tei za tim da u potpunosti potisne
praznovjerje, pie G O E T H E koji je tom formulacijom anticipirao
nazore S I G M U N D A F R E U D A i psihoanalitiara.
Razumljivo je to se prvenstveno sve religije s najveim neprija
teljstvom bore protiv praznovjerja, budui da ono nesumnjivo umanjuje
utjecaj i kranskih crkava i svih ostalih religija.
Meutim, u sklopu empirijskih istraivanja u etnologiji prazno
vjerje zauzima prilino iroko podruje jer je - kao to je to ve
ustanovio G O E T H E - bitni dio ivota naroda i zato je uvelike utjecalo
na svakodnevicu naih predaka. Stoga bi to narodno vjerovanje, kao
to jedna frakcija etnologa naziva praznovjerje, moralo nailaziti na vee
zanimanje povjesniara; ono, naime, sadri nesumnjivo vie neiskorite
nog materijala o svakodnevnom ivotu takozvanih niih slojeva u
predindustrijskim vremenima, kojem se ve nekoliko desetljea posveuje
posebna panja. Pritom, meutim, dolazi do tekoa o kojima emo jo
govoriti.
N a p o k o n , praznovjerje na podruju medicine i prirodnih znano
sti ima prilino veliku ulogu, kao to pokazuje materijal iznesen u
leksikom dijelu ove knjige. Svaki nam lijenik moe posvjedoiti da su
se upravo na podruju zdravstva sauvale mnoge izriito praznovjerne
predodbe u koje se vjeruje i danas bez ikakve sumnje. A na podrujima
takozvane parapsihologije, telepatije, telekineze itd., psiholozi i fiziari
suoavaju se s ozbiljnim problemima kod kojih se ne radi samo o
objektivnom klasificiranju diferenciranih zbivanja i pojava.
Naoigled tako razliitih naina promatranja, polaznih pozicija i
aspekata praznovjerja, nije svrsishodno da se kao polazna toka uzme
jedna od brojnih postojeih definicija. ini se da vie uspjeha moemo
postii ako se najprije to nepristranije pozabavimo razliitim aspektima
praznovjerja, pa tek onda pokuamo odrediti pojam.
M A R T I N L U T H E R je nazivao u 16. stoljeu praznovjerje
krivom vjerom, a i danas se praznovjerje bez sumnje preteno shvaa
kao konkurencija kranskom ispravnom vjerovanju - to god se pod
tim podrazumijevalo. Rije praznovjerje prijevod je latinske rijei
superstitio, a ova opet dolazi od superstes, to znai preostao. U naem
se sluaju pod tim podrazumijevaju ostaci ranijih, pretkranskih vjero
vanja. T A C I T (Anali 15,44) je, dodue, kao superstitio oznaavao u
njegovo vrijeme jo sasvim mlado kranstvo. A P L A U T , u 2. stoljeu
pr. n.e., pod rijeju superstitiosus podrazumijeva vraa i profetu. Nasu
prot tome, grku rije treba prevesti kao malovjerni strah
od boanskog i demonskog. Od kraja 4. stoljea n. e. krani u Rimu
zvali su jo nekranske, dakle poganski zaostale seljake pagani.
Od toga je nastao paganizam, naziv za stare oblike vjerovanja to se
osobito zadravaju na selu koje je blie prirodi. Ali kranskim dostojan
stvenicima, naravno, nije moglo biti svejedno ako se vjerovalo u
rudimente iz ranijih vjera koji su dovodili u pitanje vjerske postavke to
su ih oni propovijedali.
Jedan suvremenik M A R T I N A L U T H E R A , katoliki humanist i
opat J O H A N N E S T R I T H E M I U S (1462-1516) gorko se t u i o : Koliko
su danas krani, duhovnici i sveenici, a da i ne spominjemo vie
dostojanstvenike, utonuli u to praznovjerje! Meutim, sam T R I T H E
M I U S u prilinoj je mjeri doprinio praznovjerju svog vremena.
U 18. stoljeu moglo se proitati u leksikonu Groes vollstndiges
Universal-Lexicon aller Wissenschaften und Knste J O H A N N A H E I N -
R I C H A Z E D L E R A : Rije praznovjerje upotrebljava se u irokim
krugovima da se izrazi jedna zabluda, budui da se prirodnim i ljudskim
stvarima pripisuje boanska mo koju oni nemaju, pa se uslijed toga u
dui javlja nerazuman afekt. To, dakle, nanosi tetu cijeloj naoj dui, i
to se tie razuma i to se tie volje. Praznovjerje se sastoji u zabludi koja
stvarima pridaje neto boansko, ega u njima zapravo nema. I ovaj
tekst nepoznatog autora oigledno je inspiriran crkvenim stanovitem. A
u 19. stoljeu evangeliki teolog A D O L F W U T T K E , na crkvenom
saboru u H a m b u r g u 1858, gromoglasno je napadao tog protivnika
kranske vjere i zatim u svojoj knjizi ( > popis literature), koja je
doivjela nekoliko izdanja, napisao o tome sljedee: Meu duhovnim
snagama koje pokreu ivot naeg naroda i vladanju njime, praznovjerje
je jedna od najznaajnijih; ono je u mnogim krugovima vee od religije,
te je u nekim sluajevima p o t p u n o zauzelo njezino mjesto. Usmjereno u
jednakoj mjeri protiv znanosti i protiv religije koje se obje bore protiv
njega, ono pokazuje iznenaujue ilavu ustrajnost i neunitivu ivotnu
snagu ... Tako ne zauuje to se opet u 20. stoljeu jezuit P H I L I P P
S C H M I D T t u i : irok, visok i jak val praznovjerja iri se kroz kulturni
svijet. Broj onih koji itaju sudbinu iz zvijezda, iz ruke, iz karata, broj
vidovnjaka, tumaa snova i rukopisa, vraeva, proroka, zazivaa duhova,
izgonilaca vjetica i arobnjaka dosegao je veliinu legije. Osim tih oblika
mantike, otkrivanja tajna budunosti, postoje jo druge vrste maginog
djelovanja, direktne magije ili aranja, koje na zastraujui nain poka
zuju do kojih dubina due, i obrazovanih i neobrazovanih ljudi prodire
magijski nain miljenja. Prastari, vitalni misaoni krugovi i mitski
sadraji zadrali su se tokom stoljea u svijesti naroda u nesmanjenoj
mjeri i sa ilavom vrstoom, te jo i danas trajno utjeu na stvaranje
predodbi u najirim krugovima. Magija esto postaje svjetonazorom,
emocionalno-magijskim nadomjestkom za religiju.
Tube kranskih teologa zbog veoma rairenog praznovjerja
provlae se, dakle, kroz stoljea do u nae dane. Meutim, nemogue je
previdjeti da granice izmeu vjere i praznovjerja esto nisu previe jasne,
da dolazi do mijeanja i da Crkva uvijek ponovno mora poduzimati
mjere protiv svojih pristalica koji pod utjecajem praznovjerja izobliuju
njezine vlastite obrede. Dugo je vremena bilo nadaleko proireno
dokuivanje budue sudbine pomou citata iz nasumce otvorene Biblije:
u zatvorenu se Bibliju ubolo noem ili iglom, a rije ili reenica na koju
je pokazivao vrh igle ili noa uzimala se kao nadzemaljski odgovor na
zadano pitanje. Takvom se bibliomantikom bavio ak i veliki crkveni
uitelj A U G U S T I N , to je i opisao u svojim Ispovijestima (8/12). Ali to
treba promatrati iz njegova vremena i prema tome relativirati. Pojedine
stranice iz Svetog pisma nosile su se i kao amulet ili stavljale pod jastuk
bolesnika koji je na taj nain trebao ozdraviti. Da bi se ostvarila neka
elja, trebalo je izgovarati odreene molitve u propisano velikom broju
( > lijeenje molitvama). Vjerovalo se da se moljenjem > Oenaa
unatrag mogu ne samo potisnuti bolesti ve i usmrtiti omraeni ljudi.
Osobe koje je Crkva proglasila svecima nisu postale samo pokrovitelji
pojedinih grupa zanimanja - kao naprimjer sv. Ana za rudare nego i
zatitnici raznih domaih ivotinja, a prvenstveno je trebalo da pomau
u sluaju bolesti.
W O L F G A N G A M A D E U S M O Z A R T u to je vrijeme uglazbio
arobnu frulu iji je autor E M A N U E L S C H I K A N E D E R , kao i
Mozart, bio lan masonske loe. U tom djelu vanu ulogu igra arobnjak
Sarastro, a vani su rekviziti, pored arobne frule, arobni prsten i
magina zvona. Nekoliko desetljea kasnije pojavile su se opere C A R L A
M A R I E W E B E R A Strijelac vilenjak i Oberon, u kojima crni lovac
Samiel daje da mu izliju metke koji uvijek pogaaju cilj, zrani i vodeni
duhovi plae i uasavaju ljude, a arobni rog pomae da njegovi vlasnici
savladaju sve opasnosti. To je bio poetak romantizma s njegovom
vjerom u bajke i magiju.
III.
Pod praznovjerjem se ne podrazumijeva cijeli sadraj poganskog
vjerovanja, nego zadravanje pojedinih poganskih obiaja i miljenja.
Obraeni je kranin odbacivao poganske bogove i zazirao od njih, ali
su se u njegovom srcu zadrale predodbe i navike koje se nisu otvoreno
odnosile na staro uenje, pa se tako nije ni inilo da su u neposrednoj
proturjenosti s novim. Tamo gdje je kranstvo ostavilo prazninu, gdje
njegov duh nije mogao odmah proeti grublju ljudsku prirodu, bujalo je
praznovjerje ili 'viak vjerovanja'. Ovo posljednje oznaava trajnu
upornost zadravanja u pojedinih ljudi nekih nazora od kojih je veina
razumno odustala.
Ovim, ovdje neto saetim rijeima zapoeo je J A K O B G R I M M
godine 1835, odlomak o praznovjerju u svom djelu Deutsche Mythologie.
U spomenuto staro, naputeno vjerovanje ubraja se svaka vrsta animizma
koji za dijelove prirode - ivotinje, biljke, kamenje - zamilja da imaju
duu (npr. > jezik ivotinja i sl.). Ali tome se moe pribrojiti i
vjerovanje u demone, vjetice i duhove, iako samo djelomino, budui
da i kransko vjerovanje poznaje demone i vjetice.
U zadnjoj reenici G R I M M O V O G teksta aludira se na sputanje
starijih kulturnih dobara u nie drutvene slojeve. Meutim, dananja
etnologija, bar jednim dijelom, odbacuje tezu o sputanju vjerskih uenja
iz viih u nie slojeve, jer time opet nastaju vrednovanja koja se smatraju
nepodobnima za ocjenjivanje praznovjerja. Ipak je izvan svake sumnje
da su se sentence, smatrane u ranijim vremenima istinitim i tonim,
relativizirale kasnijim spoznajama, a zatim se jo pojavljuju kao prazno
vjerje, ne ograniavajui se pritom na odreene krugove ili slojeve. Za to
nije potrebna slika o neemu to ide odozgo prema dolje, niti pojam
sputanja. Ipak, one koji ele da se vjera i praznovjerje razliito
promatraju nee zanimati koji se termin upotrebljava za to pomicanje
starog vjerovanja u kategoriju praznovjerja. U vezi s tim podsjeamo
na povjesniara umjetnosti GUSTAVA F R I E D R I C H A H A R T L A U B A
koji je - ne bez izvjesnog sarkazma - ukazao na to da e se za nekoga
tko eli izlijeiti neku bolest pomou praznovjernog recepta esto
smatrati kako je duevno poremeen, ali da etnologija isti postupak, kada
on u nekom dijelu zemlje nastupa kao narodni obiaj, prihvaa kao stvar
od velikog kulturnopovijesnog znaenja.
I ovdje se ponovno vidi nejednoznanost praznovjerja. Ne vre
se samo vjerske radnje molitve, postupak s hostijama i drugim crkvenim
predmetima na razliite i esto p o t p u n o suprotne naine, ve se i kod
obrane od bolesti i tete, kao i kod proroanstava, rituali mogu izvesti
tako da im se pridaje razliiti smisao.
J A K O B G R I M M razlikuje dvije vane vrste praznovjerja, tj.
aktivno i pasivno: Ako neka via ruka ovjeku bez njegovog nastojanja
dade upadljiv znak, on po tome zakljuuje o srei ili nesrei. Ali ako se
znak ne pojavi sam od sebe, ako ga ovjek sam neim izazove, radi se o
pozitivnom praznovjerju. Razumljivo je da je kranstvo lake moglo
upravljati pozitivnim praznovjerjem, pomijeanim s poganskim obiaji
ma, nego nedunim negativnim praznovjerjem koje je na ljudsku duu
djelovalo kao strah od sablasti.
Koliko se crkveno vjerovanje malo razlikuje od onoga to danas
zovemo praznovjerjem, postaje jasno i kada promotrimo tendenciju
straha pred iracionalnim, koja se pojavljuje i u jednoj i u drugoj domeni.
Vaan je dio pretkranskih vjerskih uenja da putem straha od bogova
i demona navedu ljude na moralno ponaanje. A kranstvo sa svojim
uenjem o istonom grijehu i svojim prijetnjama Bojim sudom i paklom
te propisivanjem ispovijedi i pokore tei za tim istim ciljem.
Etnologija istie meusobnu bliskost religije i praznovjerja i na
iroko razgranatom podruju magije. Tako u jednom novijem leksikonu
pod natuknicom magija nalazimo sljedeu reenicu: Teoretski se,
dodue, religija i magija mogu razgraniiti na taj nain to se unutar
religije ovjek podvrgava nekoj boanskoj sili koja odreuje njegovu
sudbinu, dok pomou magije eli sam, vlastitom snagom upravljati
svijetom i prirodom i utjecati na njih; zapravo, u veini religija izvode
se magijske radnje, ak i onda ako ih slubene vjerske institucije
zabranjuju ili intepretiraju kao nemagijske. (Meyers enzyklopedisches
Lexikon, 9. izdanje, 1971-1979)
Ako magiju definiramo kao sluenje nadnaravnim silama koje se
ne mogu shvatiti razumom, najpoznatijim primjerom u kranskoj crkvi
moe se smatrati preobraaj (transsupstancijacija) vina i kruha (hostije)
u krv i meso Isusa Krista. Katehizam za odrasle Der katholische
Erwachsenenkathechismus (1985, str. 350) o tome, izmeu ostalog, pie:
Uenje o preobraaju bitka kod euharistije ne eli biti racionalno
objanjenje tajne euharistije koja se moe shvatiti samo ako se vjeruje.
U domeni praznovjerja niz dogaaja moe se karakterizirati kao
magija: pretpostavljeno zraenje i djelovanje dragog kamenja, esto
citirane urokljive oi, snaga amuleta i talismana kojoj se praznovjerni
nadaju, manipulacije s tragovima stopala drugih ljudi, elja za nevidlji-
vou, nepobjedivou i neranjivou. D o b a r primjer za rane magijske
predodbe daje > krug ili > prsten, kojem se pripisivala dvostruka
funkcija prema van i prema unutra koju asociramo u neprekidno
upotrebljavanoj formuli Krug se zatvara. Ve su Etruani i Rimljani
plugom opisivali krug oko nekog mjesta kojem su time eljeli osigurati
maginu zatitu. Koliko je taj obiaj bio iv jo u ranom srednjem vijeku,
pokazuje njegova zabrana od strane kranske sinode godine 743. U
knjizi Volksbuch vom Doktor Faust krajem 16. stoljea pria se o
glavnom junaku kako je iao u umu kraj Wittenberga: Na raskru
putova opisao je nekoliko krugova, dva mala u jednom velikom, prizvao
je dakle vraga nou izmeu devet i deset sati. Faust je stao u krug tako
da ga se vrag ne moe dokopati. - Primjeri magijskih aspekata u
praznovjerju vrlo su brojni, pa bismo ih mogli nabrojiti jo mnogo, a
paljiv e italac to uoiti u leksikom dijelu ove knjige.
Kao to se u crkvenom smislu vjernici od svog zamiljenog ali,
usprkos razliitim filozofskim dokazima o Bojem postojanju, nedo
kazivog Boga nadaju da e im u nevolji i kod raznih problema pruiti
pomo za koju mole, tako i praznovjerni oekuju potporu od drugih
nadnaravnih sila. G O E T H E je oito smatrao da je nadmoan kranima
kada je godine 1777. pisao J O H A N N U KASPARU L A V A T E R U :
Saalio si mi se zbog tvoje ei za Kristom. Tebi je gore nego nama
poganima, jer se nama u nevolji ipak pokazuju nai bogovi. Iako se
G O E T H E ovdje naziva poganinom, praznovjerni se ljudi zapravo ne
mogu smatrati areligioznima, ako se religiozan definira kao vjernik
ili onaj koji vjeruje u neku viu silu. Praznovjerje i teizam meusobno
se, dodue, iskljuuju, jer dok praznovjerje za svaku razliitu potrebu
poznaje posebne snage i sile (bogove, demone i duhove zatitnike),
teizam priznaje samo jednog boga.
Prosvijeeni Srednjoevropljanin moe se nadmono smjekati
kad proita da su Indijanci prije bitke uzimali sredstva za ienje da bi
u svom tijelu stvorili mjesto za boga rata koji e im dati hrabrosti. Ali
ni u Srednjoj Evropi nisu nekada bili previe daleko od takvog vjerovanja,
kada se mislilo da se povraanjem i pomou sredstava za ienje ovjek
moe rijeiti grijeha. O grijesima su u srednjem vijeku postojale sasvim
materijalen predodbe. Sveti R E M I G I J E , biskup u Reimsu u 6. stoljeu,
navodno je neku opsjednutu enu naveo na povraanje da bi tako iz nje
istjerao zlog duha. Korom s bazgove grane, oguljenom prema gore,
moglo se prema vjerovanju izazvati povraanje.
Danas jedva da e se nai ovjek koji zastupa iskljuivo prazno
vjerna shvaanja, jer su ona, kao to pokazuje leksiki dio ove knjige,
naprosto previe proturjena i suprotna naem suvremenom znanju i
spoznajama. Danas se kod praznovjerja moe raditi samo o vjeri u
pojedine sentencije i o pridravanju takvih sentencija. A tu su upravo
crkveni vjernici oni koji doputaju da na njih djeluje ili njima rukovodi
ova ili ona praznovjerna deviza. Ti crkveni vjernici, naime, imaju
sklonost da vjeruju i u one natprirodne sile koje Crkva ne sankcionira.
Iz takvog aspekta treba shvatiti esto vrlo estoku borbu klerika protiv
praznovjerja. Zaista religiozni ljudi ne vjeruju ni u neko boanstvo, ni u
demone ili druga iracionalna duhovna bia.