ww

MU

w.g
SL

las-
isla
IM

SEG

m
AN
Glasislama

a.in
Zeri islam

fo

EGAC

IJI!
MU
A ko govori ljepe od onoga koji poziva
Allahu, koji dobra djela ini i koji govori:

SL
'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

IM




Allah zahtijeva da se svaije pravo potuje, dobro ini, i da se blinjima udjeljuje, i razvrat i sve to je odvratno i nasilje zabranjuje; da pouku primite, On vas savjetuje.
5 . z u l - h i d d e 14 3 3. | 20. o k t o b a r 201 2 . | B r o j 2 3 5 | G o d i n a X V I | C IJE N A : 8 0 DI N ARA | BiH 2 KM | EU 3 | US 4 $ | CG 1 | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2

HARAM
je pohaanje islamske vjeronauke
kod neovlatenih i nekompetentnih
nastavnika, jer je suprotno islamskim
propisima, ciljevima i interesima islama,
Islamske zajednice i muslimana
 Restoran SAZ posjeduje
dvije sale
terasu
batu i letnjikovac
pored vode
igralite za djecu
irok parking prostor
abdesthanu i mesdid

ORGANIZUJTE VAE PORODINE I

POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM
AMBIJENTU RESTORANA "SAZ" Kapacitet restorana
Posjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJU
u centru grada (pored hotela Kan) 700 mjesta

TRGOKEMO
trade transpor t and more
adress phone/fax: + 381 20.360.181
Dubrovaka bb phone/fax: + 381 20.360.182
Novi Pazar email: office@trgokemo.com
Serbia web: www.trgokemo.com
 ELITE DA PUTUJETE SIGURNO, BRZO I UDOBNO... Putujte sa turistikom agencijom

NOVI PAZAR
NOVI REDO
PA Z AR - V NE L
ISTAN INIJE
BUL - ODLAZAK NEDJELJOM U 9h
NOV I PAZ
AR POVRATAK UTORKOM U 10h

telefoni:
TURSKA: +90.535.893.3234
SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662
 oglasni prostor Pretplata
Vanjska stranica cijela: 150 EUR Potovani itaoci,
Unutranja stranica cijela: 120 EUR budite i Vi pretplatnici Glasa islama!
Pola vanjske stranice: 75 EUR Godinja pretplata za itaoce iz Srbije
FREEDOM OF SPEECH Pola unutranje stranice: 60 EUR
etvrtina vanjske stranice: 40 EUR
iznosi 770 RSD.

etvrtina unutranje stranice: 30 EUR Za informacije o pretplati za inostranstvo

Osmina vanjske stranice: 25 EUR obratite se na kontakt telefon Izdavake
izlazi mjeseno Osmina unutranje stranice: 20 EUR ustanove "El-Kelimeh"

Oglaavanje u 6 brojeva
Izdava:
Za pretplatu kontaktirajte nas na
Plaanje unaprijed: popust od 25% +381 (0) 20 334 020
Izdavaka ustanova El-Kelimeh, Novi Pazar Plaanje po isteku: popust od 15% ili na email: kelimeh@gmail.com
Oglaavanje u 12 brojeva
Plaanje unaprijed: popust od 35%
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Plaanje po isteku: popust od 25%
Adresa:
Izdavaka ustanova El-Kelimeh Novi Pazar
Sead airovi Oglaavanje u vie od 12 brojeva
ul Gradska 1, 36300 Novi Pazar, Srbija
Popust od 40%

zamjenik glavnog urednika:

Nermin Gici E-MAIL Portal

Tehniki urednik: Redakcija: redakcija@glas-islama.com Glas islama: www.glas-islama.info

Sead airovi: seadsacirovic@yahoo.com El-kelimeh: www.kelimeh.com
Ifet Alikovi Islamska zajednica: www.islamskazajednica.org
Nermin GICI: nermin@glas-islama.com
Ifet alikovi: ifet.alickovic@glas-islama.com
Urednik portala: Salahudin feti: salahudin@glas-islama.com
Salahudin Feti
Redakcija Glasa islama odgovorna je samo za stavove iznesene u rubrici Nae vienje.
Saradnici: Za stavove u ostalim prilozima odgovorni su potpisani autori.
Read-ef. Plojovi
Dr. hfz. Almir-ef. Pramenkovi Rjeenjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je registrovan kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod registarskim brojem 2281.
Mr. Enver Omerovi
Senad Redepovi Poziv na suradnju
Mersada - Nurudina Agovi
Mirsad - Mirza Kurga Kao mjeseni list bavimo se
vjerskim, drutvenim i kulturnim
Distribucija: temama, te geopolitikim i
Malik Nurovi strategijskim istraivanjima.
Pozivamo autore i istraivae,
Lektura: kao i prevodioce na suradnju; da
Samir krijelj objavljuju svoje autorske radove,
kao i prijevode, u formi analitike,
tampa: kolumne, reportae, intervjua...
Grafokarton, Prijepolje itaoce pozivamo da kandidiraju
i podre nae projekte, akcije i
Adresa: ideje.
Ul. Gradska 1, 36300 Novi Pazar, Srbija

tel/ fax:
(381)20 337 270
 5 broj 235/god. xvI
Glas islama
Kancer savremenog drutva
Na putu drave ka Evropskoj uniji korupcija je najtei problem koji e ona morati da rijei, naroito zbog toga to njegovo
rjeavanje zahtijeva upornu, dugotrajnu i sistemsku borbu. A posebno zbog toga to unutar Vlade sjede pojedini ministri
za koje i ptice na grani znaju da su u kriminalu do gue te da korupcija i mito predstavljaju okosnicu njihovog politikog
bitisanja. Posebno se to odnosi na sandaki dvojac koji ve dui niz godina kriminogenim radnjama osvaja vlast, a
politiku vidi kao sredstvo bogaenja na tetu sopstvenog naroda.
J
edna mudra izreka veli: Dareljiv je ovjek u
oima lopova uvijek budala. Ako bi danas ge-
neralizovali stvari ili objektivno sagledali stanje
institucija u dravi, kao i stanje drutva, nali bi
malo pametnih. Ali najprije da raistimo ko je
dareljiv, a ko je lopov, tj. da damo definiciju
mita i korupcije. Openito, pod korupcijom se podrazumi-
jeva zloupotreba javne slube ili poloaja radi line kori-
sti, a mitom se smatra ono to je dato u tu svrhu. Javna je
tajna da ve neku deceniju korupcija izjeda sistem i dru-
tvo u ovoj dravi. Ope je poznato da u bolnici ne moete
izvriti najobiniju operaciju, pa ak i neki pregled, a da
ne astite ljude pod Hipokratovom zakletvom i da vam
bijeli mantil ne zahvali na budalaluku. Isto je ili jo gore
sa gradskim vlastima, odnosno institucijama, preduzei-
ma, firmama koje bi trebale biti u slubi i na pomo graa-
nima. Ako hoete graditi kuu morate podmititi nekog iz
nadlenih slubi za dobijanje dozvole. Slino je u policiji,
a najtee u sudstvu, nazovi pravosuu. Zna se da svaki taj-
kun, mafija, politiar ima svog sudiju-branioca koji mu uz
pomo dobro plaenog advokata uvijek donese slobodu,
izvue ga iz zatvora, legalizuje pokradeno i omogui mu
jo enormnije bogaenje preko lea osiromaenih graa-
na. Da skratimo priu i otvoreno kaemo: mito i korupci-
ja su postali dio naega ivota, a oni koji bi trebali stati u
otvorenu i odlunu borbu protiv ove poasti esto su naj-
vei primaoci mita i najkorumpiraniji pojedinci i instituci-
je. A nita ne unitava institucije tako brzo kao korupcija.
Stjepan Grdelj je skoro izjavio: Korupcija uglavnom znai
prljavtinu drave i dravne uprave. Prema tome, moemo
li rei da u Srbiji nema prljavtine u dravnoj upravi? Ne
moemo.
Eh, kakvo je stanje u Sandaku, u sandakim gradovi-
ma gdje je vlast korumpirana do gue, a stanovnitvo ste-
nje pod teretom mita i korupcije. Ima li nam spasa od ove
nesree? Naravno da ima - spas je u potivanju islamskih
principa i normi. ta islam kae o korupciji koja je jedan od
najteih vidova nepotenja i krae.
Islam je savrena vjera koja ima savrene propise, u koji-
ma se nalazi lijek za svaku bolest. Naa uzviena vjera titi
pravo svakog pojedinca i prua mu adekvatnu zatitu u
tom pogledu. Poznato je da mito i korupcija, uglavnom,
podrazumijevaju uzurpaciju neijeg prava. Islam najstroi-
je zabranjuje takav vid aktivnosti. Ibn Kudame kae: Mito
u vlasti je zabranjeno i tu nema razilaenja. Uzvieni Allah
kae: "...oni koji jedu nedozvoljeno..." Ovakav stav prema
mitu i korupciji islamska ulema zauzela je na osnovu pret-
hodnog ajeta, zatim na osnovu drugih kuranskih ajeta i
prakse Muhammeda a.s. U jednom hadisu, koji se nalazi u
Musnedu imama Ahmeda, Poslanik s.a.v.s je prokleo ono-
ga ko daje mito i onoga ko mito uzima. U Musnedu imama
Ahmeda jo se spominje i posrednik meu njima. Znai,
nae vienje
svi oni koji su na bilo koji nain ukljueni u korupciju (pot-
kupljivanje) prokleti su od strane Poslanika s.a.v.s.
Ovo je samo kratki osvrt na stav islama prema velikom
grijehu koji je postao jedna od goruih tema dananjice, o
korupciji koja je izraz kvarenja moralnih vrijednosti dru-
tva.
Danas se korupcija ogleda u svim porama ivota, od
javnih i privatnih institucija, organizacija, zajednica i sl., pa
preko politike do ekonomije i poslovanja s inostranstvom.
Esmir H. je rekao u svom radu o korupciji sljedee: Korum-
piranom osobom se smatra svaka slubena ili odgovorna
osoba koja radi osobne koristi, ili koristi skupine kojoj pri-
pada, zanemari opi interes koji je duna tititi, obzirom
na poloaj i ovlasti koje su joj povjerene. Korupcijom se
smatra i kada bilo koji graanin nudi ili pristaje na davanje
zatraenog mita, u bilo kojoj prilici ili oblasti drutvenog
ivota. Korumpirana osoba je uglavnom neprincipijelna,
slaba i povodljiva linost i osoba spremna na najrazlii-
tije grijehe i ponienja, a sve radi ostvarivanja bilo kakve
materijalne koristi. Takva osoba je spremna prodati i izdati
svoju tradiciju, svoje miljenje i stav, svoju ast i ovje-
nost, a po potrebi i sve ostale svetinje. Ako pogledamo u
korumpirane osobe, neemo vidjeti ovjenosti, niti po-
vjerenja, niti pak vjere.
Prema tome, komotno se moe rei da osoba koja prima
mito spada u vrstu tekog kradljivca. U dravi u kojoj ivi-
mo, posebno u irokom sistemu vlasti, upravljakim struk-
turama i institucijama koje smo na poetku spomenuli,
mito i korupcija su domaini. Na putu drave ka Evropskoj
uniji korupcija je najtei problem koji e ona morati da
rijei, naroito zbog toga to njegovo rjeavanje zahtijeva
upornu, dugotrajnu i sistemsku borbu. A posebno zbog
toga to unutar Vlade sjede pojedini ministri za koje i ptice
na grani znaju da su u kriminalu do gue, te da korupcija i
mito predstavljaju okosnicu njihovog politikog bitisanja.
Posebno se to odnosi na sandaki dvojac koji ve dui
niz godina kriminogenim radnjama osvaja vlast, a politiku
vidi kao sredstvo bogaenja na tetu sopstvenog naroda.
Stoga, podravamo borbu pojedinaca u sadanjem re-
imu protiv kriminala, mita i korupcije, pa i unutar same
Vlade, jer riba sa glave smrdi. Ako se od glave ne po-
ne sa istkom, od uspjeha nema nita i onda je ova borba
samo marketinki trik onih koji pretenduju na simpatije, a
posebno glasove zavedenih biraa. Nije potrebno nepre-
stano donositi i usvajati nekakve nove zakone te osmiljati
strategije i planove za borbu protiv korupcije. Treba kona-
no poeti sa primjenom postojee zakonske regulative, a
prije svega, potrebno je da ljudi u institucijama sistema
efikasno djeluju. U suprotnom, u borbi protiv korupcije i
dalje e se tapkati u mjestu, a prevarenom i opljakanom
narodu e lopovi zahvaljivati na budalaluku.
 Informativna sluba Meihata slubeni retrovizor
Amerikanci razgovarali
sa muftijom
G pobijeno preko hiljadu muslimana, Bonjaka i Albanaca, svih
lavni muftija Muamer-ef. Zukorli primio je 26.09.2012. god. u Novom
Pazaru vrhovnog sudiju drave Njujork g-dina Frenka La Budu i
predstavnika Pejs univerziteta prof. Sema Brejvermena.
Tom prilikom razmijenjena su miljenja o vanosti dijaloga izmeu muslimana
i Zapada u cilju boljeg razumijevanja i saradnje. U vezi sa tim Muftija je naglasio
da se, naalost, do sada u komunikaciji sa Zapadom u ime muslimana pojavljuju
ili poltroni ili ekstremisti. Ni jedni ni drugi nisu stvarni predstavnici islama i
muslimana. Zato je neophodno afirmisati one koji autentino predstavljaju islam
i muslimane, koji vole i tite svoju vjeru i kulturu i koji nisu neprijatelji Evrope i
Zapada.
Do sada su zapadni centri preferirali poltrone iz muslimanskog svijeta, to je
izazvalo jaanje ekstremnih oblika miljenja i ponaanja, a to esto dovodi do
nasilja.
Muftija se u razgovoru zahvalio g-dinu La Budi za dokazani prijateljski odnos
prema Sandaku i Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru.
Sagovornici su se saglasili da je potrebno uloiti vie truda u promicanju
istine o Sandaku jer su se, naalost, neki ljudi u Sandaku i Beogradu pobrinuli
da kriva slika o ovom prostoru ode u svijet.
Jusufspahi udaljen sa
sarajevo halal foruma
M
eihat Islamske zajednice pozdravlja odluku direktora Agencije za cer-
tificiranje halal kvalitete iz Tuzle Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i
Hercegovini, Amira Sakia, da sa Sarajevo Halal Foruma, koji se pod
pokroviteljstvom reisuleme dr. Mustafe-ef. Ceria i predsjedavajueg Predsjed-
nitva BiH Bakira Izetbegovia, odrao 26.09.2012. u Sarajevu, udalji izvjesnog
Mustafu Jusufspahia koji se nepozvan pojavio na Sarajevo Halal Forumu uz la-
no predstavljanje kao navodni predstavnik Agencije za sertificiranje halal kvali-
teta iz Srbije.
Meihat upozorava javnost da ovo nije prvi put da se Mustafa Jusufspahi
pojavljuje kao lani predstavnik Agencije za sertificiranje halal kvaliteta te da do-
tini svjesno obmanjuje javnost u cilju dobijanja imovinske koristi, bez ikakvog
pravnog osnova i strune osposobljenosti izdajui takozvane halal sertifikate
koji dezavuiu i prodavce i potroae, a pritom su sa struno-eriatskog gledita
potpuno bezvrijedni.
Podsjeamo da je Meihat Agenciju za sertificiranje halal kvaliteta osnovao
2007. godine i da funkciju direktora Agencije za podruje Islamske zajednice u
Srbiji obavlja Samir Tandir.
UDBAKA PODVALA
BEOGRADSKOG REIMA
M muslimani ne smiju ostavljati dugove svojim potomcima koje e
eihat Islamske zajednice u Srbiji obavjetava javnost da je objavlji-
vanje vijesti o navodnom pasou Republike Sandak te dovoenje
istog u vezu sa Islamskom zajednicom i muftijom Muamer-ef. Zukorli-
em jo jedna udbaka podvala beogradskog reima ime se eli skrenuti panja
sa diskriminacije muslimana na polju islamske vjeronauke.
U vijesti koju su objavili pojedini srbijanski mediji stoji da se fotografija navod-
nog pasoa Republike Sandak pojavila na sajtu Meihata Islamske zajednice
Sandaka. Islamska zajednica u Srbiji ne raspolae takvim sajtom niti postoji or-
gan Meihat Sandaka. Po Ustavu Islamske zajednice postoje Meihat Islamske
zajednice u Srbiji i Muftijstvo sandako. Pojam Meihat Islamske zajednice San-
daka ve due vrijeme zloupotrebljava paravjerska organizacija Adema Zilkia.
Da se radi o jeftinom udbakom triku potvruje i injenica da je na naslovni-
ci navodnog pasoa na arapskom jeziku Republika Sandak ispisana obrnutim
redom sa lijeve strane, to iole poznavalac arapskog jezika i pisma nikada ne bi
uinio.
Osim toga, na naslovnici navodnog pasoa ispisano je Allah u okviru Bi-
smille, to predstavlja skrnavljenje uzvienog Bojeg imena.
Nema sumnje da je namjera irenja neistine ove vrste opstrukcija cjelokupne
borbe Islamske zajednice i muslimana za svoja vjerska i nacionalna prava.
Glas islama 20. oktobar 2012. 6
PROGLAS REISU-L-ULEME
POVODOM STO GODINA
GENOCIDA NAD MUSLIMANIMA
PLAVA I GUSINJA
R
eisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri povodom sto godina
zloina nad muslimanima Bonjacima i Albancima Plava i
Gusinja uputio je javni proglas sljedeeg sadraja:
- Tano prije jednog stoljea, za vrijeme Prvog balkanskog
rata 19121913. godine, nad muslimanima plavsko-gusinjskog
kraja poinjen je genocid od strane crnogorske kraljevske vojske.
Prema raspoloivim podacima tada je na najbrutalniji nain
starosnih dobi, a pokrteno 12.500 muslimana, te raseljeno vie
hiljada.
Obzirom na dunost borbe protiv zlostavljanja i ubijanja
nevinih ljudi, obavezu iskazivanja potovanja prema rtvama i
nunost uvanja sjeanja na rtve, kako se ljudskom rodu takvi
sramni dogaaji nigdje vie ne bi ponovili, a povodom sto godina
od sprovoenja sistematskog plana istrebljenja muslimana
Bonjaka i Albanaca na podruju Crne Gore, objavljujem proglas:
U ime Boga Milostivog Samilosnog! Neka je salavat i selam
na sve Boje vjerovjesnike i neka je rahmet na sve nevine rtve
genocida (ehide).
1. Izraavam suosjeanje sa porodicama i potomcima rtava
muslimana Bonjaka i Albanaca na podruju Plava i Gusinja;
2. Osuujem genocid, ubistva, pokrtavanje i progon
muslimana Bonjaka i Albanaca na podruju Plava i Gusinja u koji
su bili involvirani tadanji dravni organi Crne Gore;
3. Pozivam imame - hatibe u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj,
Sloveniji, Sandaku-Srbiji, Crnoj Gori i bonjakoj dijaspori da,
u petak 12. oktobra 2012. godine, na duma-namazu podsjete
dematlije na ovaj gnusni i nekanjeni zloin i proue Fatihu pred
due plavsko-gusinjskih ehida;
4. Podravam nastojanja da se o stradanju muslimana,
Bonjaka i Albanaca, Plava i Gusinja predoe sve historijske
injenice, istrae i rasvijetle svi dogaaji i akteri i prestane sa
ignoriranjem zloina i vrijeanjem porodica rtava. Jer istina je
lijek za ljudsko drutvo; prihvatanje istine, suoavanje s istinom
i nedostojnim posljedicama ispravan je put za uspostavljanje
povjerenja i saradnje razliitih lanova drutva;
5. Pruam podrku organizatorima komemorativnog skup
u Njujorku, najavljenog za 13. oktobar 2012. godine, koji
organiziraju Bonjaci i Albanci iz Plava i Gusinja, potomci rtava
genocida, kako bi odali potovanje rtvama;
6. Ohrabrujem potomke rtava, kako u njihovom zaviaju tako
i one u dijaspori, da ne zaborave stradanje svojih predaka zbog
imena i pripadnosti islamu i ne zaborave svoj zaviaj;
7. Vjerujem da se prolost ne moe promijeniti ali, kao
odgovorni ljudi, moemo utjecati da nam bude bolja budunost.
Stoga, sjeajui se rtava genocida i molei Uzvienog Boga d..
da im podari Dennet, a njihovim porodicama sabur, pozivam
sve Bonjake muslimane da se ujedine u borbi protiv ponavljanja
genocida nad naim narodom, to znai da se svaki Bonjak
musliman mora brinuti o drugom Bonjaku muslimanu. Bonjaci
morati plaati genocidom;
8. Poruujem naim susjedima da smo mi za istinu, pravdu, mir
i pomirenje te da suivot i tolerancija nemaju alternativu;
9. Pozivam slobodne i hrabre ljude da se ne boje istine, da ne
bjee od pravde i da svi zajedno radimo za mir i pomirenje na
sreu i zadovoljstvo svih;
10. Uim dovu Uzvienom Allahu d.. da porodicama da sabur,
da zloincima osigura pravo na kaznu, te da svim ljudima dobre
volje podari snanu volju za istinu, pravdu, mir i pomirenje. Amin!
Reisu-l-ulema
Dr. Mustafa Ceri
 7 broj 235/god. xvI
Glas islama
haram je pohaanje
vjeronauke kod neovlatenih i
nekompetetnih nastavnika
P
olazei od injenice da je za valjano pouavanje vjeri islamu
potrebno da vjerouitelj ispunjava uslov znanja (kompetencija)
i uslov ovlatenja (emanet), kao i injenice da su Ministarstvo
vjera, odnosno Komisija za odnose sa vjerskim zajednicama i
Ministarstvo prosvjete u potpunosti zanemarile predloenu listu
vjerouitelja Meihata Islamske zajednice i iz procesa izvoenja vjerske
nastave iskljuili skoro sve vjerouitelje Islamske zajednice, te da ono
to se danas nudi kao islamska vjeronauka jeste krivovjerstvo i pokuaj
vaspitavanja djece da robuju Beogradu i njegovim reimima, na
temelju eriata i Ustava Islamske zajednice, a po ovlatenju Glavnog
muftije, Vijee za fetve donosi
FETVU
O POHAANJU ISLAMSKE VJERONAUKE U OSNOVNIM I SREDNJIM
KOLAMA R. SRBIJE
- HARAM - zabranjeno je pohaanje islamske vjeronauke
kod neovlatenih i nekompetentnih nastavnika, jer je suprotno
islamskim propisima, ciljevima i interesima islama, Islamske
zajednice i muslimana.
- FARZ - obaveza je svakog roditelja da zatiti svoje dijete od
pohaanja vjeronauke iz prvog stava ove fetve.
- FARZ obaveza je svakog roditelja da svom djetetu
omogui pohaanje islamske vjeronauke u damiji ili mektebu.
- Direktori i nastavnici koji vre pritisak na uenike radi
pohaanja takve vjeronauke ine zlo, ime se svrstavaju u
neprijatelje islama, Islamske zajednice i muslimana.
OBRAZLOENJE
Prisustvom asovima vjeronauke koju izvode neovlatena i
nekompetentna lica kre se odredbe eriata utemeljene na asnom
Kuranu: Reci, ne mogu se izjednaiti oni koji znaju i oni koji ne
znaju. (Ez-Zumer, 9), nanosi se teta djeci, roditeljima i zajednici, koja
se mora otkloniti, u skladu sa rijeima Poslanika a.s.: Kada se emanet
- odgovorni poslovi povjere onima koji za njih nisu kvalifikovani i
kompetentni oekuj propast svijeta i rijeima: Kada ne bude uenih
svijetu e se ponuditi neznalice, koje e ljudi pitati, a oni e odgovarati
bez ikakvog znanja, tako e u propast odvesti i sebe i narod. Zbog
svega spomenutog pohaanje takve vjeronauke je tetno, te se iz tog
razloga smatra haramom, tj. zabranjuje.
Shodno pomenutom, islamska vjeronauka se kao projekat, sa
stanovita Islamske zajednice, smatra ugaenim od strane reima, a
ono to se danas nudi kao islamska vjeronauka jeste trovanje djece,
krivovjerstvo i ubijanje njihovog dostojanstva, to u krajnjem ima za
cilj asimilaciju i pokrtavanje djece ili pripremu za novi genocid.
Imajui u vidu da je jedna od temeljnih obaveza roditelja da svojoj
djeci obezbijede kvalitetno vjersko obrazovanje, te kompetentne
i pouzdane vjerouitelje, u skladu sa kuranskim imperativom: O
vjernici uvajte sebe i svoje porodice od vatre i Nemojte sami sebe
upropatavati, kao i sa rijeima Poslanika a.s: Svi ste vi pastiri i
svako od vas e biti odgovoran za svoje stado, te rijeima Roditelj
ne moe nita vrjednije ostaviti svome djetetu od lijepog islamskog
odgoja i znanja, Islamska zajednica obavjetava sve pripadnike da
e se, dok se nastale okolnosti ne promijene, islamska vjeronauka
odravati u damijama, a izvodit e je vjerouitelji koji su silom istjerani
sa svojih radnih mjesta, imami i muallimi.
Pritisak direktora i nastavnika na djecu u cilju pohaanja islamske
vjeronauke kod neovlatenih nastavnika direktno je sauesnitvo u
nametanju krivovjerstva i pomaganje agresije na Islamsku zajednicu
i muslimane, to ih svrstava u red otvorenih neprijatelja islama i
muslimana.
Fetva-i-emin
Read-ef. Plojovi
SLUBENI RETROVIZOR INFORMATIVNA SLUBA MEIHATA
OGORENJE I OSUDA ZBOG
OBRAUNA SA VJEROUITELJIMA
M
eihat Islamske zajednice izraava ogorenje i otru osudu da-
ljeg obrauna vlasti sa nastavnicima islamske vjeronauke, koji
godinama uspjeno vre svoju ulogu.
Naalost, poetkom i ove kolske godine, na prijedlog Kancelarije za
odnose sa vjerskim zajednicama, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehno-
lokog razvoja nezakonito je iskljuilo iz procesa vjerske nastave jo 21
vjerouitelja, ime je ukupan broj istjeranih vjerouitelja iz kola od 2008.
do danas dostigao 92.
Nema sumnje da je ovakav odnos vlasti prema islamskoj vjeronauci
izraz duhovno-politikog stava Beograda prema muslimanima, bez obzi-
ra ko tu vlast inio.
Obraun vlasti sa islamskom vjeronaukom ima za cilj pripremu bo-
njake djece za asimilaciju i pokrtavanje, to potvruje injenica da vlast
na mjesto strunih i kompetentnih vjerouitelja postavlja one koji e dje-
cu pouavati krivovjerstvu.
Zato Meihat obavjetava roditelje da ono to se sada u kolama nudi
posredstvom nestrunih i nekompetentnih osoba kao vjeronauka pred-
stavlja trovanje djece krivovjerstvom i ubija njihovo dostojanstvo, koje
ima za cilj vaspitavanje novih generacija da robuju Beogradu i njegovim
reimima.
Odgovoran i svjestan roditelj nee prepustiti svoje dijete onima koji su
prodali vjeru i dostojanstvo za malo linog interesa.
Meihat Islamske zajednice, kao i svi oteeni vjerouitelji, pokrenut e
sudski postupak pred domaim i meunarodnim pravosudnim organima
te e upotrijebiti sva raspoloiva sredstva u cilju zatite vjerskih i drugih
prava muslimana u Sandaku i Srbiji.
Naalost, uprkos svim nadanjima, vlasti u Srbiji su daleko od spremno-
sti da muslimane prihvate kao ravnopravne graane ove zemlje.
Muslimani openito, a Bonjaci posebno, ostat e ustrajni na putu bor-
be za punu pravdu i slobodu.
Meihat Islamske zajednice poziva vjerouitelje, imame, muderrise i
sve muslimane da zbiju svoje redove i ostanu dosljedni svojim duhovnim,
moralnim i civilizacijskim ciljevima, uz podsjeanje da zulum, ma koliki
bio, mora proi. Kako smo izdrali sva zla tame izmeu dva svjetska rata,
potom diktaturu komunizma, bezumlje Miloevievog reima i licemjer-
stvo prethodne vlasti, izdrat emo i ovaj talas nepravde, a oni koji to ine
snosit e posljedice, a pokoljenja e ih se stidjeti.
Ukoliko je u pitanju zloupotreba vlasti od strane Kancelarije za odnose
s vjerskim zajednicama i Ministarstva prosvjete, od predsjednika drave
i premijera oekujemo da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se ova
nepravda prema muslimanima otklonila.
OFORMLJEN TAB ZA ZATITU
PRAVA VJEROUITELJA
Z
bog injenice da je i ove godine nastavljen obraun reima sa
predavaima islamske vjeronauke, te da je Ministarstvo prosvjete
u potpunosti zanemarilo listu vjerouitelja koju je dostavio
Meihat Islamske zajednice u Srbiji, ime je prekren zakon i nanijeta
teta projektu islamske vjeronauke sa nesagledivim posljedicama i
priinjena nepravda vjerouiteljima, koji su istjerani sa svojih radnih
mjesta, Meihat Islamske zajednice formirao je tab za zatitu prava
vjerouitelja i ouvanje vjeronauke, a za koordinatora taba imenovan je
potpredsjednik Meihata Read-ef. Plojovi.
tab e se svakodnevno baviti nastalim problemima i koordinirati svim
akcijama koje imaju za cilj rjeavanje ovog pitanja i zatitu prava djece da
pohaaju islamsku vjeronauku, te zatitu prava vjerouitelja i njihovog
dostojanstva.
OSUDA FIZIKOG NASILJA
NAD OSNOVCIMA
M
edlis Islamske zajednice Novi Pazar najotrije osuuje fiziko
nasilje prema uenicima treeg razreda Osnovne kole Vuk Ka-
radi, ejmi Gici i Rejhanu Beiroviu, od strane reimskog
vjerouitelja Adnana Pepia koji je silom natjerao dotine uenike da pri-
sustvuju asu vjeronauke suprotno zvaninoj fetvi Islamske zajednice.
Tom prilikom dotini je i verbalno vrijeao pomenute uenike govore-
i da su im njihovi roditelji neprijatelji.
Medlis IZ-e Novi Pazar podrava odluku roditelja da podnesu krivine
prijave protiv dotinog nasilnika.
Medlis poziva nadlene dravne organe da u svim kolama poduzmu
zakonske mjere u cilju zatite prava djece.
 MINA slubeni retrovizor
HUSEIN-EF. KAVAZOVI NOVI
REISU-L-ULEMA
S
arajevo, 23. septembar 2012. (MINA) - Muftija tuzlanski mr. Husein-ef. Kavazovi
novi je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH.
Tajnim glasanjem Izbronog tijela on je dobio 240 glasova, muftija travniki
Nusret-ef. Abdibegovi 69, a muftija sarajevski Husejin-ef. Smaji 45 glasova.
Izborno tijelo za reisu-l-ulemu broji 382 lana, a bilo je prisutno 354 lana koliko ih je
i glasalo.
Izbor novog reisu-l-uleme obavljen je u novoj zgradi Gazi Husrev-begove biblioteke
u Sarajevu
Izborno tijelo ine lanovi Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, lanovi
Rijaseta, muftije, predsjednici meihata, direktori medresa, dekani islamskih fakulteta,
direktori ustanova u okviru Islamske zajednice, glavni imami i predsjednici medlisa
Islamske zajednice na podruju Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Sandaka-
Srbije i islamskih zajednica u bonjakoj dijaspori.
Rad Izbornog tijela otvorio je Safet Softi, predsjednik Sabora IZ-e u BiH. Na poetku
je odlomak iz Kur'ana prouio hafiz Mansur-ef. Malki, glavni imam Begove damije u
Sarajevu.
Potom je izabrano Izborno predsjednitvo u kojem su bili Jusuf Zahiragi, Muhamed
Salki, Zehra Alispahi, Aziz Hasanovi i Mensur Paali. Predsjedavao je Jusuf Zahiragi.
Zatim su kandidati obrazloili svoje vizije Islamske zajednice i obaveze reisu-l-uleme.
Nakon toga je uslijedila prozivka i tajno glasanje lanova Izbornog tijela za reisu-l-
ulemu te zbrajanje glasova.
Najvie glasova prisutni su dali muftiji tuzlanskom mr. Husein-ef. Kavazoviu - 240,
na drugom mjestu je bio muftija travniki Nusret-ef. Abdibegovi koji je dobio 69 te
muftija sarajevski Husejin-ef Smaji sa 45 glasova.
Izbor novog reisu-l-uleme prisutni su obiljeili uenjem tekbira, a zatim je aktuelni
reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri estitao svom nasljedniku na izboru i izrazio svoje
zadovoljstvo to je ovaj znaajni dogaaj obavljen dostojanstveno i u duhu jedinstva
Islamske zajednice.
Predaja Menure novom reisu-l-ulemi mr. Husein-ef. Kavazoviu obavit e se 19.
novembra ove godine. Do tada e funkciju reisu-l-uleme obavljati sadanji reis dr.
Mustafa Ceri, u mr. Husein-ef. Kavazovi funkciju muftije tuzlanskog.
Nakon ina estitanja, novi reisu-l-ulema mr. Husein-ef. Kavazovi kratko se obratio
brojnim prisutnim medijima.
On je, izmeu ostalog, rekao: Danas smo ispunili veliku dunost koja je bila pred
nama. Smatram da smo to dostojanstveno izvrili. Zahvaljujem muslimanima koji su
imali povjerenja u mene i koji su me danas izabrali za svog reisu-l-ulemu. Pred nama je
puno posla, nastavit emo sve dobre programe i poslove u Zajednici i pokrenuti nove
potrebne za njeno unapreenje.
Iz biografije novog Reisu-l-uleme :
Husein-ef. Kavazovi potie iz ulemanske porodice Kavazovia, koja je tokom historije
dala veliki broj uglednih imama i hafiza muslimanima u Bosni i Hercegovini.
Roen je 3. jula 1964. godine u Jelove Selu (opina Gradaac), od oca Hasana i majke
Saime, kao jedno od osmoro njihove djece. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom
mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu je zavrio 1983. godine. Godine 1985.
upisao se na erijatski fakultet na poznatom Univerzitetu Al-Azhar u Kairu. Studiranje
je okonao 1990. godine. Magistarski rad je odbranio na Fakultetu islamskih nauka u
Sarajevu iz podruja erijatskog prava. Strune i druge radove objavljivao je u listovima
i asopisima koje izdaje Islamska zajednica u BiH, a uestvovao je i u radu redakcija i
urednikih savjeta nekih od njih.
U radni angaman u Islamskoj zajednici u BiH ukljuen je 1985. godine kao imam,
hatib i mualim u dematu Gornji Srebrenik. Po okonanju studija radio je na podruju
Medlisa IZ-e Gradaac. Za muftiju tuzlanskog imenovan je 1992. godine. Na toj dunosti
je i danas.
Glas islama 20. oktobar 2012. 8
OBILJEENA
STOGODINJICA ILMIJJE
S
arajevo, 3. oktobar 2012. (MINA) U novoj
zgradi Gazi Husrev-begove biblioteke u
Sarajevu odrana je sveana akademija kojom
je obiljeena stota godinjica Ilmijje. Sveanosti
su prisustvovali reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Ceri,
zamjenik reisu-l-uleme hafiz Ismet-ef. Spahi,
novoizabrani reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazovi,
predsjednik Sabora IZ-e u BiH Safet Softi, predsjednik
Udruenja Ilmijje Mensur-ef. Paali, muftije,
muderisi, dunosnici Islamske zajednice, predstavnici
diplomatskog kora, predstavnici organa vlasti i brojni
drugi uglednici.
Sveanoj akademiji u povodu stogodinjice Ilmijje
prisustvovao je i zamjenik ministra vakufa Kuvajta dr.
Adil Abdullah El-Felah. On je u okviru ove akademije
sveano otvorio Centar za dijalog Vesatijja centar
za promociju srednjeg puta i meumuslimanskog
dijaloga.
Na sveanoj akademiji dr. Adilu Abdulahu El-Felahu
urueno je priznanje Islamske zajednice Bosanski
orden islama prvog reda.
Orden mu je predao reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri.
Na Sveanoj akademiji govorili su raniji predsjednici
Udruenja ilmijje Muharem-ef. Hasanbegovi, muftija
mostarski Seid-ef. Smajki i sadanji predsjednik
Mensur-ef. Paali.
Mensur-ef. Paali je u svom izlaganju podsjetio
na put kojim je Ilmijja hodila od svog osnivanja prije
stotinu godina do danas, kao i obaveze koje danas
stoje pred Udruenjem. Spomenuo je i imena kao to
su auevi, ozo. dr. Smajlovi i druge alime koji su
svojim radom i zalaganjem obiljeili vrijeme u kojem
su djelovali.
Predsjednik Udruenja ilmijje Mensur-ef. Paali
posebno se zahvalio dr. Mustafi-ef. Ceriu na
razumijevanju i podrci koju je davao Udruenju tokom
vrenja asne funkcije reisu-l-uleme. U ime Udruenja
predao mu je Zahvalnicu i hediju Zlatno pero.
Reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri je estitao Ilmijji ovaj
znaajni jubilej i izrazio radost i zahvalnost to ovom
znaajnom dogaaju prisustvuje i ugledni gost dr. Adil
Abdullah El-Felah, zamjenik ministra vakufa Kuvajta.
Reisu-l-ulema je u svom duem obraanju govorio o
znaaju uleme i emanetu kojeg je naslijedila od Bojeg
poslanika, posebno u pogledu istine i pravde.
U okviru obiljeavanja 100 godina Ilmijje
publikovana je i Monografija Sto godina Udruenja
ilmije, koju je prisutnima predstavio jedan od autora
dr. Ismet Buatli.
Novi muallim, asopis za odgoj i obrazovanje
Udrunja ilmijje, predstavio je mr. Meho ljivo.
Druenje sa
Kur'anom
G
lavni muftija Islamske zajednice u Srbiji
Muamer-ef. Zukorli ponovo je od 20.
septembra 2012. godine poeo da dri
predavanja iz tefsira.
Muftija je sa predavanjima iz tefsira, koja su bila
veoma posjeena, poeo jo 1994. godine i trajala
su kontinuirano do 2002. godine kada je zbog
preoptereenosti obavezama ovu praksu morao da
prekine.
Na ovim predavanjima mnogi dananji dematlije i
borci za prava muslimana u Sandaku dobili su svoja
prva znanja i upute iz vjere islama.
Glavni muftija novi ciklus predavanja dri svakog
etvrka nakon akam namaza u Arap damiji, a video
prezentacije predavanja moete pogledati na sajtu
Islamske zajednice u Srbiji http://www.islamskazajednica.org u
sekciji Video galerija.
 9 broj 235/god. xvI
Glas islama
Vjerouitelji organizirali mirni protest i etnju gradom
Prekrena vjerska prava
tab za zatitu prava vjerouitelja i ouvanje
Islamske vjeronauke organizirao je 9. oktobra
2012. godine protest sa ciljem zatite prava
vjerouitelja i odbrane Islamske vjeronauke.
Poetkom ove kolske godine, na prijedlog Kan-
celarije za odnose sa vjerskim zajednicama, Ministar-
stvo prosvjete, nauke i tehnolokog razvoja nezako-
nito je iskljuilo iz procesa vjerske nastave jo 21 vje-
rouitelja, ime je ukupan broj istjeranih vjerouitelja
iz kola od 2008. do danas dostigao 92.
Shodno pomenutom, islamska vjeronauka kao
projekat, sa stanovita Islamske zajednice, smatra se
ugaenim od strane reima, a ono to se danas nudi
kao islamska vjeronauka smatra se trovanjem djece,
krivovjerstvom i ubijanjem njihovog dostojanstva,
to u krajnjem ima za cilj asimilaciju i pokrtavanje
djece ili pripremu za novi genocid. Zbog ovakvih
odluka Kancelarije za odnose sa vjerskim zajedni-
cama Vijee za fetve je donijelo fetvu o pohaanju
islamske vjeronauke u osnovnim i srednjim kolama
Republike Srbije, formiran je tab za zatitu prava
vjerouitelja i ouvanje Islamske vjeronauke, a kao
legitiman vid borbe za zatitu prava organiziran je i
protest.
Veliki broj graana, uenika i njihovih roditelja,
kao i vjerouitelja i uposlenika u Islamskoj zajed-
nici okupio se na Trgu Gazi Isa-bega. Oni su nosili
transparente na kojima je pisalo Stop nevjeronauci
i nevjerouitelima, Vratite nam naa vjerska prava i
Vratite nam islamsku vjeronauku.
Kolona je uz tekbire krenula sa Trga do zgrade
Gradske uprave gdje su se sa stepenita obratili vje-
rouitelj Enes Ibrovi i koordinator taba, potpred-
sjednik Meihata Read-ef. Plojovi.
Enes Ibrovi je rekao da su se okupili kako bi po-
digli glas protiv krenja prava muslimana i protiv dis-
kriminacije.
Diemo glas na ovakav nain zato to su nam sva
vrata zatvorena. Napad na vjeronauku i vjerouitelje
nije napad samo na njih ve je to napad na sve mu-
slimane. Sada trebamo ustati i boriti se da ostvarimo
prava rekao je, izmeu ostalog, Ibrovi.
On je kazao da je nepravda uinjena prema svim
muslimanima, vjeronauci, vjerouiteljima i Islamskoj
zajednici, ali je istakao da je ponosan na sve vjeroui-
telje koje nisu uspjeli da zaplae i da potkupe.
elim da poruim da nikada neemo priznati ne-
legalne predstavnike ma kako se oni zvali, niti emo
priznati njihovu nelegalnu zajednicu, pa makar umrli
od gladi. Naa druga majka je Islamska zajednica u
Srbiji i zato oni koji su izali iz nae zajednice, iz krila
svoje majke, prekrili su Allahovu naredbu rekao
je Ibrovi.
On je poruio vlastima drave da prestanu sa
krenjem prava muslimana i da ponu da potuju
Ustav Republike Srbije i pozvao pripadnike nelegal-
ne zajednice da se vrate u krilo majke, Islamske za-
jednice u Srbiji.
Koordinator taba, potpredsjednik Meihata Re-
ad-ef. Plojovi, rekao je da je Enes-ef. Ibrovi jedan
od vjerouitelja koji je istjeran sa posla i koji je imao
jo mnogo ega rei, kao i svi drugi istjerani vjerou-
itelji.
Mi smo se u zadnjih pet godina okupljali mno-
go puta, a povodi su bili asni i ticali su se odbrane
Islamske zajednice, vakufa, FIS-a. Danas smo se oku-
pili sa istim ciljem i namjerom da branimo islamsku
vjeronauku rekao je efendija Plojovi.
On je kazao da su napadi i agresija na Islamsku za-
jednicu krenuli iz zgrade Gradske uprave dok je ona
bila crvene boje i da su vladajue strukture u gradu
svojim djelovanjem i posljednjom koalicijom poka-
zale da su sudjelovale u projektu agresije na Islamsku
zajednicu.
Jedni su trebali napadati, a drugi glumiti prija-
telje i onda ortaki dijeliti plijen. Ovdje smo danas
da ovako javno i jasno kaemo dosta vie. Dokle vie
poniavanje ovoga naroda? Dokle vie skrnavljenja i
prodaje onoga to se ne smije skrnaviti i prodavati.
Prodali ste ono to ste mogli, ali shvatite - ne moete
prodati vjeru, damiju, Medresu, fakultete, vakufe. To
nije trgovaka roba rekao je efendija Plojovi.
On je podsjetio na serijal Insajder na Televiziji
B92 gdje se emituje emisija Patriotska pljaka Srbi-
je i rekao:
Zamislite kakva se patriotska pljaka obavila ov-
dje u Sandaku od strane 'naih' patriota koji se ovo-
me narodu prodaju 20 godina kao patriote, a imaju
vie radnog staa na ministarskim foteljama nego to
svako od nas u ovom gradu ima radnog staa na bilo
kojem mjestu. Zato pozivamo one dravne organe
kojima je cilj obraun sa organiziranim kriminalom
da obrate panju na Sandak rekao je Plojovi.
On je pozvao dravne organe da zaustave neza-
konito ponaanje prema Islamskoj zajednici i islam-
skoj vjeronauci.
Pozivamo ih da ne dozvole da se brutalno kre
prva od strane Ministarstva prosvjete i Kancelarije
za odnose sa vjerskim zajednicama. Ovo je na prvi
protest i dostojanstveno ga obavljamo. Ovo je prvi
protest, ali nije zadnji. On je miran i dostojanstven, ali
nas nemojte pritiskati i dovoditi u pitanje raunajui
da emo se zaustaviti na ovome. Neemo se zausta-
viti sve dok ne ostvarimo naa prava koja nam Ustav
i brojni zakoni garantuju, a to je potpuna sloboda
muslimana u ovoj dravi, potpuna autonomnost
Islamske zajednice da stvari koje se tiu islama ure-
uje shodno normativnim aktima Islamske zajedni-
ce. Nae strpljenje jo traje. Mi smo kao muslimani
opredijeljeni da mirnim putem traimo naa prava.
Nemojte nas tjerati na radikalizaciju rekao je efen-
dija Plojovi.
On je pozvao prisutne da od Gradske uprave pro-
etaju do kolske uprave gdje e delegacija vjeroui-
telja obavijestiti naelnika kolske uprave o nepravdi
koja se ini prema Islamskoj vjeronauci. Ispred kol-
ske uprave Read-ef. Plojovi izjavio je sljedee:
Bili smo do naelnikove kancelarije i nismo ga
nali. Kau da je izaao, ali mu poruujemo da emo
se mi ponovo vratiti ako budemo na to primorani.
Ovo potvruje da je i kolska uprava u Novom Paza-
ru sauesnik u diskriminaciji koju sprovodi Ministar-
stvo prosvjete.
Na kraju je efendija Plojovi pozvao prisutne da
se mirno i bez incidenata raziu kuama.
info Nermin Gici
Nastavljen napad na
islamsku vjeronauku
P
otpredsjednik Meihata Islamske za-
jednice u Srbiji Read-ef. Plojovi i
predsjednik Udruenja vjerouitelja dr.
Hajrudin Bali odrali su 24. septembra 2012.
godine konferenciju za tampu povodom odlu-
ke Kancelarije za odnose sa vjerskim zajednica-
ma prema kojoj je iz procesa vjerske nastave is-
kljuen jo 21 vjerouitelj, ime je ukupan broj
istjeranih vjerouitelja iz kola od 2008. godine
do danas dostigao 92.
Efendija Plojovi je najavio da e Meihat
Islamske zajednice, kao i svi oteeni vjeroui-
telji, pokrenuti sudski postupak pred domaim
i meunarodnim pravosudnim organima i da
e upotrijebiti sva raspoloiva sredstva u cilju
zatite vjerskih i drugih prava muslimana u
Sandaku i Srbiji.
Read-ef. Plojovi je podsjetio da je projekat
uvoenja vjeronauke u kole pokrenut 2001.
godine kao rezultat kvalitetne i plodne sarad-
nje svih crkava i vjerskih zajednica u Republici
Srbiji i istakao da je to model kako Srbija moe
da ide naprijed u bolju budunost uz saradnju i
dogovor svih aktera drutvenog ivota.
Tada je imenovana i Komisija za vjerona-
uku iji je lan ispred jedinstvene Islamske za-
jednice bio dr. Mevlud Dudi. Nakon ubistva
premijera inia i stupanja na vlast Kotunice
doktor Vojislava reim je uinio sve da Islamsku
zajednicu potisne u drugi plan po svim pitanji-
ma, ukljuujui i realizaciju islamske vjeronau-
ke. To je rezultiralo pokuajem pua 2007. go-
dine i nasilnog preuzimanja Islamske zajednice
od strane tada slubenika Islamske zajednice
potpomognutih od reima koji je sve to lega-
lizovao. Od 2008. godine poeo je talas isklju-
ivanja vjerouitelja islamske vjeronauke koji
nisu bili podobni reimu i paravjerskoj tvorevi-
ni prozvanoj 'Rijaset Srbije'. Iz lanstva Komisije
za vjeronauku 2010. godine, bez ikakve konsul-
tacije sa Islamskom zajednicom, iskljuen je dr.
Mevlud Dudi ime je prekren zakon rekao
je, izmeu ostalog, efendija Plojovi.
On je kazao da je formiranjem nove Vlade
Islamska zajednica oekivala prekid ranijeg
negativnog i diskriminatorskog odnosa vlasti
prema Islamskoj zajednici i poetak potovanja
i primjene zakona.
Vjeronauka i spisak vjerouitelja je prvi
primjer koji ne ohrabruje i ukoliko se ne desi
ispravka nama to ukazuje da se i ova vlast svr-
stala u red onih koji rade protiv Islamske zajed-
nice rekao je Plojovi.
 Nermin Gici
Otvoreno islamsko obdanite u Gornjem utenovcu
Svaka mahala u Sandaku
mora imati po jedan vrti
U
prava ustanova Reuda i
Wildan, koje rade u sklo-
pu obrazovnog sistema
Meihata Islamske zajednice, 20.
septembra 2012. godine otvorila je
odjeljenje vrtia u sklopu damije
u novopazarskom naselju Gornji
utenovac.
Ovo je jedanaesto odjeljenje
koje ova ustanova otvara u san-
dakim gradovima, a za etrna-
est godina postojanja do sada je u
ovoj obrazovno-odgojnoj ustanovi
osnove obrazovanja i odgoja dobi-
lo preko deset hiljada maliana.
Sveanom otvaranju odjelje-
nja u Gornjem utenovcu, pored
roditelja djece koja pohaaju ovo
obdanite i mjetana naselja, prisu-
stvovali su i predstavnici Islamske
zajednice na elu sa glavnim muf-
tijom Muamer-ef. Zukorliem koji
je presjekao vrpcu i na taj nain
simbolino graanima predao ovaj
objekat na koritenje.
Maliani iz vrtia su priredili pri-
godan vjersko-kulturni program u
kojem su uili ajete iz Kur'ana a-
snog i poznate ilahije, a nakon pro-
grama prisutnima se obratio Glavni
muftija koji je iskazao svoje zado-
voljstvo time to je Allah d.. a-
stio Bonjake Sandaka da u okviru
damije otvore odjeljenje djejeg
mekteba Reuda.
Ovo je dokaz da i u vremenu
koje oznaavamo kao krizno, tamo
gdje postoji volja, gdje postoji
iskrena namjera i gdje postoje ljudi
koji se trude da sebe ugrade i uloe
na Bojem putu, u cilju da Allahova
d.. rije sija tamo gdje god za to
ima uslova, ne samo da je mogue
ouvati postojee ustanove, ve je
mogue i otvarati nove rekao je
Glavni muftija.
On je kazao da je ovo radostan
INFO Glas islama 20. oktobar 2012. 10
trenutak za ovaj dio grada, demat smeta i treba razumjeti zbog ega bama djece, a sve je to uinjeno uz
i damiju, ali i za cijeli grad i San- su navalili sa svih strana. I od strane pomo i podrku dobrih ljudi koji
dak, kao i za cijelu Islamsku zajed- drave, i od strane unutarnjih bole- su imali povjerenja u ovu instituci-
nicu. snih pojedinaca, i od strane lokal- ju.
Otvaranje punktova djeje nih i od strane drugih - to je samo Ovo je apel na sve nas da damo
ustanove Reuda i Wildan je palje- zbog toga. Prije dvadeset godina jo veu podrku i pomo. Svaka
nje novoga svjetla. Ogromna je ra- se nisu ovako ponaali jer nisu ima- mahala u Sandaku ima pravo da
zlika izmeu mraka i svjetla. Ovim li ta ni da napadaju. Pet godina e ima ovakav vrti i nemojmo stati
odjeljenjem ova mahala i ovaj dio od agresije na Islamsku zajednicu. na ovome rekao je Muftija uz po-
grada imaju prilike da njihova dje- Mislili su da emo biti za nekoliko ziv svima da pomognu projekat iz-
ca pohaaju programe odgoja, sedmica na koljenima, a evo mi na- gradnje centralne igraonice za svu
vaspitanja i elementarnog obra- kon pet godina iscrpljujueg rata djecu koja pohaaju ovu predkol-
zovanja. I duhovnog, i vjerskog, i imamo snage i volje da se irimo sku ustanovu.
svjetovnog i sve ono to e im biti rekao je Glavni muftija. Na kraju je dekan Fakulteta za
od pomoi da zdravo odrastaju, da On je kazao da je rukovodstvo islamske studije hfz. dr. Almir-ef.
budu dobri i poteni ljudi rekao predkolskih ustanova u posljed- Pramenkovi prouio dovu za hairli
je Muftija. njoj godini u potpunosti obnovilo poetak rada odjeljenja u Gornjem
On je kazao da je jedan od naj- svoje objekte i prilagodilo ih potre- utenovcu.
veih tereta roditelja kako da od-
goje svoje dijete u vremenu kada je
prostor izvan kue i izvan damije
kontaminiran.
Bez ovakve ustanove roditelj
je usamljen i jako se teko moe
boriti sa svim nedaama podiui
svoje dijete. Ovom ustanovom ro-
ditelji dobijaju jakog saveznika u
pogledu vaspitanja i odgoja djece.
Ova djeca su iste hartije na kojima
e se neto pisati. Ili e se pisati li-
jepo, ili runo, ali ono to se prvo
pie uvijek najjai utisak ostavi na
tu djecu rekao je Glavni muftija
istiui da je jako ponosan da je u
periodu kada Islamska zajednica
prolazi kroz teke trenutke i napa-
de zbog uspjeha koje postie, smo-
gla snage da gradi nove ustanove.
Nai neprijatelji su se uvjeri-
li da su nai vrtii, nae damije,
nae kole i sve ono to je nastalo
u okrilju Meihata Islamske zajed-
nice jedina ostrva slobode. Samo
na tim mjestima se naa mladost
moe formirati zdravo i pravo, a
mimo toga se uvijek negdje nakrivi
i ufleka. Naravno da dumanima to
11 broj 235/god. xvI
Glas islama
Delegacija Meihata u posjeti Kuvajtu
V
isoka delegacija Meihata Islamske zajedni-
ce u Srbiji boravila je u posjeti Kuvajtu od
29. septembra do 5. oktobra gdje je pre-
zentirala poloaj muslimana u Srbiji, njihove potre-
be i prioritete, sa posebnim akcentom na Medresu
i Fakultet za islamske studije, odnosno neophodna
sredstva za njihov rad. Domaini su se sloili da je
Sandak praktino zaobila pomo muslimanskih ze-
malja, kako tokom rata, tako naalost i nakon njega.
Meunarodni centar Al-Wasatijja
Delegaciju Islamske zajednice primio je dr. Muaz
Muhamed al Bejanuni, lan Izvrnog odbora Meu-
narodnog centra za promociju srednjeg puta Al-
Wasatijja. Radi se o Centru koji promovira umjere-
nost i ideju o srednjem konceptu u promiljanju i
ponaanju, bori se protiv intelektualnih i moralnih
devijacija, poziva ljude na put islama i put pozitivne
interakcije izmeu civilizacija na temelju univerzal-
nosti islama i misije koja zagovara mir i suivot.
Reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Ceri, u ime Islam-
ske zajednice u BiH, i dr. Adil Felah, u ime Meuna-
rodnog centra za promociju srednjeg puta Al-Wa-
satijja, potpisali su Memorandum o razumijevanju i
saradnji. Memorandum, izmeu ostalog, predvia i
pomo u finansiranju rada Centra u BiH, kao i osniva-
nje predstavnitava u drugim zemljama na Balkanu.
Bejt ez-zekat
Kuvajtski Fond zekata osnovan je 1982. kao javna
ustanova s neovisnim budetom. Djeluje pod nad-
zorom ministra vakufa i islamskih poslova. Njegovim
osnivanjem olakan je put prikupljanja i raspodjele
airovi I kala posjetili bonjake
u njemakoj i austriji
M
jeovita delegacija Narodnog vije-
a Sandaka i Bonjake kulturne
zajednice boravila je od 5. do 7.
oktobra 2012. god. u posjeti bonjakoj di-
jaspori u Frankfurtu, Minhenu i Beu.
Delegaciju su inili predsjednik Izvrnog
vijea Sandaka Sead airovi i predsjednik ouvanje vlastitog nacionalnog i vjerskog
BKZ u Crnoj Gori Hazbija Kala koji je i glavni
urednik revije Sandak.
U okviru pomenute posjete odrane su
tribine u svim pomenutim gradovima na
kojima je predstavljena revija Sandak te
Doprinos Kraljevine Saudijske
Arabije ouvanju dva harema
U
Islamskom kulturnom
centru Altun Allem u
Novom Pazaru 6. ok-
tobra 2012. godine otvorena je
izloba fotografija pod nazivom
Doprinos Kraljevine Saudijske
Arabije ouvanju Mesdidul Ha-
rama u Meki i Poslanikove da-
mije u Medini.
Izloba je otvorena u saradnji
sa Ambasadom Kraljevine Sau-
dijske Arabije u Sarajevu, a otva-
ranju su prisustvovali zvaninici
Islamske zajednice na elu sa
glavnim muftijom Muamer-ef.
Zukorliem, kao i brojni gosti.
zekata i to na najbolji i najuinkovitiji nain u skladu
sa zakonom i potrebama drutva.
U Bejt ez-zekatu delegaciju Islamske zajednice
primio je Halid el Husejni, zamjenik generalnog di-
rektora Bejt ez-zekata. Sastanku su prisustvovali e-
fovi pojedinih slubi, a meu njima je bio i Adil bin
Halid al Derij. Na sastanku je dogovoreno da Mei-
hat aplicira sa nekim jako bitnim stratekim projek-
tima.
njen znaaj u medijskoj sferi Sandaka i ire,
kao i doprinos u irenju istine o Bonjacima,
bonjakim institucijama te problemima sa
kojima se Sandaklije susreu.
Bonjaka dijaspora u Njemakoj i Au-
striji pokazala je visok novi odgovornosti za
identiteta, kao i elju da pomogne Sanda-
ku i bonjakim institucijama da ustraju na
putu afirmacije Bonjaka i svekolikom ra-
zvoju naega kraja.
info informativna sluba
Posjeta Meunarodnoj islamskoj huma-
nitarnoj organizaciji
Meunarodna islamska humanitarna organiza-
cija prua humanitarne usluge potlaenim i potreb-
nim u cijelom svijetu, bez diskriminacije ili netrpelji-
vosti, daleko od uplitanja u politiku i etnike sukobe.
Humanitarne aktivnosti ove organizacije odvijaju se
kroz ekonomske, zdravstvene, obrazovne, kulturne i
socijalne programe. Osnovana je 1986. godine.
Domain delegaciji Islamske zajednice bio je dr.
Sulejman emsudin, generalni direktor Organizaci-
je. Razgovarano je o mogunosti saradnje izmeu
Meunarodne islamske humanitarne organizacije i
Islamske zajednice u Srbiji.
Humanitarno udruenje
An Nedah
Domain delegaciji bio je dr. Dabir bin Ijd al Ven-
de, zamjenik generalnog direktora Organizacije. Raz-
govarano je o mogunosti stipendiranja studenata
FIS-a i IUNP.
Delegacija je takoe posjetila vie znaajnih insti-
tucija, meu kojima i Ministarstvo vakufa. Zanimljivo
je navesti susret sa Nedimom Bonjakom, imamom
u jednoj od hiljadu gradskih damija Kuvajta, koji se
domainski potrudio da gostima pokae ljepote gra-
da Kuvajta. Zasigurno se moe rei da su anse, posli-
je ovih posjeta, izlaganja i predatih zahtjeva, mnogo
vee za bolju saradnju Meihata Islamske zajednice u
Srbiji i razliitih institucija Kuvajta.
Jo jedan njemac
preao na islam
P
rostorije demata Fedr (03.10.2012.)
jo jednom su obasute nurom Allahove
upute.
Naime, brat Niko W. odluio je javno pred
imamom Izet-ef. Bibiem izgovoriti rijei
ehadeta.U potrazi za svojim nutarnjim smire-
njem i duevnim zadovoljstvom Nijemac Niko
W. naiao je na Allahovu uputu koju je vrsto
prigrlio i sa ponosom to javno posvjedoio.
Vjera islam je dala smisao ivota ovom
momku koji sada nastavlja da koraa putem
upute - rekao je u obraanju Izet-ef. Bibi.
Molimo dragog Allaha da bratu Niku po-
dari snage u svojoj istoj vjeri te da obilatom
nagradom nagradi sve one koji su na bilo koji
nain doprinijeli da Allahova vjera i spas dou
do onih koji je trae.
 Aziz KADRIBEGOVI drugi piu Glas islama 20. oktobar 2012. 12

GLAS POVIJESTI
Istinski izazov za sljedbenike religijskih tradicija u ovim vremenima je ostati vjeran svom religijskom naslijeu vjerom, praksom i znanjem a,
istodobno, konstruktivno se odnositi prema drutvu kao cjelini ljudskom solidarnou. Prirodno je da se, u svemu tome, uloga religijskih voa
smatra kljunom. Jedna od najistaknutijih linosti u tom pogledu, ne samo kao muslimanski voa nego i kao religijski lider openito, jeste dr.
Mustafa Ceri, reisu-l-ulema i vrhovni muftija Bosne i Hercegovine.

N
a zasjedanju Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (07.07.2012.) a pri
okonanju svoga mandata, reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri je podnio svoj ekspoze
o onome ta je, dok je on bio reisu-l-ulema, uraeno u okviru Islamske zajednice
u BiH. No, u tom obraanju on je kazao da nee govoriti o meunarodnim aktivnostima i
uspjesima jer bi zato trebalo puno vremena, ali da e o tome konaan sud dati povijest.
Glas povijesti, makar u rudimentarnim oblicima, ve se javlja sa knjigom koja e uskoro
izai iz tampe Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini Dvije decenije reisu-l-uleme
dr. Mustafe Ceria. U toj knjizi brojni istaknuti meunarodni uglednici, islamolozi, teolozi i
vjerski lideri govore, svaki iz svog ugla, o doprinosu reisu-l-uleme Ceria na meunarodnom
planu, te ja, kao jedan od urednika pomenute knjige, uzimam pravo da u ovom uvodniku
donesem samo naznake, kratke izvode tekstova nekih od autora koji su tamo zastupljeni,
smatrajui da e i ova kratka informacija biti ne samo dobra preporuka za knjigu, ve i
kompatibilan, iako kratak, podsjetnik o onome o emu reisu-l-ulema nije htio da govori na
Saboru.
- Imao sam ast i zadovoljstvo da blisko suraujem sa reisu-l-ulemom Ceriem nekih
sedam godina (2005-2011) Zajedno smo radili mnogo toga: na Ammanskoj poruci; pri
kraljevskoj akademiji Ahal Al-Bayt; konkretnim pitanjima muslimana u Evropi; na inici-
jativi Zajednika rije, ukljuujui konferencije na univerzitetima Yale i Cambridge; u
Katoliko-muslimanskom forumu; u okviru grupe C-1, koja vie ne djeluje; na svjetskoj
nedjelji meuvjerske harmonije i na pitanjima odnosa religije i okolice (skupa sa Institu-
tom Eugen Biser, 2010. godine). Zapravo, skupa sa Habibom Alijem Juffrijem dobitnici
smo nagrade Eugen Biser za 2008. godinu. Za sve to vrijeme zajednikog rada ja nisam
vidio nekog tako predanog Bogu, islamu i muslimanima. Nikada nisam vidio nekog tako
posveenog svakom poduhvatu kojim se traga za dobrobiti islama i muslimana, ili u tom
sluaju dobrobiti svih ljudi. Nisam naao nikog tako povjerljivog i pouzdanog kao to je
to vrhovni muftija Ceri. Uvijek sam znao: ma kako zaposlen bio; na emu god da je ra-
dio on e, uvjerivi se da je to za vee dobro, nai vremena; a kada se angaira, on daje
sve od sebe znanje, volju, osjeanja, on pristupa cijelim svojim srcem. (Nj.K. V Princ
Ghazi bin Muhammad bin Talal, glavni savjetnik za religijske i kulturne poslove
jordanskog kralja Abdullaha II)
reisu-l-ulemA dr. MustafA Ceri
- Dr. Mustafa Ceri bio mi je prijatelj i kolega godinama. On je talentirani vjerski voa
i izuzetan ovjek, principijelan, ali i pragmatian, otvoren, ali i kontroverzan. Skupa smo
bili lanovi Grupe C-100 (Vijee stotinu uenjaka) za dijalog Zapada i islamskog svijeta
pri Svjetskom ekonomskom forumu, te zajedno radili na inicijativi Zajednika rije za nas i
vas i mnogim drugim meunarodnim inicijativama i projektima. Kao Evropljanin, roen ovjeanstvo danas, u kontekstu burne historije, do svakidanjih praktinih posljedica
u bivoj Jugoslaviji, a obrazovan i u arapskom svijetu i na Zapadu, Ceri je muslimansko borbe za identitet i uvjerenje. (Katherine Marschall, izvrna direktorica projekta
vjerski lider koji je izvanredno spreman da bude most izmeu muslimanskog svijeta i Razvoja dijaloga svjetskih religija)
Zapada te izmeu razliitih muslimanskih tokova u Evropi: nakon to je zavrio medresu
u Sarajevu, diplomirao je na teolokom fakultetu egipatskog univerziteta Al-Azhar, koji - Istinski izazov za sljedbenike religijskih tradicija u ovim vremenima je ostati vjeran
se ponekad smatra Vatikanom muslimanskog svijeta, i doktorirao islamske studije na svom religijskom naslijeu vjerom, praksom i znanjem a, istodobno, konstruktivno se
univerzitetu u ikagu. Ostvario je izvanrednu karijeru kao reisu-l-ulema Bosne i Herce- odnositi prema drutvu kao cjelini ljudskom solidarnou. Prirodno je da se, u svemu
govine i kao lan i lider Evropskog vijea za fetve i istraivanja, Svjetske konferencije o tome, uloga religijskih voa smatra kljunom. Jedna od najistaknutijih linosti u tom po-
religiji i miru, Izvrnog odbora Evropskog vijea vjerskih lidera, Akademije fikha u Mekki, gledu, ne samo kao muslimanski voa nego i kao religijski lider openito, jeste dr. Mus-
Fondacije za islamsku misao Al-Bayt u Jordanu, Svjetskog vijea religija za mir i Izvrnog tafa Ceri, reisu-l-ulema i vrhovni muftija Bosne i Hercegovine. U tekim iskuenjima i
vijea Svjetskog foruma uleme. (John L. Esposito, profesor meunarodnih odnosa uasima koje je doivjela njegova zemlja, on se pojavio kao glasnogovornik pobonosti
i islamskih studija i direktor Centra za muslimansko-kransko razumijevanje na i dobrostivosti, sjedinjujui plemenita uenja islama, i stao nasuprot onima koji svoju
Univerzitetu Georgetown) religiju zloupotrebljavaju kako bi sijali nepovjerenje i nasilje. (Rabin David Rosen,
bivi glavni rabin Irske i direktor za meureligijske odnose pri AJC-u, savjetnik za
- Kao reisu-l-ulema Bosne i Hercegovine, dr. Mustafa Ceri je lider mnogo vie nego meureligijski dijalog Glavnog rabinata Izraela)
to titula vrhovnog muftije nagovjetava. Prije svega, on je jedan od svega nekoliko
lidera muslimanskog svijeta koji je stekao potovanje i na Istoku i na Zapadu. O tome - Za dr. Mustafu Ceria se ulo irom svijeta; on je postao simbol Bosne, simbol naroda
svjedoe nebrojene nagrade koje mu ugledne organizacije iz cijelog svijeta dodjeljuju koji prua otpor ne samo diskriminaciji ve i tekoj represiji. Onda kada su njegov narod
za doprinos meureligijskom i meuvjerskom dijalogu. Zbog tog izuzetnog doprinosa ubijali, silovali, muili, oduzimali mu dostojanstvo on je bio simbol otpora. Dok je svijet
meuvjerskom razumijevanju u Evropi, kao i samoinicijativnih misija u Aziji na promi- utke svjedoio masakrima, zauli su se glasovi ponosa iz same te zemlje a jedan od
canju suosjeajnijeg pristupa religiji, njegova vodea uloga prelazi granice Bosne i Her- njih bio je i glas sarajevskog muftije. Za sve nas je to bila historijska prekretnica, tren
cegovine. (Anwar Ibrahim, bivi zamjenik premijera Malezije) kada je on bio kadar ustati i rei Ne, kada je bio kadar oduprijeti se i na nasilje od-
govoriti nenasiljem, odgovoriti miroljubivo, ali ipak odluno. Dr. Mustafa Ceri je imao
- Iskazujemo ast jednom izuzetnom vjerskom lideru. U njemu se sabiru akadamsko vanu ulogu za sve nas ne samo za evropske muslimane ve za sve muslimane u svi-
obrazovanje sa duhovnom mudrou i vrstim moralnim vrijednostima. Dr. Mustafa jetu. Naa je srea imati nekog kao to je on, nekog ko alje poruke mudrosti, nenasilja i
Ceri nije samo poglavar svoje vjerske zajednice, zajednice u Bosni i Hercegovini; on mira; nekog ko iri poruku da sve dok potivamo mir i jedni druge ne moemo izgubiti
je lice islama u Evropi. On je glas razuma na svjetskoj sceni dijaloga. On je glas jedne svoje dostojanstvo, svoj identitet niti svoja naela. Bio je i ostao vjerska linost koja trai
multikulturne, multivjerske Evrope. Stekao je potovanje angairanjem u brojnim insti- uporite u islamskim naelima, koja objanjava da u islamu nema nieg to bi bilo pro-
tucijama i organizacijama, kao zagovornik za ljudska prava, vjerske slobode i demokrat- tivno evropskim vrijednostima, linost osposobljena da se suoi sa aktuelnim izazovima.
iju. (Biskup Gunnar Stalset, Norveka, bivi moderator Evropskog vijea vjerskih To je danas poruka i miliona Evropljana koji slijede njegove rijei i rijei njegove brae i
lidera) sestara u Bosni. (Tariq Ramadan, profesor islamskih studija na Fakultetu za orijen-
talne studije Univerziteta Oxford)
- Dr. Ceri je odluan lider koji svoju predanu borbu za pravdu i mir iskazuje prisust-
vom i angairanjem u izvanrednom spektru meureligijskih dogaanja. Taj spektar ak- - Dr. Ceria, s pravom, ne cijene samo kao jednu od najutjecajnijih muslimanskih
tivnosti i interesovanja govori koliko je vjeran zajednikom putu plemenitih stremljenja linosti i glasova globalnog islama; konkretnije: identificiraju ga sa razvojem, zrelou
ka boljem svijetu. On ga gradi na temelju potovanja razliitih pogleda i cijeni ono to i rastom svijesti evropskog islama, dodajui mu epitet svjetionika islama u Evropi. Ali
plemenite rijei pretvara u djela. Moe nam donijeti globalni pogled sa nebeskih visina, njegovo ime je, takoer, neodvojivo od imena bosanskih muslimana i naih saznanja o
gdje su teme ljudska prava i dostojanstvo, ali i dokuiti zbilju nekog sela gdje su ene njihovoj historiji i neprilikama. (Abdool Magid Abdool Karim Vakil, predsjednik Is-
zapostavljene i zlostavljane u ime religijskih vjerovanja ili tradicija i gdje je neka religijska lamske zajednice Lisabona)
manjina stigmatizirana. On se oslanja na svoje iskustvo sa Balkana kako bi ilustrirao ta
neki problemi, sa oba kraja kontinuuma, znae: od opih pitanja sa kojima se suoava
13 broj 235/god. xvI
Glas islama
Promocija knjige Fenomen muftija akademika Muhameda Filipovia
Muftija je oslobodio nau
borbu za nacionalne interese
U galeriji Meydan na Trgu Gazi Isa-bega Is-
hakovia u Novom Pazaru, 8. oktobra 2012.
godine, odrana je prva promocija knjige
Fenomen Muftija akademika Muhameda Filipovia.
Izdava ove knjige, koja je sinteza dvadesetogodi-
njeg djelovanja muftije Muamer-ef. Zukorlia, je iz-
davaka kuae El-Kelimeh iz Novog Pazara.
O knjizi je govorio sam autor, akademik Muha-
med Filipovi, a na poetku promocije u prepunom
Meydanu urednik prvog izdanja mr. Jahja Fehrato-
vi proitao je bogatu biografiju muftije Zukorlia, a
proitana je i biografija autora akademika Filipovia.
Na samom poetku predstavljanja knjige akade-
mik Filipovi je istakao da je sam zamislio knjigu i da
ju je sam napisao i da niko za nju ne snosi odgovor-
nost osim njega.
Pisanje ove knjige ima svoje razloge i svoju hi-
storiju. Sandak je dio Bosne, nae zajednike domo-
vine, koji je, naalost, nakon okupacije BiH ostao u
sastavu Osmanlijskog carstva, da bi Osmanlije, kao
to su i Bosnu predale na Berlinskom kongresu Austi-
jancima, tako i Sandak na neki nain ostavili 1912.
godine da bude okupiran. To je tragina okolnost na-
eg ivota rekao je akademik Filipovi.
On je istakao da u sebi nosi teko osjeanje sud-
bine svoga naroda. Posmatrajui i biljeei sudbinu
Bonjaka, 1970. godine je doao u Sandak i, kako
kae, to je poetak ove nove knjige. Proputovao je
sve sandake gradove i napisao knjigu Jedno dugo
putovanje uz rijeku Lim i oko Petera.
Obilazio sam gradove i razgovarao sa ljudima, a
potom sam napisao jedan lanak u kojem se obra-
am Sandaklijama i gdje stoji da ne idu u Tursku jer
im Turska nije domovina. Bosna im je domovina i ako
moraju negdje da se sele neka se sele u Bosnu. Da ne
idu u Stambol ve u Sarajevo rekao je akademik
Filipovi.
On je naglasio da je duh slobode ono bitno to
narodi trebaju sauvati.
Postavio sam pitanje nije li Sandak mjesto gdje
je mogue sauvati duh slobode za na narod. To
sam rekao zato to su nai politiari kapitulirali pred
ultimatumima. Tu mislim na kapitulaciju pred la-
nom politikom Zapada. Napustio sam politiku kao
djelatnost, smatrajui je prostorom obmane i lo-
povluka, ali nisam napustio ideju da traim ljude koji
e moi nositi ono to je apsolutni prioritet i nunost
za nas. Da se pojave ljudi koji e imati potpuno novi
odnos prema svom narodu. Potpuno novu metodu
politike borbe. Desilo se da sam se susreo sa Mufti-
jom i moram rei da me je impresionirao rekao je
akademik Filipovi.
Filipovi je istakao da je nakon razgovora sa Muf-
tijom imao elju da se ponovo susretne sa njim zbog
njegove inteligencije i rezona kojeg je imao i naina
kako je rjeavao razne situacije.
A onda sam se suoio - osnovan Univerzitet u No-
vom Pazaru. To je tako jedan logian potez. Tada sam
poeo da pratim Muftijino djelovanje i moram rei
da sam zakljuio da je Muftija posebna pojava meu
nama. U naem narodu imamo mnogo sposobnih i
inteligentnih ljudi, ali je Muftija na te Boje darove
jo neto nadogradio. Nadogradio je specifinu me-
todu borbe za interese svoga naroda. On je poeo da
pravi institucije svome narodu. Rekao sam, ovu poja-
vu treba objasniti, treba narodu ovdje ukazati da je,
Bojom milou, dobio ovjeka koji je u stanju da for-
mulie ciljeve i da napravi instrumente za ostvarenje
tih ciljeva. Dobio je ovjeka koji je apsolutno odan
svome narodu. Osnivanje tih institucija, koje e same
po sebi morati da budu prave institucije i da rade u
interesu svoje sredine i svoga naroda u ije ime su
osnovane, novi je instrumentarij djelovanja. Muftija
je oslobodio nau borbu za nacionalne interese od
isto politikih instrumenata koji vode u komromi-
tujue situacije. Zbog toga sam odluio da napiem
ovu knjigu rekao je akademik Filipovi.
On je istakao da legitimitet za pisanje ove knji-
ge crpi iz toga to poznaje stvari, to je bio svjedok
i uesnik mnogih dogaanja i to je prouavao te
dogaaje.
Rezultat rada na ovoj knjizi je zadovoljavajui.
Ja mogu ista obraza da kaem da ovu knjigu treba
proitati. Ko je ne proita pogrijeit e rekao je ko zadovoljstvo rekao je Muftija.
akademik Filipovi.
Na kraju je akademik Filipovi poruio da je San-
dak rodni kraj Bonjaka i da oni imaju pravo na taj
prostor.
Sandak je vae majino krilo. Vi ste ovdje roe-
ni, ova zemlja vama pripada i vi imate na nju pravo i
morate toga prava biti svjesni i traiti ga. Vi ste djeca
ove zemlje i nemate ega da se stidite. Imali ste veli-
ke ljude i evo, hvala Bogu, imate ih opet. Vano je da
jedna svjetiljka gori u mraku, onda svi znamo kuda
trebamo ii poruio je na kraju akademik Muha-
med Filipovi.
Nakon obraanja akademika Filipovia obratio se
promocije Nermin Gici
i glavni muftija Muamer-ef. Zukorli koji se pred kraj
pridruio skupu.
Prvo sam mislio da bi bilo najbolje da nisam tu,
time bi svi bili rastereeniji, a ja ponajvie. S druge
strane, ao mi da bar malo ne budem dio ove radosti
koja je i moja i vaa. Potom sam razmiljao da je bolje
da se nikako ne obratim. A onda opet ulazim u rizik
pretjerane skromnosti rekao je Muftija, uz konsta-
taciju da mu prija to se ova knjiga pojavila, i to u
autorstvu akademika Filipovia. Muftija je pohvalno
govorio o sposobnosti akademika Filipovia da uoi
ta je bitno u datom trenutku i koji potez treba po-
vui kako bi se olakao teki put bonjakog naroda.
Mi Bonjaci nemamo dovoljno percepcije da
prepoznamo vrijednosti u svojim redovima. Mnogo
se lake oduevimo nekima tamo i otuda. U susreti-
ma sa akademicima sa Dedinja uvjerio sam se kako
drhte na pomen akademika Filipovia. Nedavno sam
izjavio da mi je ao to je akademik Filipovi sav svoj
radni vijek proveo u Sarajevu, u mjestu gdje e te
svoji najtee priznati rekao je Muftija i ponudio
akademiku Filipoviu da se preseli u Novi Pazar.
Muftija je kazao da su skoro svi pokreti nastajali
na nekim unaprijed pripremljenim ideolokim tek-
stovima.
Moda e ovaj na sandako-bonjaki slobo-
darski pokret biti rijedak primjer da se desilo obrnu-
to, da se pokret odvija skoro dvije decenije, a da se
potom formuliraju ideoloke, misaone i metodolo-
ke postavke tog pokreta rekao je Muftija uz kon-
stataciju da je od izuzetne vanosti postojanje ova-
kvog teksta i uvjerenje da e ova knjiga doprinijeti da
oni koje interesuje dubina i temelj dvodecenijskog
djelovanja u njoj to moi da pronau.
Vjerujem da je ovo izuzetno dobar dokument
koji e pomoi ovaj na put borbe za slobodu, borbe
za naa prava, borbe za izgradnju stvarne sigurnosti.
Vjerujem da e ova knjiga dati tom putu i tom cilju
izuzetan doprinos rekao je Glavni muftija uz za-
hvalu profesoru Filipoviu to je imao energije, sna-
ge i volje da uradi ovakvo djelo.
ovjek formata Muhameda Filipovia predstav-
lja nacionalno dobro, predstavlja veliko bogatstvo i
mi molimo Allaha d.. da podari dug ivot akademi-
ku Filipoviu rekao je na kraju Muftija uz zahvalu i
svima prisutnima, kao i saradnicima.
Sve to smo radili radili smo kroz demat, zajed-
nicu, tim i velika je stvar imati odane ljude, ljude koji
vas nee izdati. Ja to imam i to predstavlja moje veli-
Knjiga Fenomen Muftija sadri sljedea poglav-
lja: Muftija Muamer-ef. Zukorli - znaaj njegove po-
jave za Bonjake, Sandake deklaracije, Agresija na
jedinstvo Islamske zajednice, Bonjako nacionalno
vijee, Muftija kandidat za predsjednika Srbije, Borba
za Sandak, Bonjaka akademija nauka i umjetnosti,
kao i integrisani autorski tekst muftije Zukorlia: Moj
pogled na Bosnu i Bonjake.
Nakon odrane promocije akademik Muhamed
Filipovi je potpisivao knjige graanima koji su pri-
sustvovali promociji.
 Nermin Gici INFO Glas islama 20. oktobar 2012. 14

Ponovni pokuaj otimanja zagrade Islamske ustanove

Vjernici stali u odbranu vakufa

S
tudenti, njihovi roditelji, profesori i ostali pripadnici Islamske za-
jednice u petak 28. septembra 2012. godine ponovo su se okupili
ispred zgrade Islamske ustanove na Trgu Gazi Isa-bega u Novom
Pazaru kako bi sprijeili najavljeni pokuaj grupe tajkuna i kriminalaca
da uz pomo korumpiranog tuilatva i politiara izvre otimanje zgrade odbranimo ono to nam pripada. Ovaj i svaki drugi vakuf ni po koju cijenu
Islamskih ustanova u kojoj je smjeten Fakultet za islamske studije. Nakon
to se ni ovaj put izvritelji nisu pojavili, dekan FIS-a dr. hfz. Almir Pramen-
kovi je u svojoj izjavi istakao da su pripadnici Islamske zajednice spremni
da ovaj vakuf, kao i sve druge vakufe, brane i odbrane.
Jo jednom, po ko zna koji put, okupili smo se radi najavljenog oti-
manja zgrade Islamskih ustanova u kojoj je smjeten Fakultet za islamske
studije. Apsolutno je jasno ko stoji iza ovih pokuaja. Ovo se radi namjer-
no i tendenciozno kako bi se muslimani Bonjaci ovih krajeva provocirali,
uznemiravali te da nas podsjete da im je jako stalo do vakufske imovine i
da je bolno za njih da prihvate injenicu da su Islamska zajednica i musli-
mani vakufu vratili status koji mu pripada. Koliko god njihovi pokuaji bili
konstantni, sa druge strane mi smo jo odluniji u namjeri da branimo i
neemo dati i od toga neemo odustati rekao je dr. hfz. Almir Pramen-
kovi.
Dekan Pramenkovi se zahvalio svima onima koji su doli i stali u od-
branu ovog vakufa iako ih niko nije zvanino pozvao.
Ovi ljudi koji su doli da brane vakuf Islamske ustanove demonstrirali
su svoju visoku svijest o potrebi i nunosti ouvanja vakufa i institucija
koje ine njihov vjerski, kulturni i nacionalni identitet rekao je na kraju
dr. Pramenkovi.

Poetak za pamenje ameriki sudija

posjetio fis

U D
velikoj sali na Fakulte- ana 26.09.2012. god. Fakultet za
tu za islamske studije, islamske studije posjetili su sudi-
11.10.2012. godine, ja Vieg suda u amerikoj dravi
odrana je sveana dodjela in- Njujork Frank La Buda i profesor prava na
deksa studentima prve godine u Pejs univerzitetu Sam Braverman.
akademskoj 2012/2013. godini. Gosti su odrali predavanje na temu fil-
Indekse je dodijelio dekan fakul- ma Nevinost muslimana. Prevodilac je bio
teta dr. hfz. Almir Pramenkovi, dr. hfz. Almir Pramenkovi.
koji je tom prilikom brucoima Nakon predavanja studentima je omo-
gueno da postavljaju pitanja i diskutuju o
poelio puno uspjeha u toku stu- aktuelnoj temi.
dija te sticanje to vie znanja na
ovom fakultetu.
Ova godina e ostati upam-
ena po najveem interesovanju
za studije na svim smjerovima i
odsjecima. Prvu godinu studija
pohaa preko 60 studenata.
Zanimljivo je da preko 60%
novih studenata ne dolazi iz
Medrese, ve iz drugih srednjih
kola irom Sandaka (Gimnazi-
ja, Ekonomska kola, Medicinska
kola).
15 broj 235/god. xvI
Glas islama OBRAZOVANJE nermin GICI

ansa za nadogradnju
obrazovanja

I
nternacionalni univerzitet u Novom Paza-
ru raspisao je konkurs za prijem studenata
na master studije u akademskoj 2012/13.
godini. Studenti koji ele da studiraju master
studije mogu konkurisati na est deparmana, a
konkurs traje od 24. septembra do 20. oktobra.
Portparolka Internacionalnog univerziteta Ja-
smina Niki rekla je da je osnovni uslov za upis
na master studije prosjek ocjena studenata u
prethodnom kolovanju.
Sveana dodjela indeksa na IUNP Studenti koji nemaju prosjek ocjena mora-
ju polagati prijemni ispit, a sa svim kandidati-
ma e biti obavljen intervju. Prijemni ispit bit
e organiziran 25. oktobra, rezultati prijemnog
bit e istaknuti 27. oktobra, a upis primljenih
kandidata bit e obavljen od 29. oktobra do 7.
Poetak druge decenije akademskog novembra rekla je Nikieva.
Ona je istakla da je do sada najvea zainte-
resovanost kandidata za master studije filolo-
obrazovanja u Sandaku kih nauka i pravnih nauka.

U Velikoj sali Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru 3. okto-

bra 2012. godine odrana je sveanost povodom poetka akademske
2012/2013. godine i dodijeljeni su indeksi jedanaestoj generaciji stude-
nata. Pored profesora, saradnika i studenata sveanosti je prisustvovao i veliki
broj roditelja. Prikazan je kratki dokumentarni film o Univerzitetu, a prisutnima
se obratio i dobrodolicu u akademsku zajednicu uputio rektor, prof. dr. Mevlud
Dudi.
Na Internacionalnom univerezitetu u Novom Pazaru vas oekuju sve pogod-
nosti studiranja koje ne moete nai nigdje u okruenju. Pod tim podrazumije-
vam ne samo vae profesionalno usavravanje ve i izgradnju potpune linosti
spremne da se uhvati u kotac sa svim, kako strunim tako i drtvenim, linim i
svakim drugim vrstama problema. Karakternu linost slobodarskog duha, nepo-
kolebljivog morala, pacifistikih pogleda na svijet, internacionalnih stremljenja,
multietnikih i multikonfesionalnih razumijevanja te linost ponosnu vlastitim
identitetom i posebnou, ali i tolerancijom prema drugom i drugaijem. To su
vrijednosti kojima se ovaj Univerzitet ponosi i koje s posebnom ljubavlju njeguje.
Zato, imajte slobodu da se za sve vrste eventualnih nesuglasja prema nabrojanim
principima obratite Upravi Univerziteta koja e vam uvijek izii u susret.
Boravak na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru trebate shvatiti
kao veliku ansu da se na jednom velikom nadmetanju kvalificirate za ulazak u
elitu. Taj proces nije nimalo lahak, potrebno je da kontinuirano radite na usavr-
avanju vlastitih talenata i svakodnevno ulaete napore koji e, na kraju, poluiti
eljene rezultate. Imajte na umu da ste skupina odabranih mladih ljudi, privilegi-
ranih da ugradi sebe u ovu svetu zadubinu naega naroda te se tako i ponaajte,
kao dio cjeline koja nosi najasniji bajrak - bajrak nauke, bajrak zagarantirane po-
bjede svjetlosti nad tamom, bajrak sigurne budunosti i bajrak opeg prosperite-
ta naeg naroda. To je velika ast, ali i obaveza predviena za hrabre ljude koji ne
preu ni od jednog izazova pred kojim se nau.
Odvanost da odaberete ba Internacionalni univerzitet dokazuje da posje-
dujete neophodne kvalitete da se izborite za vlastite, porodine i drutvene cilje-
ve koje ste sami i koje je okolina postavila pred vas kao preduvjet opeg boljitka.
Zato u potpunosti vjerujemo u vas i elimo vam pruiti pomo svake vrste kako
bismo skupa uivali u plodovima vaih i naih uspjeha, raanju nove generacije
koja e nastaviti njegovati i dodatno unaprijediti vrijednosti svojih prethodnika.
Na vama je da marljivo radite, u potpunosti iskoristite sve ponuene pogodnosti,
slijedite i bar za jedan stepen nadmaite svoje profesore. U to ime, jo jednom
vam, na samom kraju, elim iskazati dobrodolicu i poeljeti da za etiri godine
proslavljamo kraj vaeg uspjeno zavrenog prvog ciklusa studija, kada emo se
okupiti da se naslaujemo vaim uspjesima i prijateljski razgovaramo o nastavku
studijskog obrazovanja, ueg specijaliziranja i ekspertskog usavravanja. To od
vas oekuju vae roditelji, vae porodice, svi mi sa vaeg Internacionaslnog uni-
verziteta u Novom Pazaru, vaa zajednica i cjelokupno drutvo. ivjeli i sretno
- rekao je, izmeu ostalog, rektor Dudi.
Nakon rektorovog obraanja rukovodioci departmana su studentima uruili
indekse i poeljeli im dobrodolicu u akademsku porodicu Internacionalnog uni-
verziteta.
Inae, studenti su se ove godine mogli odluiti za neke od smjerova na est
departmana: Departman za pravne nauke, Departman za ekonomske nauke, De-
partman za filoloke nauke, Departman za prirodno-tehnike nauke, Departman
za pedagoko-psiholoke nauke i Departman umjetnosti.
U sastavu Univerziteta funkcioniu izdvojene visokokolske jedinice u Beo-
gradu, Niu, Panevu i Subotici. Internacionalni univerzitet otvara nove vidike i
putokaze mladim generacijama u formiranju pogleda na svijet, sticanja znanja,
moralnog odgoja, obrazovanja i irokih vizija svijeta.

Nastavak uspjene saradnje

I
nternacionalni univerzitet u Novom Pazaru posjetili su 4.
oktobra 2012. god. predstavnici OEBS-a u Srbiji. Po prvi
put u posjeti bila je i vrilac dunosti efa misije OEBS-a u
Srbiji gospoa Pola Tidi. Uvaene goste primio je rektor prof. dr.
Mevlud Dudi. Rektor Dudi upoznao je goste o historijatu, radu
i funkcioniranju IUNP-a u proteklih deset godina, kao i o opstruk-
cijama i problemima sa kojima se Univerzitet susree. Ovom pri-
likom rektor je izrazio zadovoljstvo posjetom i istakao da se nada
jednako dobroj saradnji sa predstavnicom OEBS-a kao i do sada.
Svakako da sam iznio i potekoe i nepravilnosti sa kojima se
suoava na Univerzitet. Mi u potpunosti ispunjavamo tri stan-
darda, a proces akreditacije jo nije zavren. Druga stvar jeste
permanentno gubljenje naih dokumenata od strane Beograda.
Svi dosijei naeg Univerziteta su 2006. godine u Beogradu u pot-
punosti zagubljeni to nam je 2009. godine i potvreno u pisa-
noj formi u prisustvu ministra. Juer nam je Nacionalni savjet za
visoko obrazovanje, koji je trebao razmatrati nae albe, poslao
obavjetenje da su nestala naa dokumenta. Je li to mogue da
nestaju samo dokumenta naeg Univerziteta - rekao je rektor
Dudi uz konstataciju da je OEBS prijatelj Internacionalnog uni-
verziteta i da oekuje realizaciju zajednikih projekata.
Gospoa Pola Tidi zahvalila se na uprilienom prijemu i doda-
la da se raduje nastavku saradnje i partnerstva sa Internacional-
nim univerzitetom u Novom Pazaru. Ona je istakla da je razgova-
rala sa predstavnicima politikog ivota u Novom Pazaru, a da je
u posjeti i obrazovnim institucijama.
Obrazovanje je za demokratiju mnogo vano, ne samo u Srbi-
ji ve i na drugim mjestima. Uivala sam u razgovoru sa rektorom
i radujem se nastavku saradnje koja postoji meu nama rekla Posjeta predstavnika OEBS-a IUNP-u
je gospoa Pola Tidi.
 Mirsad-Mirza Kurga ANALIZE
Zato nema govora o poinjenim zloinima nad Bonjacima/Muslimanima i Albancima u proteklom vijeku? Vjerovatno e biti na nekom
sljedeem naunom skupu poslije izbora. Moda nema i zbog toga to je reis Fejzi, u skladu sa famoznim Ugovorom o saradnji Islamske
zajednice sa Vladom Crne Gore, duan da o tome na povjerljiv nain prethodno obavijesti Vladu CG? Ili e to moda ostaviti za neko od
njegovih uvenih predavanja crnogorskim rodoljubima, koji sa najsavremenijim naoruanjem odlaze u Avganistan da brane Crnu Goru, a sve
u organizaciji Islamske zajednice i Ministarstva odbrane CG.
M
eunarodni nauni skup 100 godina
od odlaska Osmanlija sa Balkana
Okupacija ili civilizacija? to su nam
ostavili?, sa zaista impresivnim brojem intelek-
tualaca i naunih radnika iz Crne Gore i regiona,
predstavlja zasigurno prvorazredan dogaaj.
Ono to na prvi pogled plijeni panju jeste inje-
nica da se na elu Organizacionog odbora nalazi
predsjednik Crne Gore Filip Vujanovi. Naravno,
tu ne bi bilo nita udno da isti nije i lan naju-
eg rukovodstva vladajue Demokratske partije
socijalista (DPS) i da se termin odravanja pome-
nutog skupa ne poklapa sa finiom izborne uta-
kmice u Crnoj Gori! Da li je u pitanju sluajnost
i sens naeg uvaenog Predsjednika za ovakve
manifestacije? Oni koji imaju bolje pamenje
sjetit e se da je gospodin Vujanovi i 2008. go-
dine, u jeku izborne kampanje za predsjednika
Crne Gore, bio pokrovitelj skupa islamskih vjer-
skih lidera regiona, a to je bilo veoma medijski
propraeno. Kao i na ovom skupu, reis Islamske
zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzi je i tada bio
jedan od glavnih aktera. Interesantno bi bilo
ostvariti uvid u trokove ovog sponzorisanja, tj.
koliko su manji, a daleko efikasniji izdaci u svrhu
izborne kampanje? I sada kao i na predsjedni-
kim i inim izborima, glasovi manjina e odluiva-
ti ishod. Imajui u vidu uinkovitost ovog skupa
(time, naravno, ne elimo da umanjimo realan
znaaj istog sa naunog aspekta) na izbornu
svijest jednog glasaa iz okrilja manjinskih naro-
da, onda je takav troak vie nego beznaajan.
A ako se uzme u obzir da su u Organizacionom
odboru i najvii funkcioneri druge dvije lanice
vladajue koalicije (Socijaldemokratska partija
SDP i Bonjaka stranka- BS), pa se onda troko-
vi podijele - onda ima i da pretekne. A moda i
Turci galantno plate ceh? Pa ovdje u Crnoj Gori
se u zadnje vrijeme inae svi uzdaju u njih. Na-
ravno, bez Turaka bitke ne biva! I oni su tu da
upotpune predizborni dekor i daju doprinos idi-
linoj slici iz posljednjih 100 godina. Tradicija se
nastavlja: sultan Abdul Hamid je svom prijatelju
Kralju Nikoli poklonio jahtu, pa dvorac na Bosfo-
ru (uzgred, Kralj ga je tokom izgnanstva prodao
kako bi preivio), pa drugu jahtu
Priznatim naunim imenima iz susjedne
Bosne i Hercegovine zasigurno nije bila pozna-
ta injenica da je pokrovitelj pomenutog skupa
predsjednik Vujanovi, kao i da se isti odvija u
jeku izborne kampanje? Pa i da jeste, vjerovatno
to za njih ne bi predstavljalo problem ako se ima
u vidu da je isti ove godine dobio Zlatnu plake-
tu, priznanje Linost godine regiona 2012., koje
dodjeljuje Agencija za izbor naj menadera BiH,
Jugoistone i Srednje Evrope. U vrijeme najveih
tortura kojim su bili izloeni Bonjaci/Muslima-
ni u Crnoj Gori, g-din Vujanovi je bio ministar
pravde. Koliko su Bosanci tolerantni govori u
prilog i injenica da je 2007. god. Meunarodna
liga humanista (ILH), organizacija sa sjeditem
u Sarajevu, odluila da Svetozara Marovia no-
minuje za prvog poasnog ambasadora mira za
zemlje jugoistone Evrope, a Mila ukanovia
za Zlatnu povelju mira sa plaketom i zlatnom
znakom. Tokom ukanovievog premijerskog
mandata crnogorski graani uestvovali su, sa
DJ VU
vojnicima JNA, u agresiji na Dubrovnik, a Mini-
starstvo unutranjih poslova Crne Gore depor-
tovalo je izbjeglice iz BiH vojsci Radovana Ka-
radia, koja je veinu deportovanih pobila. U to
vrijeme je i pljevaljska Bukovica etniki oiena
od Bonjaka/Muslimana. Svetozar Marovi je,
takoe, bio na istaknutim funkcijama tokom su-
koba na prostoru bive SFRJ i jedan od ideologa
rata, nacionalne i vjerske mrnje.
lan Organizacionog odbora skupa je i prof.
dr Novak Kilibarda, koji je od strane Radovana
Karadia odlikovan Njegoevim ordenom. Isti
je iza pada Srebrenice u Pobjedi izjavio da je
osloboena. U Pljevljima je svojevremeno traio
ruenje Husein-paine damije, a muslimanima
pokazivao put za Stambol i hukao ekstremni
dio svog lanstva da minira muslimanska gro-
blja po Crnoj Gori (kako pie novinar eki Ra-
doni). Sve to i mnogo vie mu nije smetalo da
bude prvi predstavnik Crne Gore u poslijeratnoj
BiH.
Tema kako su batinici osmanlijskog kultur-
no-historijskog nasljea proli u proteklom
vijeku, koliko se moglo vidjeti iz Programa na-
javljenog skupa, nije predviena? Vjerovatno iz
tog razloga su organizatori vjeto naglasili da
panju treba skoncentrisati ka problematici
nasljea, a ne dogaajnosti. Mada, prosjenom
itaocu je malo nejasno kako e npr. predavanje
Spoljna politika i meunarodni odnosi biti li-
eno dogaajnosti? Dogaajnost vjerovatno
treba izostaviti i zbog osjetljivosti lidera BS-a
Rafeta Husovia i stava njegove partije da se ne
treba vraati u prolost: bliu - jer 90-tih godina
se bonjaka omladina nije ni rodila, a ni dalju
- da ne bi sjeanjem na pokolje u Plavu i Gusi-
nju, ahoviima jedili nae drage komije koje
bi mogle imati griu savjesti zbog angamana
njihovih predaka u pomenutim akcijama? A ta
i oekivati od stranke iji glavni izborni slogan
je Birajmo svoje? Naravno, svoje potencijalne
glasae upoznaju i koliko su uticajni u Turskoj.
To se naroito moglo vidjeti kada su svojoj dje-
ci obezbijedili studije u Turskoj i turske dravne
Glas islama 20. oktobar 2012. 16
stipendije!
Zato nema govora o poinjenim zloinima
nad Bonjacima/Muslimanima i Albancima u
proteklom vijeku? Vjerovatno e biti na nekom
sljedeem naunom skupu poslije izbora. Mo-
da nema i zbog toga to je reis Fejzi, u skladu sa
famoznim Ugovorom o saradnji Islamske zajed-
nice sa Vladom Crne Gore, duan da o tome na
povjerljiv nain prethodno obavijesti Vladu CG?
Ili e to moda ostaviti za neko od njegovih u-
venih predavanja crnogorskim rodoljubima, koji
sa najsavremenijim naoruanjem odlaze u Av-
ganistan da brane Crnu Goru, a sve u organizaci-
ji Islamske zajednice i Ministarstva odbrane CG.
Ne treba previdjeti da ovaj skup ima jo jed-
nu znaajnu komponentu: na jednom mjestu
okupile su se perjanice crnogorskih Bonjaka
i Muslimana! Vjerovatno su dobili ponudu koja
se ne odbija? A poslije izbora, pardon naunog
skupa, sve opet po starom - svako na svoju stra-
nu. Da je u pitanju vjetaka i dirigovana podije-
ljenost jednog te istog naroda (to i jedni i drugi
potvruju), govori i injenica da meu visoko
pozicioniranim Bonjacima i Muslimanima u vla-
dajuoj koaliciji nema disonantnih tonova.
I nakon obilnog ruka u Dvoru Balia, kao
to biva na kraju svake bajke: I ivjeli su sret-
no do kraja.
Niste ni zapamtili kako treba, a ve ste za-
boravili. Zaborav svoga vie boli od zaborava
tuina. Kau da ljudi umiru tek kada ih svi zabo-
rave
I kao to ree reis Ceri: Dunost je bor-
ba protiv zlostavljanja i ubijanja nevinih ljudi,
obaveza iskazivanja potovanja prema rtvama
i nunost uvanja sjeanja na rtve kako se ljud-
skom rodu takvi sramni dogaaji nigdje vie ne
bi ponovili
Neko e sadraj i poruku ovog teksta preba-
citi na visoku dozu sarkazma, cinizma Neko e
rei da iza svega stoji srpska sluba, vehabije
povezane sa Al Kaidom Sutina je jednostav-
no ne preutjeti: Car je go!
17 broj 235/god. xvI
Glas islama
DISKRIMINACIJA ISLAMSKE VJERONAUKE
Prvi as islamske vjeronauke odrao je vjerouitelj Hajrudin Bali 2001. godine u Srednjoj ekonomsko-trgovinskoj koli u Novom Pazaru.
Predmet je izazvao veliko interesovanje i kod uenika i roditelja to je rezultiralo time da se preko 90% bonjake djece veoma brzo
opredijeli za pohaanje ovog predmeta.
K
ao to je poznato, vjeronauka se zala-
e za promociju moralnih naela i svih
pozitivnih vrijednosti u drutvu. Oni
koji usvoje i praktino primijene znanje iz pro-
grama ovog predmeta mogu postati uzor svima
koji ele biti korisni lanovi drutvene zajednice.
Vjeronauka ui potivanju drugog u drugaijeg,
promovie lijepe meuljudske odnose, kultu-
ru komunikacije sa drugima, radi na prevenciji
maloljetnike delikvencije, bluda, zloupotreba
droga, alkohola, cigareta i drugih poroka, kao i
na promociji uvanja zdravlja i ivota. Izmeu
ostalog, ona poduava uenika kako da putem
dunosti i obaveza ureuje svoj odnos prema
Bogu, samome sebi, roditeljima, rodbini, komi-
jama, zajednici, domovini, ak i prirodi.
Meutim, ne smije se zanemariti jedan od ve-
oma bitnih ciljeva vjeronauke, a to je promocija
uvjerenja da svaki ovjek treba uvati vrijedno-
sti svog identiteta, kao i potivati vrijednosti tu-
eg identiteta.
Upravo je na ovaj segment njenih program-
skih ciljeva udarila vlast Republike Srbije kada je
iz obrazovnog sistema iskljuila 92 vjerouitelja
Islamske vjeronauke i na njihovo mjesto posta-
vila reimske ljude (islamskih imena) koji imaju
za cilj, po nakaradnom politikom srboreim-
skom projektu, doprinijeti maksimalnoj asimila-
ciji, prije svih, bonjake djece. Kroz tolerisanje
i nametnute svetosavizacije ova asimilacija bi u
dogledno vrijeme otvorila put prema, slobodno
moemo kazati, pokrtavanju bonjake djece zajednice pasti na koljena, a to se nije dogodi-
kao finalnog cilja onih koji su 2007. godine uda-
rili i na jedinstvo Islamske zajednice u Republici
Srbiji. Sve ovo, po svemu sudei, dobilo je blago-
slov od strane dvojice potplaenih bonjakih
ministara koji se umjesto za interese svoga naro-
da ve odavno bore za interese srbijanske vlasti.
Relativno davne 2001. godine u saradnji sa
crkvama i vjerskim zajednicama u kolski sistem
Republike Srbije uveden je predmet vjeronauka.
Tadanje Ministarstvo vjera bilo je podravatelj i
pokrovitelj ovog projekta. Islamska zajednica u
Srbiji je najozbiljnije shvatila svoj dio doprinosa
ovom vanom projektu. Danonono je raeno
na pripremanju nastavnih planova i programa
za sve razrede, obezbjeivanju vjeronaunih
udbenika, osposobljavanju kadra, profila vjero-
uitelja koji e izvoditi nastavu islamske vjerona-
uke i osiguravanju svih komponenti potrebnih
za uspjeno izvoenje nastave.
Prvi as islamske vjeronauke odrao je vje-
rouitelj Hajrudin Bali 2001. godine u Srednjoj
ekonomsko-trgovinskoj koli u Novom Pazaru.
Predmet je izazvao veliko interesovanje i kod
uenika i roditelja to je rezultiralo time da se
preko 90% bonjake djece veoma brzo opredi-
jeli za pohaanje ovog predmeta. Tok izvoenja
nastave tekao je bez ikakvih problema sve do
2007. godine, kada je Republika Srbija odluila
da napadne jedinstvo Islamske zajednice ne-
legalno osnivajui paravjersku tvorevinu pod
imenom Islamska zajednica Srbije. I laiku je ja-
sno da Islamska zajednica kao samostalna, ne-
zavisna institucija u svom nazivu uope ne smije
imati sintagmu kojom je neko prisvaja. Tako na
primjer postoje: Islamska zajednica u Hrvatskoj,
Islamska zajednica u Sloveniji, Islamska zajedni-
ca u Srbiji, Islamska zajednica u Bosni i Hercego-
vini, a ne Islamska zajednica Bosne i Hercego-
vine! Sami pristanak izvjesnog kruga labilnih
vjernika na naziv Islamska zajednica Srbije u sve ovo do grla umijeana visoka politika ko-
bilo je pristajanje na marionetski poloaj u ko-
jem e sve konce u funkcionisanju ove zajednice
vui srbijanski reim!
S druge strane, predvodnik Islamske zajed-
nice u Srbiji muftija Muamer-ef. Zukorli je nad-
ljudskim naporima, pored svih reimskih napa-
da, kao i izdaje od strane dvojice marionetskih
bonjakih ministara, uspio da ouva snagu jedi-
ne legitimne Islamske zajednice, njen integritet,
ponos i dostojanstvo. Poto je srbijanski reim
oekivao da e i predvodnik legitimne Islamske
koji konstantno ulae nadljudske napore u ou-
lo, udari na Islamsku zajednicu su nastavljeni.
Kada je o obrazovanju rije, jedan od napada
drave na slobodu prava Bonjaka bilo je i zau-
stavljanje procesa akreditacije Internacionalnog
univerziteta u Novom Pazaru. Nedavno se, zbog
ove diskriminacije prava, nekoliko bonjakih
institucija obratilo Evropskoj Uniji. Univerzitet
je obezbijedio studijske programe koji sadre
sve zakonom predviene elemente, sticanje
kvalifikacija za brojne profesije i zanimanja, sve-
obuhvatan i cjelovit program multietnikog ka-
raktera, kvalificirano nastavno osoblje razliite
nacionalne pripadnosti, prostor, uionice, labo-
ratorije, svu tehniku opremu potrebnu za rad
u brojnim departmanima za izuavanje brojnih
nauka.
Uprkos svemu, iz nejasnih razloga, proces
akreditacije Internacionalnog univerziteta je
zaustavljen, a u isto vrijeme u istom gradu, No-
vom Pazaru, velikom brzinom otvoren je drugi
univerzitet kojem je akreditacija data u roku od
tri sedmice!
Licemjeran odnos Srbije prema Bonjacima
ogleda se i kroz iznoenje razloga za diskrimi-
naciju njihovih prava, gdje su se u ovom sluaju
svo vrijeme navodili razlozi bez ikakvog uteme-
ljenja, poput tobonjeg nedostatka kvalitetnog
studijskog programa, prostora i kvalificiranog
osoblja. Univerzitetu se bezrazlono nanijela
milionska materijalna teta.
Narodni poslanik, predsjednik Bonjake de-
mokratske zajednice, na skuptini srbijanskog
parlamenta iznio je sve probleme diskrimina-
cije Bonjaka u obrazovnom sistemu, ali je od
ministra obrazovanja arka Obradovia ponovo
dobio pesimistian odgovor uz navoenje onih
istih, mnogo puta ponovljenih, neosnovanih ra-
zloga.
ANALIZE Mersada Nuruddina Agovi
Danas i mala djeca u Sandaku znaju da je
joj je cilj ponovo uspavati probuenu bonja-
ku svijest o identitetu, kako bi se, kao mnogo
puta dosad, muslimanima Bonjacima sloboda
dozirala na kaiicu, ali ostaje nejasno kako se
monici konano ne okane svojih zlih namjera
i nakon to su upoznali bonjaku snagu i elju
da svoje vjerske i nacionalne vrijednosti brane i
odbrane.
Savren primjer uvanja asti i dostojanstva
naroda i zajednice je primjer predvodnika Islam-
ske zajednice u Srbiji muftije Muamera Zukorlia
vanju bonjakih vjerskih i nacionalnih interesa.
Nakon to se srbijanski reim odvaio da iz obra-
zovnog procesa iskljui 92 struna nastavnika
islamske vjeronauke i postavi svoje podanike,
muftija Zukorli je bio prisiljen da donese fetvu
kojom se bonjakoj djeci zabranjuje pohaanje
vjeronauke kod nekompetentnih i nepouzdanih
osoba.
Ministar arko Obradovi je u svom licemjer-
nom stilu osudio ovu fetvu, a roditelji i uenici
ve postupaju po njoj. Dana 9. oktobra 2012. go-
dine, na Trgu Gazi Isa-beg Ishakovi u Novom
Pazaru, odran je protestni skup graana na ko-
jem se trai vraanje strunih nastavnika islam-
ske vjeronauke na radna mjesta, a organizirana
je i protestna etnja graana do Gradske uprave
u Novom Pazaru. Gradonaelnik, koji je po sve-
mu sudei jedan od podanika reima, nije smio
usuditi se izai pred graane.
Osim bojkota reimski programirane vjero-
nauke od strane uenika i roditelja, najavljene
su i sudske tube koje e biti poslate i Beogradu
i meunarodnoj zajednici. Tube e biti iznijete
na raun Ministarstva prosvjete i nauke Republi-
ke Srbije koje je u potpunosti zanemarilo listu
vjerouitelja koju je dostavila Islamska zajednica
u Srbiji. Ovim zapostavljanjem spiska vjeroui-
telja grubo je prekren Zakon o obrazovanju, a
Islamskoj zajednici nanesena teta sa nesagledi-
vim posljedicama.
Tenzije u Sandaku i dalje rastu. Graani
bonjake nacionalnosti sve vie pomnju mo-
gunost ostvarenja autonomiju Sandaka, kao
evropske prekogranine regije, kao jedino mo-
gue rjeenje svih nagomilanih problema u od-
nosima dvaju naroda. S druge strane, Republika
Srbija ne ini nita da taj proces uspori, tj. ini
sve da ga ubrza!
 Mirsad-Mirza Kurga ANALIZE Glas islama 20. oktobar 2012. 18

NASTAVLJA SE SKRNAVLJENJE
OMERBAIA DAMIJE
U mezarju harema, prilikom sanacije damije, napravljen je poljski toalet. Osim to se nije vodilo rauna da se jedan takav objekat
postavlja usred groblja, isti je okrenut u pravcu Kible. Prije dvije godine, neposredno iza pomenutog toaleta, iskopana je duboka jama sa
ciljem da se pravi novi objekat istovjetne namjene (naravno, ne treba pominjati da su prilikom iskopavanja naeni posmrtni ostaci). Tada
se odustalo od dalje realizacije te namjere, vjerovatno i zbog negodovanja mjetana. Meutim, nedavno su na tom mjestu ipak zapoeti
radovi na izgradnji novog toaleta: blok-ciglom je ozidan objekat dimenzija 3,5 x 2,5 m. Kanalizacija, naravno, nije sprovedena.

K ompleks damije poznat pod imenom

Omerbaia nalazi se u gornjem dijelu
Starog Bara, neposredno ispred glavne
kapije Starog grada. Po predanju, damiju je iz-
gradio Omer-baa sa svoja tri sina 1662. godine,
a stradala je u zemljotresu 1979. Radovi na sana-
ciji zapoeli su juna 1986.
Sastoji se iz nekoliko objekata koji su nastali
i postojali u razliitim vremenima. Jugoistono
od damije, na ulazu u kompleks, sagraeno je
polovinom XVII vijeka Devi Hasanovo turbe, uz
koje je sa istone strane prizidana manja prize-
mna zgrada koja je jednim dijelom sluila kao
stambeni objekat, a u drugom dijelu kao ostava
ili gasulhana. Neposredno ispred ulaza u kom-
pleks izgraena je javna esma 1642/43. godi-
ne. Kompleksu je pridodata i damijska kua,
podignuta poetkom XX vijeka, kao i mezarje
sa nianima koji potiu iz 1738. godine. Damija
je zatiena kao kulturno-historijski spomenik.
U mezarju harema, prilikom sanacije dami-
je, napravljen je poljski toalet. Osim to se nije
vodilo rauna da se jedan takav objekat postav-
lja usred groblja, isti je okrenut u pravcu Kible.
Prije dvije godine, neposredno iza pomenutog
toaleta, iskopana je duboka jama sa ciljem da se
pravi novi objekat istovjetne namjene (naravno,
ne treba pominjati da su prilikom iskopavanja
naeni posmrtni ostaci). Tada se odustalo od
dalje realizacije te namjere, vjerovatno i zbog
negodovanja mjetana. Meutim, nedavno su
na tom mjestu ipak zapoeti radovi na izgrad-
nji novog toaleta: blok-ciglom je ozidan objekat nost poslovino utjela, iako je u pitanju bilo fla-
dimenzija 3,5 x 2,5 m. Kanalizacija, naravno, nije grantno skrnavljenje groblja sa vie elemenata
sprovedena. krivinog djela! Naravno, ni tada se nije nalo za
Zaista rob kada ga spuste u njegov kabur i shodno kontaktirati Upravu za zatitu kulturnih
okrenu od njega lea njegovi prijatelji, uje to- dobara. Kasnije, poto je sa Omerbaia dami-
pot njihove obue. jom sve prolo glatko, OIZ Bar je ustupio i dio
Da neko od vas sjedne na eravicu, pa mu vakufa Kapetanovog i Podgradskog groblja! O
ona spali odjeu i dopre do koe, bolje je nego strunoj ekshumaciji, to je inae neizostavno,
da sjedne na mezar. (Ebu Hurejre) nije bilo ni govora! Iza toaleta u izgradnji postav-
Navedene izreke odlino ilustruju koji je zna- ljena je i mermerna ploa sa natpisom: Godine
aj mezara u islamu. 2007. izvrena ekshumacija nekoliko grobnih
Osim to se u gore pomenutom sluaju di- mjesta zbog otvaranja novog puta ispod gro-
rektno skrnavi mezarje, pa samim tim i sa vjer- blja Omerbaia damije. Samo jedno prezime
skog aspekta ini veliki grijeh, povrijeeni su u smo identifikovali, porodica Fazli. Naknadno
pozitivni zakonski propisi. Naime, obzirom da je dodato jo: Mula Alija Fazli
Omerbaia damija predstavlja i kulturno-hi- Nejasno je zato se ovaj, iako turi, tekst nije
storijski spomenik koji je pod zatitom drave, naao na nekom vidljivijem mjestu?
nikakvi radovi ne smiju biti poduzimani bez Koliko se vodi rauna o kompleksu Omerba-
prethodne saglasnosti Uprave za zatitu spo- ia damije govori i injenica da je Islamska za-
menika kulture. Naravno, prethodno mora biti jednica poetkom 2000. ustupila 250 kvadrata
predat zahtjev za planirane radove uz prateu za izgradnju parkinga koji u ovom naselju, gdje
dokumentaciju (projekat i dr.). U Upravu na Ce- je smjetena centralna starobarska damija,
tinju za Omerbaia damiju do 3. oktobra o.g. uope nije postojao... (Barske novine br. 183 )
nije stigao nikakav zahtjev! Nije onda udno to ni Dervi Hasanovo
Naalost, ovo nije prvi sluaj devastacije turbe nije bilo poteeno zahvata zvaninika
Omerbaia kompleksa protivno Ustavu Islam- barskog Odbora IZ-e, pa su tako na jedan od
ske zajednice Crne Gore, kao i protivno pozitiv- prozorskih otvora postavili teku metalnu plo-
nim zakonskim propisima. Godine 2006/2007. u sa par proreza (vjerovatno da bi mogao da se
barski Odbor Islamske zajednice za potrebe iz- ubaci prilog u novcu), tako da mezar nije mogu-
gradnje zaobilaznice u Starom Baru ustupa (!) e vidjeti!
parcelu u sklopu mezarja Omerbaia damije Navedeni sluajevi su samo jedan od, na-
(iako je prema Ustavu IZ-e CG vakufska imovina alost, estih primjera besprizorne devastacije
neotuiva), povrine 470 kvadrata. Neto ka- vakufske imovine irom Crne Gore, kao i skrnav-
snije se ustupa jo 85 kvadrata. Tokom radova ljenja grobova koji su inae svetinja u svim re-
na pomenutom groblju ekshumirano je oko 50 ligijama. Dokle e nekanjeno prolaziti ovakve
mezara (zbog starosti istih i nestrunog iskopa- aktivnosti elnika Islamske zajednice, funkci-
vanja nije ustanovljen taan broj). Sve je pred- onera lokalne samouprave i inih? Od nadlenih
stavljeno od strane funkcionera Islamske zajed- institucija (Ministarstvo za kulturu, Uprava za
nice i lokalne samouprave kao legitiman in, zatitu kulturnih dobara...)oekujemo hitno re-
iako injenice govore suprotno. Iz Meihata IZ-e agovanje u vezi sa navedenim.
CG su stizali kontradiktorni odgovori, dok je jav-
19 broj 235/god. xvI
Glas islama
Nasilno pokrtavanje muslimana Plava i Gusinja
SMRT ILI KRST
Ne moe se putem slubene evidencije utvrditi koliko ih je strijeljano. U narodu su prisutni podaci jedan o 550, drugi o 800 i trei od 1200 strijeljanih.
T o je najvea mogua nesrea postati sudbinom kriv,
bez prave krivice.
Glas Crnogoraca u Cetinju objavio je 11. oktobra
1912. godine sljedeu vijest: U subotu, 6. o.m. naa vojska za-
uzela varo Plav, a 7. o.m. zauzela je varo Gusinje sa okolinom,
bez ikakva otpora od strane Turske. Turci su sreli nau vojsku sa
hljebom i solju...
Izrazita veina stanovnitva prihvatila je crnogorsku vlast i
prema njoj se korektno i lojalno ponaala.
Izvjetaji iz novembra i decembra 1912. godine ukazuju
da su najodgovorniji predstavnici Oblasne uprave i ostalih vla-
sti politiko-bezbjednosnu situaciju na terenu pozitivno ocje-
njivali. Primjerice, oblasni upravitelj Milutin Radonji u novem-
bru 1912. godine pie da je muslimansko stanovnitvo Plava i
Gusinja manifestovalo svoju podaniku lojalnost crnogorskoj
dravi... To, uz uvodni citat da su Muslimani primili crnogorsku
vojsku s hljebom i solju, to prema drevnim obiajima pred-
stavlja vjernost koja se ne smije prekriti, osnauje zakljuak
da nije bilo nikakva osnova da se prilike smatraju nepovoljnim.
Meutim, tokom februara 1913. godine na teren Plava
i Gusinja upuena je Donjo-vasojevika (Beranska) brigada
pod komandom brigadira Avra Cemovia, nakon ega se pre-
ma stanovnitvu pristupilo primjeni veoma tekih represivnih
mjera, koje e ostaviti negativne posljedice u ivotu ljudi ovo-
ga kraja.
Dolazak brigade slubeno je objanjen potrebom efika-
snijeg razoruavanja Bonjaka (tada Muslimana) i Albanaca
i zbog izvjesne bojazni od nemira tamonjeg stanovnitva.
Nije, meutim, poznato da je nakon toga neto vie uraeno
na razoruavanju stanovnitva, niti je u ovom kraju bilo ma
kakvih pojava nemira i pobuna. Ali je Cemovievim dolaskom
otpoeo proces zloupotrebe vlasti, kojima je prethodila neka
vrsta dobrovoljnog noenja crnogorskih kapa od jednog broja
vienih plavskih Muslimana. Kapa je u ono vrijeme sluila kao
spoljni izraz nacionalne, vjerske i dravne pripadnosti.
Grupa graana Plava uputila je 5. februara 1913. godine
albu Njegovom velianstvu Kralju Gospodaru. Kraljevska
kancelarija je albu ustupila Gusinjskoj kapetaniji na slubeni
postupak. Iz zapisnika o sasluanju Danila (Halil-bega) Rede-
pagia vidljivo je da je tuba upuena od strane 12 graana
Plava. U vezi sa tim sasluana su etiri graana: Ivan (mulla
Cano) Ivanovi i trojica Redepagia spomenuti Danilo (Halil-
beg), Ivan (Emrulah-beg) i Uro (hoda). Njihova imena, nazna-
ena u zapisniku o sasluanju, kao i konstatacije u generalija-
ma koje su o sebi u zapisnik unijeli, u kojima stoji da su svi sa-
sluani vjere pravoslavne, ukazuje da je tada 11. marta 1913.
godine, proces prevoenja pripadnika islamske u pravoslavnu
religiju u Plavu i Gusinju ve bio u punom jeku.
U izvjetaju policijskog kapetana M. Dragovia kojim je 11.
marta 1913. godine proslijedio naprijed spomenuta sasluanja
spominju se poimenino pet graana Plava koje je Kraljevski
prijeki vojni sud osudio na smrt i strijeljao na Racini. Iz odree-
nih razloga, kapetan je preutio da je tog dana strijeljano 11, a
ne pet ljudi...
Iz izvjetaja zastupnika plavske optine vidljivo je da za je-
dan broj strijeljanja nije postojala ni krivina prijava, pa prema
tome ni presuda, makar formalnog karaktera, a braa Ferovi
nisu se nalazili ni na spisku strijeljanih.
Kao razlog njihovog osuivanja i strijeljanja Veovi (lan
Vojnog prijekog suda) navodi da su oni, navodno, saraivali sa
kaacima na taj nain to su leteom potom iljali izvjea u
erane putem onih koji su na terenu prema Zabelju odlazili u
drva (prikupljanje, sjea i doprema drva za ogrjev). Presuda je
izvrena na osnovu sumnje i pretpostavke, bez ijednog kon-
kretnog dokaza, kako u odnosu na osuene, tako i u odnosu
na one koji su nosili drva, preko kojih je, navodno, ostvarivana
letea pota. Vojni prijeki sud bio je veoma samovoljan. Osu-
ivao je ljude na smrt, a da nisu sasluani, ili je sasluavanje
vreno grupno sa naznakom nosioca grupe. Jedan od motiva
ovih presuda i strijeljanja kae jedan dokument bilo je i (Avram) Cemovi na ovaj nain: Jednog dana imao je da se
koristoljublje. Rodbini odvoenih u zatvor ili na sud savjeto-
vali su da se ovi spreme to ljepe mogu i ponesu sobom to
vie novaca i drugog, jer e u taoce. Naravno, lanovi suda su
dijelili opljakane stvari ubijenih.
Iz ovoga se vidi, mada su se Plavljani i Gusinjani pokazali
lojalni, da je ipak Cemovi zapoeo likvidaciju Muslimana pod
parolom Smrt ili pokrtavanje.
Na dan strijeljanja 11 Plavljana 5. marta 1913. godine,
prijavili su se za prelazak u pravoslavnu vjeru 108 osoba, od ko-
jih 94 islamske i 14 katolike vjere. Istog dana strijeljane su jo
dvije grupe od po osam graana. Za jednu se grupu istie da su
bili zlikovci, a za drugu zbog prikupljanja oruja i jatakovanja
sa kaacima, uz napomenu da je strijeljanje izvreno na osno-
vu presude nadlenog vojnog suda. Dan ranije je javljeno da
je 15 osoba muslimanske vjere prelo u pravoslavnu.
Ne moe se putem slubene evidencije utvrditi koliko ih je
strijeljano. U narodu su prisutni podaci jedan o 550, drugi o
800 i trei od 1200 strijeljanih.
Kapetan Gusinjske kapetanije M. Draganovi dostavio je 9.
marta 1913. godine Prijekom sudu nad Muslimanima spisak
25 graana Gusinja zahtijevajui da se kao veleizdajnici jataka
kaakih i zbog prikrivanja oruja imaju kazniti smru po para-
grafu 39, taka 5. Vojnog krivinog zakona.
Istog je dana Kraljevski vojni prijeki sud u Plavu donio pre-
sudu br. 2 kojom je osudio na smrt 29 graana Plava kao vele-
izdajnike koji su imali zavjeru protiv Kralja Gospodara i njegove
vlasti.
Slini procesi strijeljanja nastavljeni su tokom cijelog mar-
ta. Dokumentacija o tome nije potpuna. Ona i ne moe biti cje-
lovita, jer je neka strijeljanja vojska vrila na terenu, bez uvida
policijskih organa i Kraljevskog prijekog vojnog suda.
Proces prevoenja pripadnika islamske, u manjem obimu i
katolike, u pravoslavnu religiju poeo je prvih dana februara.
Pojedinanih sluajeva bilo je i u januaru (Beo Osmanov Ota-
evi podnio je molbu 14. januara).
Sa formalno-pravnog osnova taj je proces bio dobrovoljan.
Postojale su molbe, propisno taksirane, slubeno evidentirane
i posebno se morao osigurati kum iz pravoslavnih redova. Me-
utim, to su ipak bile pojedinane pojave. Zbog toga je izmi-
ljena navodna saradnja s kaacima i priprema navodne po-
bune za proljee, pa se nakon formiranja Kraljevskog prijekog
vojnog suda od ministra vojnog pristupilo strijeljanju brojnih
graana, koja su poprimala masovni karakter. Istie se da su
tada uplaeni muslimani poli svom muftiji da ga pitaju za sa-
vjet to da rade, a da im je ovaj rekao: Neka se, kad je sila, na
oko pokrste, pa kad bude slobodno, da se opet vrate u islam.
Nakon toga stvoreno je stanje koje je u svojoj doktorskoj di-
sertaciji objasnio dr. Branko Babi, istiui: Bajraktari bratstva,
odnosno starjeine sela, dolazili su sa stotinama seljana, naje-
e sa crnogorskim bajracima, u varo da se krste. Po njihovoj
elji, u prisustvu predstavnika vlasti, njih bi mjesni pravoslavni
svetenik pokropio vodicom, uz odreivanje kuma i novog
pravoslavnog imena. Mnogi bi vjernici pritom stavili na glavu
crnogorsku kapu kao znak prelaska u novu vjeru, a time i kao
izraz spoljanjeg obiljeja crnogorske pripadnosti. Obred bi se
zavrio skromnijom glazbom. Novopokrteni bi dolazili na kr-
tenje pjevajui, a vraali se kliui kralju Nikoli...
Marko Cemovi, dravni podsekretar u Ministarstvu unu- jasnio na koji se nain pravilno prekrstiti.
tranjih poslova Kraljevine Jugoslavije, roeni brat Avra Cemo-
via, sedamdeset godina kasnije 13. januara 1941. godine,
u elji da umanji bratovu odgovornost, poinje da pria bajke
za djecu. U lanku Prolost Srba muslimana Plava i Gusinja (u
listu Vreme), pie: Vrhovna komanda obrazovala je Vanredni
ratni sud koji je izreda sve pobunjenike osuivao na smrt. Stri-
jeljanja u masama otpoeta su bila. Ovom istrebljivanju plav-
skih i gusinjskih Srba (Muslimana) uinio je kraj brigadir Avro
strijelja jedan mladi jedinac u majke. Nesretna mati smislila je
i izvrila ovaj plan da ga spasi. Pala je pred noge komandantu
otvorena lica i okumila ga da joj spasi sina. U svom prevelikom
strahu za jedinca odstupila je od obiaja kumovanja pravoslav-
nih i muslimana 'ianja', no je traila da kum nju i jedinca
u crkvi krsti. Brigadir je odmah molio Kraljevo pomilovanje i
u isto vrijeme molio Kralja da on kumuje mladom osueniku.
Kralj je pristao - ovlastio je brigadira da umjesto njega kumuje.
Ovaj je to uinio. Dao je kumetu ime prvog kraljevog sina -
Danilo i odmah ga uvrstio u vojnike svoje brigade. Spas je bio
pronaen. Porodice pobunjenika listom su se obraale koman-
dantu s molbom za pomilovanje i prijelaz u pravoslavlje. On
je sa svim molbama postupao kao i sa onom prvom. Srea i
radost spaenih osuenika i njihovih porodica bila je neopisa-
na. Oduevio se i sam islamski duhovni starjeina i poveo na
najsveaniji nain pod zastavom narod na krtenje i sam se
krstio. Kumovao im je brigadir Cemovi.
U razgovoru sa dopisnikom Politike Vukom Drakoviem,
proto ore ekularac iz Gusinja objasnio je da je pokrstio
12.000 muslimana.
Prvi izvjetaj o masovnom prevoenju plavsko-gusinjskih
Muslimana i Albanaca u pravoslavnu vjeru datumski se pokla-
pa s presudama Kraljevskog vojnog prijekog suda u Plavu. Iz
izvjetaja P. Avrilovia Vrhovnoj komandi od 29. aprila 1913.
godine vidljivo je da je tada proces pokrtavanja bio ve okon-
an...
Eto prolaze stoljea srpsko-crnogorskih zloina, a sve to
treba zapisivati kao to je to uradio dr. Mustafa Memi (1924
2007) u knjizi Plav i Gusinje u prolosti po kojoj je nastao i
ovaj lanak.
ANALIZE
analize Media
Mehmedcentar
Mea DELI
Krtenje na asu
islamske vjeronauke
Skoro cijeli as potroio je priajui o simbolici krsta, ina krtenja,
naina samog krtenja, a svo to pravoslavno obredoslovlje zainio
je crtanjem krsta na tabli da bi muslimanskoj djeci bolje objasnio
na koji se nain pravilno prekrstiti.
D
a je projekat istjerivanja obrazovanih, adekvat-
nih, moralnih, odgojenih i strunih vjerouitelja
sa posla dobro planirana i namjerna akcija reima
iz Beograda u saradnji sa njihovim saradnicima u Sandaku,
pokazuje i sluaj koji se desio prije nekoliko dana u Os-
novnoj koli u Muru gdje je tzv. vjeruoitelj, izvjesni Admir
H., prilikom izvoenja asa islamske vjeronauke, vjero-
vatno opinjen poslodavcima iz Beograda, skoro cijeli as
potroio priajui o simbolici krsta, ina krtenja, naina
samog krtenja, a svo to pravoslavno obredoslovlje zainio
je crtanjem krsta na tabli da bi muslimanskoj djeci bolje ob-
Prema izjavama nekoliko djece, koja nemarnou
roditelja i pritiskom kolske uprave te pojedinaca u Os-
novnoj koli u Muru prisustvuju vjeronauci koju izvodi
pomenuto lice, a koja lii na svetosavlje i pokuaj pravo-
slaviziranja muslimanske djece, ovaj performans trajao
je skoro cijeli as, a da pritom nadri-hoda, koji se naro-
du preko svojih vizit kartica predstavlja i kao iscjelitelj
(navodno tjera dine i ejtane iz ljudi,) nije ni jednom rijeju
dotakao vrijednosti dini islama.
Da stvar bude gora i tea, ovo to se u Muru desilo pok-
lapa se sa stogodinjicom nasilnog pokrtavanja vie od
12.000 muslimana iz Plava i Gusinja, kojem je prethodio
straan genocid nad nedunim pripadnicima islama. Moda
je ovaj beogradski izvritelj inspirisan ovim dogaajima, pa
je cijeli jedan as nazovi islamske vjeronauke posvetio inu
simbolike krsta i krtenja.
Da se radi o namjernom pokuaju pravoslavizacije i sve-
tosavizacije muslimanske djece preko neadekvatnih, neo-
brazovanih i nemoralnih ljudi potvruje i ovaj nesvakidanji
primjer drskosti i ataka na ast, vjeru i dostojanstvo musli-
manske djece koja su zbunjena da im nazovi musliman na
asu nazovi islamske vjeronauke predaje pravoslavno ob-
redoslovlje.
Ovaj in samo potvruje ispravnost te obavezu fetve
Meihata Islamske zajednice da je ovakav nain izvoenja i
pohaanja vjeronauke haram - strogo zabranjen.
Roditelji koji alju svoju djecu kod ovog nevjerouitelja
i njemu slinih dobrovoljno pristaju na gubljenje vjerskog
identiteta, pokrtavanje i potpunu asimilaciju. Ovaj in je
gnusan i za svaku osudu, a pomenuto lice bi moralo biti
smjesta udaljeno sa posla, u suprotnom e u koli u kojoj
stopostotno ue muslimanska djeca uskoro biti odrana
liturgija ili neku drugi obred koji pripada pravoslavnoj vjeri.
Medija centar
 Nermin Gici INTeRVJU Glas islama 20. oktobar 2012. 20

Intervju sa Hajrom-ef. Tutiem, predsjednikom Sabora Islamske zajednice u Srbiji

Problem Islamske zajednice je pokuaj

da se od nje napravi politiki servis
GLAS ISLAMA: Dobili ste priznanje od Medrese povodom godinjice
obnavljanja rada Medrese. Kakvi su Vam utisci?
TUTI: Prije nekoliko dana bio je jubilej Medrese Gazi Isa-beg u
Novom Pazaru. Tim povodom dobio sam priznanje za doprinos ponovnom
obnavljanju rada Medrese koji je bio prekinut 1946. godine. Dan kada mi
je dodijeljeno priznanje bio je 17. septembar, dan u kojem je 1990. godine
obnovljena Medresa otpoela svoj rad. Interesantno za ovaj datum je to
da sam upisao Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1962. godine i
prvi moj as u Medresi bio je 17. septembar. Prolo je ravno 50 godina od
dana kad sam upisao Medresu do dana kada mi je urueno priznanje.
GLAS ISLAMA: Kako je tekao proces obnavljanja rada Medrese u
Novom Pazaru. Je li bilo opstrukcija?
TUTI: Do obnavljanja Medrese u Novom Pazaru trebalo je da proe
mnogo godina i nije bio lak put da ostvarimo svoju elju i svoj cilj. Imali
smo mnogo smetnji na tom polju. Starjeinstvo Islamske zajednice nije
bilo raspoloeno da se to radi. Imam utisak da je Starjeinstvo u Pritini na
svaki nain pokuavalo da zadri centralistiku vlast u Islamskoj zajednici i
da je Pritina morala o svemu da odluuje. Hijerarhijski to je bilo u redu, ali
postojala je razlika izmeu Pritine i Novog Pazara kada je u pitanju jezik,
kultura, tradicija, obiaji. Jedina taka spajanja bio je islam, ali nain na
koji su oni poimali i prakticirali islam opet je ukazivao na neke razlike od
nas ovdje. Dakle, bilo je opstrukcija. Bilo je po malo straha. Postavljala su
se pitanje tipa ta e to Novi Pazar?
GLAS ISLAMA: Ipak ste donijeli odluku i obnovili rad Medrese.
TUTI: Mi smo samo inicirali, a odluku je donosilo Republiko
starjeinstvo i Vrhovno starjeinstvo u Sarajevu. Oni su samo progutali
neto to se godinama kuhalo. Ja sam od 1982. godine nametao ideju o
obnavljanju rada Medrese, ali to je bilo tiho i u uskom krugu prijatelja. Kao
prvi uslov za obnovu rada postavilo se postojanje objekta i prostorija. Te
1982. godine smo postavili kamen temeljac za izgradnju upravne zgrade
Vakufa i u projektnom zadatku smo planirali toliko kancelarija da su se svi
udili ta e nam, a ja sam jednom svom prijatelju rekao: Neka ih, moda
e tu sutra biti Medresa. Od tada postoji ta naa elja koju javno nismo
smjeli da iznesemo.
Hajro-ef. TUTI
GLAS ISLAMA: Kako ste skupili hrabrost da javno iznesete te svoje
elje?
TUTI: Nama su na ruku ili problemi koji su se deavali u Pritinskoj
medresi, pa smo imali izgovor da traimo da se u Pazaru obnovi rad
Medrese. Govorili smo da treba nae uenike da povuemo iz Pritine
u kojoj postoje problemi, kao i iz Sarajeva koje je bilo daleko. Osnovni
problem u Pritini je bila jezika barijera, a po mojem miljenju bilo je i
Ja sam iz Sandaka prvi
pokuaja asimilacije nae djece od strane Albanaca. Djeca iz Sandaka su svrenik Gazi Husrev-begove
proganjana i fiziki su nasrtali na njih, pa smo imali sluajeva da su neka
morala da naputaju kolovanje. Ja sam te probleme uzimao kao adut, medrese poslije Drugog
iznio sam ih u Republikoj komisiji za odnose sa vjerskim zajednicama
uz zahtjev da se otvori Medresa u Novom Pazaru jer smo imali objekat, a svjetskog rata koji se zaposlio
poeli su da pristiu i kolovani kadrovi. u Islamskoj zajednici. To
GLAS ISLAMA: Nije kola samo objekat. Trebalo je zavriti
administrativne poslove, pokrenuti cio projekat.
govori da sam prvi koji se
suoio sa problemima unutar
TUTI: Mogu da kaem da je formalno formiran Inicijativni odbor.
Ljudi su htjeli da budu u tom odboru, ne toliko to im je stalo da se obnovi i izvan Islamske zajednice. Od
rad Medrese, ve to su htjeli sebe da ugrade, da budu profesori i vaspitai
u Medresi. Hvala im. Odradili su administrativni posao dobro, trali su, prvog svog radnog dana do
nosili su, odradili su dobro taj kurirski dio. U to vrijeme moje veze i sa
Pritinom, i sa Beogradom i sa Sarajevom su dovele do toga da obnovimo danas u ii sam dogaaja i
rad Medrese, a moje ime se zvanino nije nigdje pojavilo. sudionik i u dobrim i u tekim
GLAS ISLAMA: Rekoste da se Vae ime nije nigdje pojavljivalo,
a dobili ste nagradu Medrese za doprinos obnavljanju rada. Izgleda da
momentima.
rukovodstvo nije zaboravilo taj Va doprinos.
21 broj 235/god. xvI
Glas islama
TUTI: Nije se moje ime spominjalo, ali oni znaju istinu. Zna se ko je
u to vrijeme mogao da pomogne.
GLAS ISLAMA: Kakav je osjeaj bio kada su prvi uenici doli da
upiu obnovljenu Medresu u Novom Pazaru?
TUTI: Bio sam presretan, mislim da su mi krenule suze. Mi smo
postali faktor i ta Medresa nas je polako uvodila u to da postajemo
autonomna jedinica unutar hijerarhije Islamske zajednice. Na temelju
toga, a opet na moju inicijativu, u kontaktu sa tadanjim reisom Jakup-
ef. Selimoskim, iznio sam ideju da formiramo Meihat za Sandak. U
saradnji sa Rijasetom 9. januara 1991. organizirali smo skup u Roajama
na kome su prisustvovali predstavnici bonjake politike organizacije
SDA, Reisulema, dr. Redep-ef. Boja - predsjednik Starjeinstva iz Pritine,
predsjednik Starjeinstva iz Crne Gore Idris-ef. Demirovi i na tom skupu
smo pokuali da ih nagovorimo da daju saglasnost da formiramo Meihat
Islamske zajednice u Sandaku.
GLAS ISLAMA: Iza vas je 45 godina rada u Islamskoj zajednici. Svo
to vrijeme bilo je teko i stresno. Kako ste uspjeli da se nosite sa svim
problemima?
TUTI: Ja sam iz Sandaka prvi svrenik Gazi Husrev-begove medrese
poslije Drugog svjetskog rata koji se zaposlio u Islamskoj zajednici. To
govori da sam prvi koji se suoio sa problemima unutar i izvan Islamske
zajednice. Od prvog svog radnog dana do danas u ii sam dogaaja i
sudionik i u dobrim i u tekim momentima. Imao sam veliku sreu da
na poetku svog rada budem u dematu Lejlek damije. Takoer sam
imao sreu da sam uspostavio dobre veze sa Starjeinstvom u Pritini,
pogotovo sa rahmetli Smail-ef. Hakijom - predsjednikom Starjeinstva,
kao i sa mojim profesorima iz Sarajeva koji su me prihvatili kao svog
biveg uenika i uvijek mi izlazili u susret. To je jedan momenat, a drugi
vrlo vaan momenat je taj to sam iz porodice i kao uenik Medrese i u ono
vrijeme bio odani graanin drave u kojoj sam ivio. Mi smo bili totalno
zaljubljeni patriote u svoju dravu i tako smo se ponaali, ali nikada
nisam gubio iz vida da mi je na prvom mjestu islam, muslimani i da sam
u tome jako dobro profitirao. Profitirao sam u smislu irenja kruga ljudi sa
kojima sam komunicirao. Postojali su plaeni patriote, ljudi koji su pratili
na rad, a mi iz Islamske zajednice smo bili odani vjeri i dravi i bili smo
patriote iz ubjeenja. Taj patriotizam smo iskoristili i stvorili povjerenje
u krugovima vlasti. Taj na patriotizam je kasnije u obraunu sa nama
vrlo loe tumaen, jer uvijek postoje ljudi koji se bore za prevlast i koji
drugaije misle. Nas su proglaavali neprijateljima islama, izdajnicima
muslimana, a te kvalifikacije apsolutno ne stoje, a istina uvijek ispliva
na vrh. Svi koji su govorili o slubenicma Islamske zajednice koji su bili
odani islamu i Islamskoj zajednici, a uz to i patriote, kasnije su bili u slubi
izdaje. To ne moe da se dokae, ali vrijeme dolazi, a Allah d.. jo na
dunjaluku obejani mnoge stvari i vidi se ko je vjera a ko nevjera, ko je
izdao a ko nije. Te veze, ta poznanstva i prijateljstva doprinijeli su da smo
mi ovdje mogli mnoge stvari da uradimo na polju islama.
GLAS ISLAMA: Da se ponovo vratite u mladost biste li ponovo radili
u Islamskoj zajenici i bili na rukovodeim funkcijama?
TUTI: Uvijek u poslu ima dobrog i loeg, uspona i padova,
uspjeha i neuspjeha, pa ima i u mojem radu. Kada bih sad birao da li
da ponovo budem slubenik Islamske zajednice ako bih se samo sjeao
loega - ne bih bio, ali kada se sjetim satisfakcije koju sam dobio kroz
rad u Islamskoj zajednici uvijek bih se ponovo opredijelio za taj posao
i ponovo bih zavrio Medresu. Dobro je to je bilo i problema jer sam
imao i prijatelja i neprijatelja. Ja sam de fakto uvijek bio rukovodilac
Islamske zajednice sve do dolaska muftije Muamer-ef. Zukorlia. De
jure nisam bio rukovodilac, ve sekretar, ali uvijek se povjerenje meni
davalo vie nego svima ostalima. U takvoj situaciji sam imao veliku
opstrukciju ljudi kojima to nije odgovaralo. Pojedini hode su svoj
nerad pokuavali da prikriju priom o opasnom Hajru koji ima jake veze
svuda i da im Hajro brani da razvijaju vjerski ivot. To su priali hode
koji su otili u izdajnike. Takoer se osamdesetih godina potegla tema
nepotenja, krae, lopovluka. Najvie su me napadali nakon zavretka
gradnje Upravne zgrade Vakufa, dakle nakon najveeg uspjeha Islamske
zajednice. Grupu koja me je napadala predvodio je Sulejman Ugljanin.
On je nagovoren od dvojice imama kojima nikada niko nije bio dobar
i koji su sada na izdajnikoj strani. Ugljanin je bio naivan i napao me je.
Formirana je komisija za provjeru rada sekretara Odbora Hajra Tutia i
blagajnika Ahmeta Beirovia. Komisija je dva i po mjeseca pretresala
svaki papir i ustanovila da nije imalo nikakve zloupotrebe poloaja. Tada
sam se raziao sa lanom Odbora Sulejmanom Ugljaninom i imali smo
jako otar sukob. On je otiao u politiku, a ja sam ostao gdje sam i bio,
na polju islama. Ali on je opet i sa pozicije politiara i lidera Bonjaka
udarao po meni svim raspoloivim sredstvima. Kad sam ga pitao, dok
je komisija radila svoj posao: Doktore, ako budem kriv ja znam ta u
uraditi sa samim sobom, a ta emo sa tobom ako komisija utvrdi da
nisam kriv, a on je rekao: Ja sam bio bokser, mene protivnik baci na
patos, ja ustanem i estitam mu. Ja sam mu na to odgovorio: Bit e
makar fer da pocrveni. Nije smio da doe na sjednicu Odbora kada je
komisija podnosila izvjetaj o naem radu, a ja sam znao ta je istina i sve
sam podnio dostojanstveno, iako je bilo teko.
GLAS ISLAMA: Jedan od teih trenutaka za Islamksoj zajednici je
pokuaj pua iz 2007. godine, kada je drava otvoreno stala na stranu
puista. Vi ste i tada obavljali funkciju predsjednika Sabora. Kako Vam
izgleda to vrijeme iz dananje perspektive?
TUTI: Najvei problem za Islamsku zajednicu bio je, a i sada je, to
pokuavaju da je uzmu pod svoje da bude servis politike i da izgubi svoju
autonomnost. Onaj ko se odupre tome ima velikih problema i itav sistem
i dravu na vratu. Da je muftija Muamer-ef. Zukorli predao Islamsku
zajednicu radi svojih interesa, kao to su politiari predali Bonjake, mi
danas ne bismo imali ove probleme. Pokuaj udara 2007. godine bio je
teak, ali ga ne treba shvatiti tragino. To je dan kada se odvojila istina
od neistine. Taj dogaaj nam je oistio redove od otpadnika, od kvazi
hoda i onih koji su vjeito rovarili i pravili probleme Islamskoj zajednici.
Pitam se, da su nam sada tu ta bi sve radili i do ega bi nas doveli svojim
intrigama, laima i pokvarenou? ast je i zadovoljstvo boriti se protiv
svih koji nasru na islam i Islamsku zajednicu. Oni mogu trenutno da
nanesu malo problemia, ali u sutini ne mogu nita da promijene.
GLAS ISLAMA: Nedavno su obavljeni izbori u Islamskoj zajednici. Vi
ste predsjednik Sabora. Hoete li se kandidovati za novi mandat?
TUTI: Izbori su obavljeni na svim nivoima i formirani su dematski
obori i odbori medlisa, a izabrani su i lanovi Sabora. Na konstitutivnom
zasjedanju Sabora bit e izabran novi predsjednik Sabora i drugi organi.
GLAS ISLAMA: Pitao sam Vas ovo obzirom da radite ve 45 godina
i da je vrijeme za penziju. Hoete li se penzionisati ili ete nastaviti da
radite?
TUTI: Poto je ovo intervju za Glas islama, moje novine koje nosim
u srcu i koje su odigrale historijsku ulogu u svim dogaanjima, a Medresu
iGlas islama izdvajam od svih ustanova u Islamskoj zajednici jer su nosile
probleme i krile put, rei u da, ako Bog da, odlazim u penziju. Uslov iz
radnog staa sam davno ispunio, a u decembru ispunjavam i starosnu
normu. Ne idem zato to je to od mene bilo ko traio i pritiskao me ve
idem iz dva razloga. Prvi razlog je taj to hou da oslobodim Odbor IZ-e
Medlisa da prema meni nema obaveze davanja plate, a drugi razlog
je taj to u otii u aktivnu penziju. Ostat u na raspolaganju Islamskoj
zajednici i radit u sve poslove za koje rukovodstvo Islamske zajednice
procijeni da ih mogu obavljati na dobrobit islama i Islamske zajednice.
Rei u Muftiji: Muftija bujrum, ako trebam Islamskoj zajednici tu sam,
ako ne trebam ja odoh da ivim svoj ivot, a ostat u lojalan Islamskoj
zajednici dok sam iv.
GLAS ISLAMA: Kakvo je Vae miljenje o fetvi koju je donijelo Vijee
za fetve, a tie se vjeronauke?
TUTI: Mislim da je fetva o vjeronauci opravdana i na svom mjestu
jer odreene dravne institucije prave veliku nepravdu prema Islamskoj
zajednici u Srbiji. Izbacili su nam 92 vjerouitelja, kompetentna i struno
sposobna, moralno kvalitetna, a doveli su ljude koji ne zasluuju mjesto
koje im je dato. Ovo je direktni pokuaj pokrtavanja muslimana jer
nemoralan ne moe da poduava o moralu. Nepismen ne moe da
govori o pismenosti. Mislim da je farz svakog roditelja da svoje dijete
upie u mekteb gdje e uiti o svojoj vjeri. Fetva je za nas obavezujua i
sprovest emo je koliko smo kadri. I u ovom sluaju e doi do filtracije.
Kvalitet e ostati, a korov e da propadne.
GLAS ISLAMA: itaoci Glasa islama se sjeaju feljtona o radu
Islamske zajednice kojeg ste u nastavcima objavili. Spremate li knjigu
Vaih sjeanja?
TUTI: U Zagrebu me sreo jedan od imama koji vodi Islamsku
zajednicu u Austriji i pitao me to sam prestao da piem o prolosti?
Rekao mi je da je prvi tekst kojeg je itao u Glasu islama bio moj feljton.
Mnogi su mi to govorili i tjeraju me da nastavim sa pisanjem. Moja elja
je bila da dotaknem najzaslunije ljude unutar Islamske zajednice, da
istaknem najvee dogaaje vezane za Islamsku zajednicu i da pomenem
ljude koji su pravili probleme Islamskoj zajednici. U dilemi sam da li da
nastavim sa pisanjem. Razmiljao sam da tema budueg pisanja bude
opravdanost formiranja Meihata IZ-e u Sandaku, ime bih obuhvatio
period od 1990. godine do dananjih dana, a poseban akcenat bio bi
na 1993. godinu. Vidjet emo, planiram da to bude kao drugi dio mog
pisanja i itaoci Glasa islama mogu da se nadaju mojim tekstovima,
a knjigu u, ako Bog da, objaviti nakon to tekstove objavim u Glasu
islama.
Read-ef. plojovi pitanja i odgovori
GOSPODARU SE SVOME KLANJAJ
I KURBAN KOLJI
Ono to mogu uiniti osobe koje same ne znaju niti smiju klati svoj kurban, ili one koje nemaju prostornih mogunosti da to uine,
jeste da umjesto pomenutog rjeenja utvrenu vrijednost kurbana upute na adresu Medrese Gazi Isa-beg u Novom Pazaru,
odnosno Islamske zajednice, koja ve dui niz godina uspjeno organizira kurbansku akciju.
PITANJE: Da li je dozvoljeno
da se klanje kurbana zamijeni
izdvajanjem novanog iznosa
osobama kojima je novac potre-
ban?
ODGOVOR: Nije dozvoljeno
da kurban bude zamijenjen nov-
cem i ukoliko to neko uini nije
izvrio propis kurbana, ve e
se njegovo djelo raunati kao
obini humani gest, odnosno
sadaka.
Kurban e biti izvren samo
klanjem ivotinje. Krv hajvana
koji se kolje ima svoju posebnu
ibadetsku vrijednost i simboliku
koji se ne mogu postii ni na je-
dan drugi nain.
Bez obzira to nekima mo-
da izgleda loginije da se moe
novcem zamijeniti kurban, to
nije prihvatljiva logika po kojoj
se moe postupati.
Ono to mogu uiniti osobe
koje same ne znaju niti smiju
klati svoj kurban, ili one koje ne-
maju prostornih mogunosti da
to uine, jeste da umjesto pome-
nutog rjeenja utvrenu vrijed-
nost kurbana upute na adresu
Medrese Gazi Isa-beg u Novom
Pazaru, odnosno Islamske zajed-
nice, koja ve dui niz godina
uspjeno organizira kurbansku
akciju.
Ovo je ujedno odgovor i rje-
enje svima koji bi htjeli zaklati
kurban, a ne znaju kako da to
uine, a ujedno i podsticaj oni-
ma koji kolju a ne znaju ta da
uine sa kurbanskim mesom, da
se obrate na pomenutu adresu,
gdje se nakon klanja kurbana u
toku cijele godine meso dijeli si-
romanim osobama na cijelom
prostoru kojeg pokriva Islamska
zajednica, vakufskim kuhinjama,
bolnicama, obdanitima, domo-
vima za ugroene osobe, a jedan
dio mesa ostane za ishranu ue-
nika Medrese i polaznika djejih
vrtia koji djeluju u okviru Islam-
ske zajednice.
Na ovaj nain e oni koji daru-
ju svoj kurban u ovu svrhu imati
dvostruku nagradu - nagradu
kurbana i nagradu za uee u
ouvanju odgojno-obrazovnih
ustanova Islamske zajednice, tj.
borbi na Bojem putu.
PITANJE: Koliko se osoba
moe udruiti u klanju kurbana
i kakva treba da je ivotinja koja
se kolje?
ODGOVOR: Prilikom klanja
kurbana dozvoljeno je da se vie
osoba udrui u kupovini kru-
pnog hajvana koji e biti zaklan
Glas islama 20. oktobar 2012. 22
na ime kurbana.
Kada je rije o broju udruenih
osoba veina islamskih pravnika
smatra da ne moe biti vie od
sedam osoba koje se udruuju
u kupovini krupnog hajvana, a
moe biti manje od sedam.
ivotinja koja se kupuje mora
biti po miljenju veine islam-
skih pravnika starija od dvije go-
dine, ni u kom sluaju ne smije
biti mlaa, bez obzira to se ona,
moda, po svojoj veliini i cijeni
ne razlikuje od onih koje su sta-
rije od dvije godine.
Bitno je napomenuti da sve
osobe koje se udruuju prilikom
kupovine ivotinje imaju istu na-
mjeru -nijet, to jest ele da im to
bude kurban.
Ukoliko neko od udruenih
osoba eli da svoj dio namijeni
u svrhu kurbana, a neko drugi je uvijek bilo, a vjerovatno e i e Allah d.. za post na Dan
da meso zadri za svoje potrebe, biti, sve dok muslimani ne budu Arefata oprostiti grijehe za
radi korienja u svojoj ishrani svjesni vanosti vjerskih institu- proteklu i za narednu godinu.
ili ishrani porodice, udruiva- cija, odnosno zajednikog dje- Openito, prvih deset dana
nje nee biti ispravno i njime lovanja u cilju ouvanja svega mjeseca zu-l-hide imaju veliku
se dovodi u pitanje ispravnost onoga to instituciju i svakog vrijednost kod Uzvienog Allaha
kurbana, tako da je potrebno da muslimana pojedinano ini ja- te u ovom danima treba svaki
svi koji se udruuju jasno izraze kim, vanim i potovanim u oi- musliman pojaati svoje ibade-
svoju namjeru kako bi se znalo ma drugih. te. U tom smislu su i rijei Posla-
moe li doi do udruivanja ili nika a.s., koje prenosi Abdullah
ne. PITANJE: Kakav je status upla- ibn Omer r.a.: Nema vrjedni-
te kurbana izvan Islamske zajed- jih dana kod Allaha d.., niti
PITANJE: ta je najbolje uini- nice? draih Njemu, od ovih deset
ti sa koom kurbana? dana, pa pojaajte u njima
ODGOVOR: Uplatom kurba- tehlil (izgovaranje ehadeta),
ODGOVOR: Kurbanska koa na bilo kome mimo legalne i le- tekbir (velianje Allaha d..) i
je sastavni dio kurbana i ne gitimne Islamske zajednice, koja tahmid (zahvale Allahu d..)!
moe se posmatrati odvojeno, svoj legitimitet temelji na konti- (Ahmed). Isto tako prenosi se
tako da se ona predaje sakuplja- nuitetu i volji naroda, a ne odluci od hazreti Aie r.a. da je Alla-
ima koji u ime Islamske zajedni- nekog dravnog organa, poseb- hov Polsanik a.s. rekao: Nema
ce obavljaju taj posao i ne smije no kada je rije o dravi koja je ni jednog dana u kome Allah
se prodati. Resulullah a.s. kae: inila brojne zloine prema mu- oslobodi vie robova od de-
Ko proda kou svog kurbana slimanima, koje jo uvijek nije hennemske vatre kao to je to
nema nagrade za kurban. priznala i za njih se nije izvinila, sluaj sa Danom Arefata. Allah
Prema tome, ljudi trebaju vo- musliman rizikuje da od svog d.. se spusti na dunjalu-
diti rauna da ibadet kojeg ine kurbana nema nita, da bude ko nebo te se pred melekima
upotpune kako bi dobili nagra- prevaren, a sa druge strane ue- pohvali iskazujui Svoj ponos
du u potpunosti, ili kako ne bi stvuje u svom sopstvenom uni- Svojim robovima govorei: -
pokvarili ono to su uinili ne- tenju, to je dovoljan razlog pa- ta ovi ele? A u drugoj predaji
im to je sitno, kao to je proda- metnom pripadniku islama da u se navodi nastavak gdje se kae:
ja kurbanske koe i zadravanje tome ne uestvuje. Budite svjedoci, meleki moji,
novca za sebe i svoje potrebe. da sam Ja njima oprostio!
Naravno da se kurbanska koa PITANJE: Kakav je status po- (Muslim, En-Nesai)
moe zadrati i za svoje potrebe, sta na Dan Arefata?
ali se u tom sluaju njena vrijed-
nost mora podijeliti ili uplatiti ODGOVOR: Post kao ibadet
na adresu Islamske zajednice i ima kod Uzvienog Allaha po-
fonda za odravanje njenih od- sebnu vrijednost. Prenosi se od
gojno-obrazovnih ustanova, to Ebu Seida El-Hudrija r.a. da je
je najbolje rjeenje. Ima pamet- Poslanik a.s. rekao: Nema ni
nih pojedinaca u dematima jednog roba koji isposti je-
koji samostalno organiziraju dan dan na Allahovom putu,
Vaa pisma aljite na:
sakupljanje kurbanskih koa da a da mu Allah zbog toga nee
bi ih prodali, a novac ostavili za njegovo lice udaljiti od vatre Islamska zajednica u Srbiji
podmirivanje svojih, tj. demat- koliko je sedamdeset godina (Vjersko-prosvjetna sluba)
skih potreba i slino, kao to bi hoda. (Muttefekun alejh), a za
eljeli postupiti i sa svim drugim post na Dan Arefata od strane Gradska 1, 36300 Novi Pazar
akcijama koje se organizuju od osoba koje nisu na hadu Posla- e-mail: vps@verat.net
strane Islamske zajednice. Toga nik a.s. je rekao: Vjerujem da
23 broj 235/god. xvI
Glas islama
Islamski propisi o kurbanu "INNA EA'TAJNAK-EL-KEVSER FE SALLI LI RABBIKE VENHAR" (Kur'an, sure "El-Kevser").
Muhamede! Dali smo ti islam i svako dobro, pa klanjaj svome Gospodaru i kolji kurban.
E bu Hurejre prenosi da je Muhamed a.s. rekao:Ko je u
mogunosti da zakolje kurban pa to ne uini, neka
se ne pribliava naoj musalli (mjestu gdje se za-
jedniki obavlja bajram namaz). Imajui u vidu kuransku vac ...
zapovijedvenharzakolji kurban, citirani hadis, kao i
nepobitnu tradiciju da je Muhamed a.s. klao kurban, osniva
hanefijske pravne kole (kojoj i bosanski muslimani pripada-
ju),Ebu Hanife, uvrstio je klanje kurbana u vadibe (po
vanosti drugostepena islamska dunost).Drugi islamski
uenjaci, meu kojima i imami Jusuf, smatraju klanje kurba-
na sunetom. Svoje miljenje zasnivaju na hadisu Muhameda
a.s. da je jednom prilikom rekao kako je klanje kurbana njemu
nareeno (vadib), dok je muslimanima sunet. Sve pravne ko-
le i svi islamski uenjaci slau se da svaki musliman, prije sve-
ga, mora slijediti Kuran i put Muhameda a.s. Kuranske rijei
venhar -zakolji kurban i predaja koja je posve sigurna da je
Muhamed a.s. redovno klao kurban, obavezuje svakog musli-
mana, koji je imuan i ispunjava druge uvjete, da mora izvriti
ovu vjersku obavezu. Klanje kurbana ili, prinoenje rtve, ima
vjerski, moralni i socijalni znaaj. Sve to se ini u ime Allaha,
a to je sluaj i sa kurbanom, uistinu slui ovjeku i njegovom
moralnom i socijalnom uzdizanju. Ovdje e biti rijei o tome ko
treba, ta, u koje vrijeme i kako da zakolje kurban i izvri svoju
vjersku obavezu.
Ko je obavezan zaklati kurban
Prema islamskim propisimasvaki musliman i musliman-
ka koji u prva tri dana Kurban-bajrama budu imali jedan
nisab, tj. imovine bilo koje vrste ija vrijednost odgovara izno-
su srebra od 641,5 gramaobavezni su, svako za sebe, zaklati
kurban. Imajui u vidu injenicu da nakit svake vrste, auto,
vikendica, zemlja koja se ne obrauje (ili se obrauje iz hobi-
ja), luksuzan namjetaj ili namjetaj koji nije neophodan itd.,
mora ui u obraun vika imovine; onda ostaje konstatacija
da je ogromna veina muslimana duna klati kurban.Zekat i
klanje kurbana su dvije islamske obaveze koje muslimani
najmanje poznaju i najmanje izvravaju. Kurban se kolje
samo za sebe.ena koja ima svog vlastitog imetka: novca, na-
kita ili bila koje druge pokretne ili nepokretne imovine duna
je zaklati kurban za sebe. U pogledu obaveze kurbana za svoju
maloljetnu djecu islamski uenjaci su se razili. Saglasni su da
majka ne treba klati za svoju djecu pa makar bila i bogata, ali u
pogledu oca imaju dva miljenja. Imami Muhamed i imami Ju-
suf smatraju da otac nije obavezan zaklati kurban za svoju ma-
loljetnu djecu pa makar ona imala i svoje vlastite imovine koju
su stekla putem raznih poklona, oporuke (vasijeta), nasljed-
stva itd. Drugo miljenje je imami Ebu Hanife, koji smatra da bi
otac trebao zaklati kurban za svoju maloljetnu djecu, kao to
je obavezan i podijeliti zekatul-fitr. Ovo miljenje Ebu Hanife
nije prihvaeno kod ranijih generacija islamskih uenjaka, pa
je u skoro svim fikhskim djelima ostalo dominirajue miljenje
imami Muhameda i Jusufa. Gledajui s vjersko-moralne strane,
bilo bi poeljno prihvatiti miljenje Ebu Hanife da se kolje kur-
ban za bogatu djecu, jer tu dolazi do izraaja visoka svijest jed-
noga muslimana. Putnik nije duan klati kurban, posebno ako
se ne zadrava u jednom mjestu due vrijeme. Islamski ue-
njaci stoje na stanovitu da je putnik/musafir osloboen du-
me namaza pa, analogno tome, i klanja kurbana.Siromane
osobe, dunici itd. nisu obavezni klati kurban.H. Ebu Bekir
i h. Omer nisu klali kurban, jer su svu svoju imovinu stavili na
raspolaganje islamskoj zajednici i podijelili je siromasima i u
dobrotvorne svrhe, tako da je njima i njihovoj porodici ostalo
samo toliko koliko je bilo potrebno za ivot. Njihov primjer se
uzima kao pouka svim muslimanima kako se treba rtvovati za
zajednicu, ali i dokaz da siromane i osobe slabog materijalnog
stanja, nisu dune klati kurban. Umobolne osobe se tretiraju
kao maloljetna djeca.
ta moe biti kurbanom
U kurban se moe zaklati: govee, brave i deva.Govee bi izgovoriti: Bismillahi Allahu ekber, a po mogunosti i
(vo, bik ili krava) moe vrijediti za sedam osoba, ako je uni-
lo u treu godinu ivota. Da bi kurban bio valjan, neophod-
no je da su sve udruene osobe odluile da kolju kurban, pa
ako bi meu njima bio samo jedan koji eli samo meso i ne
kolje kurban iz vjerskih pobuda, onda nijednom od njih nee
vrijediti. Zbog toga je Ebu Hanife izrazio miljenje da je bolje
prije kupovine goveeta da se nae potreban broj osoba i da
se poznaju, a ako to uine nakon kupovine, onda je mekruh
(pokueno). Broj udruenih osoba ne moe biti vei od sedam,
ali manji moe. Deva, isto tako, moe vrijediti za sedam osoba
pod uvjetom da ima pet godina. Zaklati devu od bosanskih
muslimana mogu samo oni koji odu na had. Meso i od go-
veeta i od deve dijeli se na jednake dijelove svim udruenim
osobama. Najbolji i najsigurniji nain je da se meso vaga. Ipak,
najbolje je zaklati u kurban brave (ovna, ovcu, kozu ili jarca).
Ni jedno ne smije biti mlae od godine dana, ali ako po velii-
ni i teini odgovara bravetu od godinu dana, onda se moe
tolerisati ako je mlae od pomenute granice.Poeljno je da
kurban bude potpuno zdrav i dobro uhranjen, jer je Mu-
hamed a.s. klao po dva kurbana svake godine, a ti su imali
najmanje godinu dana i bili dobro ugojeni.U kurban se ne
moe zaklati brave ili govee koje ima jednu od slijedeih fi-
zikih mana:
ako je potpuno slijepo u oba ili samo jedno oko;
ako je toliko slabo, mravo ili hromo da samo ne moe
doi na mjesto gdje ga treba zaklati;
ako je odrezano vie od pola uha ili repa. Ako je odreza-
no manje ili pola, onda moe, kao i ako je bez pravih uiju od
roenja koje su zakrljale i samo malo izrasle;
ako je bez zuba ili ih nedostaje vie od jedne polovine;
ako je odsjeenog vimena ili sisa, pa ne bi moglo hraniti
svoje mladune;
ako je toliko bolesno da je potpuno sigurno da ne moe
preivjeti;
ako je odbijen rog toliko da je povrijeen modani i-
ovjek koji odlui zaklati kurban i kupi zdravo brave ili go-
vee, pa nakon izvjesnog vremena primijeti neke fizike mane,
bilo bi poeljno da kupi drugi zdrav kurban i da ga zakolje, ako
je imuan. Ako je pak siromaan onda e vrijediti i onaj sa ma-
njim fizikim manama.U kurban ne moe prispjeti ni jedna
divljakao to je srna ili jelen, pa ak ako je i pripitomljena.
Vrijeme klanja kurbana
Klanje kurbana ima svoje odreeno vrijeme, pa izvri li
se prije ili poslije tog vremena ne vrijedi kao kurban. Za one
koji ive u mjestima gdje se klanja bajram namazvrijeme kla-
nja kurbana nastupa nakon obavljenog namaza i traje sve
do pred zalazak sunca trei dan Bajrama. Za one muslima-
ne koji ive u takvim mjestima gdje se ne klanja bajram namaz
vrijeme klanja kurbana nastupa od zore prvog dana Bajrama i
traje do pred zalazak sunca trei dan Bajrama. ene nisu oba-
vezne klanjati bajram namaz, pa zbog toga njima se tolerie
da mogu zaklati kurban i prije klanjanja bajram namaza, iako
je bolje da saekaju svoje mueve, brau i roake da se vrate
iz damije.U nekim naim mjestima uobiajeno je klanje
kurbana za svoje mrtve uoi Bajrama. Odmah se mora rei
da se takvo klanje ne smatra kurbanom i potpuno je bez-
vrijedno, jer je izvreno prije njegova vremena, pa u tom
sluaju nije ni izvren vasijet. Muhamed a.s. je rekao: Ko
zakolje kurban prije nego se klanja namaz, to je samo njemu
(tj. kao da je zaklao obino ivine samo radi mesa, pa nee
imati nikakvog sevaba od Allaha d..). Drug Alejhisselamov,
Dundub ibni Sufjan je rekao: Jednom prilikom sam klanjao
bajram namaz za Alejhisselamom i kada je dovrio namaz, vi-
dio je nekoliko zaklanih kurbana, pa je rekao: Ko je zaklao kur-
ban prije namaza, neka sada zakolje drugi, a ako nije neka sada
kolje u ime Allaha. ovjek koji kupi kurban, ali ga ne stigne
zaklati u odreeno vrijeme, poklonit e ivoga kurbana nekom
siromanom ovjeku ili e dati njegovu vrijednost u novcu. Isto
tako, ako se zavjetni kurban ne bi zaklao na vrijeme (ako je to
vrijeme odreeno u bilo koje doba godine), treba ga ivoga
pokloniti, ali se ne moe njegova vrijednost podijeliti u novcu,
a kurban zadrati. Osoba koja je obavezna zaklati kurban, ali
ga ne mogne nai do pred akam trei dan Bajrama, namije-
njeni novac za kurbana podijelit e kao sadaku.
Nain klanja kurbana
Muhamed a.s. je lino za sebe klao kurban.Alejhissela-
mov drug Dabir kae: Kada bi Muhamed a.s. klanjao bajram
namaz, tada bi prouio hutbu i i im bi je zavrio, odmah bi
naredio da se dovedu njegovi kurbani, koje bi zaklao izgova-
rajui: Bismillahi Allahu ekber. Haza minni veammen lem ju-
dahhi min ummeti.U ime Allaha (a) Allah je najvei. Ovo
je kurban za mene i za onoga od mojih sljedbenika koji
nije kurban zaklao.H. Aia pripovijeda kako je Muhamed
a.s. klao kurban: Muhamed a.s. bi naredio da mu se dovede
kurban na mjesto gdje e ga zaklati. Kada mu je doveden ro-
gat ovan, crnih nogu i ispod trbuha, crnih oiju, zatraio je da
mu donesu otar no. Nakon toga bi povalio ovna i preklao ga
izgovarajui: Bismillahi. Allahume tekabbel min Muhamedin
ve ali Muhamedin ve min ummeti Muhamedin. U ime Alla-
ha! Boe! Ti primi (ovaj ibadet) od Muhameda, njegove eljadi
i svih sljedbenika.U Ebu Davudovoj zbirci stoji da je Muha-
med a.s. prije klanja kurbana klanjao i dva rekata nafile.
Muslimani su duni postupati pri klanju kurbana onako kako
je inio i sam Alejhisselam.
Kurban se povali na lijevu stranu, okrenuvi ga po mo-
gunosti prema Kibli, sveu mu se sve etiri ili najmanje tri
noge i otrim noem brzo se presijeku dvije glavne krvne
ile, te dunik i grkljan. Prije neposrednog klanja trebalo
neto vie, posebno ono to je uio i sam Muhamed a.s.:
Okreem svoje lice prema Onome koji je stvorio nebesa i
zemlju ist (od svakog krivog vjerovanja). Ja ne spadam u ne-
vjernike. Moj namaz i svi ostali moji ibadeti, moj ivot i moja
smrt su samo radi Allaha Stvoritelja svjetova. On nema druga.
Ovo mi je nareeno i ja se Njemu pokoravam. Boe! Ovo je
(kurban) od Tebe, Tebi ga rtvujem, za sebe i svoj ummet. U
ime Allaha. Allah je najvei.
Ko ne zna nita prouiti dovoljno je da kae:Bismillahi, ispred lokalnih i individualnih.U tom smislu su: Malik, Ebu
pa ako i zaboravi kurban je valjan. Namjerno izostavljanje spo-
minjanja Boijeg imena ima za posljedicu neispravnost samo-
ga klanja, pa je kurban nevaei.
Alejhiselam je upozoravao svoje ashabe da ne mue
kurbana pri klanju, pa je traio da se pripreme, kao to je
otrenje noa, moraju izvriti ranije.S guljenjem treba sa-
ekati sve dok se posigurno ne utvrdi da je kurban ve mrtav
i otekla sva krv koja treba da otee. Nije preporuljiva praksa
nekih ljudi da ovcama namijenjenim za kurban ostrigu vunu.
Ako se to i desi, vunu ne smiju zadrati za sebe, nego se mora
podijeliti.Osoba koja iz bilo koga razloga ne smije ili ne
moe zaklati kurban moe ovlastiti drugo lice da to uini
umjesto njega.Ovlatena osoba e u nijjetu naznaiti za koga
kolje kurban. U izuzetnim sluajevima moe se ovlastiti kra-
nin ili Jevrej da zakolju kurban, ali i oni moraju biti religiozni i
vjerovati u Boga. Klanje kurbana se vri danju, ali moe i nou
ako iziskuju potrebe.
Kurbansko meso
Kurbansko meso se ni u kom sluaju ne smije prodava-
ti.Najbolji postupak je onaj koji je preporuio sam Muhamed
a.s.:meso se razdijeli na tri jednaka dijela tako da se 1/3
islamske teme pripremio: Ibrahim Dananovi
podijeli siromasima, 1/3 rodbini, komijama i prijateljima,
a preostala treina zadri za sebe i svoju porodicu.Muha-
med a.s. je obino meso svoga kurbana dijelio onima kojima
je najpotrebnije. Nakon to bi zaklao svoga kurbana, pozvao
bi siromane stanovnike Medine i rekao: Kome treba neka
odsijee sebi koliko eli. Kurbansko meso se moe podijeliti i
nemuslimanu, posebno ako je komija ili inae dobar prijatelj.
Kurban koji se kolje po oporuci (vasijet) mora se u cijelosti po-
dijeliti ili ga uivo dati nekome da ga kod svoje kue zakolje.
Ako je kurban zaklan mrtvome, ali ne po oporuci nego po elji
nasljednika umrloga, onda sa mesom postupiti isto onako kao
i sa mesom svoga kurbana. Meso se mora u cijelosti podije-
liti i od zavjetnog kurbana, kao i od mladuneta koje kurban
oteli ili ojanji prije klanja. Mladune se moe zaklati zajedno
s kurbanom i sve meso podijeliti, ali se moe i uivo dati ne-
kom siromahu da ga za sebe hrani. Siromane osobe koje kolju
kurban, a imaju brojnu porodicu, mogu vei dio, pa i sve meso
zadrati za svoje potrebe.
Klanje kurbana i izvravanje ove obaveze u ur-
banim sredinama
Do prije nekoliko godina bilo je veoma teko velikom bro-
ju muslimana koji ive u gradovima i stambenim zgradama
izvriti ovu svoju vjersku obavezu. Nemogunost klanja kur-
bana u modernim i urbanim sredinama prisilila je jedan broj
muslimana da za vrijeme Bajrama putuju kod svojih prijatelja
i poznanika u manja mjesta ili sela da tamo izvre svoju vjer-
sku dunost i zakolju kurban. Ipak, veliki broj muslimana nije
imao ni takvih mogunosti pa, jednostavno, nisu ni klali kur-
ban.Organi Islamske zajednice su pokrenuli akciju da svi
oni koji nemaju prostornih ni drugih mogunosti za ured-
no klanje kurbana, mogu svoje kurbane poslati ili uplatiti
u islamskoj zajednici gdje se kurbani zakolju i meso isko-
risti za prehranu uenika i siromanih osoba u vakufskom
kuhnjama.Ovaj sistem organa Islamske zajednice i same
Medrese ne samo da je vjerski ispravan i dozvoljen nego
je i preporuljiv. Pored toga, to se prua prilika svakom mu-
slimanu da udovolji vjerskom zahtjevu, istovremeno se pot-
pomae Islamska zajednica i omoguava njen normalan rad.
Kurbane su poeli klati i oni muslimani koji ive van urbanih
gradskih sredina, posebno kurbane koji se kolju po oporuci.
Ovo je svakako dobro kada se ima u vidu da se meso zavjetnih
i kurbana po oporuci mora svo podijeliti, pa je i razumljivo to
muslimani vode rauna ko e i u kakve svrhe troiti meso nji-
hovih kurbana, ili kurbana njihovih umrlih roditelja.
Kurbanske koice
Islamski propisi su posve jasni u pogledu raspolaganja kur-
banskim koicama. Naime, Muhamed a.s. je zabranio muslima-
nima da prodaju koice svojih kurbana i da se lino koriste tim
prihodima kupujui brzopotrone artikle. Muhamed a.s. je re-
kao: Men baa dilde udhijjetihi fe la udhijjete lehu -Ko pro-
da koicu svoga kurbana - taj kao da ga nije ni zaklao.Me-
utim, svi se islamski uenjaci slau da se kurbanske koice
mogu zadrati i za svoje potrebe, ali je daleko najbolje podije-
liti ih kao sadaku (... ve jutesaddeku bi dildiha). Lice koje primi
koicu slobodno je da s njom raspolae po svom nahoenju,
pa ako eli i da je proda. Dakle,neophodno je udovoljiti
osnovnom islamskom propisu da vlasnik kurbana ne moe
prodati koicu i koristiti novac za svoje line potrebe, to
se ne odnosi na obdareno lice ili ustanovu. Muslimani su
uobiajili da kurbanske koice poklanjaju svojim damijama.
Na ovaj nain su mnoge siromane damije bile prekrivene i
osposobljene za normalno obavljanje namaza u njima. Eko-
nomski razvoj i porast ivotnog standarda pozitivno se odrazio
i na vanjski i unutranji izgled naih damija. Koice su zamije-
njene ilimima i tepisima, koji su izgledniji, ljepi i sa higijen-
ske strane mnogo pogodniji za obavljanje namaza. Kako god
su damije sve vie prostrte tepisima i ukusnim ilimima, tako
su isto i u domainstvima koice zamijenjene sedadama za
klanjanje. Muslimani se ne ele lako odrei sevaba i od svojih
koica, pa ih se sve vie javlja koji ih poklanjaju Islamskoj za-
jednici. Mora se rei da je ovaj postupak sa koicama zasnovan
na islamskom uenju. Naime, pored osnovnih islamskih izvo-
ra, postoje i sporedni koji su zasnovani na Kuranu i sunnetu.
Jedan od tih izvora je i -maslehat-ul-amme - drutveni
interes, tj. interes zajednice. Svi islamski uenjaci su sa-
glasni da izvorni islam trai stavljanje zajednikih interesa
Hanife, afija i Ahmed b. Hanbel kao osnivai pravnih kola
donijeli vie fetvi, u kojima se interesi pojedinaca podreuju
interesima zajednice. Interesi i potrebe Islamske zajednice su
takvi da nalau maksimalnoangaovanje svihmaterijalnih
potencijala, kako bi se omoguio normalan rad islamske za-
jednice koja nema lokalni i periferni znaaj nego je sr i glavni
temelj na kome se bazira opstanak i dalji razvoj Islama u naim
krajevima. Otuda je inicijativa za prikupljanje koica u Fond
islamske zajednice od dalekosenog znaaja, jer je sa vjerskog
stanovita ne samo opravdana, nego u naim uvjetima i nuna.
Najvei broj muslimana je svjestan ove injenice, zahvalju-
jui visokoj islamskoj svijesti i velikomstepenuodgovor-
nostinaihimama,koji su najee i sami bili njeni uenici.
Upravo zahvaljujui njima i njihovom angaovanju na ovom
poslu, ova akcija sve vie dobija pravo mjesto i znaenje, jer su
imami, kao i drugi vjernici, duboko svjesni da vjerskog ivota
ima samo dotle dok ima Islamske zajednice.
 dr. zakir naik ISLAMSKE TEME
DA LI JE IBLIS BIO MELEK ILI DIN
Z abluda: Na nekoliko mjesta Kuran ubraja
Iblisa meu meleke, ali u suri Kehf stoji da
je Iblis bio jedan od dina. Zar ovo nije kon-
tradikcija u Kuranu?
Dogaaji u kojima su
spomenuti Iblis i meleki
Pria o Ademu i Iblisu se spominje na vie
mjesta u Kuranu, gdje Allah kae: Kada rekosmo
melekima: Poklonite se Ademu! oni se pokloni-
e, ali Iblis ne htjede. Ova formulacija se spominje
u sljedeim ajetima: sura El-Bekara, 34. ajet; sura
El-Araf, 17. ajet; sura El-Hidr, ajeti 28-31; sura El-
Isra, 61. ajet; sura Ta-Ha, 116. ajet; sura Sad, ajeti
71-74.
Meutim, u suri El-Kehf, u 50. ajetu, Uzvieni
Allah kae:
A kad smo rekli melekima: Poklonite se Ade-
mu! svi su se poklonili osim Iblisa, on je bio jedan
od dinnova i zato se ogrijeio o zapovijest Gospo-
dara svoga.
Taglib gramatiko pravilo
Prijevod prvog dijela ajeta A kad smo rekli
melekima: Poklonite se Ademu! svi su se po-
klonili osim Iblisa.... prua dojam da je on bio
melek. Kuran je objavljen na arapskom jeziku.
U arapskoj gramatici postoji pravilo taglib po
kome je, ukoliko se obraamo veini pripadnika
neke skupine, i manjina obuhvaena. Na primjer,
ako se na arapskom jeziku obraate grupi od
stotinu studenata, od kojih su devedeset devet
momci, a samo jedna djevojka, rei ete: Mom-
ci, ustanite! Ta naredba e se odnositi na sve, pa
i na tu djevojku. U arapskom jeziku ne morate je
odvajati posebnim obraanjem.
Isto tako, kada Kuran govori o Allahovom
obraanju melekima, nije bilo potrebno poseb-
no odvajati Iblisa koji je bio prisutan zajedno sa
Dr. Aid Al-Qarni ISLAMSKE TEME
ALLAH JE MILOSTIV PREMA ROBOVIMA SVOJIM
Jedan ugledan ovjek iz Rijada ispriao mi
je udnu priu koja se desila 1376. hidretske
godine. Naime, grupa ljudi iz Rijada otila je
na Crveno more da lovi ribu. Na lai su prove-
li tri dana i noi, ali nisu upecali nijednu ribu.
Oni su uredno obavljali pet propisanih nama-
za, a kraj njih bila je grupa ljudi koji nisu ni-
kako klanjali, a imali su jako dobar ulov. Tako
jedan iz grupe koja je klanjala ree: Subhana-
llah! Mi obavljamo svih pet namaza koje nam
je Allah odredio, a nita nismo ulovili. A ovi do
nas nita ne klanjaju, a imaju tako dobar ulov.
Onda ih ejtan navede i oni ne klanjahu ni sa-
bah, ni podne, ni ikindiju i predveer pooe
pecati. Tu veer ulovie jednu ribu. Kada su joj
rasporili utrobu naoe u njoj jedan dragulj.
Jedan ovjek uze dragulj, poljubi ga i pogle-
da u njega kazujui: Subhanallah! Hvala Mu
na svemu to nam daje i pored toga to smo
Mu neposluni! U ovoj opskrbi je opomena
Odgovori na zablude o islamu
melekima. Stoga, iz prvog dijela ajeta moemo
zakljuiti da je Iblis moda bio melek, a moda
nije. Meutim, tada dolazimo do drugog dije-
la ajeta, koji jasno kae da je Iblis bio dinn. Ni
na jednom mjestu Kuran ne kae da je Iblis bio
melek! Zato, u Kuranu ne postoji nijedna kon-
tradikcija.
Dini imaju slobodnu volju i mogu
biti neposluni
Osim svega navedenog, poznato je da dinni
imaju slobodnu volju i moe im se desiti da ot-
kau poslunost Allahu. Meutim, meleki nema-
ju slobodu volje. Nemogue je da oni budu ne-
posluni Allahu. Nema govora o tome da melek
moe poiniti grijeh! Ovo je jo jedan dokaz da
je Iblis bio dinn, a ne melek.
KOLIKO TRAJE DAN
KOD ALLAHA
Zabluda: Kuran na jednom mjestu kae da je-
dan dan kod Allaha traje koliko 1000 naih godina,
a na drugom mjestu kae da je jedan dan kod Nje-
ga koliko 50.000 naih godina. Ovo je oigledna
kontradikcija!
Ne moe se porediti nae
i Allahovo vrijeme
asni Kuran na dva mjesta (sure Hadd i Sed-
da) kae da je jedan dan kod Allaha koliko 1000
godina po naem raunanju. U suri Mearid stoji
da je jedan dan kod Allaha koliko 50.000 godina
po naem raunanju.
Generalno, ovi ajeti znae da je vrijeme kod
Allaha neuporedivo sa zemaljskim vremenom.
Primjeri koji su navedeni su 50.000 zemaljskih
godina. Drugim rijeima, jedan dan (period) kod
Allaha traje veoma, veoma dugo, prema naem
za nas. Potom baci dragulj u more. Allah e
nam dati neto bolje od ovoga, ja ga ne elim
uzeti jer sam ga stekao tako to sam propustio
namaze. Potom svi odoe u svoje atore na
kopnu i obavie namaz. Poslije namaza opet
krenue da pecaju i ulovie ribu u kojoj tako-
er naoe dragulj i kazae. Hvala Allahu na
dozvoljenoj i lijepoj opskrbi koju nam je po-
dario nakon to smo klanjali, spominjali ime
Njegovo i oprost od Njega zatraili.
Pogledaj samo kako je neista zarada ste-
ena nakon neposlunosti Allahu postala
istom i dozvoljenom kada su se ljudi vratili
Allahu.
Koliko je samo Allah Blag i Milostiv prema
robovima Svojim. Ako se oni neega radi Nje-
ga prou, on im jo bolju nagradu zauzvrat
podari.
Ova pria podsjetila me je na jedan doga-
aj iz ivota Alije, radijallahu anhu. Jednom
Glas islama 20. oktobar 2012. 24
raunanju.
Jeum znai period, epoha
Arapska rije koja se u svim ovim ajetima ko-
risti je jeum, to osim znaenja dan ima i znae-
nje epoha, veoma dug vremenski period. Ako rije
jeum ispravno prevedete, nee biti nikakve kon-
fuzije. Evo tih ajeta:
a) Sura El-Hadd, 47. ajet:
Oni od tebe trae da ih kazna to prije stigne, i
Allah e ispuniti prijetnju Svoju; a samo jedan dan
u Gospodara tvoga traje koliko hiljadu godina, po
vaem raunanju.
Kada su nevjernici pourivali kaznu kojom im
se prijeti, Kuran im je odgovorio da e Allah is-
puniti Svoju prijetnju. Jedan dan kod Allaha traje
koliko hiljadu godina po zemaljskom raunanju.
b) Sura Es-Sedda, 5. ajet:
On upravlja svima, od neba do Zemlje, a onda
se sve to Njemu vraa u danu koji, prema vaem
raunanju vremena, hiljadu godina traje.
Ovaj ajet nam kazuje da se sva djela vraaju
Allahu u periodu koji traje hiljadu godina prema
naem shvatanju i raunanju vremena.
c) Sura El-Mearid, 4. ajet:
K Njemu se penju meleki i Dibril u danu koji pe-
deset hiljada godina traje...
Ovaj ajet je kristalno jasan! Meleki i Dibril se
uzdiu ka Allahu u vremenskom periodu koji tra-
je 50.000 godina.
Period trajanja dva razliita posla ne mora biti
isti. Na primjer, ako kaem da mi do destinacije
A treba sahat vremena putovanja, a do destina-
cije B 50 sahata, ove dvije tvrdnje ni po emu
nisu kontradiktorne. Navedeni kuranski ajeti ne
samo da nisu kontradiktorni jedni drugima ve
su u savrenom skladu s potvrenim naunim
injenicama.
Preveo: Senad Redepovi
je Alija, radijallahu anhu, uao u damiju u
Kufi kako bi obavio duha namaz i pred ula-
zom dao nekom momku da priuva njegovu
mazgu. Kada je Alija, radijallahu anhu, uao u
damiju, mladi je s mazge skinuo ular i otiao
na pijacu kako bi ga prodao. Alija, radijallahu
anhu, izaao je i naao samu mazgu, bez dje-
aka i bez ulara, te je poslao jednog ovjeka
da vidi ta se desilo. ovjek se ubrzo vratio i
kazao Aliji, radijallahu anhu, kako je mladi
prodao ular za dirhem. Alija, radijallahu anhu,
na to kaza: Subhanallah! Bio sam odluio da
mu dam halal dirhem jer mi je uinio uslugu,
ali on se odluio da ga zaradi na haram nain.
Allah je uvijek sa Svojim robovima. On ih
titi svakog trena i iskazuje im Svoju neizmjer-
nu milost i dobrotu.
Izvor: Ne tuguj
Priredio: Namik E. Galijaevi
25 broj 235/god. xvI
Glas islama INTELEKTUALNI POLIGON Dr. hfz. Almir Pramenkovi

A tebe smo, Muhammede, kao milost svjetovima poslali (El-Enbija, 107)

FAKTORI KOJI SU DOPRINIJELI

USPONU/USPJEHU MUSLIMANA
Uspostavljen je pravni sistem, a razlog uspjeha politikog i pravnog sistema bila je moralna revolucija koju je Muhammed a.s. izveo. Ljudi koji su bili na odgovornim pozicijama nisu bili
samo kompetentni ve i moralno odgojeni i nekorumpirani.

V
izija koju Kur'an nudi muslimanima jeste da
budu milost svjetovima. Sadanja slika mu-
slimana ne reflektuje sliku koja je u skladu sa
kur'anskom vizijom. Muslimani su proli proces deka-
dence proteklih nekoliko stoljea to ih je odvratilo
od realizacije kur'anske vizije. Takvo stanje zahtijeva
pitanje ta su uzroci dekadence i neuspjeha musli-
mana da primjene kur'ansku viziju. Analiza stanja
Arapa prije Objave, kao i drutvenih faktora koje je
Muhammed a.s. nastojao izmijeniti daju najbolji od-
govor.
Kada je Muhammed a.s. poeo sa misijom islama
njegovo drutvo je bilo u socio-ekonomskom i poli-
tikom okruenju koje je bilo nepovoljno za razvoj
islamske civilizacije. Kljune karakteristike drutva
bile su bratoubilaki ratovi, teka klima, veliko siro-
matvo kombinovano sa flagrantnom podjelom pri-
hoda i bogatstva. Obrazovanje je bilo na izuzetno ni-
skom nivou tako da nije postojao nijedan znak koji bi
ukazao na mogu razvoj u budunosti. Arapsko dru-
tvo nije posjedovalo intelektualne niti materijalne re-
surse koje su posjedovali njihove komije, Sasanidska
i Perzijska imperija. Iako iscrpljene dugim i destruk-
tivnim ratovima ove imperije su i dalje bile nauno,
ekonomski i vojno monije. Imajui u vidu navedeno,
namee se pitanje: ta je to to je dovelo do promje-
ne u kvalitativnom smislu beduinskog drutva do te
mjere da ne samo da je nadvladalo svoje hendikepe
ve je donijelo i revolucionarne promjene u drutvi-
ma koja su bila pod uticajem islamske vlasti? Mnogi
zapadni znanstvenici, poput Tojnbija, Hitija, Hodso-
na, Beka i Luisa tvrdili su da je islam odigrao ulogu
pokretakog mehanizma u usponu muslimanskih
drutava. Kako je islam uspio izvriti takve revoluci-
onarne promjene u drutvu? Ono to je islam uradio
bilo je aktiviranje svih faktora razvoja u pozitivnom
smjeru. Islam je dao maksimalnu panju ljudskom
faktoru koji predstavlja primarnu snagu uspona i
pada svakog drutva. Islam je promijenio ljude, uz-
digao ih moralno i materijalno, uinio ih boljim i re-
formisao sve faktore koji su uticali na stanje drutva.
Revolucionarni svjetonazor promijenio je pogled lju-
di na ivot unoenjem smisla ljudskom ivotu. Islam
ih je uinio jednakim kao namjesnicima Stvoritelja
univerzuma. Islam im je donio dignitet, jednakost,
samopotovanje bez obzira na pol, rasu, bogatstvo
ili poziciju. Islam je donio svetost ivota, imovine, a-
sti i dao posebno mjesto znanju, naglaavajui nje-
govu vanost u prvim ajetima Objave. ena je dobila
mjesto potovanja dostojno, tretirajui je kao sestru
(ne kao roba ovjeku) i naredio ovjeku da lijepo sa
njom postupa. Islam je donio adekvatan odgoj dje-
ce to je jedan od vanih ciljeva erijata kako bi osi-
gurao generacije koje e efikasno ponijeti temelje
razvoja. Donio je i balansirani stav izmeu materijal-
nog i duhovnog ivota, naglaavajui da su oba od
sutinske vanosti za razvoj i blagostanje drutva. Na
taj nain, zanatlija, trgovac, poljoprivrednik dobili su
vei nivo respekta u zajednici. Islam je zamijenio lo-
jalnost plemenu lojalnou Allahu, proirio horizonte
pojedinca sa personalnog na ummetski nivo gdje svi
ispovijedaju istu vjeru i po kojoj su svi braa. Kur'an
posebno naglaava pomoi ugroenog i uzdignuti
slabog i ugljetavanog. Naravno, islam nije to ostvario
eliminirajui bogate i mone ili unitavanjem privat-
ne svojine i slobodne trgovine. Islam je u tome uspio
obezbjeujui pravdu, drutvenu solidarnost i blago-
stanje za sve, nudei moralne vrijednosti na osnovu
kojih je pojedinac bio svjestan svoje odgovornosti
prema komijama i sugraanima. Sve to je dopri-
nijelo da ljudi budu privreni islamskim uenjima.
Islam je, iznad svega navedenog, ponudio efikasnu
vlast kako bi obezbijedio dominaciju ne samo prava
ve i pravde i socio-ekonomskog rasta. Islam je za-
garantovao slobodu svakom pojedincu i sprijeio ko-
rupciju, proizvoljnost i despotizam. Uspostavljen je
pravni sistem, a razlog uspjeha politikog i pravnog
sistema bila je moralna revolucija koju je Muhammed
a.s. izveo. Ljudi koji su bili na odgovornim pozicijama
nisu bili samo kompetentni ve i moralno odgojeni
i nekorumpirani. Imajui u vidu navedeno, zapadni
autori kau da svi faktori koji su omoguili Evropi da
uspije bili su prisutni u islamu mnogo ranije.
Uostalom, Uzvieni nas podsjea:
I ne tugujte, i ne alostite se. Vi ete biti
prvi (pobjednici) ukoliko budete pravi vjernici.
(3:139)

Vjernici u Novom Pazaru protestnom etnjom osudili film Nevinost muslimana koji vrijea Poslanika Muhameda a.s. info Nermin gici

Dostojanstveno i hrabro stali u odbranu Poslanika a.s.

N
ekoliko hiljada Novopazaraca odralo je u petak 21. septembra protest Vjernik moe uzvratiti na uvrede samo ako pokae javnosti da mu je Poslanik
u centru grada povodom objavljivanja filma Nevinost muslimana koji a.s. najbolji uzor. Ovo su dani u kojima emo donijeti to vie salavata na Poslani-
vrijea Poslanika Muhameda a.s. Skup je protekao bez incidenata i uz ka a.s. Savremena ljudska civilizacija treba da se ustegne od uvreda na vjerskoj,
prisustvo policije, a organizirala ga je navijaka grupa fudbalskog kluba Novi Pa- kulturnoj i nacionalnoj osnovi, jer onaj ko mrzi pripadnike druge vjere on mrzi
zar Torcida Sandak. Skup su svojim prisustvom i aktivnim ueem podrali i svakoga. Oni koji su bili akteri ovog projekta nisu dobronamjerni i mi ih osuuje-
mladi organizirani kroz Muslimanski omladinski klub - MOK. mo rekao je na kraju hafiz Irfan Mali.
Mladi Novopazarci su ovom prilikom nosili turske i bonjake zastave sa ljilja- Skup je protekao mirno i dostojanstveno bez i najmanjeg incidenta, kako i
nima, kao i transparente na kojima je na arapskom jeziku pisalo Poslanik u mom dolikuje islamu i muslimanskoj omladini.
srcu i Sloboda za Palestinu, Afganistan, Irak i Libiju.
Kolona je krenula sa Trga Gazi Isa-bega i pjeakom zonom kretala se do
Vrha arije i nazad uz uenje tekbira i salavata.
Na trgu se prisutnima u ime svih vjernika i demonstranata obratio hafiz Irfan-
ef. Mali. On je rekao da je film Nevinost muslimana jo jedna u nizu hajki protiv
muslimana koji ima za cilj da ukalja ugled, ast i dostojanstvo Poslanika Muhame-
da a.s. i da ljude odvrati od islama.
Da se Poslanik a.s. danas pojavio meu vama mnogo bi mu bilo drago. Bilo bi
mu drago to se omladina Novog Pazara okupila ovdje na Trgu Gazi Isa-bega da
brani ast i dostojanstvo Vjerovjesnika Muhameda a.s. rekao je, izmeu osta-
log, hafiz Mali.
On je kazao da film ima za cilj da poljulja autoritet Poslanika a.s. kod vjernika,
ali da se svima koji pokuavaju neto slino to vraa kao bumerang i da muslima-
ni irom svijeta diu svoj glas protiv ovakvog ina.
Mi smo se okupili da na dostojanstven nain, kako i dolikuje vjernicima, po-
dignemo glas protiv ovakvog ina i nije na nama da palimo zastave i pokazujemo
huliganstvo. Zastava je simbol cijelih naroda, a mi nemamo nita protiv bilo kog
naroda. Mi imamo protiv pojedinaca koji su se usudili da urade to to su uradili
- rekao je hafiz Mali.
Hafiz Mali je kazao da je Poslanik a.s. u hadisu rekao da ga je pomogla omla-
dina i da pazarskoj omladini treba da je ast to je organizirala ovakav skup.
priredio: ifet-ef. Alikovi porodica Glas islama 20. oktobar 2012. 26

ivot u zajednici - odnos prema majci (svekrvi)

Dragi moj brate, koji si dao prednost svojoj supruzi nad majkom, ovaj tekst je prije svega posveen tebi, a zatim tvojoj supruzi, koja je tako
hrabra uzimajui sebi pravo koje joj ne pripada, jer najvee pravo nad tobom ima tvoja majka, a nad tvojom suprugom ti...

Z
ar si zaboravio brate svo dobroini-
stvo koje je tvoja majka prema tebi
cijeli svoj ivot inila? Zar si zabo-
ravio koliko je patila dok te devet mjeseci
u svojoj utrobi nosila, strpljivo podnosei
umor, potekoe i bolove dok te raala? Zar
si zaboravio njene neprespavane noi i suze
pored tvog kreveta dok si bolestan bio? Sva-
ki tvoj djeji nestaluk, pad i uspjeh tvoja je
majka s tobom proivljavala i cijeli tvoj ivot
najbolji prijatelj i zatitnik, nakon Allaha,
subhanehu ve teala, ti je upravo ona bila!
Zar si sve to zaboravio, dragi brate?
Ta starica, kojoj sada tako malo panje
pridaje, itav svoj ivot ti je posvetila. Ona
je bila ta koja te titila od oevih kazni i bati-
na. Ona je bila ona koja je zajedno s tobom
kroz tvoje djetinjstvo, kolovanje, pubertet,
razliita iskuenja istim korakom koraala.
Koja je samo za tebe omiljenu hranu kuha-
la, koja te za izlaske spremala i strpljivo tvoje
radosti i tuge sluala i uvijek ti bezuslovno
pomagala. Nadala se ta umorna starica da
e joj jednoga dana dobroinstvo uzvratiti
i hairli snahu kao zamjenu i najbolju prijate-
ljicu dovesti.
Strpljivo je starica sve godine matala o
njihovim zajednikim kahvama, rukovima,
izlascima. Radovala se majka danu kada e
joj snaha u kuu doi i itav svoj ivot dom i pokriva njene sramote, a dua je boli i srce i pogrijei prema tebi, pa nemoj da se udi
je ureivala, najljepe pokustvo i posue, krvari. Brine se majka za svog dragog sina i mila, jer ipak ona je ta koja se cijeli ivot bri-
nakit i druge dragocjenosti za nju je briljivo moli Allaha da mu oprosti jer on je jo dijete nula za svog sina i ona najbolje poznaje nje-
uvala. Trudila se majka da tu dragu gou i ne zna ta radi. gove elje i prohtjeve...
spremno doeka, da ne mora ona nimalo da A ti, dragi brate, ti si sve majino dobro- Sjeti se samo kako ti nema povjerenja
se brine kao to je jadna majka morala, jer instvo tako brzo zaboravio. Ti si tako ohol da slua nikog drugog kada je tvoje dijete
je znala kako je to teko iskustvo. Nadala se i tako tvrda srca postao kao da si od kame- u pitanju i uprkos dobronamjernim savjeti-
starica da e konano da dobije zamjenu i na i jo tvri od njega. Klanja, posti i sam ma, ako je dijete bolesno, ti ga vodi ljeka-
nagradu za sav trud koji je godinama ulaga- sebi opravdanje trai, iako si svjestan da je ru jer eli najbolje za njega. Upravo tako i
la. Nadala se da e joj dragi sin i snaha zahva- Dennet pod majinim nogama i da nema tvoja svekrva jo nema dovoljno povjerenja
ljivati na svemu to je za njih ostvarila i briga nafake, usliavanja dove, produenja ivo- u tebe i brine da nee biti tako dobra prema
ih potedjela. ta... bez dobroinstva roditeljima. Allahov njenom sinu kao to je to cijeli ivot ona ra-
Nije ni slutila jadna starica da e joj sin Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: dila. Pa ak i ako je tvoja svekrva ljubomorna
postati najvea briga i bol u ivotu. Ni sa- Roditelji su srednja vrata Denneta, pa ako na tebe ili ti nasilje uini, nemoj da joj zamje-
njala nije jadna majka da e njenim vrati- hoe pusti ih, a ako hoe sauvaj ih. (Tirmi- ri mila, jer ipak to je samo jedna draga sta-
ma, koja je tako briljivo za njih uvala, sin zi, Nesai) rica koja puno voli svog sina i teko prihvata
i snaha bezduno da lupaju i sav njen trud i Sestro draga, koja sada toliko mrnje da ga dijeli sa bilo kim, a posebno sa nekim
brigu tako da poniavaju. Ni slutila nije, dra- osjea prema meni i koja se toliko trudi strancem u kui.
ga starica, da e njena snaha postati njen da sakrije ovaj tekst od svog mua, svjesna Ti ima nagradu za sabur mila. Nemoj da
najvei neprijatelj, a njen sin neki novi stra- svojih grijeha i greaka, molim te u ime Alla- me mrzi draga zbog ovog teksta! Zamoli
nac koji ba nimalo milosti i rahmeta prema ha, subhanehu ve teala, preispitaj svoj iman Allaha, subhanehu veala, da ti oprosti gri-
njoj nema. Nije sanjala draga majka da e je i svoja djela! Analiziraj da li je ba tako teko jehe i pokuaj da ispravi greku i nepravdu
njen dragi sin ostaviti potpuno samu sa svim ivjeti u zajednici sa svojom svekrvom? Da li prema toj starici, zamoli je za novu ansu i
onim to je za njega itav ivot spremala i je ona ba toliko loa ena ili si to sve uz po- obraduj svojim dobroinstvom i iskuplje-
otii u podstanare u neku nepoznatu, tuu mo ejtana, lanetullahi alejhi, preuveliala? njem.
kuu samo zato to njegova ena ne eli da Da li ti eli svom dragom muu da bude A ti, dragi brate, analiziraj i vidi da li ima
ima svekrvu i to tako arko eli svoju pri- sebeb ulaska u Dennet ili u Dehennem? Ti tebe negdje u ovom tekstu, a zatim ne gubi
vatnost. Ostala je majka sama i uplakana i zna da nad njim ima najvee pravo njego- niti jednog trenutka, ve obrii suze svojoj
uprkos svemu brine se za svog dragog sina va majka i da Allah, subhanehu ve teala, sve uplakanoj majci, vrati joj sreu i osmjeh na
i pita da li je gladan, edan... Brine se majka vidi i zna. Ti si svjesna da nisi dovoljno sabu- lice. I ne zaboravi da je Poslanik, sallallahu
da li njenom mezimcu neto fali tamo u tu- rila i da se nisi prema svojoj svekrvi postavila alejhi ve sellem, odgovorio na pitanje:
ini?! kao prema svojoj majci, kao prema onoj koja Ko je najprei za moje druenje i lijepo po-
Nalazi starica bezbroj opravdanja svojoj e ti biti uzrok ulaska u Dennet. Zar nisi vi- naanje prema njemu?
miloj snahi za sve lai i potvore koje na nju djela divan uzor kerke Poslanika, sallallahu Tvoja majka, tvoja majka, tvoja majka, a
iznosi i uprkos svemu glumi starica komini- alejhi ve sellem, i njene svekrve (majke Alije, zatim tvoj otac!
cama kako joj je nevjesta tako fina i draga, radijallahu anhu) kako su se one lijepo sla-
kako joj je kuu sredila i ukusnu hranu sku- gale i dogovarale oko kunih i vanjskih po-
hala... Pria majka o njoj kao najdraoj kerki slova, oko teih i lakih?! Ako tvoja svekrva
27 broj 235/god. xvI
Glas islama
Jeste li sujevjerni
Islam upozorava na sujevjerje i zabranjuje ga. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Sujevjerje je irk, sujevjerje je irk,
sujevjerje je irk, a svakog od nas zadesi sujevjerje, ali ga Allah otklanja pouzdanjem u Njega.
S
ujevjerje je staro koliko je staro i ovje-
anstvo. Sujevjerje-praznovjerje definira
se kao sklonost da se odreeni postupci i
dogaaji neosnovano smatraju predskazanjem
nastupajueg zla ili dobra, dok pesimizam ozna-
ava sklonost da se ivot i dogaaji posmatraju s
najgore strane, bez nade u bolje.
U Kuranu se navodi da su stari narodi, poput
Faraonovog i Salihovog, bili izrazito sujevjerni u
pogledu svojih poslanika, a nisu bili svjesni da im
je zlo, koje su predskazivali, dolo iskljuivo zbog
njihovog nevjerstva, inata i zapostavljanja Allaho-
vog zakona.
Svaki narod ima svoje oblike sujevjerja. to je
jedan narod udaljeniji od vjere, sve je vie u njemu
zastupljeno sujevjerje. Mnogi ljudi su sujevjerni, a
posebno na Zapadu, u pogledu broja 13, pa ga je
zato veina avionskih kompanija i izbrisala sa sje-
dita.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, svr-
stao je sujevjerje u sihr, kao to se prenosi u hadisu:
Predskazivanje zla ili dobra na osnovu leta ptica, su-
jevjerje i proricanje crtanjem na zemlji su dibt sihr.
(Ahmed)
Neki oblici sujevjerja prihvaeni na
naim prostorima
- Ujutro (na Jurjev) domain (domaica) zapa-
li na vratima, uz tokove, vatru kroz koju ukuani
jedno po jedno prolaze.
- U drugoj sedmici po Jurjevu nita se ne sije, jer
ta sedmica je praznica i ukoliko se neto i posije,
nee roditi.
- Pod prag ili iznad vrata postavlja se glavica
luka probodena noem, to bi trebalo da bude za-
tita kue od dinskih napada.
- Na etiri oka kue (i ostalih objekata doma-
instva) u zemlju se zabode glogov kolac zatita
od sihra.
- Razbiti ogledalo znai sedam godina nesree,
ogledanje u razbijenom ogledalu predstavlja opa-
snost od uroka, a zabranjeno je i malo dijete na
ogledalo ogledati.
- Utorkom i petkom ne pere se odjea Ne va-
lja!
- Kad se neko prepadne, daje mu se vode preko
maica, ili mu se saljeva strava.
- Za otklanjanje bradavica s tijela uzimaju se ko-
madi niana (iz mezarja) i time se bradavice trljaju.
- Djeca se uvaju od uroka tako to im se na
odjeu okai predmet od tisovine, konac odree-
ne boje, stavljaju se predmeti od stakla (oi) koji
e odvraati urok, a pod jastuk se stavljaju otri
predmeti da dinni, plaei se tih predmeta, ne bi
prilazili djetetu.
- Djeci se protiv uroka ui tri puta jedna od za-
dnje tri sure iz Kurana naopako i, uei, pue se
niz dijete.
- Kada dijete prohoda, napravi se slatko (hur-
maice) i dijete se provede kroz to slatko!
- Prilikom pravljenja kue (ak i damije) zakolje
se kurban i krv se prolijeva po temelju ili krovu pri-
likom pokrivanja objekta.
- Kada u zidu kuca kudret-sat ili u blizini kue
zapjeva drekavica, neko iz kue e umrijeti.
- Kada nekome otpadne trepavica, uzima se, a
onda se zamisli elja i zatim hukne u nju i elja e
se ostvariti.
- U kui umrlog ostavlja se etrdeset dana na
prozoru voda, lepinja ili halva i svijea kako bi dua
umrlog imala ta jesti i piti kada u tom periodu
bude svraala svojoj kui. Tim gestom se ona udo-
voljava i izbjegavaju se bilo kakve nezgode.
- Domaica, kada jedan od lanova porodice
(mu, otac ili sin) odlazi na had, ne naputa kuu
etrdeset dana kako bi se put s hajrom zavrio.
- Posjeivanje turbeta radi zadovoljenja neke
potrebe koju moe ispuniti umrli (dobri) ukopan u
nekom turbetu. U turbe se ubacuje novac kao na-
doknada za ispunjene potrebe!
- Pismo koje svako onaj ko ga dobije mora na-
pisati u trinaest kopija, a zatim te kopije poslati na
trinaest razliitih adresa. Ko to uini bit e obasut
mnogobrojnim blagodatima, dok e onaj ko to od-
bije uiniti biti kanjen raznim nedaama!?
- itanje sudbine bacanjem graha, ogledanjem
u findan i sl.
- Mnogi ljudi iz naeg podneblja sujevjerni su
u pogledu glasa sove, njenog slijetanja na krov
ili dimnjak, glasa gavrana, prelaska make preko
puta, ostavljanja metle u kui i drugih slinih ne-
pobrojivih primjera. (Iz knjige Kuranska hamajli-
ja)
Stav islam o praznovjerju
Islam upozorava na sujevjerje i zabranjuje ga.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao
je: Sujevjerje je irk, sujevjerje je irk, sujevjerje je irk,
a svakog od nas zadesi sujevjerje, ali ga Allah otkla-
nja pouzdanjem u Njega.
Sujevjerje se smatra irkom, jer ljudi smatraju da
odreeni postupci mogu donijeti tetu ili korist, pa
su te postupke pripisali Allahu kao druga. Ovakvo
uvjerenje je suprotno onome to Allah potvruje
u Svojoj Knjizi: Ako ti Allah dade kakvu nevolju,
niko je osim Njega ne moe otkloniti, a ako ti
zaeli dobro - pa, niko ne moe blagodat Nje-
govu sprijeiti (Junus, 107). Allah daje tetu i ko-
rist, a ptice, make i ostala bia ne poznaju nevid-
ljivi svijet.
Sujevjerje se ne zasniva na ispravnim postavka-
ma, ve na fikcijama i pretpostavkama koje gotovo
neujno ulaze u srca. U hadisu kojeg prenose El-
Buhari i Muslim, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao je: Nema prelaska bolesti, nema
sujevjerja, nema vjerovanja da se kosti i dua mrtvog
pretvaraju u pticu, niti je ispravno vjerovanje u nesre-
e safera.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zanijekao
je ovdje nekoliko stvari u koje su bili uvjereni pre-
dislamski narodi. Mislili su da bolesna osoba, sama
po sebi i bez Allahove odredbe, prenosi bolest na
drugoga, a u elji da saznaju rezultate odreenih
stvari oslanjali su se na postupak tjeranja ptica. Isto
tako, vjerovali su da se kosti i dua mrtvog ovjeka
pretvaraju u ivotinju koja leti.
Interesantno je da su i kod nas neki ljudi suje-
vjerni u pogledu enidbe izmeu dva Bajrama ra-
mazanskog i kurbanskog, kao to su to inili i pre-
dislamski Arapi u pogledu mjeseca evvala koji se
nalazi izmeu dva Bajrama. U vezi s tim Aia, radi-
jallahu anha, rekla je: Oenio me Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, u mjesecu evvalu, pa ko je
bio sretniji od mene?
Praznovjerna osoba ivi u stalnoj patnji i neiz-
vjesnosti. Njen ivot je teak, pomuen, zamoran.
Sve to uje ili vidi smatra loim. Nastoji se zatititi
od onoga to joj nee natetiti ili koristiti. Koliko
je puta takva osoba sama sebi zabranila dobro i
uskratila korist?
Praznovjerna osoba ne nastoji popraviti svoje
stanje i ispraviti svoje misli i shvatanja, te spoznati
svoje take slabosti. Kada nema uspjeha u trgovini
ili je zadesi kakva nedaa, sve to pripisuje looj sre-
i, a ne sagledava svoje propuste. Takva osoba o-
tro gleda na druge ljude. Njihov govor bez ikakvih
osnova tumai na svoj nain i uvijek sebe smatra
rtvom. Smatra da ivi u zatoenitvu nesrea i mi-
sli da svi ljudi ive sretno bez zamora, tuge i brige.
Zaslijepljena je ejtanskom obmanom i stalno
AHLAK Haris Direk
osjea alost i gorinu, pa ak i kada uspije, kada
zaradi, kada zadobije dobro. Kada npr. zaradi hilja-
du, pogleda u druge kako su zaradili pet hiljada,
pa se jo vie raalosti i rastui. Srce praznovjerne
osobe cijepa se od mrnje i pakosti prema svemu
to je oko nje, slabog je i klonulog tijela, jer sama
sebe unitava mislei da nema nikakve koristi od
lijeenja. Ona nema pozitivnih ambicija, jer samo
razmilja o propasti. Smatra da svi ljudi ele da joj
nanesu zlo i da planiraju kako e joj natetiti. Sklo-
na je osamljivanju, zatvorenosti i kompleksima
nie vrijednosti. Rob je legendi i mate.
Glavni uzroci praznovjerja
- Nezadovoljstvo Allahovim odreenjem. Oso-
ba ne zna da ono to ju je zadesilo, nije je moglo
zaobii, a ono to ju je zaobilo, nije je moglo za-
desiti.
- Ne gleda na Allahove blagodati na sebi i na
svojoj porodici. Rekao je Allahov Poslanik, sallalla-
hu alejhi ve sellem: Ko od vas osvane zdravog tijela,
siguran je u svojoj kui i ima hranu toga dana kao
da mu je dat itav dunjaluk.
- Ima runo miljenje o Allahu i opire se Njego-
vim propisima i mudrostima.
- Vidi dunjaluk kao svoj najvei interes. Posla-
nik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Kome Ahi-
ret bude glavni interes, Allah e mu dati bogatstvo u
srcu, objediniti njegovu snagu i dunjaluk e mu poni-
zno doi. A kome dunjaluk bude glavni interes, Allah
e mu dati siromatvo u njegovim oima, raspri-
ti njegovu snagu, a od dunjaluka e mu doi samo
onoliko koliko mu je propisano.
- Gleda u one koji su iznad, a ne gleda u one
koji su ispod. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao je: Gledajte u one koji su ispod vas, a nemojte
gledati one koji su iznad vas, jer ete tako podcijeniti
Allahovu blagodat.
- Ima loe miljenje o drugima i smatra da drugi
ne zasluuju ono to posjeduju.
- Neznalica je i slabe je pameti.
- Slabog je vjerovanja i malo spominje Allaha,
azze ve delle.
Lijeenje sujevjerja i pesimizma
Neko e rei da ovjek ne moe od sebe odvrati-
ti sujevjerne i pesimistine misli. Odgovor glasi: Od
muslimana se trai da ne slijedi te negativne misli
koje mu na um padaju. U Sahihu-Muslimu navodi
se da je Muavijja b. El-Hakem rekao: Allahov Posla-
nie, mi smo bili sujevjerni!Poslanik, sallallahu alej-
hi ve sellem, ree: To je neto to vi osjetite u sebi, ali
neka vas to ne odvraa.
Lijek za sujevjerje, kao to je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio, nalazi se u
odlunom nastojanju da nas sujevjerje ne odvra-
ti od onoga to imamo vrstu namjeru uiniti i da
nastavimo djelovati traei pomo od Allaha, azze
ve delle, vrsto se uzdajui u Njega, te da kae-
mo: Allahumme la teti bil-hasenati illa Ente, ve la
jedfeus-sejjiati illa Ente. Ve la havle ve la kuvvete
illa bike Allahu moj, niko ne donosi dobro osim
Tebe i niko ne otklanja loe osim Tebe. Nema sta-
nja niti snage osim s Tvojom pomoi.
Od Abdullaha b. Amra se prenosi da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Koga
sujevjerje odvrati od izvrenja potrebe, poinio je
irk. (Ahmed u Musnedu)
Upitae: A ta je lijek za to?
Ree: Da kae: Allahumme la hajre illa hajruke
ve tajre illa tajruke, ve la ilahe gajruke Allahu moj,
nema dobra osim Tvoga dobra, niti optimizma
osim Tvoga optimizma, i nema drugog boga osim
Tebe.
 informativna sluba fis-a nai merhumi Glas islama 20. oktobar 2012. 28

PRESELIO NA AHIRET inna lillahi ve inna ilejhi radiun

DR. Mehmed-ef. Mei
D
ana 05.10.2012. godine u veernjim satima, nakon krae bolesti,
na Ahiret je preselio prof. dr. Mehmed Mei, profesor tefsira na
Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru.
Dr. Mehmed Mei roen je 13.04.1958. god. Gazi Husrev-begovu
medresu zavrio je u Sarajevu 1979., a potom Islamski fakultet u Rijadu 1989.
Godine 1990. radio je kao profesor Medrese u Novom Pazaru. Od 1991. bio
je imam u Augsburgu u Njemakoj. Magistrirao je 2002. i doktorirao 2005. iz
oblasti tefsira u Indiji na Univerzitetu Nizamija Hajderabad.
Objavio je veliki broj naunih radova u razliitim asopisima, a u izdavakoj
kui El-Kelimeh u pripremi je njegova knjiga Zato ovjek ne pogleda od
ega je stvoren.
Rahmetli dr. Mei drao je zanimljiva predavanja diljem Sandaka, a
na FIS-u prisustvo studenata na njegovim predavanjima u najveem broju
nikada nije izostajalo. Bio je blag, paljiv prema studentima, sa iskrenim
roditeljskim odnosom. Studenti su uvijek nailazili na otvoreno srce profesora
Meia koji je bio spreman da provede due vrijeme sa studentima sluajui
njihove probleme i pruajui im pomo.
U svome radu isticao se uzornim pedagokim normama pomou kojih
je ve nakon nekoliko minuta razgovora pridobijao srca studenata. Svaki
ovjek vlastitu percepciju svijeta doivljava prelomljenu kroz svoje srce te
tako svaki segment srca na neki nain predstavlja i percepciju cjeline. Stoga
smrt drage osobe, a biti drag podrazumijeva davanje srca, makar jednoga
dijela, na neki nain predstavlja i nestanak cijeloga svijeta za tu osobu,
kolektiv.
Dr. Mei je napustio posao imama u Augzburgu da bi pomogao
Bonjacima u Sandaku. Od samog svog angamana dao je nemjerljiv
doprinos FIS-u kao profesor tefsira, ali i kao predsjednik Upravnog odbora
gdje je aktivno sudjelovao u svakodnevnom radu Fakulteta. Dao je ogroman
doprinos razvoju i afirmaciji Fakulteta i islama openito. Neka ga Allah
obilato nagradi i podari najbolje mjesto u Dennetu. Dr. mehmed mei
Profesor Mei ostat e upamen po strunosti, blagosti, i profesionalnosti.
Bio je uvaen meu profesorima i meu studentima, kao i meu prijateljima,
ali i ljudima koji su ga poznavali. Njegovo preseljenje veliki je gubitak ne
samo za porodicu i prijatelje nego i za cijelu Islamsku zajednicu, posebno za
FIS, za studente i uenike. Profesor Mei ostat e upamen po
Rahmetli dr. Mehmed Mei bio je poseban po inkluzivnosti svoga
karaktera. On je u svom karakteru imao gotovo sve to je trebalo naoj strunosti, blagosti, i profesionalnosti.
Zajednici - stas i glas, pamet i obraz, ugled i ast, poloaj i mjesto u drutvu. Bio je uvaen meu profesorima i meu
Ali, iznad svega, dr. Mei imao je vjeru i spoznaju da ljudska dua ako se ne studentima, kao i meu prijateljima, ali
odgaja, neizbjeno zapada u grijeh.
Kolege e ga pamtiti po iskrenom druenju koje je krasio svojim nasmijanim i ljudima koji su ga poznavali. Njegovo
i stalno vedrim licem i uiti mu dovu da mu Allah Milostivi oprosti grijehe, preseljenje veliki je gubitak ne samo
olaka ivot u berzahu i da ga uvede u Dennet.
za porodicu i prijatelje nego i za cijelu
Fakultet za islamske studije, openito Sandak, izgubili su velikog alima i Islamsku zajednicu, posebno za FIS, za
poznavaoca Kur'ana i Sunneta Poslanika a.s. Smrt uenjaka je smrt cijeloga studente i uenike.
svijeta (mevtul limi mevtul lemi).

Amina Hanotel I Amina Ali edukacija

USPJENO ZAVREN KURS ARAPSKOG PISMA

U ORGANIZACIJI MOK-a
M
uslimanski omladinski klub je i ove godine tradicionalno odrao kurs
arapskog pisma (harfova) i Allahovom dozvolom uspjeno ga zavrio.
Dana 23. septembra ove godine sestre sa kursa su organizirale
manji skup u krugu svojih najbliih i zvanino zavrile sa kursom gdje su dobile
svjedoanstva i skromne hedije u vidu mushafa od MOK-a .Na sijelu se govorilo
o trudu i naporu koje su uloile kako bi nauile harfove, kao i o znaaju Kur'ana,
velikoj blagodati koju nam je na Gospodar objavio.
Svrenice kursa se moraju pohvaliti i istai kao veoma uporne, hrabre i uspje-
ne osobe koje su demantovale sva ona opravdanja i argumente, kao npr.: da se
oslanjaju na dug ivot i ekaju neki vakat kada nee biti toliko zauzete obave-
zama i svojim porodicama, ili da su zakasnile i da imaju vie godina nego to je
potrebno za uenje harfova, onda su tu i roditelji koji svojoj djeci zabranjuju da
ue arapsko pismo jer smatraju da svakako imaju previe obaveza u koli. Ima jo
puno opravdanja koja navode sestre za svoj nemar prema Kur'anu i njegovom
(ne)uenju, ne shvatajui da je Allahova Knjiga recept, putokaz i lijek za tuna,
hladna i zalutala srca i sve probleme.
Mi im od srca poruujemo da uloe samo malo truda i pronau vremena za
Allahovu Knjigu, Allahov govor, jer se kroz na odnos prema Kur'anu ogleda na
odnos prema Allahu d.. Kao to se kae u poslovici: Ko neto hoe - nae nain,
a kad nee - nae opravdanje, a nema opravdanja za nemarnost prema asnom
Kur'anu i prema Allahu d..
Bitno je napomenuti da su u ovoj grupi bile ene od 10 do 50 godina, koje su
takoe imale puno obaveza oko porodice, kole, posla, ali su imale veliku elju i
ist nijjet da u svojim rukama dre Kur'an i ue Allahove ajete i rijei.
Molimo Allaha da nam Kur'an bude svjedok na Sudnjem danu za nas, a ne
protiv nas, da olaka sestrama koje su zavrile ovaj kurs da nastave dalje u uenju
i slijeenju Kur'ana i da sestre koje ne znaju harfove, ako Bog da, uskoro ih naue.
Takoe, da Allah nagradi dekana Fakulteta za islamske studije koji nam je po-
sudio prostor za odravanje kursa i profesora Omerovia koji nam je puno pomo-
gao i uvijek podravao.
U ime Muslimanskog omladinskog kluba obavjetavamo sestre da uskoro, ako
Bog da, poinje i drugi dio ovog kursa, odnosno uenje arapskog jezika i gramati-
ke. O detaljima ete biti blagovremeno obavijetene.
29 broj 235/god. xvI
Glas islama ISLAMSKE TEME ejh Selman El-Kade

Koliko puta u toku dana upotrijebite rije "ja"?

Egoizam
Egoizam je zaista zla smetnja koja moe osobu zauzeti potpuno nesvjesno. Potrebno je biti oprezan kako bi se ova opasnost izbjegla.
To je razlog zbog kojeg jePoslanik a.s. uio slijedeu dovu prije svakog govora: I utjeemo se Allahu od zla naih dua, i od zla naih
djela.(Sunen et-Tirmizi, 1105)
A ako se bojite razdora izmeu njih dvoje,
onda poaljite jednog pomiritelja iz njegove, a
jednog pomiritelja iz njene porodice. Ako oni
ele izmirenje, Allah e ih pomiriti jer Allah sve
zna i o svemu je obavijeten!(En-Nisa, 35)
U ovom ajetu Allah obeava da e blagoslo-
viti one koji zaista iskreno prieljkuju pomire-
nje. Ovo ne vrijedi samo za sluaj mua i ene
ve i za roditelje i djecu, brau i sestre, poslovne
partnere, kolege na poslu i prve komije. U svim
ovim sluajevima najvea prepreka pomirenju
je vrsto uvjerenje svake oteene strane da je
u pravu, te da je njeno ponaanje nepogrjeivo
i da je takvo uvijek bilo. Svaka strana sebe vidi
kao rtvu, kao metu namjernog maltretiranja od
strane drugog. Ova prepreka pomirenju je jed-
nom rijeju egoizam.
Ovo sam uvidio u vie prilika, ak i prilikom
nesuglasica izmeu mojih roaka. Sjeam se
sluaja kad sam sasluao jednu stranu, koja mi
je predstavila pritube koje se proteu do preko
pet godina unazad. Oteena strana je, naravno,
bila uzor strpljenja tokom svog tog vremena,
do jednog trenutka kada je strpljenja ponesta-
lo. Onda, kada sam sasluao drugu stranu, ista
stvar je bila u pitanju; niz albi, strpljenje tokom
dugog vremenskog perioda, neumorno trplje-
nje. I zamislite, svo to trpljenje i razumijevanje
tokom svih tih godina nije uope bilo cijenjeno
od druge strane.
Tuno je da, sluajui obje strane, vi biste rekli
da je svaka od njih u pravu. Njihov govor je tako
ozbiljan i iskren. Moete shvatiti na osnovu tona
njihovog glasa i izraza lica da oni zaista misle
ono to kau. ak vam mogu ukazati i na svjedo-
ke koji mogu sve potvrditi. da je Allah prije njega unitio neke narode koji ma, to bi bilo neprirodno. Na ego ima pozitivnu
Kada mu ili ena govore o razlozima njiho- su bili od njega jai i koji su bili vie nakupili - ulogu koju treba odigrati. Niko drugi osim Ibra-
vog otuenja to je kao da pritisnu vagu istine i a zloinci nee o grijesima svojim ni ispitivani hima a.s. nije uporno traio od Allaha:...i uini
uine da ona vaga u njihovu korist. Povremeno, biti.(El-Kasas, 78) da me po lijepom spominju oni to e poslije
oni mogu ak priznati i malu greku koju su na- Egoizam je zaista zla smetnja koja moe oso- mene doi.(A-uara, 84)
pravili. Istina je, moda sam... Meutim, na kra- bu zauzeti potpuno nesvjesno. Potrebno je biti Poslanik Muhammed a.s. je rekao: Kada o-
ju, svaki od suprunika e zakljuiti rijeima: Bio oprezan kako bi se ova opasnost izbjegla. To je vjek umre, njegova dobra djela prestaju, osim u
sam tako dobar/dobra, ali moj mu/ena me razlog zbog kojeg jePoslanik a.s. uio slijedeu tri sluaja: milostinja koja nastavlja da koristi lju-
jednostavno uope ne cijeni. Uvijek je u pitanju dovu prije svakog govora: I utjeemo se Allahu dima, prenijeto znanje koje nastavlja koristiti lju-
druga strana koja ne zna kako da se ponaa te od zla naih dua, i od zla naih djela.(Sunen et- dima i pobono dijete koje dovi za njega.(Sahih
koja iskoritava dobru narav svog suprunika. Tirmizi, 1105) Muslim, 1631)
Ovo pokazuje kako egoizam moe postati On bi takoer molio svog Gospodara sljede- Na ego je poput svih drugih prirodnih oso-
duboko ukorijenjen i kako je teko prepoznati om dovom: O Allahu, nadahni me ispravnim bina. Neophodni je dio ljudskog bia, ali treba
ga. On je kao virus koji je premalen da bismo ga vostvom i sauvaj me od zla moje due.(Sunen biti nadziran. Neki ljudi su bolji od drugih kada
uoili i previe neuhvatljiv da bismo se sa njim et-Tirmizi, 3483 ) je u pitanju kontroliranje svog ega. Ne razlikuje
izborili, ali inficira ljudsko bie dok ga ne pobije- Allah Uzvieni kae: se od seksualnih poriva. Neophodan je za odra-
di. On utie na nae odluke, djela, shvatanje do- A oni koji se sauvaju lakomosti, oni e, si- vanje ljudskog roda, ali ako nije kontroliran, vodi
gaaja, bez da bude uoen kao krivac. Ovakvim gurno, uspjeti.(El-Har, 9) velikom jadu i nepravdi.
neposlunim egoizmom ejtan je pokuao da Ako napravite korak nazad i obratite panju Ako sami sebe bolje upoznamo moi emo
opravda svoju pobunu protiv Allaha. Kada mu je na to kako se ponaaju ljudi oko vas, oprezno prepoznati kada postanemo rob svog ega. Bit
Allah naredio da se pokloni Ademu, on je rekao: posmatrajui njihove stavove i miljenja, vidjeli emo sretniji pri tome i pravedniji prema sebi i
Bolji sam od njega...mene si stvorio od biste da im esto njihov ego diktira ta e raditi. drugim ljudima. Bit emo u mogunosti vidjeti
vatre, a njega od ilovae.(Sad, 76) Ovo vai ak i za one koji sebe smatraju nepri- stvari onako kako ih vide drugi ljudi. Jedan nain
To je takoer bio i Faraonov izgovor da odbije strasnim i razumnim. Ovo je istina ak i kad su da izmjerite svoj egoizam je da obratite panju
Musaa a.s.: u pitanju poboni i samoportvovani. Niko nije na ono to govorite. Koliko esto u toku dana
I zar nisam ja bolji od ovog bijednika koji imun. Putevi due su suptilni, raznoliki i neu- upotrijebite rije ja? Ovo je esto najee
jedva umije govoriti?(Az-Zuhruf, 52) hvatljivi. Nikada neemo moi pobjei od svih spominjana rije. Kada ovo primijetite, moete
Isto je reeno i za Karuna koji je opravdavao posljedica naih egoistinih tenji, ali trebamo zapoeti proces promjene.
svoju nepokornost. Allah nam kae: biti oprezni kako bismo se zatitili od opasnosti
Ovo to imam stekao sam znanjem svojim, koje nose ove tenje. Izvor:en.islamtoday.net
tako ja mislim - govorio je on. A zar nije znao Uistinu, kad bi neko bio potpuno lien egoiz-
 Edib alji humanost Glas islama 20. oktobar 2012. 30

Hajrat pomogao porodici Habibovi

S
edmolana porodica Habibovi iz sela Mojstir u tekom
je materijalnom stanju i na rubu egzistencije. Njihov te-
ak ivot bio je razlog posjete ekipe CHR Hajrata.
Fahrudin Habibovi, glava porodice, ivi u staroj oronuloj
kui koja je bez temelja zidana na zemlji i koja svakog trenutka
prijeti da se obrui na ukuane o kojima on vodi svu brigu. Osim
sa suprugom i malim sinom, Fahrudin u kui ivi sa svojom maj-
kom, djedom koji je uao u devetu deceniju ivota, bratom i se-
strom.
Kua u kojoj ive, pored toga to se ve jednom obruava-
la i poto je rekonstruisana za prinudno i ponovno ivljenje u
njoj, hladna je i ne moe se ugrijati jer je napukla i puha sve
strane. Ova porodica je jo prije tri godine, u elji da doe do
svog novog krova nad glavom, prodala svoje imanje i zapoela
izgradnju novog doma, ali su prije izlijevanja prve ploe njiho-
ve finansije ponestale i izgradnja prekinuta. Porodica Habibovi
nema nikakvih primanja, tako da se pored pomenutog straha
od obruavanja kue svakodnevno susreu sa problemom ne-
dostatka, a nekada i potpunog nestanka namirnica u kui.
Ekipa CHR Hajrata obila je ovu porodicu, pomogla ih os-
novnim ivotnim namirnicama i mesu, apelovala na sve dobre
ljude i njihove komije da se svi zajedno udruimo oko ovog ha-
irli projekta i da se ovoj porodici izae u susret kako bi zavrila
svoj novi dom i to prije se uselila u njega.
Ova porodica je u staroj kui uspjela izii iz prole zime, to
im nije sigurno i za narednu, jer je kua oronula i krovna kon-
strukcija teko da e moi prkositi velikim naslagama snijega.

Mirsad Mirza Kurga humanost

Humanitarna akcija NVO Broj 19

D ana 30. septembra 2012. god. NVO Broj
19 je realizovala podjelu humanitarne
pomoi dvjema porodicama za koje smo
dobili informaciju da se nalaze u stanju materijalne
potrebe.
U barskom prigradskom naselju Marukovo, na
obodu guste umice i u osami, pored davno u korov
zaraslog starog turskog puta, nalazi se stara kua
Muja Peria koji ivi i radi u Francuskoj. U ovom za-
putenom i devastiranom objektu ve osam godi-
na ivi 31-godinji Bakim Salihi, koji je prije dvade-
setak godina izbjegao iz rodnog Vuitrna Kosovo.
Zajedno s njim su i djeca njegovog brata: 15-go-
dinja Fitore, 6-godinji Malisori i 5-godinji Elves.
Kada smo stigli, Malisori je odmah uplaeno pobje-
gao prema oblinjem umarku, dok je Elves bio u
mranom sobiku i sjetno nas posmatrao. Bakim
je ranije dobijao neto pomoi od Crvenog krsta
kao raseljeno lice, ali ve vie od godinu dana ne
prima nita. Obzirom na nerijeen status, ne prima
ni socijalnu pomo. Sreom, na osnovu konvencija
mu je obezbijeen tretman u barskoj bolnici, gdje
ve 13 godina tri puta nedjeljno ide na dijalizu jer
mu je otkazao rad bubrega. Osim paketa sa osnov-
nim prehrambenim i artiklima za higijenu, Bakimu
je uruen i primjerak Kurana s prijevodom. Zajed-
no sa nama u ovoj posjeti je bio i Adem-ef. Mustafi
sa sinom Samirom.
Istog dana posjetili smo i 37-godinju Muli Ni-
seru Ninu, samohranu majku koja sa troje djece
ivi kao podstanar u barskom naselju Topolica. Ni-
sera je nezaposlena i na ime socijalne pomoi prima
150 eura koji jedva mogu pokriti trokove kirije i te-
kuih dabina. Od biveg supruga dobija 120 eura
alimentacije. Kerkice Anita, Alisa i sini Selim po-
haaju Osnovnu kolu Meksiko i dobri su uenici.
Pred Niserom je, osim sumorne svakodnevice zbog
teke materijalne situacije, i potreba da se kerki-
ci Alisi obezbijedi fiksna proteza, ija cijena iznosi
1.500 eura. Zdravstveno osiguranje predvia sub-
vencioniranje samo parcijalne proteze koja, usljed
specifine situacije, ne rjeava Alisin problem. Osim
paketa sa osnovnim ivotnim namirnicama, Niseri
smo uruili i primjerak Kurana, to je nju posebno
obradovalo.
31 broj 235/god. xvI
Glas islama
Vee Kur'ana asnog u Tutinu
obiljeena prva godinjica uspjenog rada kole Kur'ana u Tutinu
T
utin e u svojoj historiji posebnih i
znaajnih dogaaja svakako upisati
30.09.2012. godine gdje je cijeli grad,
a naroito Centralna damija, mirisala na lijepi
islam, obradovana kur'anskim ljepotama i po-
nosnim vjernicima.
U organizaciji kole Kur'ana asnog, Odjelje-
nja u Tutinu, te Odbora Medlisa IZ-e Tutin, obi-
ljeena je prva godinjica uspjenog rada kole
Kur'ana u Tutinu, kako to i dolikuje - uz druenje
sa Kur'anom.
Ovo vee Kur'ana je bilo posebno po mnogo
emu. Kako zbog injenice da je obiljeen dan
kada je Tutin darovan najljepom svjetiljkom -
kolom Kur'ana, tako i time to je ovo vee bilo
na najveem organizacionom nivou gdje je ue-
e u programu uzelo ak pet sandakih hafiza,
zata do tada nikada nije bilo prilike.
Program je otpoeo selamom i rijeima do-
brodolice imam Centralne damije Fahrudin-
ef. osovi, koji je izrazio svoje zadovoljstvo to
je dio jednog tako posebnog skupa.
Nakon toga uvodniar Veeri Kur'ana Omer-
ef. ondi je u ime organizatora poselamio pri-
sutne te ih blie upoznao sa programom.
Sveani dio veeri zapoeli su najmlai po-
laznici kole Kur'ana prelijepim uenjem od-
lomaka iz Kur'ana, koji su nae blago i najvea
motivacija profesorima i svima koji doprinose
radu kole Kur'ana asnog. Oni su ponos svojih
roditelja, ali i svih prisutnih koji su ih sa punom
panjom i merakom sluali.
Nakon njih program je nastavljen uenjem
odlomaka iz Kur'ana uvaenih hafiza.
Svaki hafiz je predstavljen uz kratku biogra-
fiju, a svim prisutnim vjernicima putem video
projektora predstavljeni su prijevodi znaenja
prouenih ajeta, to je svima onima koji slabije
poznaju arapski jezik pruilo dodatno uivanje.
Potujui uvaene uvare asnog Kur'ana
predstavit emo njihove kratke biografije po re-
dosljedu kojim su uzeli uee u programu.
1. Hfz. dr. Almir Pramenkovi, roen
08.02.1981. godine. Poslije zavrene Medrese u
Novom Pazaru diplomirao je na Fakultetu islam-
skih nauka u Sarajevu kao najbolji student fa-
kulteta. Za vrijeme studija zavrava hifz asnog
info Omer-ef. ondi
Kurana. Magistrirao je i doktorirao na Internaci- Pazaru. Trenutno radi kao imam u Lejlek damiji
onalnom univerzitetu u Novom Pazaru. Obavio u Novom Pazaru.
je niz specijalizacija u Damasku, Kairu i postdok- (Uio suru Gafir, od 1. do 7. ajeta)
torsko istraivanje u Lesteru (Engleska). Dekan Nakon izraajnog i lijepog uenja naih hafi-
je Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru. za, ispred kole Kur'ana asnog sve prisutne je
(Uio suru En-Nedm, od 31. do 44. ajeta) poselamio peti hafiz koji je uestvovao u pro-
2. Hfz. Abdurrahman Kujevi, roen gramu, glavni imam Medlisa IZ-e Novi Pazar
21.06.1982. godine u Balotiima, opina Roa- hafiz Irfan-ef. Mali, koji je istakao:
je, gdje je zavrio osnovnu kolu. Zatim upisuje Doista, poslije uzvienih Alahovih rijei sva-
Medresu Gazi Isa-beg u Novom Pazaru koju ki govor je bezvrijedan i suvian, ali osjeam
zavrava kao uenik generacije. Nakon toga potrebu da izrazim svoju radost to sam veeras
upisao je Islamski univerzitet, Fakultet hadisa u meu vama i da vam mubarekliem godinjicu
Medini. Hafiz Kurana asnog postao je u Medi- uspjenog rada Odjeljenja u Tutinu te zamolim
ni i hifz je poloio u Poslanikovoj damiji pred Alaha da vam da jo vei uspjeh i vee rezultate.
ejhom Jusufom el-Misrijem 2006. godine. Od Ova djeca veeras predstavljaju rezultat na-
tada je u Sandaku. Radi kao imam, profesor u pornog rada kole Kur'ana koja je u aprilu 2010.
Medresi, koli Kur'ana asnog i na FIS-u. godine poela u N. Pazaru u skromnim uslovima
(Uio suru Er-Rad, od 18. do 29. ajeta) da bi se za samo dvije i po godine razvila, Ala-
3. Hfz. Hilmija Redi, roen 27.08.1986. hovom voljom, u veliku instituciju sa ak osam
godine u Mojstiru, opina Tutin. Godine 2004. odjeljenja u Sandaku i dva u dijaspori - Beu i
zavrava Medresu Gazi Isa-beg, nakon ega Minhenu.
uspjeno okonava studije tri fakulteta: Ponosni smo to u Tutinu imamo ak etiri
2007. - Ekonomski fakultet u Kragujevcu, odjeljenja. Pored Centra tu su i Delimee, Riba-
2008. - Pravni fakultet rie i Ljeskova, tako da ukupan broj polaznika
2009. - Fakultet za menadment i poslovnu kole Kur'ana iznosi preko 800.
ekonomiju na Internacionalnom univerzitetu u Program koji ste veeras vidjeli mora biti ra-
Novom Pazaru. zlog da to vie vas poalje svoju djecu da ue
Trenutno je na doktorskim studijama na Eko- o islamu i Kur'anu, kako u koli Kur'ana tako i u
nomskom fakultetu u Niu. asni Kur'an je pre- vrtiima i mektebu, jer mekteb nikada nije imao
sluao pred hafizom Abdurrahmanom Kujevi- alternatrivu, naroito sada kada islamska vjero-
em za 10 mjeseci. Nakon toga ui Mukadimu nauka trpi udar i torturu.
od Imama Dezerija i Tuhfetul Atfal od Imama Prenosim vam tople selame od glavnog
Demzurija i od svog muhafiza dobija Idazu sa muftije Muamer-ef. Zukorlia i direktora kole
senedom do Poslanika s.a.v.s. za uenje Kur'ana Kur'ana prof. Nedada-ef. Hasanovia koji su bili
asnog. sprijeeni da prisustvuju ovoj velianstvenoj ve-
(Uio suru Kaf, od 16. do 35. ajeta) eri. Svima vam mubarek olsun godinjica kole
4. Hfz. Ammar Muderizovi, roen Kur'ana i elim vam puno uspjeha u ivotu.
21.05.1993. godine u Novom Pazaru. Zavrava Dovu na kraju programa prouio je hafiz
Medresu Gazi Isa-beg 2012. godine kao skroz Abdurahman-ef. Kujevi, te je vee krunisano
odlian uenik i predsjednik akog parlamen- zajednikim jacija namazom. Nakon programa
ta. U martu iste godine zavrava hifz pred hafi- kola Kur'ana je pripremila slatko posluenje za
zom Irfanom Maliem. Najmlai je hafiz u San- sve prisutne, a naroito za uvaene hafize, a or-
daku. Uestvovao je na mnogim takmienjima ganizatori su poruili da e se potruditi da Vee
uaa Kurana u Hrvatskoj, BiH, Turskoj i Iranu. U Kur'ana, ako Bog da, bude tradicija u Tutinu.
maju ove godine osvojio je 3. mjesto u Istanbulu
na takmienju izmeu 550 medresa iz 9 drava.
Upisao je Fakultet za islamske studije u Novom
 priredio: Sead airovi svijet islama
Male anse Malali za
ozdravljenje
Pakistanska uenica koju je taliban ranio
u vrat i glavu u kritinom je stanju i ima ve-
oma male anse oporavka, rekao je izvor iz
bolnice gdje je smjetena za Al Deziru.
Izvor kae da je nedjelja kljuni dan za
etrnaestogodinju Malala Yousufzai, koja se
trenutno nalazi u bolnici u Rawalpindiju.
Yousufzai ima veoma male anse za pre-
ivljavanje, rekao je izvor koji nije elio biti
imenovan jer nema odobrenje da razgovara
sa medijima.
Lice i glava su joj oteeni. Ten joj je po-
tamnio. Mogli bi je iskljuiti sa aparata u na-
rednih nekoliko sati - rekao je on.
Pakistanska vojska je rekla da su se u su-
botu ljudi i dalje molili za njen oporavak.
Ranjavanje Yousufzai, koja se borila za
prava ena na obrazovanje, nailo je na osu-
de kako u Pakistanu tako i u cijelom svijetu,
a raspisana je nagrada od 100.000 amerikih
dolara za hapenje napadaa.
Vojska je rekla da se Yousufzai oporavlja
i da su vitalni znaci u redu, iako je bila pri-
kljuena na aparate za odravanje na ivotu.
Zloin protiv ovjenosti
Odbor ljekara neprestano nadgleda nje-
no stanje - dodala je vojska.
Premijer Raja Pervez Ashraf posjetio je
Malalu u petak, te odao poast za njeno
dvoje prijatelja koji su takoer povrijeeni u
istom napadu.
Ovo nije zloin protiv pojedinca ve pro-
tiv ovjenosti i napad na nae nacionalne
i drutvene vrijednosti - rekao je reporteri-
ma, obeavajui obnavljanje snage za borbu
Pakistana protiv takozvanog islamskog mili-
tarizma.
Napad je okirao Pakistan, jer je Malala
osvojila meunarodni znaaj blogom koji je
naglaavao zvjerstva koja su talibani radili u
dolini Swat od 2007. do 2009. godine.
Aktivisti kau da bi ovaj napad trebao biti
poziv na buenje onima koji zastupaju smi-
renje odnosa naspram talibana, ali analitiari
sumnjaju da e biti znaajnijih promjena u
zemlji koja ve decenijama podrava radi-
kalni islam.
Lokalni policijski komandir je rekao Al
Deziri da je istraga o otkrivanju poinioca
u toku. Napadai su vieni kako nakon djela
bjee u oblinju sirotinjsku etvrt.
Policija je privela izmeu 60 i 70 osum-
njienih na razgovore, ali su svi puteni i tre-
nutno nema privedenih.
Al Dezira i agencije
Pet britanskih marinaca
optueno za ubistvo
Pet pripadnika elitne britanske Kraljevske
mornarice optueno je za ubistvo poslije
svae sa jednim pobunjenikom 2011. godi-
ne u Afganistanu, saopilo je britansko Mini-
starstvo odbrane.
Britanska vojna policija je uhapsila sedam
marinaca zbog sumnje da su poinili ubistvo
u vezi sa tim incidentom.
Kasnije su uhapena jo dva marinca, je-
dan u petak, a drugi u subotu, to znai da
je uhapeno ukupno devet pripadnika mor-
narice, ali su, u meuvremenu, etiri putena
na slobodu i nisu optuena.
Portparol Ministarstva odbrane rekao je
da je pet marinaca optueno za ubistvo i da
e ostati u pritvoru, prenio je AFP.
U meuvremenu, britanski mediji su javi-
li da su marinci uhapeni kada je policija na
laptopu jednog pripadnika mornarice pro-
nala sumnjivi snimak.
Vjeruje se da su ovo prva hapenja bri-
tanskih vojnika zbog sumnje da su poinili
takav zloin od poetka rata u Afganistanu.
Kraljevski marinci, ili "zelene beretke",
formirani su 1955. godine kao mornarika
pjeadija Kraljevske mornarice i ubrajaju se
meu najvee vojne profesionalce u svijetu.
U Afganistanu se jo nalazi oko 9.500 bri-
tanskih vojnika koji e se iz te zemlje povui
do kraja 2014. godine.
Oko 433 britanskih vojnika poginulo je u
Afganistanu od poetka operacije protiv ta-
libana 2001. godine.
Agencije
Nigerija: 20 mrtvih u
napadu na damiju
KADUNA - Naoruani napadai su otvorili
vatru na muslimanske vjernike dok su izlazili
iz damije u sjevernoj Nigeriji, saopili su lo-
kalni zvaninici. Napad se desio u udaljenom
selu Dogo Dawa, u dravi Kaduna, saopio je
Abdulahi Muhamad, vijenik u Birnin Gvari-
ju, lokalnoj vladinoj oblasti u blizini sela, pre-
nosi Reuters.
Niko nije odmah preuzeo odgovornost za
napad. Poput veeg dijela sjeverne Nigerije,
Kaduna je zahvaena pobunom koju pred-
vodi radikalna islamistika sekta Boko Ha-
ram. Ona obino napada snage sigurnosti,
vladine zvaninike ili krane, ali je u prolo- globalne nagrade poput Nobelove.
sti napadala i muslimanske imame i damije,
posebno one koji ne slijede njeno radikalno
tumaenje islama.
(FENA)
Predsjednik Mauritanije
odletio u Pariz
Na predsjedniki konvoj vatru grekom
otvorila vojna pratnja, slubeno je objanje-
nje incidenta u kojem je predsjednik proao
s lakom ozljedom.
Mauritanijski predsjednik Mohamed
Ould Abdel Aziz na putu je prema Parizu
nakon to je ranjen u dravnoj prijestolnici
Nouakchottu, prenose mediji.
On je operisan u Nouakchottu i dobit e
dodatni medicinski tretman u Francuskoj.
Abdel Aziz lake je ranjen kada je na njega
vojna pratnja grekom otvorila vatru, izjavio
je ranije mauritanski ministar komunikacija
Hamdi Ould Mahjoub.
Na povratku u Nouakchott na predsjed-
niki konvoj vatru je otvorila mauritanska
pratnja, jer nisu prepoznali da je to njegov
konvoj. Predsjednik je u tom incidentu po-
goen, ali je lake ranjen i njegov ivot nije
ugroen - rekao je on na nacionalnoj tele-
viziji. Nisu objavljene nikakve dodatne po-
jedinosti i nije jasno zato je uope pratnja
pucala.
Graani Mauritanije mogu biti mirni,
predsjednik je dobro. On je sam izaao iz
vozila po dolasku u bolnicu i hodao je bez
problema - dodao je Mahjoub.
Nekoliko stotina ljudi okupilo se ispred
bolnice kako bi saznali ta se dogodilo sa
predsjednikom.
Glas islama 20. oktobar 2012. 32
Blokirane ceste
Snage sigurnosti blokirale su ceste koje
vode prema vojnoj bolnici, ali nema povea-
ne prisutnosti vojnih snaga oko predsjedni-
ke palate i zgrada vlade.
Nakon incidenta proirile su se informaci-
je da su na predsjednika pucali islamisti.
Abdel Aziz je doao na vlast 2008. u voj-
nom puu, a naredne godine je pobijedio na
predsjednikim izborima odranim prema
sporazumu sa protivnicima dravnog udara.
Zapadne zemlje ga smatraju kljunim sa-
veznikom u borbi protiv Al Kaide u regiji.
Mauritanska vojska je izvela brojne ope-
racije protiv uporita islamista u susjednom
Maliju gdje grupe bliske Al Kaidi dre pod
kontrolom pustinjski dio zemlje.
Agencije
Iran osniva islamsku verziju
Nobelove nagrade
Iran je objavio da e osnovati suparniku
nagradu Nobelovoj, koja e se dodjeljivati is-
kljuivo izvanrednim naunicima islamskog
svijeta, objavila je iranska novinska agencija
Fars, a prenose RIA Novosti.
Svjetska nagrada dodjeljivat e se bije-
nalno naunicima muslimanskog svijeta u
tri tehnoloka podruja u kojima Iran takoe
posjeduje sjajan napredak, kazala je iranska
potpredsjednica za nauku i tehnologiju Na-
srin Soltankhah.
Nije precizirala podruja koja e biti obu-
hvaena tom nagradom, ali je kazala da e
nagrada pripremiti muslimanske naunike
za eu konkurenciju koja vlada u borbi za
Nobelovu nagradu, koja se dodjeljuje od
1901. godine, dosad je osvojio samo jedan
Iranac. Aktivista za ljudska prava irin Ebadi,
koji danas ivi u Londonu, dobio je Nobelo-
vu nagradu za mir 2003. godine.
Vijestionline
Bil Gejts sarauje sa
Islamskom bankom
Islamska razvojna banka i Fondacija Bil i
Melinda Gejts saraivat e na polju poljo-
privrede, borbe protiv bolesti djeje paralize
i malarije.
Bil Gejts, osniva Microsofta i kopredsje-
davajui Fondacije "Bil i Melinda Gejts", us-
postavio je saradnju s Islamskom razvojnom
bankom (IDB) iz Dede na polju borbe protiv
siromatva u nerazvijenim zemljama.
Nakon sastanka s predstavnicima Islam-
ske razvojne banke potpisan je ugovor o pe-
togodinjoj saradnji.
Islamska razvojna banka i Fondacija "Bil
i Melinda Gejts" saraivat e na polju poljo-
privrede, borbe protiv bolesti djeje paralize
i malarije.
Predsjednik Islamske razvojne banke
Ahmed Muhammed Ali izjavio je za Agenciju
Anadolija kako vjeruje da e ovo biti veliki
iskorak na polju borbe protiv djeje paralize i
malarije, te na polju obezbjeenja dovoljnih
koliina hrane.
Muhammed Ali je izjavio da e Islamska
razvojna banka u saradnji sa Gejtsovom fon-
dacijom i Pakistanom organizirati podjelu
paketa pomoi za borbu protiv djeje parali-
ze u toj zemlji.
Osloboenje
oberhauzen - novi pazar Autobuski prijevoz Berlin - novi pazar
Preko: ESENA, DUISBURGA, Preko: LAJPCIGA, NIRNBERGA, REGENSBURGA,
Godinji odmori I ljetovanja
DISELDORFA, KELNA, FRANKFURTA, BEA polazak petkom, povratak utorkom
Turska, Tunis, Egipat, crnogorsko primorje
MANHAJMA, TUTGARTA, ULMA, PUTOVANJA, EKSKURZIJE, IZLETI Tel: 0172/311 36 29
MINHENA
prodaja avio-karata
preko Slovenije: polazak subotom,
sajamske i sportske manifestacije
povratak subotom

Preko Maarske, Austrije (Bea):

polazak utorkom, povratak srijedom
Tel: 0172/2774170

Bestattungsdienst
Dankovi
Mi Vam nudimo:
Prijevoz denaza iz svih Evropskih zemalja za BiH,
Sandak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredita,
sreivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim
pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge
Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Dankovi.

Kontakt telefoni: Suljo ef. Dankovi:

+49/4065033854 +49/17649016539
+381/20315800
+381/644434312
 UJKANOVI
doo

bebi oprema

tel: 020/386-385 Ul. Veljka Vlahovia 18b
020/386-280 Novi Pazar
mob: 063/404-139
www.ujkanovic.com

FLORIDA SHOES PROIZVODNJA:

fax: 020/382-072
VELEPRODAJA:
Ul. Kej skopskih rtava 181
- PROIZVODNJA OBUE
ISKLJUIVO OD KOE tel: 020/389-170
mob: 063/628-005 MALOPRODAJA:
- PRODAJA NA VELIKO I MALO
ul. 1. maj 28
- IZVOZ OBUE ZA INOSTRANSTVO e-mail: mecoflrida @ nadlanu.com
ul. Rifata Burdevia 17.
FLORIDA SHOES VLASNIK: MEHUDIN HAJROVI - MECO

Na prodaju Villa hotel sa bazenom u Budvi. Objekat ima 20

luksuznih apartmana povrine od 34-120m2. Ima 13 akuzi-
ja, 2 saune, rezervnu cisternu za vodu, lijepo ureeno dvori-
te, bazen sa svom prateom opremom i prelijepim pogledom
na more, 30 parking mjesta. Moe zamjena za nekretnine u
Novom Pazaru, Sarajevu, Jadranskom primorju.
Prodajemo kuu-villu od 280m2 u centru grada.
Prodajemo lokal 20m2 u centru grada.
Prodajemo plac od 10 ari na magistralnom putu, pored Stig-a.

KOPAONIK: Na prodaju luksuzni apartmani 16m2-34m2-

41m2-43m2-46m2 u ekstra luksuznoj zgradi na atraktivnoj
lokaciji u Vikend naselju. Svaki apartman posjeduje i prvo-
klasni parket i keramiku, demit fasadu 10 cm, video nadzor
i video interfon, 6-tokomornu pvc stolariju sa troslojnim sta-
klom i dva vakuma, norveke radijatore koji se aktiviraju na
tel. poziv, kamin, ski kasetu.
Na prodaju stanovi u luksuznoj zgradi 21m2-29m2-37m2-
42m2-45m2-63m2 u izgradnji sa pogledom na Rekreacioni
centar. Posjeduje: beumni lift, blind vrata, video nadzor, pr-
voklasnu keramiku, podno grijanje, 6-tokomornu pvc stolari-
ju sa troslojnim staklom i dva vakuma, centralno grijanje.
Moe i iznajmljivanje.
Nudimo veliki izbor kua na svim lokacijama Novog Pazara.
Nudimo veliki izbor placeva i seoskih imanja na svim lokacija-
ma u Novom Pazaru i okolnim mjestima.
Nudimo veliki izbor useljivih stanova, kao i istih u izgradnji
na svim lokacijama u Novom Pazaru.
Nudimo veliki izbor kua, stanova, placeva na Jadranskom
moru, Kopaoniku, Beogradu i Sarajevu, kao i kompenzaciju
istih za nekretnine u Novom Pazaru.
Potrebna stara kua sa placem u centru grada radi izgradnje
zgrade. Plaanje po dogovoru u procentima.
Kupujemo staru kuu u centru grada.
Kupujemo plac od 2-10 ari u centru grada.
Kupujemo seoska imanja od vie hektara na Peteri i selima
oko Novog Pazara.
mnogo je razloga da posjetite butik

DJEIJA KONFEKCIJA

KOMPLETAN BEBI PROGRAM

GARDEROBA ZA DJECU DO 15 GODINA
FARMERKE, TRENERKE, DUKSERICE,

on
BADEN MANTILII, HALJINICE ZA CURICE...

hi
s
vodi kroz djetinjstvo vaeg djeteta

fa
s
d
ki
ul. Rifata Burdevia br. 10., Novi Pazar

DAK GRI
N
SA

LL

Brunnenstr. 36
44147 Dortmund
HAMZI R. - LIMUN

DORTMUND +4923147886748
+491722343418