Sajam INOVA '97.

Zagreb - srebrena plaketa

25 E Salon Internaeional, des invencions

Geneve 1997. - zlatna medalja

Internacionale ausstellung
"ideen-erfindungen-neuheiteii"
IENA '97. Nirnberg - zlatna medalja

Brussels EUREKA '97. Brisel

-specijalna zlatna medalja

Brussels EUREKA '97. - specijalna zlatna

medalja inovatora Rusije

Sajam pelarstva Beograd 1996.

- srebrena medalja
PELARENJE ZA 21. VIJEK
visokoproduktivno pelarstvo
 Izdava:
Prof. dr Zdravko Avram
Sarajevo, Ljubljanska 28, tel.: 071 208 529

Recenzenti
Prof. dr Milenko Dosti
Prof. dr Zdravko Avram
Prof. dr Muhidin Hadimuratovi

Urednik
Hadi Devdet

Tehniki urednik
Prof. dr. Zdravko Avram

Lektor
Prof. Adil Hajri

Korektor
Jasminka Avram

Grafiko rjeenje naslovne strane:

Stefanovi Lena PELARENJE ZA 21. VIJEK
tampa: visokoproduktivno pelarstvo
Kolor press, Lapovo

Tira: 1.000

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i Univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

UDK638.11/.19

AVRAM, Zdravko
Pelarenje za 21. vijek: visokoproduktivno pelarstvo/Zdravko Avram.-
Sarajevo: Zdravko Avram, 1998. -290 str.: ilustracije u bojama; 21 cm

Bibliografija: str. 280.

Sarajevo, maj 1998.
ISBN 9958-9820-0-5
 OD RECENZENATA

Knjiga "Visokoproduktivno pelarstvo" autora Prof. dr. Zdravka Avrama

pripremljena je i obraena korektno i pristupano, za itaoca na vrlo pri-
hvatljiv i autora svojstven nain. Kao nauni radnik i dugogodinji pelar,
slijedei porodinu tradiciju, autor je upoznao i pronikao u mnoge tajne,
metode i naine savremenog pelarenja i prezentirao spretno i nesebino
stavljajui ih na upoznavanje i koritenje itaocima svih uzrasta i zani-
manja. Udubljujui se sve vie i vie u tajne biologije pele, probleme
uzgoja i tehnologije pelarenja glavne savjetnike je naao u poznatim
stranim (Taranov, Farrar, Avetisjan, Lebedev i dr.) i naim (Kulinevi,
erimagi, Sulimanovi i dr.) naunim radnicima itajui i koristei odgo-
varajuu naunu i strunu pelarsku literatura, naroito sa naih podruja,
jer mu je bila i najdostupnija.
Ovim je mnoga saznanja i rezultate istraivanja iz odgovarajuih specijal-
nosti iz pera vrhunskih strunjaka sagledao oima pelara i uinio dostup-
nim i razumljivim kako obrazovanom tako i pelara poetniku.

Posebne rezultate autor je iskazao u prilagoavanju i iznalaenju odgo-

varajuih tehnolokih postupaka pelarenja biolokim instinktima, fero-
monima i navikama pele, kako bi time omoguio vee ekonomske efekte
i tako pelarstvo kao djelatnost uinio to interesantnijim i efikasnijim.
Njegovo osnovno opredjeljenje je da pelar treba da zna teoriju kako bi
pele doveo u situaciju da rade praksu, odnosno sakupe darove prirode, a
to je jedino mogue kroz potpuno poznavanje savremene pelarske nauke,
u protivnom ostae cijelog ivota u praksi poetnici. U tom smislu autor s
pravom istie: " ..., uspjeno gazdovanje u pelarstvu podrazumijeva
sposobnost primjene teorijskog znanja i praktinog iskustva u proizvod-
nim kapacitetima i uspostavljanju ravnotee izmeu uloenih sredstava,
proizvodnje i trokova rada." Cjelokupnu materiju obradio je i prikazao
vrlo skladno kroz odgovarajue dijelove i poglavlja razdvajajui bitno od
nebitnog i time jo vie doprinio kvalitetu i jednostavnosti primjene u
praksi prikazanih tematskih podruja.
Veliki broj fotografija u boji ilustruje i dopunjuje ono to je reeno u tek-
stu, objelodanjuje i razotkriva mnoge tajne ovog socijalnog i medonosnog
insekta.
Cjelokupna materija je sistematski prikazana u est dijelova i odgovarajui
broj poglavlja meusobno povezanih koja se logikim slijedom nastavlja-
ju i dopunjuju.
U prvom dijelu knjige pod naslovom "ivot pela" uvodi nas i podsjea na
ivot i razvoj pelinjeg drutva pri emu naglasak daje na porijeklo
medonosne pele, rase medonosne pele, sastav i organizaciju pelinjeg
drutva, pelinju hranu i anomalije u pelinjem drutvu.
U drugom dijelu knjige, kao najznaajnijem i najobuhvatnijem, pod
naslovom "Uzgoj pela" prikazane su konice i pelarski pribor, a potom
tehnologija pelarenja uz vrlo prihvatljiv i logian slijed svih bitnih fakto-
ra visokoproduktivnog pelarenja. Da bi tehnologiju pelarenja predstavio
to potpunije i uinio dostupnom i pelarima poetnicima poseban prikaz
dat je kroz viematini sistem pelarenja i metode rada koje su od interesa
za primjenu u odgovarajuim uslovima. Posebno je, u okviru toga, detaljno
opisao svoju opremu koju je konstruisao i na bazi nje utvrdio novu savre-
menu metodu pelarenja sa nastavljaama. To, ustvari, predstavlja
autorovu inovaciju za koju je na meunarodnim sajmovima inovacija i
patenata u enevi, Nirnbergu i Briselu dobio najvea priznanja i pohvale
kao i na sajmovima u Beogradu i Zagrebu. Takoe je vrlo pregledno
prikazao pelinju pau, kao bitan faktor visokoproduktivnog pelarstva, a
potom pripremanje pelinjih drutava za zimu i radove u vezi s tim.
Proizvodnju matica obradio je vrlo detaljno i precizno iznosei sve bitne
operacije i radnje kako bi zainteresovanim pelarima omoguio da se vrlo
brzo ukljue u proizvodnju na svojim pelinjacima stavljajui im
mogunost izbora odgovarajue metode koje su do sada poznate i pri-
mjenjene u praksi.
U treem dijelu knjige prikazana je proizvodnja pelinjih proizvoda koje
pele sakupljaju iz prirode (nektar-med, polenov prah i propolis), kao i one
koje lue iz svog tijela (vosak, matinu mlje i otrov).
U etvrtom dijelu knjige pod nazivom "Pele i ivotna sredina" posebno
je podcrtao znaaj ouvanja i unapreenja ekoloki iste i zdrave sredine
za opstanak i napredak savremenog ovjeka. Posebno je prikazan uticaj
pesticida na ivot pela i potrebu kontrolisane upotrebe u poljoprivredi.U
petom dijelu knjige pod naslovom "Bolesti pela" ukazano je na pojavu
bolesti kod pela po njihovoj srodnosti, odnosno vrsti pri emu su prikazani
znaci bolesti, uzroci bolesti, suzbijanje bolesti, kao i neprijatelji pela.
U posljednjem estom dijelu dati su prilozi sa receptima za pripremanje siru-
pa za pele, izradu pogaa za prihranu pela, pelinje proizvode u kulinar-
stvu, upotrebu pelinjih proizvoda u kozmetici i pia i napitci.
Na kraju knjige dat je pregled koritene literature.
Kao dugogodinji profesor i iskusan pedagog, autor je pisao knjigu vrlo
pristupanim stilom i razumljivim jezikom ime je omogueno potpuno
razumijevanje i koritenje prikazanih naina pelarenja i metoda rada, kao
i drugih za pelarsku praksu bitnih spoznaja, koje e itaoc kada to zaeli
bez problema moi da primjeni u praksi. Zbog toga e ova knjiga od strane
pelara biti prihvaena i kao izazov za dalje unapreenje tehnologije
pelarenja, a za itaoca koji eli da upozna ivot, rad i razvoj pelarstva
bie pogodna za proirivanje vlastitih znanja.
Posebna vrijednost ove knjige je i u tome to e nadomjestit prazninu u
pelarskoj literaturi koja je kod nas jo uvijek i te kako prisutna, a acima
i studentima poljoprivrednih i veterinarskih kola i fakulteta posluie kao
neophodan udbenik za savladavanje potrebnih znanja iz ove oblasti.
Na kraju elim da ovu knjigu preporuim kako pelarima, acima i stu-
dentima tako i irem krugu italaca, jer e u njoj nai mnoge savjete, uput-
stva i rjeenja, kao i zadovoljstvo u novim spoznajama koje ona prua.
Sarajevo, lO.aprila 1998.godine Prof.dr. Milenko Dosti
*
* *
Knjiga: "Pelarenje za 21. vijek-visokoproduktivno pelarstvo" autora
Prof. dr. Zdravka Avrama pripremljena je i obraena korektno, tako da se
njeni rezultati i domet mogu ocjenjivati u strunom i praktinom pogledu.
Sastavljena je iz est dijelova u kojima autor predstavlja pelarstvo kao Na kraju daje pregled koritene literature. Knjiga je pisana vrlo pristu-
struku i praksu izraenu kroz direktne i indirektne koristi u poljoprivred- panim stilom i razumljivim jezikom tako da je dostupna za upotrebu
noj djelatnosti, te znaaj u ouvanju i zatiti ovjekove okoline, to joj daje irem krugu italaca poev od onih koji ele da se vie upoznaju sa
i dodatnu dimenziju. nainom i uslovima pelarenja radi proirivanja svojih znanja, kao i
Autor je vrlo spretno izloio cjelokupnu materiju postupno uvodei itaoce pelarima koji tek poinju da se bave pelarstvom, bilo amaterski ili pro-
u znaaj i razvoj pelinjeg drutva od prastarih vremena do dananjih dana. fesionalno. Takoe, knjiga moe biti od koristi acima i studentima
Tako je na osnovu domae i inostrane literature cjelokupnu gradnju izloio poljoprivrednih, i veterinarskih kola i fakulteta. Smatram da je ova
u est dijelova i to: struna knjiga priprem-ljena i napisana korektno, te predlaem da se
ivot pele, uzgoj pele, pelinji proizvodi, pele i ivotna sredina, te podri njezino izdavanje, jer e nadomjestiti prazninu u literaturi iz ove
vlastito iskustvo u suzbijanju oboljenja i tetoina pela i legla i konano oblasti koja je kod nas danas naroito izraena. Poseban znaaj ove knjige
prilozi. je i u tome, to je u njoj detaljno prikazana savremena tehnologija
U prvom dijelu prikazan je ivot i razvoj pelinjeg drutva uz poseban pelarenja na bazi autorove inovacije, te predstavlja korak dalje u razvoju
naglasak na porijeklo medonosne pele, rase medonosne pele, pelinje tehnologije pelarenja, kako kod nas, tako i u svijetu. Zbog nedostatka lit-
drutvo i njegovu organizaciju, hranu i anomalije. erature iz ove oblasti, smatram da e izdanje ove strune knjige dati pose-
U drugom dijelu prikazanje uzgoj pela kao dijela poljoprivredne djelat- ban poticaj brem obnavljanju mnogih pelinjaka, koji su tokom rata
nosti pri emu je postupno prikazana materija koja obuhvata konice i stradali, kao i pomo da se zainteresovani mladi pelari bre i lake
pelarski pribor a nakon toga tehnologiju pelarenja u okviru koje je ukljue u mnoge tajne visokoproduktivnog pelarenja, te da se i ostali
posebno podcrtano vie raznih metoda visokoproduktivnog pelarenja, zainteresovani ukljue u bavljenje pelarstvom.
koje predstavljaju mogue naine ostvarivanja visokih prinosa.
Takoer, poseban znaaj dat je produktivnosti pelinjih zajednica, peli- Sarajevo, 15.aprila 1998.godine Prof. dr. Muhidin Hadimuratovi
njoj pai kao bitnom faktoru visokoproduktivnog pelarstva, selidbi pela Veterinarski fakultet u Sarajevu
i pripremanju pelinjih drutava za zimu. Proizvodnji matica i njenom
doprinosu u visokoproduktivnom pelarstvu posvetio je znaajan prostor
naglaavajui daje to jedan od osnovnih uslova ostvarivanja visokih pri-
nosa, odnosno rentabilnosti i produktivnosti pelarenja.
U treem dijelu obraena je proizvodnja pelinjih proizvoda i iskazane
prednosti njihovog koritenja kao hrane i pomonog ljekovitog sredstva u
domainstvu.
etvrti dio odnosi se na pele i ivotnu sredinu u kojem autor ukazuje na
znaaj ouvanja i zatite prirodne sredine i njen uticaj na zdravlje.
U petom dijelu, a na osnovu pristupane literature i vlastitog iskustva, vrlo
pregledno su obraene bolesti pela i legla, te neprijatelji i tetoine pela.
Pri tome autor s pravom ukazuje na potrebu organizovane zatite pela od
bolesti i pelare upuuje na obaveznu saradnju pelarskih organizacija i
veterinarskih institucija.
U estom dijelu posebno je dat prikaz raznih recepata za pripremanje siru-
pa za prehranu pela, izradu pogaa,te za upotrebu pelinjih proizvoda u
kulinarstvu i kozmetici, kao i raznih napitaka i pia.
10
PREDGOVOR
Knjiga "Pelaranje za 21. vijek-visokoproduktivno pelarstvo" sadri naj-
novija saznanja iz teorije i prakse. Namijenjena je irokom krugu italaca
od poetnika preko iskusnih pelara, aka, studenata do svih onih koji ele
da steknu nova ili proire svoja znanja iz oblasti pelarstva.
U naoj zemlji pelarstvo ima vrlo povoljne uslove (klimu i pelinju pau)
za uspjeniji razvoj pa je ova knjiga dobro dola svima koji imaju interes
iz bilo kog osnova za bavljenje ili unapreenje razvoja pelarstva i
pelarske proizvodnje.
Danas, u vrijeme ekonomskih tekoa i nestabilnosti praenih visokim pro-
centom nezaposlenosti pelarstvo prua mogunost ublaavanja ispoljenih
problema i omoguuje irem krugu bavljenje ovom djelatnosti radi
poveanja ili obezbjeenja dijela prihoda koji e svakom domainstvu
dobro doi kao dopuna porodinog budeta. Vrijeme u kome ivimo
nalae nam da se nijedan pelar i nijedan pelinjak nebi mogli zadovolji-
ti da se pelarstvom bave samo iz "ljubavi" ili "hobija" i pelarskom
proizvodnjom koja ne moe pored trokova pelarenja da ostvari i dio pri-
hoda za poveanje kunog, odnosno porodinog budeta. Mnogi pelari su
u sadanje vrijeme "ivotno" zainteresovani za proirenje pelinjaka i
poveanje pelarske proizvodnje, kako po obimu tako i po asortimanu
proizvoda uz to manje rada i utroka sredstava. Zbog toga e im ova knji-
ga biti od izuzetne koristi pruajui im mogunost da svoja znanja proire
i obogate novim dostignuima iz pelarske teorije i prakse.
Takoe, pored mnotvo informacija uputa i rezultata nauno istraivakog
11
rada mnogima e biti osnovni putokaz u pravcu ekonominijeg i rentabil-
nijeg bavljenja visokoproduktivnim pelarstvom. Iskusnim pelarima i
profesionalcima posluie kao dobar savjetnik za mnoge radove na peli-
njaku koje ele dalje usavriti ili pokuavaju da se preorijentiu na neki od
novih, viih nivoa pelarenja, na kome baziraju svoju egzistenciju.
Iako raspolaemo sa malim brojem pelinjaka, a pogotovu sa neznatnim
brojem onih koji imaju vie od stotinu drutava proizvodnja pelinjih
proizvoda bi trebala biti znatno vea. Razlog niske produktivnosti lei
dobrim dijelom u subjektivnom faktoru usljed koga nastaju veliki zimski
gubici u pojedinim godinama, odnosno starim maticama, slabim drutvi-
ma, malim rezervama hrane, loe izgraenom sau, nepripremljenim
drutvima za nastupajuu pau, rojenju pela pred pau, neblagovremenom
ili neadekvatnom suzbijanju pelinjih bolesti koje pelarstvu nanose
ogromne tete i si.. Iz pomenutih i drugih razloga naroito u dananje vri-
jeme kad su uslovi za gajenje pela sve tei zbog veeg zagaenja ivotne
sredine, pelaru se namee kao imperativ da raspolae to potpunijim
znanjem i da ga stalno proiruje i unapreuje.
Oekujem da e uenici i studenti poljoprivrednih, umarskih i veteri-
narskih kola i fakulteta imati u ovoj knjizi mnogo toga to je predvieno
nastavnim programima i da e im posluiti na najbolji nain. Smatram da
e mnogim stanovnicima, ljubiteljima prirode, a i gradskom stanovnitvu
pomoi da oforme svoje pelinjake koji e ih uvesti u mnoge tajne ivota
i rada ovog za ovjeka najkorisnijeg medonosnog insekta. Pri spremanju
ovog izdanja koristio sam svu meni dostupnu domau i stranu literaturu,
brojne naune lanke iz raznih asopisa, kao i rezultate vlastitih istraivan-
ja i eksperimenata koje sam provodio i provjeravao u praksi na svojoj
pelarskoj farmi od oko par stotina pelinjih drutava. Cilj mojih
istraivanja bio je usmjeren u domenu iznalaenja najpogodnije tehnologi-
je pelare-nja za ostvarivanje to veih prinosa uz pojednostavljenje i
olakanje fizi-kog rada na pelinjaku i pomjeranje granice bavljenja
pelarstvom za stari-je pelare. Knjiga je ilustrovana odgovarajuim bro-
jem fotografija u boji da bi potpunije iskazao i ilustrovao izloenu materi-
ju.
Nastojalo se da knjiga bude u to saetijem i pristupanijem obimu zbog
ega je i pisana razumljivim i za pelare pristupanim stilom i jezikom.
Sarajevo, maja 1998. godine Autor
prof. dr Zdravko Avram
13
Osnovne postavke 15

OSNOVNE POSTAVKE

U dosadanjem periodu uinjeni su mnogi napori da se to potpunije

upozna ivot i rad pela i njihovih zajednica. Upoznavanjem ponaanja
pela, a potom i uzroka tog ponaanja dobrim dijelom omogueno je u-
smjeravanje njihove aktivnosti u eljenom pravcu, sa ciljem ostvarivanja
maksimalne produktivnosti. To ne znai da se u punoj mjeri mogu usmjeri-
ti sve njene aktivnosti, ali je izuzetno znaajno da moemo podravati
instinkte koji doprinose poveanju produktivnosti, kao i suzbijati one koji
spreavaju pozitivna kretanja (nagon za rojenje). Dakle, jednostavnije
reeno, stvorena je mogunost za adekvatnije prilagoavanje tehnolokih
postupaka ponaanju pela, odnosno biolokim instinktima pele, feno-
lokim i klimatskim uslovima s ciljem to uspjenijeg gazdovanja i prila-
goavanja potrebama ovjeka.
Iz tih i drugih razloga pelarstvo, kao specifina poljoprivredna proizvod-
na djelatnost postalo je privlano za bavljenje, bilo iz hobija, amaterski ili
profesionalno, osoba razliitih profesija, uzrasta i pola.

U sadanje vrijeme s obzirom na dostignuti stepen razvoja nauke i prakse

pelarstvo prua mogunost za uspjeno gazdovanje i obezbijeenje egzis-
tencije pelara i njihovih porodica, mada jo nije dostiglo stepen drugih
grana djelatnosti u oblasti poljoprivrede. Ustvari, uspjeno gazdovanje u
pelarstvu podrazumijeva sposobnost primjene teorijskog znanja i prak-
tinog iskustva u proizvodnim kapacitetima i uspostavljanju ravnotee
izmeu uloenih sredstava, proizvodnje i trokova rada.
Cilj upravljanja pelinjim drutvom je da se ostvari maksimalna produk-
tivnost, to je jedino mogue usaglaavanjem razvoja drutva sa raspo-
16 Pelarenje za 21. vijek Osnovne postavke 17

loivim prirodnim izvorima, odnosno postizanjem veeg broja izletnica
kada nastupi glavna paa. Poznato je da se sva drutva ne razvijaju istovre-
meno i jednako i da njihov razvoj zavisi-od vie faktora koji su meusob-
no uslovljeni i povezani, zbog ega je neophodno prepoznavanje najpro-
duktivnijih i odabiranje samo najboljih.
Principi visokoproduktivnog pelarenja u razliitim regionima, odnosno
lokalitetima se razlikuju samo u vremenu razvoja pelinjeg drutva u
saglasnosti sa nektarnom i polenovom paom i vrstom raspoloivog medo-
nosnog bilja i drvea. Pelinje drutvo je uvijek produktivno kada je paa
pristupana i vrlo je prilagodljivo klimatskim uslovima. U mnogim kraje-
vima postoje takve prirodne vegetacije koje mogu obezbijediti obilne
koliine polenovog praha i nektara pa ak i vie od kultivisanih zasada.
U naim uslovima pele se gaje uglavnom zbog meda i voska, mada je nji-
hov doprinos u opraivanju biljaka, odnosno veem prinosu plodova i sje-
mena, kao i njihovog kvaliteta mnogo vei. No, u naim krajevima
potranja pelinjih drutava za opraivanjem nije razvijena pa i rezultati iz
tog osnova se ne mogu vrednovati. Nasuprot tome, u Australiji, Americi i
nekim drugim zemljama potranja za pelinjim drutvima za opraivanje
voa i kultura namijenjenih proizvodnji sjemena je velika i iz godine u
godinu se poveava. To e, normalno, dovesti i do boljeg gazdovanja
pelinjim drutvima, a time i do veeg koritenja pae i procenta oprai-
vanja.
treba iskljuivati iz procesa proizvodnje, a dobrom selekcijom obezbijedi-
ti kvalitetna drutva.
Razvijanje legla je osnova stvaranja jakih drutava i odravanja brojnosti
tokom pae. Da bi se to ostvarilo postoje odreeni uslovi kao to su: kapa-
citet matice u polaganju jaja, rezerve meda i polenovog praha, snaga dru-
tva da odri potrebnu temperaturu i hrani leglo, zdravstveno stanje i odgo-
varajui prostor za razvoj legla. Istovremeno je neophodno imati u nuk-
leusima dovoljan broj mladih matica koje e posluiti za pravovremenu
zamjenu starih matica. Pravovremeno snabdijevanje drutva odgovara-
juom hranom je takoe neophodan uslov za maksimalan razvoj do nastu-
pajue pae. U svemu ovome pelar je glavni organizator i nosilac visoko-
produktivnog pelarenja na pelinjaku, jer nije isto imati konicu i imati
pelinje drutvo u punoj snazi. Ukoliko se ne obrati posebna panja
pravovremenom razvoju drutva uzalud e biti i obilje polenovog praha i
nektara.

Osnovni uslovi za visokoproduktivno pelarstvo su velike rezerve polen-

ovog praha i meda preko cijele godine, dovoljno prostora za razvoj legla i
smjetaj nektara i polenovog praha, produktivna mlada matica kao i odgo-
varajui broj pela ovisno o godinjem dobu.
Visokoproduktivno pelarstvo u sutini se zasniva na maksimalnom razvo-
ju drutva za pelinju pau i njegovom odranju tokom sezone. Ovo iz
razloga to maksimalno razvijena drutva obezbijeuju ne samo najvie
meda po drutvu nego i najvie meda po peli. Jaka drutva su daleko bolja
za primjenu bolje organizacije i uspjenije pelarenje od slabijih. Iz tih
razloga za pelara je od posebne vanosti podii prinos u svakoj konici na
to vei nivo i time poveati prosjenu produktivnost po konici na cijelom
pelinjaku, a time i ekonomsku efikasnost. Slaba drutva su smetnja za
maksimalnu produktivnost, a trokovi njihovog odravanja su vei od
trokova za razvijeno drutvo, zbog ega ih putem adekvatne selekcije
18 Pelarenje za 21. vijek
I IVOT PELA
Znanje nije znanje znati
Ve je znanje, znanje dati
Narodna mudrost
1. IVOT I RAZVOJ PELINJEG DRUTVA
1.1. Porijeklo medonosne pele
Prolazili su milioni godina u kojima su se iva bia razvijala ili propadala
zavisno od toga kako su bila sposobna da se prilagode datim uslovima
ivota. Uporedo s tim mijenjao se i njihov nain ivota tako da se mnoga
u svom dananjem postojanju znatno razlikuju od svojih predaka. Sluei
se raznim istraivanjima i praenjima nauka je uspjela da ue u mnoge
tajne postanka i razvoja ivih bia i da ih prema njihovoj srodnosti svrsta
u odgovarajue kolo, klasu, red, podred, nadfamiliju, familiju, rod, vrstu i
si. Tako i pele imaju svoje dalje i blie srodnike. Porodica pela svoje
srodnike ima sa osama mada se umnogome razlikuju od njih kao i u mno-
goj mjeri od svojih predaka usljed razliitog naina ivota. Smatra se da su
prvobitne ose bile paraziti i isti mesoderi to se kod nekih vrsta zadralo
do danas.
S obzirom da takve hrane nije bilo mnogo i da se do nje tee dolazilo nego
do biljne, neke njihove vrste su prele na biljnu hranu jer je nje u prirodi
normalno i bilo vie. Time su biljke i pele poele svoju simbiozu. Pele
su inile uslugu biljkama time to su prenosile polen i na taj nain ih
opraivale, a zauzvrat su dobijale polenov prah i nektar.
ivot pela 19
Srodnici pela-osa
Promijenivi uslove ivota i naina ishrane kod pela se mijenjaju i
usavravaju pojedini dijelovi tijela, a naroito oni koji su sluili za pri-
bavljanje nove hrane, nektara i peluda. Od tada pa sve do danas pela
postaje vezana i neodvojiva od nektara i polena i sve se vie njeno tijelo
prilagodavalo sakupljanju ove nove hrane tako da su se vremenom kod nje
razvili: dlaice po tijelu i koarice na nogama, due rilce, medni mjehur i
votane lijezde, to je u njenom dananjem postojanju neodvojivo od
njenog naina i uslova ivota. Meutim, daljnji razvoj pele nije uporedo
iao kod svih vrsta tako da i danas imamo onih koje ive usamljene (soli-
tarne), jer su ostale na niem stepenu razvoja. Dananja medonosna pela
ivi kao drutvena ivotinja u velikim zajednicama sa vrlo sloenim
odnosima izmeu njenih pojedinih lanova, dok je u ranijem periodu
ivjela usamljenim ivotom, pri emu je svaka enka skupljala hranu za
sebe i svoje leglo. Daljim razvojem dolazi do pojave ranog i brojnijeg
20 Pelarenje za 21. vijek ivot pela 21

poroda u pelinjem gnijezdu to predstavlja najvaniju promijenu u cijeloj Prve dvije ne mogu se uzgajati u konicama, jer ive slobodno u prirodi.
razvojnoj istoriji pelinje zajednice. Time taj majuni krilati insekt, voen Najee na grani nekog drveta na kojoj obino izgrade samo jedan sat.
golim instinktom predstavlja jedno od najveih uda prirode. Indijska pela je manja od medonosne i dosta joj lii, no i pored toga ne
Da bi zajednica mogla opstati ili postojati tome je najveim dijelom mogu se ukrtati meusobno. Za razliku od prve dvije vrste indijska pela
doprinijela pojava radilice, koja se takoe tokom vremena mijenjala i pri- izgrauje vie satova i moe se gajiti u konicama, ali su prinosi meda vrlo
lagoavala. U pelinjem drutvu okupljeni oko matice svaki lan ima svoj mali. Medonosna pela je najznaniji insekt za ovjeka, zbog ega se gaji
zadatak i mjesto u drutvenoj organizaciji. u itavom svijetu, bez obzira na njeno porijeklo. Naroito je prisutna u
Americi, Australiji, Istonoj Aziji, mada se zbog njihove vrijednosti gaji i
na svim dragim podrujima.
O porijeklu nae medonosne pele postoje razne hipoteze, jer su tragovi
praistorijskog ivota pela vrlo oskudni. U nekim podrujima bila je U Evropi postoje razliite rase medonosnih pela koje se meusobno raz-
udomaena i rairena samo jedna vrsta i to Apis mellifica dok su u drugim likuju po boji, grai tijela i ponaanju. Zbog nastojanja da se dobiju pele
podrujima bile udomaene ostale tri vrste roda: Apis indica, Apis dorsta- sa to boljim osobinama vrena su razna ukrtanja pela tako da su nastale
ta i Apis florea, a u nekim podrujima uopte nije bilo roda Apis. Podru- razne ukrtanice i varijeteti. Za nas su vane samo evropske rase, a one su
jem pele Apis mellifica smatra se Evropa, Afrika i Azija bez junog i istovremeno prihvaene i u cijelom svijetu.
istonog dijela i Sibira. Meutim, i to se podruje odlikuje razliitim va-
rijetetima ili rasama. 1. Kranjska pela, Apis mellifica carnica
Do sada su samo u Njemakoj, Francuskoj i ehoslovakoj naene oka- 2. Italijanska pela, Apis mellifica ligustica
menjene pele najstarijih oblika, tako da se to povezuje sa injenicom da 3. Kavkaska pela, Apis mellifica caucasica
je u Srednjoj Evropi nekad vladala tropska klima, pa su tu bili i najpogod- 4. Tamna evropska pela
niji uslovi prilagoavanja i razvoja. Prema najnovijim istraivanjima cen-
tar stvaranja pelinjih rasa vezuje se za oblast Sredozemlja. Kranjska pela (Apis mellifica var. carnica Pollm)
To je naa autohtona rasa. Domovina su joj biva Jugoslavija i jugoistone
1.2. Rase medonosne pele Alpe ali je prisutna na cijelom Bal-
kanu i podunavlju. Takoe je vrlo
U ranija vremena pele su bile proizvod svoje okoline i uslova u kojima su
cijenjena i u cijelom svijetu. Ime je
ivjele. Pela kao bioloko bie ne moe se ni zamisliti bez svojih darova
dobila po Kranju u Sloveniji. Po
prirode, bez polja, uma i voda. U tim uslovima je postala i opstala, sve svom izgledu pripada grupi tamnih
dok ovjek nije poeo uticati na njenu sudbinu i geografsku rasprostranje- pela, izduenog je tijela sa sivkas-
nost. Savremenim uzgojem i sve veim upoznavanjem njenih biolokih tim prstenovima prekrivenim bjeli-
osobina ovjek nastoji sluei se selektivnim metodama unaprijediti dalj- astim dlaicama.
nji razvoj pelinjih rasa. Kao rezultat djejstva prirodnih i vjetakih utica- Kranjska pela se odlikuje karakte-
ja danas imamo vie raznih rasa pele medarice. Tako se u svijetu rase ristikama koje joj omoguuju jed-
pele medarice dijele na evropske, orijentalne i afrike rase, tako da naku prilagodljivost svim naim kra-
imamo etiri vrste i to: jevima i klimatskim uslovima. Iz-
drljiva je na hladnou i otporna
1. Patuljasta pela (Apis florea)
prema bolestima. Ima buran proljet-
2. Dinovska pela (Apis dorsata)
ni razvoj i izraen instinkt za sakup-
3. Indijska pela (Apis cerana)
ljanje hrane. Meutim, jak rojevi Kranjska pela na cvijetu
4. Medonosna pela (Apis mellifica L.)
21 Pelarenje za 21. vijek ivot pela 23

nagon i rani prestanak legla u jesen su njeni osnovni nedostaci. Na sau je Tamna evropska pela (Apis mellifica var. mellifica L.)
mirna i jedva da lijepi propolis. U naoj literaturi susreemo se sa vie Domovina joj je Evropa, mada se najvie
sojeva kao to su: banatska pela, karpatska pela, sjeniko-peterska, uzgaja u Njemakoj. Krupna je sa zatupas-
homoljska, arplaninska i dr. No, prema naunim ispitivanjima sve su to tim zatkom, i kratkim jezikom i tamnosivom
samo razni oblici kranjske pele. Kod nas neki pelari banatsku pelu bojom, gotovo crnom. Vrlo dobro podnosi du-
poistovjeuju sa talijanskom, jer je njoj slina zbog dva do tri prstena ute ge i hladne zime tako da se odrala i u Sjever-
boje na trbuhu kod pela radilica. noj i Junoj Americi i Sibiru. Razvija zajed-
nice srednje snage, ostaje dugo na vrhuncu
Italijanska pela (Apis mellifica var. ligustica Spin) razvoja i zimuje u jakim zajednicama.
To je pela ute boje dugotra- Umjereno se roji, na sau je nemirna i dosta
jnih paa i blagih zima. Domo- bode. Umjereno lijepi propolis, otporna je
vina joj je Apeninsko polu- na bolesti. Prinosi meda su slabiji nego kod
ostrvo. Odlikuje se visokom prethodne dvije rase.
plodnosti matice, snanim raz-
vojem tokom cijelog ljeta i S obzirom da je sa stanovita modernog
jeseni, blagom udi i slabo pelarstva naa rasa pela dobila najvie Tamna evropska pela
izraenim nagonom za rojenje. ocjene kako kod nas tako i u svijetu na nama
Leglo odrava duboko u kasnu je da te prirodne osobine pele dalje razvijamo selekcijom u uzgoju ili bar
jesen i zimuje u jakim zajedni- da ih sauvamo. No, za to je potrebno znanje, a to znanje nije u glavama
cama pri emu troi mnogo pelara nego u knjigama, odnosno strunoj literaturi. Na naunicima je da
hrane preko zime. Zbog velikog prate kretanja i vre istraivanja kako bi rezultate verifikovane naunim
zalijetanja u tue konice kod metodama uinili dostupnim pelarima praktiarima na najpogodniji
nekih pelara nije omiljena. nain.
Propolis ne lijepi odvie. Mada
joj je instinkt za sakupljanje 1.3. Pelinje drutvo
nektara slabije razvijen dobro Pelinja zajednica ili pelinje drutvo predstavlja najsavreniji oblik orga-
koristi i slabu pau. Kao ju- nizovanja zajednikog ivota i naina sporazumijevanja. Dakle, pela je
njaka pela tee podnosi duge Italijanska pela na cvijetu
drutvena ivotinja isto kao i njene blie srodnice. Njen opstanak je ustvari
i hladne zime, ali je vrlo prilagoena za duge pae. uslovljen nainom ivota u velikim zajednicama-drutvima. To je u suti-
ni biolokim instinktima ureeno drutvo, u kome je izvrena podjela rada
Kavkaska pela (Apis mellifica var. caucasica Gorb.) prema sposobnosti i starosti. Od pela se moemo uiti redu i radu. ivot
Njeno porijeklo je iz Grazinskog gorja sa Kavkaza. Po svom spoljanjem pele je vrlo dinamian jer su uslovi u kojima ivi podloni stalnim pro-
izgledu vrlo je slina kranjskoj peli. Postoje dvije varijante i to uta i siva. mijenama. Isto tako, ivotne pojave u svakom drutvu odigravaju se na
U Evropi je mnogo poznatija siva. Glavne karakteristike su joj spor pro- razliit nain. Tako i svaki lan pelinje zajednice ima odreene dunosti,
ljetni razvoj, dui jezik nego kod drugih pela na svijetu, dobra odbrana od a od njihovog izvrenja zavisi opstanak cjelokupne zajednice. Zato se
tuica, marljivost na svim moguim paama, slabi nagon za rojenje i brzo moe rei da pele ive po principu svi za jednoga, jedan za sve.
pronalaenje novih izvora pae. Mnogo skuplja i upotrebljava propolis i Pelinje drutvo se sastoji od matice, trutova i pela radilica. Prisustvo tru-
sklona je grabeu. tova u pelinjoj zajednici ima sezonski karakter. U jednom optimalno
 Pelarenje za 21. vijek
razvijenom drutvu ima jedna matica, do par hiljada trutova i esdeset
hiljada pela radilica. No, i pored toga, pelinje drutvo ivi kao jedan
organizam.
Prema podacima objavljenim u posljednjim godinama u pelarskim aso-
pisima za normalan razvoj pelinjeg drutva potrebno je kunih pela u
slabijem 15.000 a ujakom drutvu oko 20.000. Sve radilice preko ovog
broja predstavljaju sakupljaku snagu drutva. Sakupljaku snagu drutva
predstavljaju sve pele radilice koje sakupljaju i skladite nektar. Odnos
izmeu pela sakupljaica i spremaica je ovisan o godinjem dobu, razvi-
jenosti drutva i izdanosti pae.
1.3.1. Matica
Matica je spolno razvijena enka. U nekim zemljama Zapadne Evrope i u
Americi je nazivaju kraljica pela, to je irok i neprecizan pojam. Stari
Sloveni su je nazivali majkom, to se jo uvijek u nekim krajevima i kod
nas moe uti. Meutim, neki je nazivaju rodonaelnicom. Za nas je ipak
najadekvatniji naziv matica, jer njena uloga se u krajnjem i svodi na noe-
nje jaja, iz kojih se izvode svi lanovi drutva. ivi 3-4 pa i vie godina.
Matica sa radilicama
ivot pela 25
U bivem SSSR-u je zabiljeen sluaj njenog ivota 9 godina. No, to je
manje vano za visokoproduktivno pelarenje. Osnovno je da matica zado-
voljava bioloke uslove u konici, odnosno da omogui razvoj drutva u
to brojnijem sastavu primjereno godinjem dobu. Matica se lako raspo-
znaje u drutvu, jer je znatno vea od radilica i dua a tanja od truta. Ima
aoku i uglavnom je koristi u borbi sa drugom maticom svojom suparni-
com. Mogue je da se nekad dogodi prilikom hvatanja da ubode pelara u
prst, ali njena aoka nije kao kod radilica i nee ostati u koi, pa zbog toga
nee ni stradati.
Matica se obino nalazi na ramu gdje je mlado leglo ili prazne oiene
elije spremne za polaganje jaja. Okruena je pratnjom mladih pela radili-
ca. Mlade pratilje dotiu sparenu maticu svojim antenama, hrane je i liu.
Matica lui odreene supstance koje se u nauci nazivaju feromoni. Ovifero-
moni predstavljaju u stvari dvije masne kiseline koje matica lui u vilinim
lijezdama. Uloga ovih materija je u tome da privlae pele na kratka ra-
stojanja i da sprijee izgradnju matinjaka i razvoj jajnika kod pela radili-
ca. Takoe, prema novijim naunim istraivanjima otkriveno je jo neko-
!iko materija koje matica lui na pojedinim dijelovima tijela to ima uticaj
na socijalni ivot pela.
Ako pelinje drutvo due vrijeme ostane bez matice ili sa potpuno defekt-
nom maticom pele radilice e poeti da polau jaja. To su neoploena jaja
i iz skoro svih e se izlei samo trutovi. Oni su manji od trutova koji se
izlegu iz neoploenih jaja koje polae matica, jer su se razvili u radilikim
elijama. Pele koje polau jaja nazivamo lane matice.
Za visokoproduktivno pelarstvo od presudnog je znaaja porijeklo i
kvalitet matice, i ujedno opredjeljujui faktor uspjeha ili neuspjeha
cjelokupnog pelinjeg drutva. Istovremeno, u njoj su sadrani svi ele-
menti buduih lanova njene zajednice. U jajnicima matice se obrazuju i
stvaraju jaja koja se slivaju jedno za drugim u odgovarajue jajovode, a u
spermoteci od vremena sparivanja nalazi se velika koliina mukih polnih
elija (spermatozoidi). Matica kad polae jaja istovremeno i istim tempom
isputa iz sjemene kesice nekoliko spermatozoida u vaginu gdje se jedan
od njih spoji sa jajetom. Meutim, matica nosi i neoploena jaja iz kojih
se legu trutovi. Poetak polaganja jaja nije isti u svim podrujima kao ni
prestanak. U klimatski povoljnijim uslovima matica poinje sa polaganjem
u januaru dok u hladnijim podrujima neto kasnije. Iz tih razloga je i
 Pelarenje za 21. vijek
intenzitet polaganja jaja razliit. Meutim, prestanak polaganja jaja je rani-
ji u hladnijim podrujima. To se obino deava krajem septembra ili
poetkom oktobra. U toku 24 asa matica u sezoni polae do 2.000 jaja, a
to moe da nadmai i njenu sopstvenu teinu. U vrijeme najintenzivnijih
paa s proljea matica polae najvei broj jaja, a kasnije kad paa umanji
dolazi do smanjenja i ovisi od uslova pae. U jednom pelinjem drutvu u
normalnim uslovima moe biti samo jedna matica. Meutim, kod tihe
zamjene moe u poetku da budu i dvije dok se ne susretnu, jer tada na-
stane borba i jedna od njih bude ubijena (slabija).
1.3.2. Pele radilice
U prethodnim izlaganjima naglasili smo da su pele radilice najbrojniji
lanovi pelinjeg drutva, mada po veliini najmanji. Tako se i snaga
drutva iskazuje na osnovu njihovog broja. Prema tome, moe se rei daje
matica osnovni faktor razvoja drutva a radilice glavni faktor produktiv-
nog pelarenja. Broj pela radilica i duina njihovog ivota stoje u obrnu-
to proporcionalnom odnosu, u normalnim uslovima i u isto vrijeme, jer to
je vei broj pela radilica u konici to je njihov ivot krai, i obratno, to
je manji broj to je duina ivota vea. Dakle, u sezoni ih je najvie i ive
4 do 5 sedmica, a zimi najmanje i ive 4 do 6 mjeseci.
Pele radilice su polno nedovoljno razvijene enke mada se razvijaju iz
oploenih jaja kao i matica. Njihovi jajnici su mali i ne proizvode jaja, izuzev
u posebnim sluajevima, odnosno kad je zajednica due vrijeme bez matice.
Zahvaljujui posebnim biolokim odlikama, instinktivnim i pretprogrami-
ranim u nasljednoj osnovi i grai, pele radilice nam sakupljaju tri vrste
najdragocjenijih proizvoda i to: med, polenov prah i propolis i istovremeno
proizvode jo tri vrste jednako dragocjenih proizvoda i to: mlje, vosak i
pelinji otrov. Ovo je omogueno time to posjeduju sve vrste lijezda kao
to su mlijene, votane, mirisne i si., kao i organe pomou kojih obavlja-
ju mnoge poslove u konici i u polju i to: polenske korpice, jezik za sisanje
nektara, aoku za odbranu itd.
1.3.3. Trutovi
Od svih lanova pelinje zajednice najmanje simpatija od strane pelara u
dosadanjem periodu pokazano je prema trutu. Naroito u vrijeme kada se
o njegovoj ulozi u pelinjem drutvu nije mnogo znalo, odnosno kada se
smatralo daje njegova funkcija svedena samo na oplodnju matice da bi se
ivot pela 27
produila vrsta. Zbog toga su pelari vrili ograniavanja broja trutova u
konici. Uslovi ivota trutova su preputeni uticaju sredine, jer on nema
aoke da se brani, nema korpica na nogama za skupljanje polena, nema
lijezda za luenje voska, niti za luenje mljea. Pri tome, njegov jezik je
kratak i upotrebljava ga samo za uzimanje hrane od radilica ili iz elije
saa sa medom. Kad prestane paa pele ga nagonski istjeruju iz konica
kao suvinog lana.
U posljednje vrijeme saznanja o
ulozi truta u pelinjem drutvu su
proirena i izmijenjenna, tako to
je utvreno da trut pored uloge da
spari maticu ima i bioloku vri-
jednost u konici, u vrijeme ljet-
njeg perioda, zbog ega se peli-
nja drutva nagonski staraju da ih
proizvedu u to veem broju.
Ustvari prisustvo trutova u koni-
ci utie na rad itavog pelinjeg
Trutovi sa radilicama
drutva odravajui ga u najbo-
ljem biolokom ritmu. U proljee kad normalno drutvo dostigne odreen
stepen razvoja pelinja drutva forsiraju razvoj trutova, hrane ih i njeguju.
To je obino period od mjeseca aprila pa sve dok ima dovoljno priliva nek-
tara, odnosno kad drutvo poinje naglo da se razvija.
Kako ivot tako i broj trutova u konici zavisi od niza okolnosti kao to su:
intenzitet i trajnost pelinje pae, starost matice i koliine trutovskih elija.
Pelinje drutvo u posebnim uslovima izvodi i hrani trutove i van sezone
ili zadrava postojee u toku zime, a to je period kad nije zadovoljno mati-
com. To se takoe deava i u sluaju kada se u drutvu nalazi neoploena
matica i u bezmatcima. Spolna zrelost trutova nastaje poslije navrenih 10-
12 dana ivota kada vre i prve izlete iz konica. Trutovi se okupljaju na
pogodnim mjestima i dolijeu iz raznih krajeva i udaljenosti ak i do 10 pa
i 15 km u pojedinim sluajevima. Orijentacioni izleti trutova traju vrlo
kratko, 6 do 15 minuta, a u vrijeme sparivanja 30 do 60 minuta.
1.4. Organizacija pelinjeg drutva
Poznato je da pelinje drutvo ivi u zatvorenom prostoru bilo da je u
prirodi (razne upljine, duplje stabla, izdubljeni panjevi) ili u umjetno
28 Pelarenje za 21. vijek ivot pela 29

napravljenim konicama (od slame, iblja ili dasaka). Sa stanovita visoko- hidrata te uzimajui ih kod mlade pele se razvijaju mlijene lijezde. U
produktivnog pelarstva jedino su interesantne savremene konice koje prva dva dana starosti ona je sposobna da isti elije i grije leglo. Od treeg
omoguuju uvid u stanje i rad pelinjeg drutva kad god to pelar osjeti za do estog dana hrani starije larve. U vremenu od est do dvanaest dana
potrebno, kao i da lako moe izvriti potrebne intervencije. Pored toga, u starosti mlada pela hrani mlae larve, a nakon 12 do 18 dana starosti
pogledu ponaanja medonosnih pela prisutne su konstantne razlike kako obavlja kune poslove, lui vosak i gradi sae, prima, prerauje i smjeta
izmeu pojedinih drutava, tako isto i u pojedinanom drutvu u razliitim nektar u elije saa. Sa navrenih 18 dana do 21 obavljaju strau i izlijeu
periodima. Te razlike mogu biti manje ili vee i izraavaju se kroz vari- napolje iz konice da bi upoznale okolinu i orijentisale se u prirodi. Tada
ranje u osobinama ponaanja, odnosno sakupljanja nektara, polena, zavravaju prvu fazu rada i umjesto spremaica postaju sakupljaice, izljeu
propolisa, izgradnju saa, othranjivanje legla, ienje gnijezda, otpornosti u polje i sakupljaju nektar. No, za taj dio poslova ostaje im naalost samo
prema bolestima, odbranu konice i naklonost ubadanju, rojenje kao i 12 do 15 dana. Ovo je okvirna podjela rada, meutim deava se da mlada
prenoenje informacija o izvorima pae u blioj i daljoj okolini. Ovi elementi pela poinje da dri strau i sa starosti 5 dana odnosno da u pojedinim
su takoe osnov i za ocjenu kvaliteta matice, odnosno njenu selekciju. situacijama izlijee iz konice mnogo ranije da bi sakupljala nektar.
Normalno, ovo se odnosi samo na aktivni period sezone, dok je u zimskom
Za visokoproduktivno pelarstvo prihvatljive su one osobine koje dopri- periodu sasvim drugaija situacija.
nose ostvarivanju veih ukupnih rezultata uz to manje uloenog rada ivotni vijek (Dani)
pelara. Pozitivni efekti e se ostvariti samo u sluajevima ako je pelinja
zajednica normalno organizovana, a to podrazumijeva da ima kvalitetnu
maticu, odgovarajuu brojnost radilica i povoljne faktore spoljne sredine.
Normalno da pored ovih ima i drugih inilaca koji utiu na krajnji rezul-
tat, odnosno prinos meda i drugih proizvoda.
U osnovi visokoproduktivnog pelarenja, pored brojnosti, lei ponaan-
je pela radilica, koje se izraava instinktom podjele rada u konici.
Najvanija osobina u ponaanju medonosnih pela je da sakupljaju hranu
i da je smjetaju u konicu, jer ona slui kao sigurna rezerva u bes-
panom periodu pa bilo to u ljetnom ili zimskom. Meutim, ova osobina
se ne stvara sama od sebe nego se nasljeuje, pa je nelogino i oekivati
da sva drutva budu jednako efikasna u sakupljanju hrane (nektara i po-
lena). Pored ovih u konici postoji i niz drugih poslova, zbog ega odgo-
varajui broj pela mora ostati u konici da to obavi. To ustvari znai da
je neophodna podjela rada u pelinjem drutvu, odnosno organizaciji
pelinjeg drutva, koja e omoguiti normalan rad i razvoj. No, na to
pelar ne moe uticati, jer to je uroena osobina zasnovana na biolokim
instinktima.

Ako posmatramo mladu pelu koja se tek izlegla vidimo da je ona dosta
troma i da se jedva kree po sau. Ona je iscrpljena i gladna pa prvo to
pone da radi je to da nae eliju sa polenovim prahom da bi se nahranila
kako bi ovrsla. Poznato je da u polenovom prahu ima proteina i ugljenih ivotni vijek i zadaci radilice u ljetnom periodu
30 Pelarenje za 21. vijek ivot pela 31

Naunim ispitivanjima ivota pela uz primjenu najsavrenije opreme nije po potrebi mogu vaditi iz
bilo teko utvrditi sva zbivanja u pelinjem drutvu, pa tako ni to da se ras- konice i ponovo stavljati. Kad
pored rada nalazi u samoj organizaciji drutva i da je uslovljen graom i voskovne lijezde izlue
razvitkom pelinjih organa, stanjem drutva i uslovima spoljanje okoline. tenost ona u kontaktu sa vaz-
Slabiji i jai poremeaji u pelinjem drutvu mogu biti izazvani spolja ili duhom se stee i obrazuje male
iz samog drutva, to dovodi do smanjenja njegove sposobnosti u iskori- ljuspice. Te ljuspice pele
tavanju prirode. dorauju da bi postale meke i
Da ne bi dolo do poremeaja u pelinjem drutvu napredan pelar e elastine i potom ih ugrauju u
pratiti rad i razvoj pelinjeg drutva i u eventualnim poremeajima sae. U izgradnji saa uestvu-
pravovremeno intervenisati kako bi se to bre otklonili i tetne posljedice je vie stotina pela, mada sve
svele na najmanju mjeru. ne lue vosak ali su prisutne da
bi pomogle u obavljanju potreb-
1.4.1. Izgradnja saa nih poslova ili obezbijeivanju
potrebne temperature ili pro-
Konica kakva god daje, bilo daje dubovina, pletara ili najsavremenija za
vjetravanja. Izgradnja saa
pelu nije bitna isto kao ni od kakvog je materijala napravljena, bilo to
odvija se odozgo prema dolje i
drvo, slama, kamen ili neto drugo. Meutim, za pelu je bitno da je u
u poetku su to mali satii, a
zatvorenom prostoru i da je zatiena od nevremena i da se proizvedena kasnije se proiruju i
toplina i vlaga naglo ne gubi, jer je to neophodno za ivot i razvoj peli- poveavaju dok se ne izgradi u Nepokretno sae
njeg legla.
cijelosti.
U savremenim konicama velika pomo u izgradnji saa omoguena je
Vrste elija u sau
putem ugradnje u ram satnih osnova, tako da nadogradnja elija ide mnogo
U konici pele izgrauju sae i ive na njemu. Sae se sastoji od
bre nego kad se radi bez njih. Otkriem principa pelinjeg prostora omoguena
estostranih uglavnom radilikih elija i neto trutovskih. Na sau pele po
je primjena savremene konice, a time i mogunost ugradnje satnih osnova.
potrebi i u odreenim uslovima grade i poneku matinu eliju-matinjak,
Pelinji prostor je optimalan prostor u kome se pele slobodno kreu i ne zat-
najee na rubovima ili udubljenjima saa.
varaju ga niti nadograuju sae ako je u obimu od 7-9 mm.
Radilike elije su neto manje i slue za izvoenje radilikog legla, i
smjetaj nektara i polena, dok su trutovske dublje od radilikih i slue za
1.4.2. Pelinje leglo (gnijezdo)
izvoenje trutova i takoe za smjetaj meda.
Pored radilikih, trutovskih i matinih elija na sau ima i prelaznih, prihvat- Za visokoproduktivno pelarstvo od naroite je vanosti da pelar pozna-
nih i mednih elija. Prelazne i prihvatne elije su nepravilnog oblika i slue je razvoj legla, jer od legla zavisi snaga pelinjeg drutva, njegov uspjeh
za utvrivanje saa za satonou i bone letvice rama. Medne elije su samo odnosno ivot i rad i u krajnjem produktivnost i opstanak. Svi lanovi
ukoene i neto dublje, a njih pele radilice izgrauju samo u gornjem dijelu pelinje zajednice u svom razvoju prolaze kroz odgovarajue stadije
saa. One slue iskljuivo za smjetaj meda. U prelazne, prihvatne i medne putem potpunog preobraaja u odgovarajuim elijama saa. Iz jaja koja
elije matica nikad ne polae jaja, pa se zato u njima leglo i ne razvija. poloi matica razvijaju se larve, iz larvi lutke, a iz njih odrasle jedinke
Meutim, sae je za pelinje drutvo osnov ivota, rada i razvoja jer slui ovisno o tome u kojoj su eliji odgojene, radilikoj, trutovskoj ili mati-
kao stan, radionica i skladite. Pele zahvaljujui razvijenosti voskovnih njaku. Jaja, larve i lutke ine pelinje leglo. Leglo moe biti otvoreno i
lijezda izgrauju sae iskljuivo od voska. Kod starih primitivnih koni- zatvoreno.
ca sae je nepokretno, dok je kod savremenih smjeteno u okvire i oni se Otvorenim leglom nazivamo sae u kojem se nalaze jaja i larve do njihovog
32 Pelarenje za 21. vijek ivot pela 33

elije. Drugog dana stoji koso, a treeg poloeno na dno elije. Po tom
poloaju moemo utvrditi priblino kad je jaje poloeno u eliju. Jaje ima
duguljasti oblik i zaobljene rubove. Boja jajeta je prozirno bijela pa je na
tamnijem sau uoljivije nego na svijetlom. Duina jajeta je 1,3-1,5 mm, a
irina oko lh mm, i uoljivo je golim okom. Poslije tri dana iz jajeta se
izlee sedefasto bijela larva koja se uskoro okruuje mljeom. Za norma-
lan razvoj od jajeta do odrasle jedinke pele stalno odravaju temperaturu
od 34C do 35C.
Razvojni stadijumi
(Dani)
Matica Radilica Trut

Bez dobrog i zdravog legla nema pravog razvoja

zatvaranja a po njihovom zatvaranju zatvorenim leglom. Tako isto i dio konice

u kojem se izvodi leglo i nalaze odgovarajue koliine polenovog praha i meda
za razvoj nazivamo ploditem. Plodite moe imati razliitu visinu i irinu, ali
mora prostorno zadovoljiti bioloke potrebe razvoja drutva, odnosno potrebu
matice za polaganjem jaja i smjetaj polena i odgovarajue koliine meda.

Prostor u plo'ditu treba da bude veliine jednog standardnog tijela LR

konice sa 10 ramova, a to znai da ima oko 70.000 radilikih elija u koje
matica u sezoni kad najvie nosi za cio razvojni ciklus legla moe da koristi
oko 42.000 elija (2.000 kom. jaja puta 21 dan) i ostatak da se upotrijebi za
skladitenje polena i odgovarajuih koliina meda za razvoj. U praksi mnogi
pelari koriste za plodite i po dva LR tijela za ta prema iznijetoj raunici Razvoj legla
nema potrebe, dok kod DB konica taj prostor inae iznosi oko 100.000 elija
(10 ramova x 10.000), i koristi se samo jedno tijelo. Larva ostaje savijena na jednu stranu na dnu elije i ubrzano se razvija dok
ne ispuni vie od pola elije i u to doba je tea za oko 1.500 puta nego u
1.4.3. Razvojni stadijumi poetnom stadijumu, a matine i trutovske jo i vie. Larva ostaje savije-
Razvojni stadijumi pele od jajeta do odrasle pele mijenjaju se iz sata u na sve dok dovoljno ne poraste i dok eliju ne zatvore pele. Nakon za-
sat odnosno iz dana u dan. Kada matica poloi jaje zna se da ono stoji tvaranja elije larva se ispravi sa glavom okrenutom prema poklopcu i tada
uspravno jer je ljepljivom materijom (luevinom) privreno za osnovu poinju ivotno vane promijene koje se nauno zovu metamorfozom. Sve
 Pelarenje za 21. vijek
promijene se odvijaju postepeno dok se tijelo crvolike larve ne razvije u
odraslu pelu.
Razvojni stadijumi matice, truta i pele radilice su razliiti, jer zavise od
razliitih uslova.
1.4.4. Sporazumijevanje pela radilica
Kod pregleda pelinjih drutava u vrijeme pae esto se moe primijetiti
kako pojedine sabiraice vre odreene kretnje na ramu koji pregledamo.
To obino nazivamo plesom pela. Takoe primijetimo i druge sabiraice
koje se guraju oko "plesaice", dotiu je svojim ticalima da bi ustanovile
miris koji im ona prenosi. Tu u prvom redu dolazi u obzir miris nektara
kako bi po njemu sabiraice lake otkrile-pronale u prirodi tu vrstu cvije-
ta, odnosno biljaka. Dakle, to je nain sporazumijevanja pela sabiraica,
odnosno njihovo meusobno openje. Taj njihov nain sporazumijevanja
otkrio je nakon tridesetgodinjeg rada i posmatranja Fri, porijeklom
Austrijanac.
Evo ta je o tome napisao: "Kada pronau bolju pau, pele na sau ponu
da izvode neku vrstu igre kojom informiu druge sakupljaice o
pronalasku izvora hrane". Ove igre su najee uoljive u vrijeme dok
biljke lue vie nektara, a smanji li se luenje nektara igre bivaju sve rjee
dok sa nestankom nektara potpuno prestanu. Ovo se odvija isto i u sluaje-
vima otkrivanja polenovog praha.
to je izvor hrane blii konici to je i vei broj sabiraica koje po povratku
u konicu izvode plesne igre, a kad je dalje onda je to rjee. Duina plesa
i pravci u kojima se izvodi oznaava udaljenost, pravac i ugao kretanja
lijevo ili desno u pravcu prema suncu.
Da bi sve ovo potvrdili vreni su razni eksperimenti i rezultati do kojih se
dolo su potvrdili ove tvrdnje. U to se moemo i sami uvjeriti, ako u
bespanom periodu postavimo izvor hrane na odreenoj udaljenosti od
konice i lako emo zapaziti kako se poveava broj sabiraica koje
posjeuju to mjesto. Pomjerimo li taj izvor hrane (tanjir sa sirupom) pele
ga nee posjeivati sve dok neka od sakupljaka ga ne pronae. Nakon
toga sve e se odvijati kao u prethodnom sluaju.
Ranije se smatralo da svako drutvo ima svoj specifian miris koji je u
svakom trenutku prisutan i nepromijenjen, te da se lanovi drutva
meusobno samo po njemu raspoznaju. Zahvaljujui rezultatima
istraivanja i hemijskim ispitivanjima lijezda kod pela radilica utvreno
je da se ti mirisi ni po emu ne razlikuju, odnosno daje isti kod svih pela
ivot pela 35
iz raznih drutava pa ak i kod razliitih rasa, to potvruje injenicu da
miris dru-tva zavisi od neeg dragog.
Prema dananjim shvatanjima smatra se da miris drutva zavisi od nektara
ili cvjetnog praha koji pele u vrijeme aktivne pae unose u konicu. To
nam potvruje i injenica kad u vrijeme nektarne pae bez problema vri-
mo spajanja pojedinih drutava, dodavanje matica i slino pri emu nema
nikakvih problema niti tue meu pelama. Dakle, tada su mirisi u svakoj
konici isti. Meutim, stane li paa problemi bi se odmah pojavili. Ovo bi
moglo da se objasni i injenicom da pele kad unose nektar u kome takoe
ima polenova praha vrlo brzo ga raznesu po konici i to znaajno utie na
formiranje mirisa konice-drutva.
Naunim istraivanjima uinjeno je veliko otkrie kada su pronaene
hemijske supstance koje krue meu lanovima drutva i tako utiu na nji-
hovo ponaanje. Dakle, ovim je otkrivena hemijska komunikacija meu
lanovima drutva. To su ustvari biohemijske supstance koje nazivamo
feromoni.
1.4.5. Feromoni
Ponaanje pela u njihovoj zajednici postalo je objanjivo i mnogo jasnije
kada su otkriveni feromoni kod medonosnih pela. To se dogodilo u
Engleskoj pedesetih godina ovog stoljea. Feromoni ustvari predstavljaju
biohemijske supstance koje matica u prvom redu izluuje na povrini svog
tijela. Kad pele osjete te feromone kod njih se izazivaju posebna pona-
anja ili fizioloke reakcije. To su ustvari u vrlo malim koliinama sup-
stance ali sa vrlo snanim djejstvom i spektakularnim efektima, kod radili-
ca i trutova.
Feromon matice nazvan "matinom supstancom" otkrivenje prije ostalih,
a potie iz vilinih lijezda matice. Ovaj feromon ustvari slui da ne bi
dolo do zapoinjanja gradnje matinjaka i istovremeno spreava povea-
nje jajnika kod pela radilica. Ovo se moe lako dokazati nakon izvjesnog
vremena po oduzimanju matice iz konice, jer se pele tada uznemire i
poinju poslije nekoliko asova da grade matinjake. Ako u tom trenutku
u konici nema poloenih jaja ili mladog legla kod pela radilica poinju
odmah da bujaju jajnici i one kasnije postaju lane matice.
Intenzitet luenja feromona je vei kod mladih nego kod starih matica
zbog ega i dolazi do pojave rojevog nagona kod drutava sa starijom
36 Pelarenje za 21. vijek
maticom, dok kod onih sa mladom je to vrlo rijetka pojava (iskljuujui
genetski ili neki drugi razlog).
Isto tako, pele radilice pod uticajem jednog drugog feromona hrane
maticu. Feromonima je uslovljeno i primanje hrane kod radilikog i tru-
tovskog legla prema odreenom stadijumu razvoja.
Isto tako, matica izluuje drugu vrstu feromona u vrijeme rojenja i time
odrava, stabilizuje i dri roj na okupu.
Poznato je u praksi da neki pelari kad im se roji pelinja zajednica uzi-
maju tzv. Pelinju ljubicu (matinjak) i trljaju je da bi njenim mirisom
privukli pele na eljeno mjesto, to im esto i uspijeva. To je iz razloga
to ovaj miris ima slinosti sa mirisom matinog feromona. U Americi se
proizvodi feromon Nosonove lijezde radi privlaenja roja. Matica u vri-
jeme kad izlazi na sparivanje takoe lui jednu vrstu feromona da bi njim
privukla trutove.
Uloga feromona izraena je i kod odbrane pelinjeg gnijezda-konice kao
i kod prepoznavanja pela koje ne pripadaju sopstvenoj konici. Taj fero-
mon nastaje u tzv. Nosonovoj mirisnoj lijezdi koja se nalazi izmeu 6. i
7. trbunog prstena (tergita). Takoe, kod rojenja pela, izvidnice kad nau
odgovarajue mjesto za sputanje roja isputaju feromon Nosonove
lijezde i time privlae ostale pele iz roja.
Feromon pod nazivom iso-pentil acetat vezan je za upotrebu pelinje
aoke. On se lui prilikom pelinjeg uboda, tako da svaka aoka kojom nas
pela ubode je poziv drugim pelama i upozorenje na opasnost zbog ega
nas one poinju sve vie napadati. Tako isto i pele koje prime alarmni
feromon vraaju se u konicu i lue svoj feromon i uzbuuju druge pele
koje izlijeu zbog odbrane svoje konice.
Nakon otkria odreenog broja feromona pretpostavlja se da njihova
mjeavina u odreenim komponentama i kvantitativnim razmjerama ima
odluujuu ulogu u socijalnom ivotu pelinjeg drutva, u vidu stimulansa,
reakcija ili informacija.
1.5. Pelinja hrana
Poznato nam je da sve materije kojima se hrane ivotinje svrstavaju se po
svom hemijskom sastavu u tri grupe: bjelanevine, ugljene hidrate i masti.
Takoe je poznato da su pored toga potrebne soli, vitamini, voda i jo neke
druge materije. Da bi se pelinji organizam mogao razvijati, rasti i obnav-
ljati tkivo elija potrebne su mu sve ove materije. One slue takoe i kao
izvor energije za sve ivotne procese. Tako pele ugljene hidrate i mine-
Uzgoj pela 37
ralne soli dobivaju iz nektara ili meda, a bjelanevine, masti, vitamine i
mineralne soli iz polenovog praha. To praktino znai da polenov prah i
nektar ine potpunu hranu za pele, i slue takoe za ishranu larvi,
odravanje ivota, izluivanje voska i mljea, kao i za obavljanje svih rad-
nji kako u konici tako isto i u polju. Vodu i soli pele uzimaju iz prirode
i iz nektara ili meda. Meutim, po nekim shvatanjima zasnovanim na tome
to pele prezime na medu smatra se daje to dovoljna hrana za pele i da
na nju samo treba obratiti panju. Zapostavlja se injenica da u zimskom
periodu nema legla i da je med hrana samo za odravanje ivota pela,
mada pele inae ulaze i u zimu sa odreenim zalihama polenovog praha
u konici kao i u tijelu pa i kad pone leglo to se brzo potroi i ukoi razvoj
pelinje zajednice ukoliko nema svjeeg dotoka. Zato je neophodno nag-
lasiti da izvoenje legla, luenje voska i izgraivanje saa, sakupljanje
nektara, kao i obavljanje drugih poslova je uslovljeno pored nektara i
polenovim prahom.
1.5.1. Polenov prah (cvjetni prah)
Polenov prah u rano proljee je od izuzetne vanosti za razvoj drutva kao
to je i nektar u toku glavne pae. Vano je da se tokom aktivne sezone
smjenjuju razliita biljna flora sa razliitim periodima cvjetanja.
Cvjetni prah ili polen pele sakupljaice donose sa razliitih biljaka. Polen
se nalazi u obliku sitnih zrnaca i to su ustvari biljne muke polne elije.
Polenova zrnca raznih biljaka razlikuju se po obliku, veliini i sadraju
hranljivih materija. Pored proteina u polenu se nalaze svi elementi koji su
potrebni za proizvodnju mljea koji slui za ishranu larvi. To su ustvari
masti, mineralne materije i vatamini. Na obnoju zadnjih nogu ili u kor-
picama pela donese polenov prah s tim to ga prethodno oblikuje u lop-
tice i ovlai pljuvakom i nektarom kako u putu ne bi ispadao. Radi
ouvanja ravnotee tijela pri letu pela na obadvije noge stavi jednaku
koliinu polena. Mlade pele preuzimaju brigu o polenu i smjetaju ga u
elije, nabijaju glavom, konzerviraju i zalivaju tankim slojem meda po
povrini. Tako se u njemu po smjetanju u elije pod uticajem fermenata
odvijaju sloene hemijske promijene. Normalno razvijeno drutvo u toku
jedne sezone sakupi oko 35 kg polena, ali isto tako i njegova potronja se
kree izmeu 25 i 35 kg. Sakupljanje polenovog praha je od naroitog
znaaja u rano proljee kada se drutva nalaze u fazi razvoja te svaka
koliina koju donesu je od izuzetne vrijednosti. U sluaju kad u konici
nema rezervi polenovog praha potrebno je dati zamjenu u vidu sojinog
38 Pelarenje za 21. vijek
Bez polenovog praha nema razvoja legla
brana i drugih sastojaka koji e omoguiti to normalniji razvoj drutva.
Najbolje je s proljea ako za to postoje uslovi, pele odvesti tamo gdje po-
stoje vei izvori polenske pae.
Medonosne pele iz polenovog praha uzimaju dio bjelanevina za snab-
dijevanje graevnih elemenata miia, lijezda i drugih tkiva.
1.5.2. Nektar i med
Visokoproduktivnim drutvima su tokom godine potrebne velike koliine
polenovog praha i meda, da bi svoj najvei razvoj postigle za glavnu pau.
Za razvoj legla i ishranu odraslih pela svakom drutvu je potrebno tokom
godine oko 100 kg meda i 30 kg polenovog praha. Zalihe polenovog praha
i meda omoguuju da visokoproduktivno drutvo bude nezavisno od vre-
menskih uslova, zbog ega se smatra da ni u kom trenutku proizvodna
drutva ne smiju imati manje od 10 do 12 kg meda i dva rama polenovog
praha kako bi odrala normalan rad i razvoj. Polenov prah i nektar, odnos-
no med su nerazdvojni elementi za ivot, rad i razvoj u pelinjem drutvu.
Utvreno je da su pele zatvorene u termostatu hranjene samo medom
ivot pela 39
ivjele 20-25 dana, dok su u istim uslovima hranjene medom i polenovim
prahom ivjele 40-45 dana. Med pele spravljaju od nektara, a nektar je
sladunjava tenost koju lue biljke kroz nektarije pod odreenim kli-
matskim i biolokim uslovima. U nektaru ima u malim koliinama metala
(gvoe i bakar), eterinih ulja, organskih kiselina (mravlja, limunska i
jabuna) od kojih zavisi ukus i miris, zrnaca peluda i neto vitamina
(A,B,C) i joda. Pele izletnice za vrijeme lijepog vremena izlijeu iz
konice i pronalaze biljke koje u svojim cvjetovima lue nektar. Osnovna
uloga nektara u cvijetu je da privue insekte da oplode cvijet. Kad je cvi-
jet oploen naglo opada luenje. Jedna pela u toku izleta sakupi od 0,40
do 0,70 mg nektara to je samo za 15% manje od njene teine. Pele nek-
tar isiu iz cvijeta u mednu voljku i donose u konicu te ostavljaju u elije
saa. Postotak eera u nektaru varira u rasponu od 3 do 72%, a ostalo je
voda (28 do 97%). Smatra se da pele najivlje rade kad nektar sadri oko
50% eera, a ako je ispod 4,5% ne sakupljaju ga. Iz nektara u elijama
saa vri se isparavanje odreene koliine vode i dolazi do zgunjavanja i
sazrijevanja. Pretvaranje nektara u med zapoinje onog trenutka kad dospi-
je u medni eludac. Tu, ustvari, dolazi do rastvaranja sloenih eera uz
pomo fermenata u proste eere, odnosno u voni i groani. Potpuno
pretvaranje nektara u med zavrava se u konici. Iz iskustva se zna da
pele svje nektar smjetaju u dijelu legla u ploditu u prazne elije. Tako
kad vrimo rutinsku provjeru da li je zamedilo uzimamo ram sa otvorenim
leglom iz plodita i malo tresnemo njim iznad konice vidimo kako svjei
nektar potee iz elija saa. Pele nektar ne pune odmah do vrha u elije
nego samo u tankim slojevima da
bi se pod uticajem toplote i prov-
jetravanja isparila suvina voda.
Smatra se da oko 70% pela sabi-
raica uestvuje u sakupljanju
nektara, dok 30% unosi polenov
prah. Pele nektar prebacuju iz
elije u eliju i tom prilikom mu
dodaju fermente iz svojih plju-
vanih lijezda, a kad dobiju
potrebnu gustinu i sazri zatvaraju
elije votanim poklopcima.
Time ga ustvari uvaju od kvara.
Med u sau
40 Pelarenje za 21. vijek
1.5.3. Medljika
Pele ne sakupljaju samo nektar iz cvijetova biljaka nego i druge slatke
materije koje nau u prirodi kao to su sokovi od groa, ljiva, lubenica,
dinja i si. Pele takoe sakupljaju medljiku, mednu rosu, medun ili manu
koja se javlja na umama bjelogorice (hrast, vrba, breskva, lipa, ljez) i
crnogorice (jela, bor, smra) u veim koliinama pa ak i na travama. Ona
je ustvari ivotinjskog porijekla, jer je lue razne vrste lisnih ui.
Biljne i titaste ui nalaze se na donjoj strani lista i na jednogodinjim
granicama i hranei se njihovim sokovima pomou posebnih organa
proizvode medljiku. Pele unose medljiku u konice i od nje proizvode
med i hrane leglo. Med od medljike nazivamo medijikovac. Medljika ne
prolazi kroz probavne organe insekta i vrlo se brzo osui na grani u vrijeme
visokih temperatura pa je pele teko sakupljaju, ili spere u vrijeme veli-
kih kia. Luenju medljike na hrastu pogoduju tople noi i lijepi dani, a na
jeli hladne noi i topli dani s dosta rose. Medljika moe biti vrlo izdana
tako da u pogodnim godinama moe dati i do 50 kg meda, to je vrlo
rijedak sluaj.
Med od medljike je vrlo tetan za zimovanje pela, pa ga treba izvrcati a
pelama ostaviti drugu vrstu meda ili dati prihranu. U medu medljikovcu
ima dosta nesvarljivih materija. Zbog nemogunosti u zimskom periodu da
se pele redovno prazne dolazi do nagomilavanja izmeta u debelom crije-
vu usljed ega nastupa zapaljenje, proliv, slabljenje, a potom masovno
uginue pela.
Pele medljiku uglavnom ne zatvaraju pa je tako lake moemo i prepoz-
nati, ali i ako je zatvore poklopci na mednom sau su vie ispupeni. Boja
meda se razlikuje od tamnosive do tamnozelenkaste (jela) do tamno-
crvenkaste (hrast). Od smreke je med svijetao. Med od medljike je dobar
za ljudsku ishranu i u inostranstvu je posebno cijenjen.
1.5.4. Voda
U ivotu i razvoju pelinjeg drutva, pored hrane, i voda ima veliku ulogu.
Drutva medonosnih pela troe velike koliine vode za razvoj legla
naroito u proljee u vrijeme intenzivnog razvoja kada se ne sakuplja nek-
tar. Za vrijeme ljetnih vruina pele koriste vodu za rashlaivanje gnijez-
da. Takoe, voda slui za razblaivanje meda, rastvaranje kristala meda i
pri uzimanju pogaa ili suhog eera koji se daje kao stimulacija u
bespanom periodu. Tako se i potrebe za vodom razlikuju od perioda do
Uzgoj pela 41
perioda. Za produktivno pelarstvo od izuzetne je vanosti postaviti
pojilicu sa vodom za pele ako u blizini pelinjaka nema tekue vode.
Nedostatak vode na pelinjaku umnogome e umanjiti njihovu radnu i
ivotnu sposobnost, jer pele njegovateljice hranei larve mljeom troe
velike koliine vode. U vrijeme pae pele koriste vodu preko nektara a
dio iz prirode, odnosno iz pojilica specijalno pripremljenih u te svrhe.
U ljetnom periodu voda donesena izvana slui za sniavanje temperature
u konicama, dok u zimskom periodu potrebe za vodom su vrlo male, a
kad su temperature niske koristit e dio vode koji je nastao kao rezultat
prometa materija u njihovom organizmu.
Na temperaturi iznad 37,8C drutva ne mogu da kontroliu temperaturu
unutar konice bez vode. Jaja i male larve poinju da gube vodu, a starije
larve se ispuu iz elija. Ukoliko se nastavi sa nedostatkom vode u koni-
ci doi e do smrtnosti i poklopljenog legla i odraslih pela. Temperatura
vode koju pele koriste treba daje izmeu 18C i 25C. Pele ne prihvata-
ju vodu topliju iznad 37,8C. Prema tvrenju Farara pelinjak od 50 dru-
tava troi nedjeljno oko 190 litara vode, mada nije precizno utvreno koli-
ka je dnevna i godinja potronja vode u konici.
Posebnu panju pelama treba obratiti u vrijeme selidbe kada su zatvorene,
jer im tada treba dodati vode na prigodan nain ili kada su zatvorene zbog
tretiranja hemijskim sredstvima poljoprivrednih kultura i slino. Smatra se
da pele u zimskom periodu uzimaju vodu sa unutranjih zidova i okvira
konice, gdje se ona stvara u obliku rose. Tako isto za vrijeme velikih
mrazeva pele koriste vodu iz poklopljenog meda koji otvaraju i on upije
vodenu paru iz vazduha, jer je higroskopan.
Prema nekim ispitivanjima smatra se da pojila na pelinjaku za uredno
snabdijevanje vodom doprinose poveanju produktivnosti pelinjih dru-
tava za 10 do 20%. Zato je za visokoproduktivno pelarstvo od posebne
vanosti da pelar na svom pelinjaku obezbijedi uredno i stalno snabdije-
vanje pela sa istom vodom. Neki pelari nastojei da pelama obezbi-
jede i neophodne minerale stavljaju nekontrolisane koliine soli u pojilice
to moe imati negativan uticaj.
1.6. Anomalije u pelinjem drutvu
Tokom godine ovisno o godinjem dobu u pelinjem drutvu dogaaju se
razne promijene kako pod uticajem spoljnjih tako i unutranjih zbivanja.
42 Pelarenje za 21. vijek ivot pela 43

Iz tih i drugih razloga deava se da pojedina drutva ne mogu odoljeti tim Pelinje drutvo koje due vremena ostane bez matice a iz bilo kojih razlo-
uticajima te dolazi do njihovog slabljenja. Tako neka drutva ostanu bez ga nije u stanju da proizvede novu maticu preivljava bioloku krizu koja
matice, neka uspiju da proizvedu mladu maticu ali se ona ne uspije oplodi- se instinktivno pretvara u borbu za opstanak pri emu pele radilice ponu
ti, kod nekih matica se desi da nestane mukih spolnih stanica u sjemenoj da pojaano hrane mljeom jedan broj mladih radilica. Te radilice pod uti-
kesici pa nose neoplodena jaja, tako da se samo razvijaju trutovi a pele cajem mljea ponu da nose neoplodena jaja i iz njih se nakon odreenog
naglo nestaju i drutvo nestane. To se sve negativno odraava na produkiv- vremena izlegu trutovi. U jednoj konici moe biti vie tih lanih matica,
nost pelinjaka, to treba svaki pelar blagovremeno da uoi i sprijei. U te svaka od njih nosi jaja koja su razbacana po elijama saa i to ak i u
pojedinim sluajevima pele same izvre zamjenu matice kojom nisu velikom broju. Njihov izgled je neto drugaiji od normalnih (tanja i
zadovoljne ako za to postoje povoljni uslovi. Sva ta deavanja dovode do bljea) pa ih iskusan pelar lako moe prepoznati. Najbolje se to uoi kod
pojave matica trutua, lanih matica i tihe zamjene matica. pregleda legla, jer lane matice polau jaja i po unutranjim stranama
elija i nesreeno, razmjetena u nekoliko komada (dva, tri pa i vie). Pri
1.6.1. Matica trutua-trutovnjaa tome na sau se moe primijetiti i po nekoliko matinjaka koji se bitno raz-
likuju od normalnih, jer su uglavnom tanji i sa glatkom povrinom.
Iz teorije a i iz prakse se zna da mlada oploena matica nosi oploena jaja iz
Zatvoreno leglo kod lanih matica ima izgled grbav, odnosno trutovskog
kojih se izlegu pele radilice i neoplodena iz kojih se legu trutovi. Meutim,
legla, a ne ravan kao radiliko.
deava se da mlada matica poslije izvjesnog vremena nosi samo neoplodena
jaja usljed nedostatka mukih spolnih stanica u sjemenoj kesici ili njihovog
uginua. Takve matice nazivamo trutue ili tratovnjae. Ovo se naroito dea-
va kod starih matica kod kojih ponestane mukih spolnih stanica u sjemenoj
kesici usljed velikog broja poloenih oploenih jaja iz kojih se legu radilice.
Takve matice im se primijete treba zamijeniti mladim kvalitetnim maticama
i drutvo e ubrzo nastaviti da se normalno razvija. U protivnom, ako to ne
uinimo blagovremeno, drutvo e naglo slabiti i nestati. Neiskusan pelar
ovu pojavu e teko uoiti i prepustit e da tu maticu zamijene same pele,
stoje vrlo loe i neprihvatljivo. Meutim, iskusan pelar e odmah povaditi
ramove sa trutovskim leglom te dodati ramove sa zdravim leglom iz jakih
drutava, a sutradan dodati mladu maticu ili ako ima na raspolaganju cijeli
nukleus, to je daleko bolje i efikasnije. Pri ovome za visokoproduktivno
pelarenje bilo bi pogreno sanirati previe oslabljena drutva, jer je onda
bolje pripojiti ih jakim drutvima.

1.6.2. Bezmatinost i lane matice

Deava se da u pojedinim trenucima iz raznih razloga pojedina drutva
ostanu bez matice (prignjeena pri pregledu, uklupana ili se mlada mati- Leglo lane matice
ca ne vrati sa oplodnje i si.) pa pele ne uspiju uzgojiti novu.Ti razlozi nisu Za visokoproduktivno pelarstvo saniranje ovih drutava jedino je oprav-
uvijek poznati, kao ni trenutak kada se to desilo da bi se na vrijeme inter-
dano u samom poetku dodavanjem kvalitetne matice ili cijelog nukleusa,
venisalo. To se najprije moe primijetiti na letu konice, jer pele postaju
dok u suprotnom, odnosno kasnijem periodu je to neracionalno, pa je
nemirne, pojaano bruje a esto ulaze i izlaze iz konice kao da neto trae.
takvo drutvo bolje rasformirati.
44 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 45

Ako vrimo saniranje oduzimamo sve ramove sa lanim leglom i umjesto

njih dodajemo ramove sa zdravim radilikim leglom da se drutvo pojaa
a potom i maticu u kavezu na uobiajeni nain. Pele e nakon izvjesnog
vremena osloboditi maticu i ona e poeti da polae jaja i time e se nas-
taviti proces saniranja. Sve dok drutvo ne doe u fazu normalne razvi-
jenosti nee biti sposobno za medobranje, jer mu je potrebna izvjesna zali-
ha meda i polena za normalan rad.

1.6.3. Tiha izmjena matice

Kad matica ostari i prestane polagati jaja ili kada iz nekih drugih razloga
nosi mali broj jaja pelinje drutvo obino samo uzgoji novu maticu. Ako
nekim sluajem matica ugine pelinje drutvo brzo osjeti da je nema, jer II UZGOJ PELA
matica lui feromone koje pele raznose po konici i to spreava gradnju
matinjaka, pa usljed njenog nedostatka pele e odmah poeti da grade 2. KONICE I PELARSKI PRIBOR
matinjake da bi uzgojile maticu. Od prvih kontakata sa pelama u prirodi, bilo da su pronaene u upljina-
ma drvea, ili u peinama velikih stijena primitivni ljudi su pljakali
Isto tako, ako pele nisu zadovoljne maticom ili ako je matica oteena pelinja gnijezda i unitavali pele. Kasnije svoju panju irazmiljanja ov-
(bez noge ili sa oteenjem nekog drugog dijela tijela) pele e zapoeti jek je usmjeravao u pravcu iznalaenja najpovoljnijeg naina da od pela
gradnju matinjaka i proizvesti mladu maticu. U vrijeme dok pele pribavi to vie koristi. Kao
proizvode mladu maticu stara matica je i dalje u konici i ona i dalje nosi rezultat tih nastojanja najprije
odreen broj jaja. je pronaene pele u upljini
drveta nadzirao i nauio da
Deava se ak da i mlada i stara matica nose jaja sve dok se ne sretnu na brine o njima, te da bi to
sau pri emu mlada matica likvidira-ubije staru. Poznati su ak sluajevi olakao sjekao je drvee sa
gdje neki pelari amateri sami vre oteenja noga i krila na matici da bi pelama i prenosio uz kuu da
se izvrila tiha izmjena, to je neprihvatljivo i nehumano. Takav nain bi mu bile to pristupanije.
zamjene matica je suprotan pelarskoj etici i odraz je neznanja i primi- Tako je zaeta i ideja kako doi
tivizma. Matice iz tihe zamjene mogu biti vrlo kvalitetne ukoliko su do meda a da se pele sauvaju
proizvedene u dobrom drutvu i potiu od kvalitetnog genetskog materi- od unitenja. Time je ovjek
jala. U slabim drutvima ne moe se proizvesti kvalitetna matica ni putem postao pelarom, jer je nauio
tihe zamjene. da sauva pele od vjetra, kie,
prevelike toplote i hladnoe.
Da bi uveao broj drutava
buio je drvee i u njih smje- Dubina
tao rojeve, te je time nastala
prva konica sa nepokretnim saem DUBINA.

Radei tako sve vie se javlja elja da konice usavri i pojednostavi nji-
46 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 47

hov nain izrade te prelazi na izradu stupe i brojna istraivanja najpogodnije konice dolo se i do vie tipova
konice od kore, drveta, prua, slame i konica, tako da imamo nastavljae, poloke i lisnjae. Uporedo sa raz-
si. Tako su praktino napravljene ko- vojem tipova konica pelari praktiari radili su na usavravanju ramova
nice u raznim oblicima (piramide sa rav- sa pokretnim saem. Najprije je pronaena satonoa a zatim dvije bone
nim vrhom) koje je lijepio blatom i letvice i trea odozdo.
balegom kako bi ih to bolje napravio
pristupanim za pele. Tako je ustvari
napravljena VRKARA. Sae u ovim
konicama bilo je vezano za zidove ko-
nica a time i nepokretno. Radei tako sa
tim konicama sa nepokretnim saem
uvidio je da mu to smeta da bi vidio ta
se deava u sredini gnijezda. Pod utica-
jem radoznalosti da vie upozna tajne
pelinjeg gnijezda, naina ivota, rada i
Vrkara
razvoja kao i vaenja meda ovjek sve
vie usmjerava panju na dalji razvoj i unapreenje naina pelarenja i
izrade konica.

Kada je uveni ruski pelar

Petar Prokopovi 1814. godine
konstruisao konicu sa pokret-
nim saem, to je predstavljalo
revoluciju u razvoju pelarstva
i dovelo do mnogobrojnih
tipova konica sa pokretnim
saem. Nakon izvjesnog vreme-
na i mnogih usavravanja ovak-
va konica privukla je panju
mnogih pelara u raznim zem-
ljama svijeta i tako se njena
primjena nakon odreenih
usavravanja poela iriti. Ko-
nice sa pokretnim saem
omoguile su pelarima da sve
Daara vie upoznaju ivot, rad i druge uticaje iz osnova znanja pelara i uslova pae. Razlog tome je mali
razvoj pelinjih drutava i
stvore uslove za postizanje najveih prinosa. Istovremeno, kroz razne pri-
Ram sa pokretnim saem
Kod izrade ramova sa pokretnim saem posebna prednost u njihovoj prim-
jeni obezbijeena je izumom principa pelinjeg prolaza koji je iznosio
izmeu 7 do 9 mm. Znaaj toga prolaza je u tome to ga pele nikada nee
zatvoriti jer je prevelik niti u njemu graditi sae jer je premalen. Time je
pelaru omogueno potpuno raspolaganje pelinjim drutvom i
prouavanje ivota pela i razvoja takve metode pelarenja da je dovede
do savrenstva.
2.1. Uslovi koje treba da ispunjava dobra konica
U dananje vrijeme na naim prostorima prisutno je veliko arenilo u tipovi-
ma konica i dimenzijama ramova. Zbog toga i rezultati koje ostvaruju
pelari, razlikuju se meu sobom na istom podruju, dakle iskljuujui sve
prostor i nemogunost razvoja pelinjeg drutva do odreene jaine, jer se
prije nastupanja glavne pae pele iz pojedinih tipova konica izroje i time
 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 49

smanje sakupljaku snagu kad je najpotrebnija. To su pored primitivnih istovara i razmjetaja na pai. U
konica i poloke i lisnjae, jer se ne mogu kad zatreba poveati. nekim sluajevima koristi se
zbjeg sa hranilicom i mjestom
Problem za uspjeno pelarenje predstavljaju i konice sa razliitim za dodavanje vrste hrane i
ramovima pa je usljed toga otean rad sa njima. Prema tome, najbolje obezbijeenje ventilacije.
mogunosti za uspjean rad pruaju konice nastavljae sa istim nastavci- U primjeni se po uzoru na SAD
ma i ramovima u ploditu i meditima. Mjere ovih konica moraju biti mogu nai umjesto dubokih
prema prihvaenim standardima tako da se i potrebna oprema za rad moe nastavaka i plii ili dublji polu-
lako nabavljati i koristiti. nastavci koji se koriste za
medite i to u veem broju
kako bi se obezbijedio potre-
Sve konice koje nisu uraene po standardnim mjerama nisu dobre bez
ban prostor za nesmetan rad
obzira kome tipu pripadaju, kao i svi dijelovi u njima. Konica mora biti
drutva.
tako opremljena da se lako spremi za seobu pela i da ne doe do guenja.
Povezivanje konica treba da bude jeftino, dugotrajno, sigurno i vrlo jed-
nostavno.
LR konica
Dimenzije nastavka u mm:
Za poetnike je vrlo vano da se kod nabavke konica orijentiu iskljuivo
na jedan tip, inae rad sa vie raznih tipova konica stvorie im velike muke
a) Visina nastavka
i nevolje u radu. Zato, prije nabavke i izbora tipa konice, treba dobro
Visina okvira spolja 232
razmisliti, i upoznati mane i prednosti pojedinih tipova konica. Meu
Prolaz za pele iznad satonoe 7
pelarima vlada veliko neslaganje o tome koji je tip konice najbolji i svako
manje-vie tvrdi da je konica kojom on pelari najbolja. Rasprave o tome Razmak ispod okvira do donjeg ruba nastavka 3
su nepopularne, ali u svemu tome najhitnije je koju konicu je najvei broj Visina nastavka 242
pelara prihvatio. To je bez dvojbe Langstrot-Rotova (LR) konica. Polazei
od vlastitog isjcustva u radu sa vie tipova konica kroz odreene periode b) irina
pelarenja i pored prednosti koje svaki od tipova ima smatram daje najpri- 10 okvira po 36 mm 360
hvatljivija za savremeno pelarenje konica Langstrot-Rotova, to ne znai Prolaz izmeu zidova i okvira 2 x 6 12
da se ne moe pelariti i sa pomenuta tri tipa. Unutranja irina nastavka 372
Debljina lijeve i desne strane nastavka (2 x 20) 40
2.2. Vrste konica Spoljna irina nastavka 412

2.2.1. Langstrot-Rotova konica c) Duina

To je prva konica sa pokretnim saem koja se otvara odozgo. Sastoji se Spoljna duina okvira 450
od podnjae sa regulatorom leta, tri nastavka (tijela ili korpusa), u svakom Prolazi za pele izmeu okvira i zida
nastavku po 10 ramova, hranilice, zbjega, poklopca i krova. U nekim prednje i zadnje strane 2 x 7 14
sluajevima se za medita koriste polunastavci to je sluaj u SAD. Kod Unutranja duina nastavka 464
nas se uglavnom koriste pojedinano a ima sluajeva gdje se koriste i Debljina prednje i zadnje strane nastavka (2 x 20) 40
postavljene na paletama do est komada, zbog lakeg mehanikog utovara, Spoljna duina nastavka 504
50 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 51

d) Dimenzije polunastavaka izuzev dubine jednake su kao i kod nastavka Za zimovanje drutva moe se koristiti polunastavak ispod plodita i u
s tim to je visina 147 mm, a moe biti i dublji, odnosno visoiji, pri proljenom razvoju vriti manipulacija kao kod LR konice. U vrijeme
emu mora biti obezbijeen prolaz za pele kao i u nastavku. pae moe se poveavati dodavanjem potrebnog broja nastavaka, to je
takoe vrlo znaajno, i doprinosi poveanju prinosa.
Ostali sastavni dijelovi konice i to hranilica, matina reetka i zbjeg sa Zbog smanjenja trokova i serijske izrade ramova bilo bi preporuljivo da
ianom mreom izrauju se u mjerama nastavaka i tako ine cjelinu konice. se i kod nas izjednai duina ramova DB sa LR kao u SAD.
Postoje razna reenja i oblici njihove izrade, ali je svrha i namijena ista.
2.2.3. Farrarova konica
2.2.2. Dadan-Blatova konica Farrarova konica predstavlja izmi-
Dadan-Blatova konica je neko jenjenu varijantu Dadan-Blatove
vrijeme bila najvie zastuplje- konice u smislu koritenja samo
na na naim pelinjacima, ali je medinih nastavaka i za plodite i
posljednjih godina potisnuta sa medite. C. L. Farrar je poznati
LR konicom. Njeno porijeklo ameriki pelar i pelarski strunjak
je iz SAD kao i LR konice. S koji je uoio problem rada sa
obzirom da oba tipa konica razliitim dimenzijama ramova DB
pripadaju nastavljaama prin- konice pa je prihvatio polunastavke
cip njihove konstrukcije je i za plodite i medite i tako dobio
slian, a razlike se odnose na novu konicu. Time je izbjegao rad
mjere duine i dubine ramova, sa prevelikim i tekim plodinim
a time i tijela konice. Dadan- ramovima DB konice.
Blat konica konstruisana je od
pokretne podnjae sa poletalj- Prema tome, to nije nova konstruk-
kom i regulatorom leta, jednog cija sa novim mjerama nego pri-
tijela koje slui kao plodite i mjena ve ranije uvedenog i pri-
dva polunastavka za skladite- hvaenog okvira Dadantovog polu-
Dadan-Blatova konica
nje nektara i meda. U ploditu nastavka, ija je unutranja dimen-
ima 11 okvira sa unutranjim dimenzijama 420 x 270 mm i jednu pregrad- zija 430 x 130 mm, a vanjska oko
Farrarova konica
nu dasku. Neki pelari koriste ove konice sa 12 ramova. Za plodite se 450 x 160 (sa zaokruivanjem).
koristi jedno tijelo, ija dubina i broj okvira je dovoljna za pelinje leglo i Farrarova konica ima iste mjere kao i LR i razlika je samo u visini ramo-
zalihe meda za njegovu ishranu i odravanje drutva. va i broju nastavaka. Vrlo je pogodna za rad i manipulaciju sa nastavcima,
naroito za starije pelare. Kod razrojavanja drutva ima velike pogodnos-
Ova konica ima svojih dobrih strana, kao i nedostataka. Prednosti su joj ti, jer se lako u svakom nastavku sa pelama moe po elji dodati oploena
to ima duboke ramove na kojima se mogu stvarati vee medne kape, tako matica i napraviti novo drutvo-roj. Vrlo je fleksibilna i prilagodljiva
da pele mogu uspjeno da prezimljavaju u jednom tijelu-ploditu. veliini i razvoju pelinje zajednice. Na naim podrujima jo nije dobila
Nedostatak joj je to se kod pregleda moraju vaditi ramovi a ne podizati mjesto koje joj pripada, ali za oekivati je da e sve vie biti prisutnija
nastavci, kao i problemi u manipulisanju sa ramovima razliitih dimenzi- naroito na pelinjacima gdje se jo uvijek pelari sa DB konicom, gdje
ja, to je takoe nepovoljno i kod formiranja novih drutava. je i preorijentacija mnogo jednostavnija i sa manje trokova.
52 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela

2.2A. Anton-niderieva konica 2.2.6. Pomone konice i nukleusi

Ova konica je lisnjaa. Dospjela Za uspjeno pelarenje i
je na nae podruje pod uticajem odravanje proizvodnih drutava
njemakih pelara i koritena je u potrebnom stanju pelaru su
na pelinjacima iskljuivo zatvo- potrebne pomone konice i nuk-
renog tipa. Najvie je prihvaena leusi. esto se desi da neko dru-
od strane pelara koji su je tvo oslabi ili ostane bez matice
ugraivali u vozila pa su time pa je njegovo dovoenje u nor-
izbjegli radove oko utovara i malno stanje bez pomonih dru-
istovara i imali veliku pokret- tava i rezervne matice nemo-
ljivost seljenja na pae. gue. Zbog toga pelar mora
imati odreeni broj nukleusa koji
Meutim, njena najvea mana se mogu napraviti na razne na-
je nain rada sa njom i ne- ine. Najbolje je imati nukleuse
mogunost poveanja prostora sa 5-6 ramova veliine ramova
kad zatreba pa nije pogodna za osnovnih drutava. Takvi nuk-
jae pae sa veim dnevnim leusi kad se dodaju oslabljenom
unosom. Zbog ogranienog A. . konica drutvu vrlo brzo e ga pojaati i Rofusovi oplodnjaci
prostora drutva se zaroje prije dovesti u normalno stanje.
nastupanja pae, zbog ega se sve vie potiskuje sa naih podruja.
Sparivanje matica je oteano, jer mlade matice pri povratku sa parenja
esto zalutaju u tue konice, pa se javlja vei broj bezmataka, zbog ega
se mora imati vei broj nukleusa.

2.2.5. Poloka
Poloka je konica koja je izraena sa 20 ramova dimenzije 40 x 30
unutranje mjere i podsjea na sanduk. Kod nje su ramovi postavljeni u
jednom redu jedan pored drugog bez odvajanja plodita od medita. Vrlo
je ogranienog prostora i na njoj su postavljena obino dva do tri leta.
Zbog toga je pogodna za dvomatino pelarstvo. Proiruje se i poveava
pomou pregradne daske. Odvajanje plodita od medita vri se pomou
matine reetke, bez koje bi izgubila svaki znaaj pelarenja. Poloke su
raene u vie dimenzija i uglavnom sa nepokretnom podnjaom.

Zbog nemogunosti odvajanja medita od plodita vrlo esto se dogaa da

se ramovi sa leglom vrcaju. Za selee pelarstvo je vrlo nepogodna zbog
svoje glomaznosti. Nepogodna je i za suzbijanje bolesti a naroito varoe,
Bebi oplodnjak
pri emu kod lijeenja antibioticima postoji mogunost da dospiju i u med.
56 Uzgoj pela 57
Pelarenje za 21. vijek

2.3.2. Pribor za dodavanje i otpremanje matica
Za dodavanje matica koriste se razni kavezi izraeni od raznog materijala
ili kombinacija drveta i iane mree, ili iane mree i lima i si. Za otpre-
manje matica u primjeni su neto savreniji kavezi koji imaju pored pro-
stora za maticu i pele pratilje i prostor za rezervnu hranu za vrijeme trans-
porta. Obino se izrauju u kombinaciji drveta i iane mree, od plastike
mreastog izgleda bar na jednoj strani i si. Ovi kavezi ujedno se koriste i
za dodavanje matica.
omoguuju veliku produktivnost pri vrcanju meda. U kombinaciji sa elek-
trinom vrcaljkom jedan radnik moe da opsluuje istovremeno otvara i
vrcaijku sa najmanje truda i da bez problema opslui pelinjak sa nekoliko
stotina drutava.
Sito za cijeenje meda je takoe potrebno pri vrcanju meda, mada se moe
raditi i bez njega s tim to se med u bavama ili kantama ostavi nekoliko
dana da stoji i za to vrijeme svi ostaci od saa isplivaju na povrinu i tako
se lako nakon toga oplave-skinu i med ostane kao procijeen.

2.3.3. Pribor za uvrivanje pojedinih dijelova konice Sanduk za otklapanje saa je takoe dobro doao na veim pelinjacima,
jer se nad njim vri skidanje poklopaca i zaostali med se cijedi kroz sito.
Za uvrivanje pojedinih
Centrifuge su od posebnog znaaja pri vrcanju meda i bez njih se ne moe
dijelova konice pri selidbi
zamisliti niti jedan pelinjak. Ima ih vie vrsta i raznih veliina. Raene su
koriste se razne vrste stega,
na runi i elektrini pogon. Vrcaljke na runi pogon su uglavnom sa tri ili
meu kojima se najvie koriste
etiri rama dok su vrcaljke na elektrini pogon za vei broj ramova. Na
u posljednje vrijeme one
veim pelinjacima se u posljednje vrijeme uvode radijalne vrcaljke sa 12,
napravljene od armature 0 8
24 pa i do 50 ramova. Za manje pelinjake do 100 drutava dovoljne su i
ili 10 mm i okaljene da bi bile
one za 4-8 ramova, a vrlo su pogodne i za transport tako da se med u njima
to vre. Na njih se stavlja
moe vrcati i na pelinjaku za vrijeme pae. Neki pelari praktikuju da
plastina traka potrebne duine
med vrcaju na vozilima na koja ugrade (privremeno) otvara saa, vrcaijku
i bez problema se u svako vri-
i agregat jaine do 1 kw i tako rade bez problema.
jeme konice mogu povezati i
pripremiti za selidbu. Ima i
drugih vrsta koje su takoe u
upotrebi ali se sve vie panje
usmjerava na ove. Stega za konice

23 A. Pribor za oduzimanje i istresanje meda

Prilikom oduzimanja i istresanja meda
koriste se razne vrste pribora i to: etka
za zbrisavanje pela, viljuka i no za
skidanje poklopca, vrcaljka, sito itd.
etka za zbrisavanje pela sa satova sa
medom, poeljno je da je uska, bijela i etke za zbrisanje pela
sa duom drkom.
Viljuka i no za skidanje mednih poklopaca sa saa su takoe neophod-
ni. Noeva ima vie vrsta ali se u posljednje vrijeme na naim pelinjaci-
ma koriste otvarai saa na elektrini pogon koji su mnogo praktiniji i Daska i ispravlja za uiavanje satnih osnova
58 Uzgoj pela 59
Pelarenje za 21. vijek

2.3.5. Pribor za uiavanje satnih osnova prese koriste pelari za male pelinjake koje u dananje vrijeme nisu pri-
hvatljive iz razloga to se usljed sve veeg prisustva raznih zaraznih
Uiavanje satnih osnova vri se na razne naine i uz pomo raznih poma- pelinjih bolesti mora vriti pouzdana sterilizacija voska na visokim tem-
gala. Tako se koriste builice, abloni za obiljeavanje rupa, zvrk, ilo i dr. peraturama koje se mogu postii jedino u za to namijenjenim ureajima. Iz
Meutim, na mnogim pelinjacima u novije vrijeme sve vie se koriste ovih razloga preporuljivo je davati vosak na izradu satnih osnova u speci-
table za armiranje satnih osnova i ispravljai na struju tako da se armirana jalno opremljene radionice koje koriste velike prese i druge potrebne
satna osnova po potrebi ubaci u ram koji je takoe prilagoen takvom ureaje. Izrada satnih osnova je razliita i prilagoena je namjeni koju
nainu rada. Ovim metodom se moe znatno vei broj satnih osnova ugra- pelar eli. Tako za pelinje leglo satne osnove imaju neto veu debljinu
diti u ramove i na mnogo jednostavniji nain. od satnih osnova za proizvodnju meda u sau. To zahtijeva i sortiranje
voska u dvije kategorije.
2.3.6. Pribor za topljenje i cijeenje voska
Topljenje i cijeenje voska moe se vriti uz pomo razne opreme za te svrhe i
na razliite naine. Tako postoje parni topioci na drva i struju. Takoe se u te
svrhe uspjeno moe koristiti i sokovnik koji uglavnom koriste domainstva za
spremanje sokova. Pored topionika koristi se i presa koja slui za cijeenje
voska iz satine koja na kraju ostane nakon razdvajanja od voska. Takoe je u
primjeni i sunani topionik koji bi trebalo da ima svaki pelinjak jer su vrlo
praktini za upotrebu.

Savremena presa za izradu satnih osnova

Voskovi za satne osnove koriste se iz pretopljenog saa u kome je bilo pelinje

leglo i saa upotrebljavanog za med u meditima. To je uglavnom sae tamni-
Topionik sa presom za cijeenje voska je boje, jer je ustvari od starog saa i sastruganog voska sa okvira. Svjetliji
vosak koji se dobije od poklopaca i graevnjaka koristi se za izradu tanjih sat-
2.3.7. Pribor za izradu satnih osnova nih osnova za proizvodnju meda u sau i sjeenog meda u sau. Izgradnja saa
Za izradu satnih osnova koriste se razne vrste presa i valjaka. Male rune od tanjih osnova je neto sporija jer pele moraju dodavati vie svog voska.
60 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 61

Vosak mora biti bez bilo kakvih dodataka, jer ako mu se doda neka primjesa
pele ga slabije prihvataju, a naroito ako su slabije pae pa je nektara manje.

U kozmetici, farmaciji i drugim djelatnostima gdje se vosak koristi mora se

obezbijediti isti vosak bez primjesa. Iz ovih i drugih razloga pelari treba da
vode rauna o vosku i da samo koriste pelinji vosak. Bilo je raznih pokua-
ja da se pelinjem vosku dodaju drugi voskovi kao parafin, cerezin, karnau-
ba vosak i si., ali se to pokazalo neprihvatljivim u praksi, jer se time podie
taka kljuanja voska i on postaje vri ali za pele neprihvatljiv.

Kod nas se uiavanje satnih osnova vri horizontalno ili vertikalno. Kod
uiavanja se obino ica uvlai kroz otvore na bonim letvicama okvira,
dobro se zategne i zavee. Satna osnova se pri tome uvue izmeu ica i sa
zvrkom ili elektrinim aparatom se ice utope u vosak. Postoje dvije vrste
uiavanja satnih osnova i to pravo i cik-cak, odnosno krivudavo. Krivudavo
je bolje od pravog jer kod njega vosak ne moe da klizi nadolje u vrijeme
veih temperatura. Ako se nekim sluajem desi da se sae istegne i elije saa
u gornjem dijelu istegnu pele ih najee prerade u trutovske.
Armirana i ugraena satna osnova
2.3.8. Armiranje satnih osnova
tome i dodavanje satnih osnova na izvlaenje treba vriti samo u panom
Armiranje satnih osnova prije stavljanja ramova je mnogo jednostavnije i
periodu ili uz prihranu, u protivnom sae nee biti pravilno izvueno na
praktinije i treba ga primjenjivati na pelinjacima. Armirane satne osnove
okvirima. Pelari ne smiju zaboraviti da u vrijeme pae u pelinjem
se uvijek mogu bez problema ubaciti u ramove koji su takoe posebno
drutvu treba imati duplo vie prostora za smjetaj nektara nego to bi to
uraeni za ovu namjenu. Zbog toga je potrebna posebno uraena tabla na
trebalo za normalan unos. Prazno sae stimulie pele da vie rade i to
kojoj se vri armiranje satnih osnova.
treba koristiti. U istim panim uslovima moe se primijetiti da sva drutva
U nekim zemljama Zapada koriste se satne osnove uraene na plastinoj bazi ne izvlae jednako satne osnove, neke manje a neke vie. Razlog tome je
u genetskom naslijeu koje nije isto kod svih pela. Tako se u ovom pravcu
tako to se na tanku osnovu od plastike nanese topljeni vosak sa obadvije
moe vriti i selekcija pri proizvodnji matica.
strane i utisnu poeci elija i pele ih rado prihvataju. Ovakve satne osnove
nejprije je uvela firma Dadant jo prije 30 godina i u prodaji se nalaze pod
nazivom "Duracomb" i "Duraglit". Meutim, u posljednje vrijeme se 3. TEHNOLOGIJA PELARENJA
1
izrauju i kompletni ramovi sa satnim osnovama i elijama h od prirodne 3.1. Osnove visokoproduktivnog pelarstva
veliine. Povrina tih elija pokrivena je tankim slojem pelinjeg voska.
Prouavajui ivot i rad pela nauka i praksa su spoznale osnove i
Dodavanje satnih osnova na izvlaenje pelinjem drutvu ne moe se vri- mogunosti prilagoavanja tehnolokih postupaka biolokim instinktima
ti u svako vrijeme, nego iskljuivo u jaem panom periodu kada su pune pele i njenim navikama.U tom cilju vreni su mnogi napori i data razna
nektara medne voljke kod pela. Iz prakse se zna da kad paa prestane da rjeenja koja u dananje vrijeme doivljavaju svoje preobraaje u smislu
stane i izvlaenje satnih osnova. Upravo se iz toga izvlai zakljuak na poboljanja ili preciziranja pojedinih tehnolokih postupaka u skladu sa
bazi indikacija da se luenje voska kod pela odvija automatski. Prema razvojem naunih metoda i novih spoznaja, to e normalno biti prisutno i
62 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 63

u budunosti. Sva ova nastojanja i pokuaji iznalaenja to racionalnijih Pelarima je poznato da dobra matica nerijetko lee i do 2.000 jaja na dan,
rjeenja idu u prilog stvaranja adekvatnije tehnologije visokoproduktivnog da za dvadeset dana leglo postaje zrelo, kao i da odrasle pele ive 4-6 ne-
pelarstva kao baze za ostvarivanje to veih efekata, odnosno produk- djelja tokom aktivne sezone, mada njihova "dugovjenost" umnogome zav-
tivnijeg, ekonominijeg i rentabilnijeg pelarenja. isi od intenziteta razvoja legla. Zna se i da u malim drutvima pele ive
krae, jer razvijaju vie legla, nego u brojnim dmtvima posmatrano u istom
Visokoproduktivno pelarstvo podrazumijeva ili bolje rei zahtijeva po- periodu vremena bez sezonskog uticaja. Takoer, koliina izleenog legla
znavanje, odnosno razumijevanje osnovnih odnosa izmeu snage-brojnos- utie na matiino polaganje jaja, brojnost pela, obezbijeenje polenom i
ti pelinjeg drutva i polaganja jaja, razvoja legla i proizvodnje, kao i vre- nektarom i njegovom pozicijom u raspoloivom prostoru.
mena porasta drutva kako bi se ostvarili najvei prinosi, bez obzira na Prema Farraru odnos izmeu poklopljenog legla i brojnosti drutva sma-
vrstu konice i sistem rukovanja. Tome u prilog ide i racionalno nizanje njuje se za 10-14% za svako poveanje od 10.000 pela, dok prosjeno
potrebnih zahvata u toku godine i u tano odreeno vrijeme. dnevno polaganje jaja raste do brojnosti 40.000 pela.
Podrazumijeva se da pri tom treba imati plodnu maticu, obilje polenovog
praha, nektara i prostora u konici, to su i limitirajui faktori u ostvari-
vanju visokih prinosa. Radove sa drutvom treba sprovoditi u manje ili
vie redovnim intervalima, da se ne dozvoli blokada matice, bilo leglom ili
medom. Ustvari, rukovanje drutvima tokom aktivne sezone treba da bude
usmjereno na obezbijeenje najpovoljnijih uslova za dobijanje najvie
moguih koliina meda i to brojnijeg legla primjereno godinjem dobu,
kao i drugim uslovima (meteoroloki, fenoloki i si.).
Tako isto, i veliina drutva zavisi od njegovog kapaciteta za razvoj legla,
vremena potrebnog za razvoj legla i duine ivota odraslih pela. Normalna
ekspanzija legla odvijae se najvie u konici. Polen e pele smjetati u
prazne elije u predjelu legla ili oko njega. Suvini polen e biti smjeten
ispod legla, dok e se med nalaziti oko, i iznad aktivnog legla. Tokom aktivne
pae pele e polen i med odloiti u bilo koji prazan prostor.
Meutim, drutvo ne moe odrati maksimalan razvoj legla, ukoliko nema
dovoljno prostora. Drutvo koje nema dovoljno prostora moe dobiti nagon
za rojenjem. Ovaj nagon e smanjiti nagon za skupljanjem hrane. Rojenje,
e dovesti do podjele drutva, i rezultirae u smanjenju medobranja, a moe
se dogoditi i da drutva ne budu u stanju da uspjeno prezime.
broj pela u 000
Drutvo koje je uspjeno prezimilo treba da ima 3,5-5 kg mladih pela, Uticaj broja pela u drutvu na dnevno polaganje jaja i razvoj legla;
izleenih u kasnu zimu, i u rano proljee na 6-8 ramova legla, 5-6 nedje- (Broj elija zatvorenog legla podijeljen sa 12 jednak je prosjenoj dnevnoj
lja prije glavne pae. Drutva zazimljena bez polena, mogu imati 1-2,5 kg stopi polaganja jaja. Broj elija zatvorenog legla podijeljen sa brojem pela
starih pela, koje e ubrzano uginjavati prije nego to se u prirodi pojavi jednak je relativnom broju produkcije po peli)
prvi polen, a koji bi omoguio razvoj legla. Ukoliko povoljni uslovi ne
dozvole kontinuirano sakupljanje polena, drutvo moe toliko oslabiti da Velika drutva proizvode vie legla od malih, i imaju bolji procentualni
e njegovo ponovno jaanje biti nemogue. odnos pela-izletnica za sakupljanje polena i nektara.
64 Pelarenje za 21. vijek
Proizvodnja po jedinici normalno je vea u jakim drutvima nego u slabim,
jer je proporcionalno manji broj pela angaovan na njezi legla.
70
broj pela u 000
Uticaj jaine drutva na prinos i proizvodnju po peli
(Prinos svakog drutva po stepenu razvoja podijeljen sa brojem pela
u drutvu jednak je proizvodnji po jedinici pela;
Prinos drutva podijeljen sa prinosom od 60.000 pela jednak je procentu
prinosa, odnosno relativnoj proizvodnji po jedinici pela)
Tokom dvonedeljne pae jako drutvo od 60.000 pela proizvee 50%
meda vie od drutva sa 15.000 pela. Ukoliko paa due traje, slabo drut-
vo e ojaati (poveae brojnost) pa e se razlika ova dva drutva smanji-
ti. Ipak ne postoji opravdanje za dranje slabih drutava. Trokovi
proizvodnje slabih pelinjih drutava su esto vii od trokova proizvodnje
jakih drutava, jer je potrebno vie rada (a samim tim i vie vremena) i vie
ulaganja da bi se slaba drutva. dovela u dobro proizvodno stanje.
Normalno pelinje drutvo je u stanju da preivi razne klimatske uslove
Uzgoj pela 65
ukoliko ima odgovarajuu biljnu floru, koja e obezbijediti nektar, i polen.
ovjek pele najvie ugroava, jer im ne ostavi dovoljne zalihe hrane, pri-
morava ih na rojenje, ne preduzima blagovremeno zdravstvenu zatitu i si.
Sakupljen polen, kao i sakupljen nektar je odraz ne samo koliine koju
stvore biljke ve i broja pela koje ih sakupe, zato treba odgajati jaka
drutva i blagovremeno ih pripremiti za glavnu pau.
3.2. Smjetaj pelinjaka
Smjetaj pelinjaka je vrlo bitan za normalan rad pela i pelara. Da bi se
odabrala najpovoljnija lokacija polazi se od vie faktora, kao to su: broj
pelinjih drutava, tip pelinjaka, udaljenost od kue pelara, uticaj kli-
matskih uslova (vjetar,vlanost zemljita), blizina puta, vegetacija,
veliina prostora i si.
Kod otvorenih pelinjaka konice se postavljaju slobodno u prirodi i svaka
konica stoji sama za sebe, pa je u tom sluaju potrebno imati i vie pro-
stora za smjetaj. Kod veeg broja konica nije preporuljivo postavljati ih
u jednom redu jer bi se to puno oteglo. Bolje je postaviti ih u vie redova
ali kraih tako da je taj prostor lake i ograditi zbog zatite od domaih
ivotinja. U zimskom periodu prihvatljivije je da konice budu blie jedna
uz drugu a u ljetnom sa neto vie razmaka, to u svakom sluaju zavisi i
od samog terena, odnosno uslova zemljita.
Dio pelinjaka autora zimi
66 Pelarenje za 21. vijek
Meutim, zatvoreni pelinjaci postavljaju se uglavnom uz kuu pelara ili
u neposrednoj blizini kako bi zauzimali to manje prostora i bili vie pod
kontrolom pelara. Zatvoreni pelinjaci se uglavnom grade za konice koje
se otvaraju sa zadnje strane, jer se tako mogu slagati u dva reda pa i tri
jedan na drugi. Za konice koje se otvaraju odozgo zatvoreni pelinjak je
skup pa se rijetko i grade.
U svakom sluaju pelinjak treba da je na ocjednom i sunanom mjestu
kako bi pele u zimskom periodu mogle izlij etati na proisni let.
Nije preporuljivo pelinjak postavaljati ispod drvea gdje rijetko dopiru
sunevi zraci ili u umu, gdje visoka stabla spreavaju prodor sunevih
zraka, tako da pele kasnije poinju i ranije prestaju sa radom. Time se
skrauje njihov radni dan i efekti su zbog toga manji. Pelinjak treba stavi-
ti u kraj gdje ima dovoljno pae, odnosno nektara i polenovog praha kako
bi se drutva mogla normalno razvijati i raditi, jer u protivnom emo
morati da ih prihranjujemo kako ih ne bi izgubili, a ne samo da neemo od
njih imati nikakve koristi.
Takoe treba izbjegavati i blizinu saobraajnica kako pele ne bi stradale
od vozila pri odlasku i povratku sa pae. Poloaj mjesta za pelinjak
poeljno je da bude ravan ili malo nagnut prema jugu ili jugoistoku.
Preporuljivo je da u blizini ima neka manja rjeica ili potoi gdje pele
mogu slijetati na vodu a da se ne utope. Velike rijeke nisu poeljne za pele
naroito s proljea, jer je voda brza i hladna pa pele pri slijetanju puno
stradaju. Mjesta sa ustajalom ili stajaom vodom nisu preporuljiva, jer
mogu biti izvor zaraznih bolesti.
3.3. Osnivanje pelinjaka
Iako je pelarstvo kao djelatnost privlano za bavljenje osoba razliitih
profesija, uzrasta i pola, postoji ograniavajui faktor koji neke od njih
iskljuuje. Ustvari, osobe koje su alergine na ubod pele ne smiju se
ukljuivati u pelarstvo jer je to vrlo opasno, a moe u pojedinim sluaje-
vima prouzrokovati i gubljenje svijesti, pa i smrt. Preporuljivo je prije
osnivanja pelinjaka pohaati neki kurs, odnosno seminar ili kolu za
pelare poetnike, te proitati neku prigodnu knjigu iz ove oblasti. Time bi
se stekla poetna znanja za razumijevanje nekih bitnih pitanja u pogledu
osnivanja pelinjaka. Osnovno je odluiti se kojim tipom konice pelari-
ti i sa koliko drutava. Takoe je uputno posavjetovati se sa nekim od
iskusnih pelara iz blieg okruenja koji bi u sluaju potrebe bili pri
Uzgoj pela 67
pomoi u sluajevima kad zatreba neki savjet ili uputstvo. Vrlo je nezahval-
no nakon izbora pogrenog tipa konice kasnije se preorijentisati na drugi,
bolji jer to ima za posljedicu dodatne trokove i izgubljeno vrijeme.
Uobiajeno je poinjati sa tri do pet drutava, te uporedo sa sticanjem
znanja i iskustva taj broj poveavati prema elji i mogunostima investi-
ranja. U svakom sluaju treba stvarati mogunost za nesmetan prelazak iz
nieg u vii stepen pelarenja, to u sutini znai stvoriti u startu
mogunost za visokoproduktivno pelarenje primjereno uslovima kako
klimatskim tako i fenolokim, sredine u kojoj se nalazi, odnosno izvorima
nektara i polenovog praha.
Pelinji ubod izaziva na ovjeijem tijelu crvenilo i otok sve dok se ne
postane imun. Koliko e to dugo trajati zavisi od otpornosti organizma i
intenziteta bavljenja pelarstvom. Da nije uboda pela, mnogo vie osoba
bi se bavilo pelarstvom. Gledano iz drugog ugla, da pele ne ubadaju i
njihova bezbjednost na otvorenom prostoru bila bi vie ugroena iz raznih
razloga i pobuda. Prema tome, na ubode pela moramo raunati i na njih
se naviknuti, pa nam to kasnije nee smetati.
Tako isto, postoje i ubjeenja da pele poznaju vlasnika da ga zato ne
ubadaju a ne shvataju da iskusni pelar poznaje instinkte pela i njihovo
ponaanje pa se prema tome i upravlja. Neki ak tvrde da postoje odreena
sredstva pomou kojih se pele umiruju. Pelar mora znati da prilikom
pohoda na pelinjak mora sauvati mir, ne mahati rukama, ne juriti kroz
pelinjak, ne pokuavati braniti se od pela pa i ako nas neka ubode, jer
emo time izazvati druge i vie se izloiti neprijatnostima. U sluajevima
kad nas napadnu pele iz neke konice koje su vie ljute od drugih dobro
je skloniti glavu meu grane nekog oblinjeg drveta ili rukama mirno
zatititi oi, jer sjajni predmeti vie privlae pele. Poslije kraeg zastoja
moemo mirno nastaviti rad. Takoe, pelar mora da izbjegava sve to
drai pele, pa e i uboda biti sve manje.
Potrebno je prije dolaska na pelinjak odstraniti sa sebe mirise znoja, ili
strane iz nekih drugih izvora kako ne bi draili pele. Takoe i odjeu na
sebi treba imati uvijek istu i boje koja je podnoljiva za pele. Smatra se
da pele ne podnos? crnu boju. Vjerovatno je tu vie u pitanju znoj koji je
prisutan u vrijeme ljetnih vruina, zbog toga to crna boja vie apsorbuje
suneve zrake usl'ed ega dolazi do znojenja.
 Pelarenje za 21. vijek
Za poetnike je preporuljivo da nose pelarsku kapu sa tilom kad rade na
pelinjaku zbog zatite lica i oiju i da pokvase ruke siretom pa e i uboda
biti manje. Takoe je preporuljivo ako nas pele vie ubadaju po rukama
oprati ruke kako bi odstranili miris pelinjeg otrova jer on takoe privlai
pele. U pravilu kada smo nervozni, uznemireni, oznojeni ili sa nekim
stranim mirisom nije preporuljivo prilaziti pelama, dok to ne otklonimo.
Sa pelarenjem najbolje je poeti u proljee sa izimljenim drutvima koja
e se tokom vremena razviti za glavnu pau i ako uslovi budu povoljni
mogu dati i neto meda, to bi bio dobar stimulans za dalji rad. Moe se
poeti i sa prirodnim ili paketnim rojevima koji se smjetaju u konice
izabranog tipa, tako da pelar tokom sezone bude spreman i za prihranu
rojeva ukoliko paa izostane, a stei e i odreena iskustva u radu sa
pelama tako da e za narednu godinu moi da radi samostalnije i sigurni-
je-
Prije nego izvrimo nabavku potrebno je nabaviti dimilicu, pelarski no i
kapu kako bi mogli odmah po nabavci pela nesmetano obavljati potrebne
poslove. Meutim, bitno je shvatiti odmah u poetku da otvaranje konica
esto, zbog pregleda i zavirivanja iz razloga radoznalosti da bi vidjeli
maticu ta radi i kako radi, je tetno. Pelinje drutvo je bioloka cjelina pa
ga zbog toga treba potedjeti od nepotrebnog uznemiravanja.
Posebnu panju kod nabavke pela treba obratiti na zdravstveno stanje
pela, jer u zadnje vrijeme sve je vie prisutno raznih bolesti, nego ranije.
Takoe, posebnu panju obratiti i na krpelj tzv. Varoa Jacobsoni kako ne bi
imali problema sa razvojem pelinjih drutava.
3.3.1. Izbor tipa konice
Za visokoproduktivno pelarstvo poslije genetikih potencijala pele,
panih uslova i zdravstvene zatite konica je najhitniji inilac, jer treba da
omogui udoban smjetaj za pele i da bude pogodna za obavljanje
razliitih operacija koje zahtijeva moderno pelarstvo. Kod nas jo ne pos-
toje utvreni vlastiti standardi za konice, ali je u praksi uglavnom prih-
vaeno: Langstrot-Rot (LR), Dadan-Blat (DB), Albert-nideri (A), i u
posljednje vrijeme ponegdje Fararova konica. Istina, prisutna je i polo-
ka, ali samo kao nasljee prolosti.
Meutim, za nas je bitno daje konica to podesnija, kako bi i sistem rada
bio podesan, bri, jeftiniji, i uspjeniji.
U naoj i stranoj literaturi moe se zapaziti vie raznih pristupa i shvata-
nja tipa konice, ali je kod svih bitno da se zadovolje bioloke potrebe
Uzgoj pela 69
pela. Po Englezu Simansu i Poljaku Ljubenickom: "svaka konica koja se
u izvjesnom trenutku ne moe poveavati ili nastavljati predstavlja bolji
materijal za potpaljivanje vatre nego za pelarenje". Najhitnije je shvatiti
da idealne konice nema i da e uvijek biti neko ko e pokuati da kae
kako je njegova konica najbolja, odnosno najpraktinija i da od nje dobi-
jaju najvie meda. Prema tome, osnovno polazite pri donoenju odluke za
izbor konice treba da budu rezultati nauno-istraivakog rada i iskustva
prethodnih generacija, koja je prihvatio najvei broj pelara.
Takoe je vano naglasiti da bez obzira da li se namjeravali baviti
pelarstvom kao uzgrednim zanimanjem ili hobijem, potrebno je da izbor
konice omogui primjenu najsavremenijeg sistema pelarenja. Takav
pristup e omoguiti u odreenom trenutku prelaz sa ameterskog na pro-
fesionalni nain pelarenja, ma kakve bile poetne namjere, jer su one
tokom vremena vrlo podlone promijenama, kao i motivi.
Nikad nije dobro nakupovati razne vrste konica ili iste sa razliitim
mjerama, jer e to biti velika smetnja u radu i razvoju pelinjaka. Neki to
ine s namjerom da bi iz njih dobijali prirodne rojeve, ili konstruisali svoju
konicu, ali i to ima za posljedicu neracionalnost i nemogunost pre-
orijentacije na savremeniji nain rada i pelarenja, bez veih trokova.
Bolji je uitelj i tue iskustvo nego vlastito neznanje.
3.3.2. Sa koliko konica da pelarimo i kada?
Visokoproduktivno pelarstvo podrazumijeva primjenu najsavremenijih
sistema pelarenja za ostvarivanje to veih prinosa po konici, to u su-
tini znai da ono nije privilegija i rezultat samo velikog broja konica.
Prema tome, nema ni utvrenih standarda koji bi pouzano razgraniili broj
konica kojim treba pelariti, jer to sve predstavlja individualnu stvar
pelara i njegovih namjera u budunosti. Pri tome bitni faktori uspjene
pelarske proizvodnje, a posebno kvaliteta i kvantiteta pelinjih proizvoda
pored genetikih potencijala pela, ekoloke sredine polivalentnih
medonosnih biljaka, apitehnike i adekvatne zdravstvene zatitte pela je
stanite medonosne pele. Pored toga, u naim uslovima najvei broj
pelara ima neko glavno zanimanje, pa mu pelarstvo slui kao dopuna
prihoda u kunom budetu. Manji broj pelara se opredijelio za profesion-
alno pelarenje, pa je i njihov broj konica kojim pelare izaao na neko-
liko stotina.
70 Pelarenje za 21. vijek
U svakom sluaju ako bi i vrili razgranienja moglo bi se rei da pelari
hobisti pelare sa malim brojem i to do najvie 20 konica. Pelari amateri
pelare sa oko 50-70 konica, meutim profesionalni pelari bi trebalo u
naim uslovima da pelare sa oko dvije do tri stotine konica, mada ima
nekoliko sluajeva pelarenja i sa 400-500 konica, a u nekim istina rijetkim
sluajevima i do 1.000 konica. Za nae uslove ovo bi bila podjela najblia
stvarnosti.
Meutim, najvei problem ovakvog stanja u naem pelarstvu je to jo
uvijek pelari nemaju mogunost da pele sele i na opraivanje voa i bilja-
ka za proizvodnju sjemena. Tako su med i polen ostali glavni proizvodi
zbog ega se pelari.
No, bez obzira na to broj konica treba vezivati i za trokove koje imamo
kako ne bi imali vie tete nego koristi, pa je dobro da svako polazei od svo-
jih uslova ima izgraen model koji u sebi sadrava sve elemente koji su
prisutni u radu pelara. Nekad je bolje u odreenom trenutku i uzeti radnika
kao ispomo nego raditi sa malim brojem pa imati vee trokove od prihoda.
Pelari koji raspolau sa odgovarajuom opremom imaju mogunost za
pelarenje sa veim brojem pelinjih drutava, jer onaj ko je rijeio na
adekvatan nain utovar i istovar konica prilikom seobe i problem obuz-
davanja rojevog nagona rijeio je kljune probleme na pelinjaku.
3.3.3. Koliko pelinjih drutava drati najednom mjestu?
Broj pelinjih drutava na jednom mjestu zavisie od naina pelarenja
(stacionarno ili selee) i klimatskih i fenolokih uslova, odnosno raspore-
da i trajanja pelinje pae. U stacionarnom pelarenju poenta se daje na
raspored cvjetanja bilja i drvea tokom cijele sezone, dok u seleem samo
na krai period. No bez obzira na to i u jednom i drugom sluaju potrebno
je znati koliki prinosi meda se mogu ostvariti, odnosno koliko maksimal-
no drutava moemo drati na tom mjestu. Prema tome i broj drutava od
jednog do drugog mjesta je razliit.
U krajevima gdje su obilne pae, kao to su bagremova, kaduljina, zanovi-
jet, draa, livada, lipa i umska u vrijeme povoljnih uslova moe se
postaviti mnogo vei broj, nego u vrijeme nepovoljnih uslova, kada je na
tom mjestu neracionalno pelariti i kada moemo imati samo trokove. To
se najbolje ocjenjuje kroz iskustvo prema stanju biljaka i padavinama od
njihovog cvjetanja.
Uzgoj pela 71
Na paama industrijskog bilja kao to su uljana repica, suncokret, espar-
zeta i lucerka broj drutava e se odrediti prema povrini zasijanih kultura.
Tamo gdje su izgledi za medobranje slabi dovoljno je 30-50 drutava, a
kod procjene povoljnijih uslova moe se postaviti i mnogo vie pelinjih
drutava. Do broja koji se moe drati na jednom mjestu dolazi se kroz
viegodinje iskustvo, na taj nain to se mjeri prinos meda po jednom
drutvu. Broj drutava se poveava do poveanja prinosa po konici te im
pone da pada treba prestati sa poveanjem broja. Ako su na nekom mje-
stu ili njegovoj iroj okolini prinosi meda iz godine u godinu slabi onda je
neracionalno drati vie od 50 konica najednom mjestu.
Na livadskoj pai nije preporuljivo postavljati vie od 50 drutava. I na
paama poljoprivrednih kultura nije preporuljivo na jednom mjestu
postavljati vie od 50 drutava, jer u vrijeme prestanka pae moe doi i do
pojave grabei na to je takoe neophodno obratiti panju. Na udaljenosti
veoj od dva kilometra moe se postaviti vei broj konica, jer su prinosi
vei a opasnost od grabei mnogo manja.
Deava se da mikrolokacija ima bitnu ulogu u pojedinim godinama, jer u
jednom kraju na jednom pelinjaku registruje se dobar unos nektara a u
istom kraju sa udaljenosti 5-10 kilometara ima jako malo unosa ili skoro
nikako. Zbog toga je potrebno, ako to mogunosti dozvoljavaju, primje-
njivati selee pelarenje.
3.4. ienje konica
Prve tople sunane dane treba iskoristiti za ienje podnjaa. Tokom zim-
skog perioda mali broj pela sa namjerom da napusti konicu odvaja se od
klubeta i instinktivno usmjerava prema letu. To su uglavnom stare pele
koje im se odvoje iz klubeta postaju nepokretne od hladnoe, ukoe se i
uginu. Neke uginu na samom letu i tu ostanu. Tako tokom zimskog perio-
da sve uginule pele u konici padnu na podnjau i tu ostanu dok ih na
proljee kad otopli pele radilice ne izbace iz konice. Ako je u konici sti-
cajem raznih okolnosti bio vei broj uginulih pela tako da prekriju i cijelu
podnjau to moe biti i prepreka za normalno izlijetanje pela na proisni
let, a toga na kraju zime ima dosta. Uz to, tokom perioda na podnjau pada
i vosak od poklopaca, koje pele skidaju kad otvaraju elije saa. Na taj
nain na podnjai se nau odreene naslage koje treba to prije oistiti.
im se ukae pogodna prilika pele radilice iznose uginule pele napolje i
72 Pelarenje za 21. vijek
tom prilikom teko se otkauju od leeva uginulih pela i stradaju na
mokroj i hladnoj zemlji. Ovi gubici pela svakako e negativno uticati na
razvoj drutva i zato da se to ne bi dogaalo potrebno im je pomoi, odnos-
no oistiti podnjae. Kod konica sa pokretnom podnjaom to je mnogo
lake uraditi nego kod onih kojima je podnjaa zakovana.
Uginule pele sa podnjae u proljee to ranije ukloniti
Pri ienju konica sa pokretnim podnjaama dovoljno je imati jednu
podnjau rezerve i iz konice u kojoj su zimovale pele izvui podnjau i
mjesto nje staviti istu i tako redom dok se ne oiste sve podnjae.
Meutim, taj nain rada je vrlo otean naroito za vei broj drutava gdje
bi trebalo i mnogo fizikih napora da se to obavi. Umjesto toga, bolje je u
kasnu jesen na podnjau staviti uloak od odgovarajueg materijala i na
proljee ga samo izvui. Na taj nain jednostavnije je imati uvid u stanje
kako je zimovalo pelinje drutvo, i ukloniti uginule pele, a poklopce od
voska istresti u kantu i kasnije odnijeti na topljenje. Uginule pele
obavezno spaliti ili zakopati, da se ne bi prenijela neka zarazna bolest. Na
osnovu otpadaka na podnjai iskusnim pelarima je mogue utvrditi kako
je drutvo zimovalo.
Za ienje konica sa nepokretnim podnjaama neophodno je imati re-
Uzgoj pela 73
zervnu konicu i u nju nakon ienja i dezinfekcije prebaciti pele iz
konice u kojoj su zimovale pele i na njeno mjesto je postaviti. Konicu iz
koje smo prebacili pele treba dobro oistiti i opaliti let-lampom ili novin-
skim papirom i iskoristiti je za prebacivanje pela iz sljedee konice. Ovo
se ini sve dok se ne zavri ienje svih konica. Ovo je vrlo teak posao
i zahtijeva mnogo truda i vremena, zbog ega je preporuljivo izbjegavati
ovakvu vrstu podnjaa gdje god je to mogue. Kod A konica postoji
specijalni ista sa dugom drkom i njim se lako oiste podnjae.
U konicima kod kojih je broj uginulih pela velik pelinje drutvo je loe
zimovalo, odnosno patilo je od ei, vlage, hladnoe ili neke druge bolesti.
U konicama gdje je mlada nesparena matica na podnjai se obino mogu
vidjeti uginuli mladi trutovi. To je sluaj i kad je u drutvu trutua. Ako je
drutvo patilo od proliva na zidovima konice ili po okvirima saa mogu
se vidjeti mrlje kestenaste boje. U drutvima gdje su pele patile od noze-
moze mogu se vidjeti pele u gomilicama sa naduvenim stomacima, a
drutvo obino biva oslabljeno a na letu i ispred leta ima dosta uginulih
pela.
Tako isto, ako na podnjai naemo vee komade voska i izdrobljenog saa
sa zrncima znak je daje u konicu uao mi ili vie njih. Ako se u konici
ueerio med na podnjai e se pojaviti zrnca ueerenog meda i to je znak
da su pele patile od ei.
Prilikom ienja uginulih pela sa podnjaa dobro je pogledati da tu nije
i matica. Ako je ona tu onda je to znak daje drutvo ostalo bez matice.
Uz ienje podnjaa poeljno je izvriti i brz letimian pregled drutava.
Ako je vrijeme nepovoljno za pregled, a pele izlijeu iz konica po
samom izlijetanju pela i donoenju polenovog praha da se zakljuiti o
stanju drutva u tom momentu. To se najlake ini kad nagnemo unazad
gornji nastavak LR konice i vidimo prisustvo legla i kvalitet i prisustvo
hrane. Na slian nain se moe izvriti pregled i kod drugih konica nas-
tavljaa (DB, Farar). Kada se vrijeme stabilizuje i temperatura poraste
neophodno je izvriti detaljan proljetni pregled.
U rano proljee, prije cvjetanja voa nije preporuljivo otvarati konice
zbog pregleda sve dok dnevne temperature ne budu dovoljno visoke, kako
ne bi dolo do prehlade legla i uklupavanja matice. Takoe, zbog
nedostatka nektarne pae moe se izazvati grabe, to ima za posljedicu
nove probleme na pelinjaku zbog njegovog spreavanja.
74 Pelarenje za 21. vijek
Letimian pregled drutva na osnovu izlijetanja pela treba provjeriti.
Preporuljivo je prii svakoj konici i nasloniti uho na jedan od zidova
konice i lupnuti jae od zid konice rukom ili nekim drugim predmetom.
Ako se zauje snano brujanje i naglo prestane onda je znak daje drutvo
dobro i da ima maticu.Meutim, ako je brujanje neujednaeno i otegnuto,
znak je da neto nije u redu i da nema matice.
3.5. Cilj pregleda
Pelinja drutva treba pregledati samo onda kada postoji svrha. Da bi pre-
gled imao svrhu potrebno je utvrditi cilj pregleda. Jer nepotrebno otvara-
nje konica vie teti razvoju drutva i ometa normalan rad. Pregled je
opravdan samo ako treba da saznamo ta se deava u konici u datom
trenutku kao naprimjer: opte stanje drutva, kako pele izgrauju dodatne
satne osnove, da li je mlada matica poela da polae jaja, da li u konica-
ma ima dovoljno hrane, kakvo je zdravstveno stanje pela i legla, kako
pele uzimaju dodate pogae ili lijek i slino.
No, sve su ovo razlozi zbog kojih se moe vriti kako pojedinaan, tako
isto i ukupni pregled-detaljan. Dakle, pregled moemo vriti detaljno i
pojedinano. Meutim, neophodno je prije svakog otvaranja konice dobro
razmisliti ta nam je sve bitno ustanoviti u konici da je ne bi za nekoliko
dana ponovo nepotrebno otvarali. Time emo izbjei nepotrebno otvara-
nje i rashlaivanje legla i uznemiravanje pela. Takoe, treba znati da
svako otvaranje konice utie na veu potronju hrane i da se tetno
odraava na cjelokupan rad i razvoj drutva, a naroito ako to due traje.
Takoe je tetno otvoriti konicu i potom iz nekih razloga otvarati drugu,
pa tako izazvati nepotrebno rashlaivanje ranije otvorenog drutva.
Taan broj pregleda u toku jedne godine nije mogue odrediti a za to nema
ni potrebe. U nekim sluajevima bie neophodno vie pregleda a u drugim
manje. Za dobro razvijena drutva slika stanja se moe vidjeti i po radu
pela izletnica i unoenju polenovog praha.
Za poetnike je naroito vano da prve preglede po mogunosti obave uz
prisustvo iskusnijih pelara kako bi ih konkretno uputili u nain i tehniku
pregleda. Prema nekim podacima konica koja je u toku godine pregledana
pet puta detaljno imala je prinos meda u medinom nastavku 14 kg, dok je
kontrolna konica koja u toku godine nije otvarana imala prinos meda u
medinom nastavku 19,5 kg.
Uzgoj pela 75
Pregledi u proljee mogu se obavljati u razmaku 10-12 dana i tada mogu
biti vrlo korisni. Iskusni pelari pregled obavljaju to bre i zavre sve
poslove kako pele ne bi uznemiravali narednih mjesec do mjesec i po.
Kad je u pitanju dodavanje satnih osnova to se uradi jednostavno i brzo
tako da pele to manje ometamo, a transformaciju odnosno izmjenu mjes-
ta nastavaka dovoljno je obaviti u proljee poslije 15 dana od prethodne
izmjene.
3.6. Prvi pregled
Pri kraju zime i poetkom proljea, kad se pojave prvi sunani dani i tem-
peratura vazduha u hladu poraste iznad 17 stepeni neophodno je izvriti
detaljan prvi proljetni pregled pelinjih drutava. Poslije duge i hladne
zime pelinja drutva su postala iscrpljena, a neka od njih bez dovoljno
hrane ili ak i bez matice, pa je intervencija pelara na saniranju neophod-
na. Prije otvaranja konice potrebno je na donje leto ubaciti par mlazeva
dima da bi pele instinktivno napunile voljku medom i umirile se, a potom
i manje napadale pelara. Tako isto pri otvaranju poklopca potrebno je
ubaciti nekoliko mlazeva dima, a zatim pristupiti pregledu. Ovom prilikom
potrebno je znati za svako drutvo ima li maticu i kakva je, zalihe meda i
polenovog praha, koliinu legla u svim stadijima i kakvo je ( da lije kom-
paktno i radiliko), vrijednost saa i zdravstveno stanje drutva. Pri tome
konicu treba dobro oistiti i ukloniti ramove ako su buavi od vlage ili
isprljani pelinjim izmetom.
Prisustvo matice i njen kvalitet utvrdiemo na osnovu legla. Ako u pelin-
jem drutvu nema legla to je znak da nema matice a to emo utvrditi i po
brujanju pela i lepezanju krilima. Takvo drutvo treba bez odlaganja
pripojiti nekom drugom srednjejakom drutvu. Ako je leglo prisutno i
pravilno rasporeeno u koncentrinim krugovima bez preskakanja elija
matica je prisutna i kvalitetna, te je suvino traiti je po sau i nepotrebno
drati konicu otvorenu. Meutim, ako matica lee ratrkano i ako ima
malo pela to je znak loeg kvaliteta matice i slabog stanja drutva. Takva
drutva takoe treba spojiti sa jakim drutvima .
Takoe je bitno za sva drutva koja se ne mogu razviti do poetka glavne
pae pripojiti ih jakim drutvima, a ne vriti spajanje dva slaba drutva.
Matice iz slabijih drutava mogu biti korisne u kasnijem periodu sve dok
se ne proizvedu mlade, jer mogunost gubljenja matica je uvijek prisutna,
76 Pelarenje za 21. vijek
s tim to su posljedice u proljetnom periodu tee nego u ljetnom. Isto-
vremeno, deava se da u drutvu imamo dobru maticu, dosta legla i pela
a male koliine hrane, pa je neophodno odmah dodati med u sau iz re-
zervi ili ih obilno prihraniti na odgovaraj ajui nain. Ako nema unosa nek-
tara kod pela se javlja "instinkt ekonomije hrane" a gasi "instinkt raz-
mnoavanja.
Vano je prihvatiti injenicu i primijeniti je u praksi da u konici niti u bilo
kom trenutku ne smije biti manje od 10-12 kg rezerve meda u pelinjoj
zajednici, a ako nam se desi da nema odmah dodati pogau ili sirup i
omoguiti normalan rad i razvoj drutva. Prema naunim istraivanjima,
kada je hrana pri kraju matica prestaje sa polaganjem jaja, a pele poinju
da izbacuju napolje otvoreno, a onda zatvoreno leglo. To je ustvari javlja-
nje nagona samoodravanja. U takvim sluajevima moe se u ram hrani-
licu staviti i vea koliina (2-3 litra) sirupa ili (2-3 kg) pogae to blie uz
leglo kako bi pele mogle lake da to uzimaju. Ukoliko nastupi hladan
period, bolje je dati pogau i to iznad klubeta kako bi pele bile u kontak-
tu sa hranom i da se ne bi izdvajale iz klubeta, da ne stradaju.
Pelinja drutva, koja u vrijeme pregleda imaju najmanje 10-12 kg meda i
na dva rama polenovog praha, kvalitetnu maticu, i vie od etiri rama
ispravnog legla imaju sve uslove da se do biolokog optimuma razviju do
poetka glavne pae. To se odnosi i na drutva sa nedostacima koji se
mogu otkloniti, s tim da se to uini odmah bez odlaganja. Drutva koja
imaju manje od tri ulice pela i kvalitetnu maticu treba tretirati kao nu-
kleus, dok ako je matica slaba treba bezuslovno pripojiti jakim drutvima.
Snaga drutva u proljetnom periodu je vrlo ovisna o snazi pri uzimljava-
nju, pa e i drutva koja su imala 10 ulica i potrebnu zalihu meda (20-25 kg)
i polenovog praha biti u najveem broju sluajeva u dobrom stanju, i mogu
se razvijati bez pomoi pelara. Kvalitet pelinjeg legla zavisi od kvalite-
ta matica i saa. Sae treba daje ispravno i sa radilikim elijama, da nije
mnogo staro i ubuano od vlage iz zimskog perioda.
Drutva koja nemaju dovoljne koliine hrane smanjuju leglo, to ima za
posljedicu manje izleenih mladih pela, a mogu i da prestanu da njeguju
leglo.
Poznato je u praksi da pojedina drutva nezadovoljna svojom maticom u
rano proljee vre njenu zamjenu. Zamjena matice od strane pela u rano
Uzgoj pela 77
proljee je vrlo nesigurna, jer mlada matica kad izlijee na oplodnju pod vrlo
nestabilnim i nepromjenljivim uslovima i kad je vrlo mali broj trutova teko
moe uspjeno da se oplodi i vrati sa oplodnje. No, i pored svega i to se dea-
va. Na mom pelinjaku kod prvog pregleda koji sam obavio 8. marta pri-
mijetio sam u jednom drutvu mladu neoploenu maticu koja je tek izala iz
matinjaka i nisam htio daje uklanjam nego sam namjerno eksperimentisao.
Utvrdio sam, pratei je, da je pronijela tek 27. marta 1993. To se desilo u
Crnoj Gori u okolini Podgorice gdje mi je bio pelinjak na zimovanju. Ovo
je rijedak sluaj i ne moe se pretvarati u pravilo. Zato je bolje kad se pri-
mijete matinjaci pri ranom pregledu ili izleene mlade matice ukloniti ih i
drutvu dodati cijeli nukleus ako ih imamo u rezervi ili po dva rama legla sa
pelama i maticom. U tom sluaju neophodno je maticu staviti u kavez da se
pele dok pregrizaju vosak na kavezu naviknu na miris matice i prihvate je.
Ako se odluimo na spajanje onda to vrimo sa jakim drutvima.
Ako u konici imamo med koji se kristalisao potrebno gaje najprije otklopi-
ti sa viljukom ili noem a potom potopiti u mlaku vodu da odlei 3-4 sata.
Nakon toga sae izvaditi iz vode i sa njega ocijediti vodu i potom dodati ga u
konicu da pele povade med i prerade u tean. To traje jedan do dva dana.
Meutim, kada su u pitanju vee koliine kristalisanog meda u sau to izisku-
je mnogo vremena.
Zdravstveno stanje pelinjeg drutva utvrujemo pregledom legla i poklo-
paca na njemu. Ako je leglo otvoreno i larve ne zauzimaju pravilan
poloaj, ili ako je leglo zatvoreno i na njemu primjeujemo pjege ili uleg-
nua na poklopcima ili ako su oni probueni najvjerovatnije je daje leglo
bolesno. U tom sluaju obavezno je pristupiti lijeenju ako nije prisutna
neka zarazna bolest, a ako jeste pristupamo njegovom unitenju. Najbolje
je prije toga uzeti uzorak i odnijeti na pregled u najblii institut ili centar,
gdje e se pouzdano utvrditi o kojoj se bolesti radi, a potom postupiti po
uputama veterinara zdravstvene institucije.
3.7. Mjerenje i iskazivanja snage pelinjeg drutva
Poznavanje snage pelinjeg drutva oduvijek je, a naroito danas, pred-
stavljalo osnovni uslov za to uspjeniju primjenu apitehnikih i terapij-
skih postupaka. No, i pored toga, jo uvijek u naoj praksi prevladava
razliito, a u velikoj mjeri i pogreno, iskazivanje snage pelinje zajednice
i to: na bazi broja nastavaka, broja ulica zaposjednutim pelama, kilogra-
ma pela, broja ramova na kojima se nalazi leglo i slino.
78 Pelarenje za 21. vijek

Ova raznolikost u iskazivanju dovodi pelare praktiare, a naroito

poetnike, do mnogih dilema i nedoumica koje ih sputavaju u adekvat-
nom i blagovremenom preduzimanju odgovarajuih radnji. To je naroito
izraeno kod primjene odreenih doza u lijeenju odgovarajuih bolesti
to ima za posljedicu nepovoljan rezultat (usljed pogreno utvrene
doze), a nakon toga razoarenje i nevjericu u odgovarajue lijekove. Isto
tako, dolazi i do predoziranja lijekova usljed ega se ostvaruju kontra-
efekti.

Pogreno utvrena ocjena stanja i razvoja pelinjeg drutva sputava pre-

duzimanje odgovarajuih postupaka, to ima za posljedicu pojavu
neeljenog rojevog nagona ili nedovoljno pripremljenih drutava za nared-
nu pau. To donosi ozbiljne tete i tekoe. Time se zapostavlja i izjed-
naavanje pelinjih drutava (na istom ili nekom udaljenijem pelinjaku)
ili cjelokupnih pelinjaka, zbog ocjene uticaja spoljnih faktora kod izbora
lokacija u zimskom ili nekom drugom periodu.
Planimetar

Poseban problem predstavlja praenje produktivnosti pelinjeg drutva
kao i izdanosti pae, jer se sa pogrenom ocjenom stanja pelinjeg dru-
tva ne moe realno utvrditi koliina unosa nektara po jedinici mjere (na
10.000 pela) i si. Nije rijedak sluaj da i ocjena kvaliteta matice na takvim
nepreciznim mjerenjima bude pogrena. Dakle, da bi sve to izbjegli
neophodno je obezbijediti ujednaen pristup u iskazivanju snage pelinjeg
drutva na najpouzdaniji nain i time otkloniti sve sumnje u dobijene
rezultate i eventualne dileme.
injenica da se utvrivanje brojnosti pela i legla svodi na postupke pro-
cjene povrine koju zauzimaju u konici, odnosno na ramu, pojednos-
tavljuje nam cjelokupni postupak i upuuje na primjenu poznate
planimetrijske metode odnosno planimetra.
3.7.1. Izrada planimetra
Planimetar moe napraviti svaki pelar koji eli da vri preciznije mjere-
nje u pelinjem drutvu.
Uzme se ram iz konice kojom se pelari i u njega ubaci pleksiglas ili stak-
lo a moe i plastika, tako da popunjava cijelu povrinu rama (kao staklo u
prozorskom krilu). Sa donje i bone strane ucrtaju se linije na razmaku od
dva santimetra koje se ne mogu brisati i koje su meusobno paralelne.
Ovako napravljen ram se stavi na ram sa leglom i pelama, brzo se ocrta-
ju konture legla ili pela sa raznim bojama kreda ili flomastera za svaku
stranu rama. Kada se zavri 1 nastavak ili konica na miru se oita duina
svakog trapeza i onda izrauna povrina u santimetrima kvadratnim prema
formuli: P = Si x h.
Povrina jedne strane LR rama mjerena planimetrom, koja ima linije na
razmaku od 2 cm, iznosi 43,2 cm x 10,24 = 442,40 cm.
P = 442,40 x 2 = 885 cm ili 8,85 dm2.
Broj elija u jednom nastavku ili tijelu moe se utvrditi tako da se uzme
ram sa izvuenim elijama saa i izbrojati elije po irini okvira (u LR
ramu je to priblino 81.). Po visini okvira priblino su 43 elije, to znai
81 x 43 = 3.483 elija na svakoj strani okvira i 2 x 3.483 = 6.966 elija na
jednom okviru. Na 10 okvira to iznosi 69.600 elija u jednom nastavku. Po
istom postupku moe se utvrditi i broj elija po 1 dm2 - priblino 393.
Broj pela koje zaposjedaju jednu stranu rama moe se utvrditi na dva
naina i to: brojanjem pela koje zaposjedaju 1 dm2 rama, odnosno saa uz
prethodno stavljanje izolatora za pele veliine 1 dm2 saa. Da bi se dobili
to pouzdaniji rezultati treba izvriti mjerenja u nekoliko navrata, jer rezul-
tati od konice do konice pokazuju izvjesna odstupanja, iz vie objek-
tivnih razloga (veliina pele radilice, odnos mladih i starih pela i drugo).
 Pelarenje za 21. vijek
Zbog toga se uzimaju srednje vrijednosti (oko 127). Na jednoj strani LR
rama stoji oko 1124 pele, dok u 1 kg stoji oko 10.000 pela.
Uobiajeno je raunati u jednom LR nastavku popunjenom pelama da
ima oko 2 kg pela, odnosno, oko 20.000 tako da u konici sa tri tijela
moe stati oko 60.000 pela, to predstavlja bioloki optimum. Pelinje
drutvo koje popunjava sva tri nastavka LR konice pred glavnu pau
smatra se da je dobro pripremljeno za visoke prinose.
3.7.2. Ocjena kvaliteta matice
injenica da bez kvalitetne matice nema jakog pelinjeg drutva upuuje
nas na stalno praenje stanja u konici i ocjenu njenog kvaliteta. No, mi to
prema uobiajenoj praksi obavljamo rutinski i preko koliine legla, ali i tu
pravimo iste greke, jer to leglo posmatramo na osnovi broja ramova na
kojima se nalazi, a ne na bazi stvarnog mjerenja.
Dakle ako elimo da se uvjerimo u koliinu poloenih jaja onda je
poeljno mjerenje izvriti svakih 21 dan, kako bi se jedan ciklus noenja
matice zavrio. To poeti sa glavnim proljenim pregledom, to jest kad
srednja dnevna temperatura proe 10C, odnosno po kalendaru prirode to
je vrijeme cvjetanja danarike, ili drena, odnosno lorbera u junim predje-
lima. Iza toga proe do glavne pae, negdje dva mjeseca,negdje manje,
ovisno od klimatskih uslova i vrste pae. Pri tome je poeljno odvojiti
otvoreno od zatvorenog legla,to je tee ali bitnije za ocjenu kvaliteta mat-
ice. Koliinu treba posmatrati i na osnovi korelacionog odnosa sa
koliinom hrane u konici i broja pela. Time emo dobiti pouzdaniji uvid
u kvalitet matice.
3.7.3. Ocjena prinosa meda prema snazi pelinje zajednice
Prinos meda po jednoj pelinjoj zajednici ili konici u toku jedne pae ili
sezone je podatak kome pelari praktiari u meusobnom kontaktu naj-
ee raspravljaju. S obzirom da se kod nas pelari sa raznim tipovima
konica znatno prihvatljiviji podatak bio bi kada bi prinose iskazivali na
bazi biolokog optimuma od 60.000-70.000 pela, ili ako taj optimum nije
dostignut navesti priblinu snagu kontrolnih zajednica. Time bi tip konice
bio zanemaren a i realnije bi se mogli porediti prinosi bez obzira na vrstu,
odnosno tip konice. Takav pristup je primijenjen u rezultatima naunih
istraivanja pa nema razloga da tako ne bude i u praksi. To bi imalo
Uzgoj pela 81
viestruku korist za pelare, jer bi time bili upueni kako na realnije sagle-
davanje snage pelinje zajednice, tako i na ostvarene prinose i obezbijedi-
lo veu preciznost i mogunost raznih poreenja i sagledavanja.
Istovremeno takav nain iskazivanja bio bi od koristi i pri sagledavanju
izdanosti pelinje pae, kao i drugim sluajevima.
3.8. Poloaj leta na konici
U praksi je prihvaeno da se leto kod postavljanja konica uvijek okree
prema istoku i jugu, odnosno jugoistoku.Ima pelara koji konice okreu
prema zapadu pa i sjeveru, ali to su rijetki sluajevi. U toku zimskog perio-
da i proljea konice okrenute prema jugoistoku imaju bri razvoj i pele
iz njih prije izlijeu na pau. Kod konica okrenutih prema zapadu ili
sjeveru razvoj je usporen i pele kasnije izlijeu na sakupljanje nektara i
polena, mada u poslijepodnevnim satima njihov izlet due traje. To moe
da ima za posljedicu i u sluaju naglog zahlaenja uginue pela koje nisu
uspjele da se vrate u konicu i tako drutvo ostaje oteeno.
Za visokoproduktivno pelarstvo najhitnije je da se drutvo razvija mak-
simalno do glavne pae, pa je svaki postupak ili operaciju neophodno
usmjeriti u pravcu ostvarivanja to veih prinosa. Zbog toga je jedino pri-
hvatljivo leto konica okretati prema jugu. Brzi razvoj u proljee prua
mnogo vie mogunosti za iskoritavanje glavne pae, to je od naroite
vanosti za krajeve gdje pelinja paa poinje ranije, a to su uglavnom
podruja sa zanovijeti, kaduljom, bagremom i si. Iskusni pelari, koji
dobro poznaju ivot pela sigurno nee propustiti niti jednu pau, pa e o
svemu na vrijeme razmisliti i planirati aktivnost.
Zimsko klube se obino nalazi na prednjoj strani blie leta, pa su pele
tako u mogunosti ranije izai na proisni izlet i lake dolaze do svjeeg
vazduha. Izjutra kad sunevi zraci dopru kroz leto klube se prije zagrije i
pele ponu ranije da opte sa okolinom i da izlijeu na proisni let.
3.9. Trava pred konicama
Za normalan rad pela, i trava i korov pred konicama mogu takoe biti
ozbiljna smetnja, jer pele natovarene nektarom ili polenovim prahom
moraju se probijati do ulaza u leto i tako iscrpljene zapletu se u travu.
Preporuljivo je da se blagovremeno oisti trava ispred leta u vrijeme dok
su pele u konici bilo to ujutro rano ili predveer kasno, uz koritenje
 Pelarenje za 21. vijek
dimilice. Neki pelari ulaz u konicu obezbijeuju postavljanjem manjih
dasaka duine do 50 cm i irine 30 cm, a neki posipaju so ispred leta kako
trava ne bi rasla. U svemu tome najvanije je da se omogui nesmetan rad
pela.
3.10. Postavljanje pojila
U proljee kad leglo poinje naglo da se razvija neophodno je pelama
obezbijediti vodu u neposrednoj blizini pelinjaka ili na samom peli-
njaku. To je period u kome pele zbog velike potrebe donose vodu i po
loem vremenu, pa neke od njih tako stradaju zbog naglih i iznenadnih
zahlaenja, jer ne uspijevaju na vrijeme da se vrate u konicu. Da bi se izb-
jeglo stradanje pela u ovom periodu kada su i najpotrebnije preporuljivo
je postaviti pojilo za pele. Postoje razne vrste pojila na pelinjacima, ali
je najprihvatljivije ono koje ima stalan dotok iste i zdrave vode.
Pojilo za pele
Neki postavljaju kante sa slavinom, neki drvenu burad i ispod slavine
stavlja se daska na koju kaplje voda. Daska je izdubljena u lijebovima u
vidu izlomljene crte, a u nekim sluajevima zakivaju se letvice koje e
sprijeiti da se voda brzo sliva. Tamo gdje protie mali potoi pored
pelinjaka, odnosno u njegovoj blioj okolini nema potrebe postavljati
pojilo.
Uzgoj pela 83
Preporuljivo je nakon postavljanja pojila dasku na koju se sliva voda pre-
mazati na nekoliko mjesta medom da bi se pele to prije navikle na poji-
lo, te tokom cijelog ljetnog perioda obezbijediti da ima stalno vode. Ako
to ne uinimo pele e se odvii i pronai vodu na drugom mjestu tako da
smo uzalud postavili pojilo.
Pojilo treba postaviti na sunanom i sklonitom mjestu u neposrednoj blizi-
ni pelinjaka.
3.11. Odravanje toplote
U pelinjem drutvu temperatura unutar gnijezda igra veliku ulogu i moe
se kretati samo u okviru biolokih potreba a to je oko 34-35C. Ako je tem-
peratura u porastu pele je mogu smanjiti lepezanjem krila, isparavanjem
vode, stvaranjem brade na poletaljci ili razilaenjem po konici. Takoe, u
zimskom periodu kada su temperature niske pele uvaju toplotu
uklupavanjem svojih tijela jer imaju posebnu izolacionu sposobnost.
1 pored toga to u pelinjem drutvu postoji podjela rada, smatra se da pe-
le instinktivno osjeaju koji poslovi u odreenom trenutku moraju biti
uraeni i one se tome prilagoavaju bez obzira na starost. Isto tako, u
pelinjem drutvu postoje uroeni principi ekonominosti posla pa je
nauno utvreno koje vrste poslova obavljaju pele prema starosnoj dobi,
pa ih tako moemo podijeliti u pojedine radne grupe. Meutim, kad se nor-
malni uslovi ivota promijene iz bilo kojih razloga onda se i mlae i sta-
rije pele prilagoavaju novonastaloj situaciji i obavljaju razliite zadatke
koje odreeni trenutak zahtijeva. Dakle, osnovu odranja pelinjeg dru-
tva ini njena podjela rada, rad i red i mogunost u datom trenutku prila-
goavanja potrebama drutva bez obzira na starost.
Takoe je vano obratiti panju pri uzimljavanju pela da se obezbijedi
uvanje toplote u konici kako bi utroak bio to manji. Dobro je na
poklopac nastavljaa staviti novinskog papira vie listova ili neki drugi
materijal kako bi se sprijeilo gubljenje toplote, a potom normalno stavi-
ti krov.
3.12. Forsiranje razvoja
;
Za vi. okoproduktivno pelarstvo svaka aktivnost na pelinjaku predstav-
lja i?i zetan znaaj i niti jedna operacija ne smije biti potcijenjena i ostav-
ljen/ za neku drugu priliku. Dakle, sve mora biti uraeno blagovremeno da
bi d-ilo mogui efekat. Meutim, deava se da neki pelari kad uzime
84 Pelarenje za 21. vijek
pelinja drutva sa dovoljnim koliinama meda i polena smatraju da ne
treba nita da rade, jer e se drutva sama razviti bez obzira na vremenske
i pane uslove kao i na pomo pelara. No, u praksi to nije uvijek tako, pa
ak ne i u svim sluajevima i kad se prua potrebna panja, jer uvijek se
mogu javiti neke smetnje na koje se nije raunalo. Posebno je to uoljivo
na pelinjaku gdje imamo isti sistem konice, mlade i kvalitetne matice,
dovoljne zalihe hrane, ali u proljee moemo uoiti razlike izmeu poje-
dinih drutava, jer se sva ne razvijajaju jednako i istovremeno. To znai da
su se pojavile neke smetnje. Da bi se te smetnje otklonile potrebno je
odmah od poetka izlijetanja pela poeti sa podsticajnim prihranjivanjem
kako bi drutva bila pripremljena za glavnu pau. To praktino znai da bi
bilo neophodno podsticajno prihranjivati 6 do 8 sedmica prije glavne pae
kako bi se drutva tokom marta i aprila potpuno razvila.
Pored prihranjivanja imamo i postupke koji se odnose na izmjenu mjesta
nastavaka, jer drutva koja imaju obilne zalihe hrane nije potrebno pod-
sticajno prihranjivati. S obzirom da se drutva uzimljavaju u dva tijela
potrebno je im otopli izvriti transformaciju nastavaka, tako da e gornji
nastavak sa hranom doi na podnjau a donji u kome je leglo i malo hrane
doi na mjestu gornjeg. Tako e pele poto ne trpe da med stoji ispod
legla poeti da prenose med iz donjeg nastavka u gornji i to e stimulativno
djelovati na maticu isto kao daje unos nektara i ona e polagati vie jaja.
Tako e i matica privuena veom toplotom prei u gornji nastavak gdje
e proirivati leglo, jer e imati i vie prostora za polaganje jaja.
Preporuljivo je u konicama koje imaju dovoljne zalihe hrane otvarati
sedmino po nekoliko decimetara meda na sau i to e takoe stimulisati
na vee polaganje jaja.
Kod izmjene mjesta, odnosno transformacije nastavaka treba paziti da se
leglo ne prehladi, zato je u poetku preporuljivo u konici sa dva nastavka
nastavak sa leglom okrenuti za 180 stepeni i u tom sluaju leglo e biti
udaljeno od leta gdje ustvari ima i najvie kisika, pa e pele poeti iz
ramova u kojima je med bio pozadi legla prije okretanja, prenositi ga u
elije gornjeg nastavka koje su slobodne, a osloboditi prostor matici za
polaganje jaja, to e pozitivno uticati na irenje legla. I ovim putem se
postie isti efekat kao i da je izvrena izmjena mjesta nastavaka. Dakle,
ovo je jedan sigurniji nain za postepeno prelaenje drutva iz jednog u
Uzgoj pela 85
drugo stanje razvijenosti. Jer pele i u jednom i u drugom sluaju nakon
izvrenih promijena u konici (zbog transformacije) nastoje to prije nor-
malizovati stanje, odnosno dovesti ga u loptasti oblik. Ako je leglo samo u
donjem nastavku onda ga treba staviti kao gornji i okrenuti za 180 stepeni,
a gornji staviti ispod na njegovo mjesto. Kad se leglo dovoljno rairi i za-
hvata dio prvog i drugog nastavka onda gaje potrebno transformisati izm-
jenom mjesta nastavka. Ove izmjene nastavka poeljno je vriti svakih
7-10 dana.
Ako je drutvo uzimljeno samo u jednom nastavku forsiranje razvoja moe
se vriti okretanjem ramova sa leglom za 180 stepeni i to u poetku manji
broj a kasnije vei, sve dok drutvo se ne razvije do te mjere da treba
dodati nastavak. To je naroito vano kod Dadant-Blat konica. Kad na-
stupi glavna paa treba otvoriti pomona leta ili ako ih nema poklopnu
dasku malo podii zbog vee ventilacije (2-3 mm).
Svi postupci kod forsiranja razvoja meusobno su razliiti i ovisni od vrste
konice, stanja pelinjeg drutva i vremenskog perioda. Tako se mogu po-
dijeliti na: one kojima se ne primjenjuje prihranjivanje i one gdje su
neophodni razni oblici prihranjivanja. Tako isto je bitno u kojim se kli-
matskim uslovima provode. Jer nije isto raditi u hladnijem periodu i
toplijem. Tu pelar mora biti taj ko e u datom trenutku nakon uvida u
stanje odluiti ta e u konkretnom sluaju biti najbolje. Takoe, ni snaga
svih drutava u isto vrijeme nije ista pa je i to razlog to kod svih dru-
tava u isto vrijeme ne moemo uraditi sve isto.
Ako su drutva uzimljena na jedno tijelo kao stoje sluaj kod DB konica
ili u nekim sluajevima kod LR onda je normalno vidjeti stanje drutva
(brojnost pela i koliina legla) i koliinu hrane. Ako je drutvo bez
potrebnih zaliha hrane (10-12 kg) neophodno je izvriti prihranjivanje i to
u hladnom periodu dok su pele jo u klubetu preporuuje se dodati, ukoli-
ko nemamo rezerve meda u ramovima, pelinje pogae. Meutim, ako je
vrijeme toplije onda je bolje dodati sirup. Ako je dodata potrebna koliina
hrane ili ako drutvo raspolae sa dovoljnim koliinama zalihe hrane
potrebno je iz sredine plodita izvui ram sa leglom i okretanjem za 180
stepeni staviti ga na njegovo mjesto. Ovim smo doveli pele u situaciju da
med koji je ranije na tom ramu bio iza legla sada stavljamo ispred i time
smo naruili stanje u ploditu. S obzirom da pele ne trpe da hrana bude do
leta jer tu je prisustvo kiseonika vee i pele e poeti da raznose med iz
86 Pelarenje za 21. vijek
tog rama okolo u ramove sa praznim elijama i napravie prazan prostor u
koji e matica poloiti jaja i na taj nain proiriti leglo. To moemo u isto
vrijeme uraditi sa vie ramova i to u poetku sa manje a kasnije sa vie, sve
dok drutvo ne popuni cijelo plodite sa pelama, jer nakon toga dodaje se
nastavak.
3.13. Jaanje drutva i rojenje
Poznato je da poveanje broja drutava u vrijeme pae bilo rojenjem ili
diobom vodi smanjenju medobranja, u starom drutvu i u roju pa bilo da
je ona rana ili kasna. Zbog toga sva panja pelara i jeste usmjerena u
pravcu spreavanja takvih pojava. Da bi se to sprijeilo preporuljivo je
izvriti ranu podjelu jakih drutava, od kojih e se nakon podjele dobiti
srednje jaka drutva koja e maksimum razvoja dostii makar do pred kraj
glavne pae.
Takoe, drutva koja su formirana poslije pae imaju gubitke tokom zim-
skog perioda jer ne uspiju da se dovoljno razviju za zimovanje. Pelari
dobro znaju da ako se dozvoli drutvu rojenje da e podjelom svoje po-
pulacije uticati na smanjenje medobranja, a naroito ako paa kratko traje.
Takoe, ako bi se pristupilo spreavanju polaganja jaja u trajanju od 10
dana prije rojenja smanjio bi se broj pela koje mogu uestvovati u medo-
branju.
Pelar koji je rijeio na odgovarajui nain problem rojenja na svom
pelinjaku dri cjelokupnu situaciju u svojim rukama, jer je kontrola rojen-
ja jedan od glavnih uslova dobre organizacije drutva. Zbog toga je
neophodno u vrijeme pae obezbijediti dovoljno prostora za unos i
smjetaj nektara kako ga pele ne bi smjetale u plodite usljed ega bi
dolo do blokade matice u polaganju jaja. Ako tokom jake pae drutva
nisu toliko jaka da zaposjednu cijelu konicu i da grade satne osnove za
smjetaj nektara pele e sav nektar smjetati u plodite i to e zaustaviti
razvoj drutva. Ovo takoe moe dovesti do pojave rojevog nagona. Pored
toga i tiha smjena matice moe biti uzrok podjele drutva, jer kad mlada
matica izleti na sparivanje za njom moe da izae roj, a moe i stara mati-
ca da se izroji. Ako nastupi loe vrijeme za nekoliko dana tokom glavne
pae to moe biti uzrokom za rojenje, jer izletnice ostaju u konici i stvara
se guva, i osjeaj suenog prostora.
Staru i slabu maticu po mogunosti obavezno zamijeniti mladom, jer je
daleko lake sprijeiti nagon za rojenjem nego ga zaustavljati kad pone.
Uzgoj pela 87
Razvoju drutva prije glavne pae moe doprinijeti i obraanje dopuni
rezervi praha, jer glavne medonosne biljke mogu dati nektar na par nedje-
lja prije ili kasnije od drugih. No bez obzira na sve ovo ipak je pri-
hvatljivije, zbog vremena potrebnog za razvoj pela drutva pripremiti za
ranu pau, a probleme pojave rojevog nagona rjeavati na najbolji nain,
kako bi paa bila upotpunosti iskoritena.
Kod pregleda stanja u LR konicama i Fararovim podigne se plodite i
pogledom odozgo nagore vidi se po donjim ivicama satova da li je prisut-
na tendencija rojenja ili nije s obzirom da se vei broj matinjaka gradi na
tom prostoru.
3.14. Izgled produktivnog drutva
Pelarima je manje-vie poznato da jake zajednice donose znatno vie
meda nego srednjejake. Tako isto je i nauno dokazano da prinos meda
progresivno raste s poveanjem broja pela u drutvu. Meutim, neki
pelari zaboravljaju na ove injenice pa sve podreuju veem broju dru-
tava raunajui ako je vei broj da e i prinosi biti vei. Tako se deava da
bi odrali vei broj da uzimaju ramove legla iz jakih drutava i njima
pojaavaju slaba drutva, tako da time i ona jaka pretvaraju u srednjejaka
i slino. Takva praksa umnogome teti pelaru i umanjuje prinose meda na
dotinoj pai. Time ova paa slui vie za razvoj drutava nego za vei prinos.
Visokoproduktivno pelarstvo podrazumijeva usmjeravanje aktivnosti na
stvaranje jakih drutava na raun slabijih, koja je preporuljivo pripojiti
jakim drutvima, ili slaba drutva svesti na nukleus. Pri tome se polazi od
injenice da veliina drutva zavisi od njegovog kapaciteta za razvoj legla,
vremena potrebnog za razvoj legla, kao i duine ivota odraslih pela,
kako bi u vrijeme pae ostvarili to vee prinose meda. Poznato je da je
bioloki optimum razvoja pelinje zajednice izmeu 60.000-70.000, to
znai daje za njihov smjetaj i normalan rad potrebno oko tri nastavka LR
konice, pa i vie. Prema tome sve konice koje nemaju ni priblino tu
zapreminu morale bi se u interesu poveanja proizvodnje iskljuiti iz
proizvodnje meda, jer je bolje koristiti ih za proizvodnju rojeva.
Za visokoproduktivno pelarstvo od posebnog je znaaja da zajednice
budu razvijene do maksimuma do poetka glavne pae. Uz to, te zajednice
moraju imati mnotvo pela sabiraica koje su sposobne za sakupljanje
nektara. Pri tom treba raunati sa injenicom da zajednice mogu dostii
razvoj na nekoliko dana prije pae da se kod njih moe pojaviti nagon za
 Pelarenje za 21. vijek
rojenjem, to bi znatno smanjilo prinos. Dakle, ovdje se pojavljuje po-
treba odravanja drutva u radnom raspoloenju, do glavne pae, jer ako
se dopusti da drutva dobiju jak nagon za rojenjem prinos meda e se zna-
tno smanjiti, kao i u sluaju ako doe do rojenja.
3.15. Orijentisanje pela
Prilikom openja sa okolinom pele se u letu orijentiu kako bi se vratile
u svoju konicu iz koje su izletjele. Pri tome se koriste poloajem sunca, i
polarizovane svjetlosti, kao i orijentira koji se nalaze u neposrednoj blizi-
ni pelinjaka, kao to su drvee, bunje i drugi objekti ako ih ima. Da bi
pele ostvarile uspjean povratak u svoju konicu bie im od koristi i raz-
mak izmeu redova, kao i meusobnih konica. to je razmak izmeu
redova vei, to je i manje zalijetanje pela grekom u tue konice.
Vei razmak izmeu konica i redova, laka orjentacija pela
Uzgoj pela 89
To je takoe i bitno kod razmaka meu konicama. Kod redova je pre-
poruljivo rastojanje najmanje dva metra, a kod konica metar do dva, ako
za to postoje uslovi. Ako takvih uslova nema neophodno je konice oboji-
ti razliitim bojama i to onim koje pele raspoznaju (uta, plava, bijela).
Ovakav nain rasporeda ili obiljeavanja boja takoe je znaajan i za
mlade matice kad idu na sparivanje, da bi se lake orijentisale, a time i vei
broj zavri uspjeno oplodnju.
4. POJAVA ROJEVOG NAGONA
U periodu razvoja pelinje drutvo preduzima sve da matica poloi to vie
jaja kako bi se to prije razvilo. Tako se tokom vremena pelinje drutvo razvi-
ja i u konici stalno dolazi do suavanja prostora, a i broj mladih pela na jednu
larvu se poveava, tako da mnoge od njih ostaju nezaposlene. U to vrijeme kod
pela se pojavljuje nagon za razmnoavanjem ispoljen kao rojenje.
U proljee, kada se pelinja drutva razviju do te mjere, da im prostor u
konici bude pretijesan zapoinje izgradnja matinjaka. Kad pele zatvore
prvu grupu matinjaka matica sve manje polae jaja, a njeni jajnici se
postepeno smanjuju, tako da matica postaje sve pokretljivija, tanja i laka.
Kad matinjak sazrije, im to vremenski uslovi dozvoljavaju iz konice
izlijee prvi roj sa starom maticom i mladim pelama. Ovo se najee
dogaa pred glavnu pau ili za vrijeme nje. U prirodnim uslovima peli-
nja drutva su se tako jedino mogla razmnoavati, to je mnogim pelari-
ma i bio glavni nain poveanja broja pelinjih drutava.
Meutim, savremeno pelarstvo svoje aktivnosti usmjerava na spreavan-
je pojave nagona za rojenje, jer se to nepovoljno odraava na prinose
meda. No, i pored toga, postoje unutranji i vanjski faktori koji mogu
potencirati pojavu rojevog nagona. Zato je neophodno da pelar poznaje te
uslove kao i mjere za njihovo otklanjanje.
4.1. Uzroci rojenja
Uzroci rojenja nastaju iz vie osnova, kao to su: stjenjavanje legla,
stjenjavanje pela u ploditu, nedovoljno izluivanje voska, nedovoljna
ventilacija, visoke temperature itd. Stjenjavanje legla je unutranji faktor
koji utie na pojavu rojevog nagona. Nastaje u vrijeme kada se pelinje
drutvo razvija do odreenog stepena i kad u ploditu nema vie prostora
sa praznim elijama u koje matica moe da polae jaja. Sae puno meda
 91
90 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela

koje se nalazi sa obadvije strane legla, kao i veliki vijenci meda koji se to je ienje starih ramova ili izvlaenje satnih osnova. Ako imamo
nalaze iznad legla su smetnja da matica iri leglo. Ako se pojavi neka pret- starog saa s obzirom daje ono toplije pele e ga radije prihvatiti i poee
paa pele e takoe smjetati uneseni nektar u slobodne elije u leglu i da ga iste da bi matica u njega mogla alei jaja a do tada e ga uvati od
time e jo vie stjenjavati prostor matici za polaganje jaja. Ako se dru- moljaca. Ako je jedan nastavak ispunjen pelama treba dodati drugi iznad
tva nalaze na nekoj bogatijoj peludskoj pai takoe e pele polenov prah njega i izvriti odreeno prevjeavanje legla na taj nain to e se par
stavljati u prazne elije i time e se prostor jo vie stjenjavati, tim vie ramova sa zrelim leglom podii kao i pokoji sa medom da se rastereti
ako u konici sa obadvije strane legla se nalaze ramovi sa polenovim pra- plodite, a na mjesto njih postaviti prazno izgraeno sae ili satne osnove.
hom kao rezerva. Sve ovo e biti kao generator za pele da smatraju da je Ovo se moe uraditi u svim nastavljaama bez obzira na tip konice.
to gornja granica razvoja drutva i ubrzo e se pojaviti nagon za rojenje. Izvlaenje satnih osnova je takoe pogodno za zapoljavanje vika mladih
nezaposlenih pela kako bi se zadovoljio njihov nagon za izluivanjem
voska. U praksi se u te svrhe primjenjuje dodadavanje tzv. rama graev-
Nasuprot tome, pojavu rojevog nagona moe uzrokovati i matica koja u
njaka iz koga se izrezuje sae nakon nekoliko dana da ga matica ne bi
proljee kad drutvo treba da se ubrzano razvija polae manje jaja, jer je iz
zalegla. No, ako pelar ima potrebu za mladim izvuenim saem da bi
nekih razloga malaksala. Kad pele osjete njezinu nesposobnost poee da
njime zamijenio staro ili oteeno sae tada je racionalnije dodati satne
grade matinjake da bi je zamijenile.
osnove i time popraviti kvalitet saa u konici.
U ploditu sa nepravilnim saem iz bilo kojih razloga, istegnute elije ili
deformisane i plitke ili preduboke su smetnja matici za polaganje jaja.
Nepravilno dodavanje satnih osnova u sredini legla je takoe smetnja
matici da polae jaja dalje od te pregrade, sve dok to sae ne bude
izvueno. Nedovoljan medini prostor za smjetaj nektara pri jaim paa-
ma je takoe smetnja matici za polaganje jaja, jer nektar sadri u sebi vei
procenat vode pa je potreban i vei prostor za njegov smjetaj, kako bi to
lake ispario viak vlage. Ako je medite napunjeno nektarom pele e oko
legla puniti nektar ili u prazne elije u leglu. Jakom pelinjem drutvu je u
toku sezone potrebno oko 42.000 elija za leglo i ako to nema pojavie se
nagon za rojenjem. Normalno da uz to treba raunati i na broj ramova za
smjetaj nektara i polenovog praha. Stjenjavanje legla moe dovesti do
stjenjavanja pela u ploditu, jer tek izleene pele koje izlaze iz stanica
potiskuju mlade pele njegovateljice na rubove legla, a poto je u konici
mali broj legla pa se pojavljuje viak njegovateljica, koje postaju nezapos-
lene one e na periferiji legla istiti elije u koje e matica poloiti jaja i to
e se i dalje stjenjavati prostor, jer e iz dana u dan biti sve vie pela a U mladom sau zdravije leglo
manje legla i to e uticati na pojavu rojevog nagona.
Iz ovih razloga plodite se mora uvijek drati u takvim uslovima da ima Izmjenom saa u konici odrava se i vei stepen zdravstvenog stanja pe-
dovoljno prostora za polaganje jaja, odnosno da ne nastupi stjenjavanje la, to je i te kako bitno.
prostora u gnijezdu. Sve ove radnje koje se provode u interesu spreavanja pojave rojevog
nagona treba obavljati na najpogodniji nain kako bi se ostvario to racio-
Pelinja zajednica moe svoje djelovanje usmjeriti u drugom pravcu, kao nalniji nain pelarenja, odnosno vea efikasnost uz manji utroak rada.
 93
92 pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela

Nedovoljna ventilacija takoe moe uticati na pojavu rojevog nagona. To

je naroito karakteristino za nastavljae, gdje se iznad plodita nalaze po
dva do tri nastavka-medita. Zbog toga je potrebno pored donjeg leta Pelari sa nastavljaama to mogu utvrditi podizanjem nastavka sa zadnje
otvoriti pomono leto na gornjim nastavcima da bi se sprijeilo da pele strane po rubovima saa primijetie se matinjaci, ako je drutvo u
svojim lepezanjem oslobaaju konicu vika toplote, i tako nepotrebno rojevom nagonu. Da se drutvo ne bi izrojilo praktikuje se poruiti
gube energiju i poneku koliinu meda. Takoe se moe izvriti i tzv. matinjake i drutvo dovesti u normalno stanje. im su prvi matinjaci
uklinjavanje nastavaka, odnosno postavljanje klinova izmeu medinih zatvoreni ako to vremenski uslovi dozvoljavaju izai e prvi roj.
nastavaka i na taj nain omoguiti ventiliranje konice, odnosno izmjena
vazduha. Ovo je prihvatljivo samo u periodu dok traje paa, inae bi u
bespanom periodu moglo izazvati grabe, pa na to treba obratiti panju.
Takoe je preporuljivo u vrijeme velikih vruina umjesto poklopca
postaviti ventilacionu mreu koja se koristi pri seobi pela, potom pok-
lopac i krov malo podii uz pomo letvica debljine oko 1 cm. U vrijeme
visokih temperatura tokom ljeta ako nismo peljinjak smjestili na pogod-
no mjesto ispod prorijeenog drvea dobro je izvriti bojenje svjetlijim
bojama i to bijelom ili svijetlo sivom bojom.

4.2. Prirodno rojenje

Pojava nagona za rojenjem dolazi iz osnova uticaja raznih unutranjih i
spoljnih faktora. Iskusniji pelari e lako utvrditi taj nagon pri pregledu
pela. Ako u pelinjem drutvu matica poinje da zalijee trutovska jaja za
24 dana nakon toga moe se pojaviti rojevi nagon. Kad se pele ubrade na
letu to je znak skorog rojenja, pod uslovom da to nije iz razloga visokih
temperatura.
Pojava nagona za rojenje moe se utvrditi i na osnovu odnosa izmeu
koliine zaleemh jaja i otvorenog legla prema koliini zatvorenog legla.
To je na bazi tzv. koeficijenta rojenja (KR).
Ako je koliina poloenih jaja i otvorenog legla vea od koliine
zatvorenog legla rojevog nagona nema. Prirodni roj

Pelari su se dovijali na razne naine kako bi lake uhvatili roj. Neki su

stavljali u blizini pelinjaka male konice tzv. rojnice i postavljali ih na
drvee na visinu 2-3 m u blizini pelinjaka kako bi se roj smjestio u nju.
Neki su ak mazali nekoliko grana na oblinjem drveu travom zvanom
matinjak (Mellisa officinalis) da njenim mirisom privuku roj na to mjesto
da ne bi otiao visoko.
Ako se pelar nae kojim sluajem na pelinjaku dobro je da izlazeem
roju suzi leto na konici iz koje izlazi da bi se to to vie oduljilo da se
96 Pelarenje za 21. vijek
tica se pronae i likvidira. Namjesto dva oduzeta rama stave se ramovi sa
satnim osnovama da se mlade pele zaposle, na izgradnji novog saa.
Okviri sa satnim osnovama stavljaju se izmeu zadnjih ramova sa leglom
na obadvije strane. Time je prekinut rojevi nagon, a u drutvu koje je dobi-
lo rojevi nagon dobili smo oploenu mladu maticu, dva rama novo-
izgraenog saa kao i jedan oplodnjak, u kome je takoe oploena mlada
matica. Ako se sluajno desi da se neka matica ne vrati sa oplodnje, odnos-
no da strada imamo u rezervi mladu maticu. Istovremeno, ako u prirodi
nema podraajne ili neke druge pae drutvo treba prihranjivati da bi to
pravilnije izgradilo satne osnove.
4.2.3. Vjetako rojenje pelinjih drutava
Poveanje broja drutava na pelinjaku u ranija vremena zasnivano je na
rojevom nagonu, odnosno rojenju pela. To je ustvari bio i jedini nain za
poveanje broja drutava, jer se pelarilo sa konicama sa nepokretnim
saem, pa je bilo nemogue bilo ta preduzimati u tom pravcu.
Istina i razvoj nauke i prakse bio je na takvom stepenu razvoja pa nije bilo
ni logino oekivati uda u tom pravcu. Meutim, danas i pored visokog
stepena razvoja nauke i prakse jo uvijek kod nas veliki broj novih druta-
va potie iz rojevog nagona, to je posebno karakteristino za pelare sa
manjim brojem drutava.
Visokoproduktivno pelarenje ne moe se ni zamisliti uz pojavu rojevog
nagona, jer se kako je ve naglaeno smanjuju prinosi meda i drugih
pelinjih proizvoda. Isto tako, deava se i pored svih spoznaja i metoda na
suzbijanju rojevog nagona da se i na savremenim pelinjacima poneko
drutvo izroji, jer pelar nije na vrijeme izvrio dodavanje nastavaka ili
nije poruio matinjake, a niti dodao mladu maticu. Vjetakim nainom
rojenja moe se na jednostavniji, najekonominiji i najefikasniji nain
izvriti umnoavanje pelinjih drutava, kako po broju tako isto i po vre-
menu koje odgovara pelaru.
Postoji vie naina stvaranja vjetakih rojeva i to:
1. Izdvajanjem dijela legla i pela uz dodavanje mlade oploene matice,
2. Stresanjem preteno mladih pela sa okvira sa leglom u konice sa sat-
nim osnovama ili pripremljenim ramovima uz dodavanje oploene matice,
3. Uzimanjem 1-2 rama sa leglom i pelama iz vie jaih zajednica tako da
se dobije drutvo jaine 5-6 ramova i doda se matica oploena.
Uzgoj pela 97
U svim ovim sluajevima moe se u nedostatku mlade oploene matice
sutradan dodati zreo matinjak. Kod izdvajanja dijela legla sa pelama ili
kod stresanja pela naroitu panju treba obratiti da se ne strese matica sa
pelama iz osnovnog drutva. Oduzimanje legla, pela i hrane nee
oslabiti osnovna drutva nego e im dati poticaj za bri razvoj i sprijeie
pojavu rojevog nagona. Istovremeno, na mjesto oduzetih ramova sa
pelama, leglom i hranom treba staviti okvire sa satnim osnovama da ih
pele u jakim drutvima to prije izrade.
Formiranje rojeva putem stresanja pela sa ramova i dodavanje matice
identino je formiranju paketnih rojeva u nekim zemljama razvijenog
pelarstva. Kod nas jo uvijek proizvodnja paketnih rojeva nije znaajnije
primijenjena, mada za to postoje uslovi u nekim krajevima.
4.2.4. Metodi vjetakog rojenja
Za umnoavanje pelinjih drutava u dosadanjem periodu pokazale su se
kao najpogodnije konice nastavljae, a meu njima u prvom redu
Langstrot-Rut (LR) tipa. Kada se drutvo razvije na dva nastavka ili tri
moemo ga dijeliti na vie naina, bilo to da u jednom nastavku ostavimo
staru maticu a u drugom dodamo maticu ili zreo matinjak, odnosno i
treem, ako je drutvo toliko jako. Takoe, moemo praviti i druge kom-
binacije ovisno od uslova i elje pelara. U literaturi je obraeno vie
raznih naina i mogunosti, ali su najpoznatiji sljedei: Aleksandrov,
Peletov i Somerfordov.
Aleksandrova metoda se sastoji u tome da u prazan nastavak stavimo jedan
ram sa leglom i maticom i ostatak prostora popunimo ramovima sa
izgraenim saem, a potom ga stavimo na mjesto osnovnog drutva, a na
njega matinu reetku na koju stavimo nastavak sa leglom. Poslije 9 do 10
dana u tom tijelu cjelokupno leglo e biti poklopljeno i bie izgraen
odreen broj matinjaka koje treba poruiti. Ovaj nastavak treba prenijeti
na drugo mjesto i dodati mladu oploenu maticu ili zreli matinjak. U
ovom sluaju stara matica je zalegla dosta elija i dobila je staru pelu a
roj koji smo napravili ovim metodom je dosta jak.
Peletov metod zasnovan je na postepenom dolasku do roja a da suvie ne
oslabi ni osnovno drutvo ni novoformirani roj. Izrojavanje se vri kada se
pelinje drutvo dobro razvije na taj nain to u prazan nastavak se stavi
ram sa leglom i maticom na njemu i postavi se na mjesto osnovnog dru-
 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela

tva, te ostatak prostora popuni se raznim izgraenim saem ili satnim osno- sirupom, a to e ujedno stimulisati i pele da pristupe sakupljanju poleno-
vama. Na ovo tijelo postavi se matina reetka na koju se stavi nastavak sa vog praha,odnosno da obezbijede dovoljne koliine hrane za uspjeno
praznim saem a na njega takoe nastavak sa leglom i pelama s tim to se prezimljavanje.
istovremeno popuni izgraenim saem i prazno mjesto odakle smo uzeli
ram sa maticom. Na tom nastavku potrebno je takoe otvoriti leto da bi 4.2.6. Paketni rojevi
pele mogle izlaziti kao i matica pri izlasku na oplodnju. Kad se drutvo U posljednje vrijeme po uzora na Zapad i kod nas se sve vie govori o
sredi sutradan dodaje se zreo matinjak u sredinu gornjeg tijela-plodita i formiranju paketnih rojeva zbog poveanja broja pelinjih drutava. Za
treba saekati da se matica spari i pronese. U tom vremenu stara matica u poveanje broja drutava na pelinjaku mogu se koristiti razne metode
donjem nastavku e nastaviti nesmetano da lee i leglo e se iriti. Iz roja mada je najprihvatljivija sa paketnim rojevima. Prinos meda od paketnih
e prve mlade pele poeti izlaziti nakon 21 dan od pronoenja mlade ma- rojeva ne moe biti kao od dobrih izimljenih drutava, mada i oni ako se
tice. Kad mlada matica zalee nekoliko ramova roj se moe preseliti na naprave u vrijeme dok su povoljni pani uslovi mogu osim zaliha za
neko drugo mjesto. Time je proces formiranja mladog roja zavren. zimovanje, dati i neto vika za cijeenje, no to je ipak razliito od godine
do godine kao i lokacije gdje se nalaze. Od paketnih rojeva kao i od izro-
Somerfordova metoda zasniva se na intenzivnijem poveanju broja pelinjih jenih ne moe se oekivati neki brzi razvoj mimo bioloki potrebnog peri-
drutava. Sastoji se u tome da iz dobrorazvijenih drutava ije leglo je proireno oda, jer treba vrijeme da se drutvo razvije, kao i kapacitet razvoja legla,
na 8-10 ramova uzme se ram sa leglom i maticom i premjesti u neko drago sakupljanja polena i nektara.
drutvo iznad matine reetke. U osnovnom drutvu pele e brzo osjetiti da
nema matice i zapoee gradnju matinjaka, tako da e vei broj biti zatvoren
nakon 9-10 dana. Pri tome e i sve leglo biti zatvoreno.
Po isteku toga vremena pristupa se formiranju rojeva, tako da se moe
napraviti 3-4 roja. Formiranje novih rojeva vri se na taj nain to se u
pripremljene prazne nastavke stave po dva okvira sa poklopljenim leglom,
pelama i neto hrane. Na tim okvirima u svakom tijelu treba da budu po
1-2 matinjaka. Okviri se stavljaju u jednu stranu tijela, a do njih se stavi
okvir sa hranom i ostatak popuni okvirima sa izgraenim saem ili satnim
osnovama. Nakon zavrenog formiranja preporuljivo je novoformirane
rojeve premjestiti na novo mjesto i na udaljenosti od 2-3 km ili ih zatvoriti
travom 2-3 dana da pele zaborave staro mjesto i da se orijentiu na novo
mjesto. Svakako da bi proces formiranja rojeva bio mnogo bri ako bi se
odmah po formiranju dodala oploena mlada matica.

4.2.5. Njega vjetakih rojeva

U naim uslovima formiranje vjetakih rojeva vreno je poslije glavne
pae, kada vea drutva bivaju u rojevom nagonu, te da bi se smirila
pelari obino vre odgovarajua razrojavanja. Poslije formiranja rojeva
dobra je svaka ljetna paa na kojoj novoformirani roj moe sakupiti 12 24 36 48 60 72 48 96 108 120
dovoljnu koliinu nektara za normalan razvoj i potrebnu koliinu pole- dani
novog praha. Ako to nije sluaj mora se pristupiti prihranjivanju sa eernim Vrijeme potrebno za razvoj paketnog roja i drutva sa jednom maticom
100 Pelarenje za 21. vijek
U praksi je primijeeno da se sva novoformirana drutva na bilo koji nain
ne razvijaju istovremeno i jednako, pa tako se moe desiti da se i paketni
roj od 1 kg i mladom maticom moe bre razviti od izimljenog drutva, to
se ne moe prihvatiti kao pravilo. Paketnim rojevima od 1 kg je potrebno
za razvoj od dana formiranja do maksimalnog razvoja oko 12 sedmica, s
tim to e tokom tree sedmice uginuti veina pela. Ako pravimo
poreenje potrebnog perioda za razvoj paketnog roja i veeg roja koji
izgrauje sae dostii e puni razvoj u isto vrijeme. Meutim, ako paketni
roj treba da izgrauje sae onda je potrebno formirati ga sa 1,5 kg pele,
tako da moe sakupljati i polenov prah i nektar, zbog razvoja legla. Razvoj
paketnih rojeva naroito e zavisiti od kvaliteta pela i obezbijeenja pole-
na zbog kontinuiteta u razvoju legla. Nije preporuljivo paketnim rojevi-
ma dodavati satne osnove na izvlaenje sve dok ne budu razvijeni do tog
nivoa da mogu sakupljati polen iz prirode. To znai da formiranje
paketnog roja treba vriti onda kada su pele u stanju da obezbijede
dovoljne koliine meda i polena, pa makar to bilo 10 do 12 sedmica prije
glavne pae, ako za to postoje drugi uslovi. U suprotnom nije
preporuljivo vriti formiranje paketnih rojeva, dok ne nastanu povoljni
vremenski i pani uslovi. Ovo se takoe odnosi i na rojeve. Direktno doda-
vanje matica roju omoguuje da matica pone da polae jaja 3 dana ranije
nego to to omoguuje uobiajeni metod putanja pomou kaveza, time je
potrebno i manje rada i gubitak matice je sveden na minimum. Pri formi-
ranju paketnog roja pele treba poprskati rastvorenim sirupom eera i
vodom u omjeru 2:3 u estim intervalima sve dok se ne napiju sirupa, a
potom se nose na pelinjak.
Za istresanje pela koristi se vei prostor, odnosno dubok nastavak sa
pokretljivom podnjaom i dva nastavka ispred svake konice. Da bi se
sprijeilo izlijetanje pela potrebno ih je isprskati sve dok ne budu mokre
da ne bi izlijetale. Tom prilikom se isprska i matica da ne bi letjela i odmah
pusti na sae iz kaveza. Leto konice je smanjeno sve dok se ne ukae
potreba za njegovo proirenje u cilju slobodnog leta pela.
Preporuljivo je paketnim rojevima dodati ramove sa medom i polenom
oko 10-14 kg. Ako to nemamo dobro je dodati polenovu pogau sa sojinim
branom kao i 3-4 rama sa eernim sirupom u odnosu 2:1, kao zamjenu
za med. Najvei problem kod paketnih rojeva je pojava nozeme znatno
vie nego kod normalnih drutava, jer nema mladih, zdravih pela skoro 3
nedelje. Tako i matica moe lako da oboli pa je pele zamjenjuju za vrlo
Uzgoj pela
kratko vrijeme. Sve paketne rojeve treba prihraniti sirupom oko 4-5 litara
uz dodatak fumagilina.
Zamjene matice treba vriti odmah i ne ekati da se pojave lane matice.
Prijem matice se moe provjeriti nakon 3 dana uz to manje uznemirava-
nje pela. Kvalitetne matice poinju da zaleu poslije nekoliko sati, a
dobre matice su one koje poinju da zaleu istog dana. Ako je matica doda-
vana putem kaveza provjeru moemo izvriti poslije 5-6 dana. Ako mati-
ca nije poela da zalee moe se desiti da je pele uklupaju kad se dru-
tvo uznemiri. U prvih est nedjelja matica moe biti zamijenjena ili
izgubljena na drugi nain pa je dobro izvriti kontrolu da li matica polae
jaja, te u sluaju potrebe intervenisati blagovremeno.
Preporuljivo je imati i dodatne rojeve kako bi se smanjio rizik od gubitka.
Ustvari, dobro bi bilo napraviti odreen broj nukleusa sa maticama
oploenim pa kad zatreba moe se nukleus dodati drutvu bez matice ili
ako mu maticu treba zamijeniti. Smatra se daje potrebno imati 10% rez-
erve nukleusa sa oploenim maticama da bi imali sigurnost u uzgoju roje-
va. Rukovanje paketnim rojevima je skoro isto kao i sa izimljenim drutvi-
ma. Koritenje paketnih rojeva omoguuje jednostavniji rad na pelinjaku,
a paketni roj se razvija standardno. Ako je roj obezbijeen dovoljnim
koliinama meda i polena, zatien od nozeme, sa dobrom, produktivnom
maticom, poslije 6 nedjelja moe mu se dodati nastavak (Farar).
5. VIEMATINI SISTEM PELARENJA
Pelarenje sa jednom maticom u dananje vrijeme postaje sve vie nesi-
gurno, jer su uslovi pelarenja znatno pogorani u odnosu na ranija vre-
mena. Pogoranju pelarenja u naim uslovima doprinijela je sve vea
upotreba pesticida zbog zatite pojedinih biljaka i voa kao i pojava varoe,
a to je imalo za posljedicu stradanje velikog broja pela izletnica, koje
dolazei u kontakt sa takvim biljem sve vie stradaju i smanjuju snagu
pelinjih drutava. Mnogi pelari pokuavali su iznai najpogodniji nain
pelare-nja kako bi drutva pripremili u to veoj mjeri za glavnu pau.
Tako je sa raznim eksperimentisanjem dolo do raznih metoda rada i
tehnologija pelarenja. Neki su pokuali da razviju odreen broj pomonih
drutava tokom razvoja osnovnih drutava, pa kad nastupi paa vre
pojaanja sa leglom, neki su u jednu konicu uvodili dvije ili vie matica
pa pred poetak glavne pae vrili spajanje tih pela u jedno drutvo, a neki
102 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 103

su pravili posebne konice u kojima su bile smjetene i po etiri matice. sa nekoliko ramova sa otvorenim leglom. Sutradan, kad se pele smire u
Dakle sve s ciljem ostvarivanja to jaih pelinjih drutava za nastupajuu gornje drutvo dodati mladu nesparenu maticu u kavezu ili zreo matinjak
glavnu pau, s ciljem ostvarivanja to veih prinosa meda. Danas se jo iz koga e se ubrzo izlei mlada matica.
uvijek vode velike rasprave o tome koji nainje najprihvatljiviji, odnosno Ujedinjeno
koji omoguuje ostvarenje najveih efekata. Takoe, svi ti naini pelaren-
ja prilagoavani su za odreene uslove i sredine u kojoj su mogli dati
najvee rezultate. Tako i nisu mogli biti unificirani, odnosno jednoobrazni.
Na pelarima je da znaju koji sistem mogu i kada da primijene.

5.1. Dvomatini sistem pelarenja

Dvomatini sistem pelarenja podrazumijeva da u jednoj konici pod istim
krovom djeluju dvije matice odvojene matinom reetkom a da imaju Drutvo sa jednom maticom
zajedniko medite, u koje unose nektar i polenov prah. Dvomatino
pelarenje naroito je primjenjivano u SAD a glavni njegov pobornik bio
je dr. Farrar, koji je pelarei sa dvije matice postigao zapaene rezultate.
Drutva sa dvije matice imaju veu sakupljaku snagu u vrijeme uklanja-
nja jedne matice, to je vrlo bitno za ranu proljetnu pau i postiu mnogo
vee prinose koji su nedostini za drutva sa jednom maticom. Za 20 dana
takva drutva e udvostruiti brojnost, u poreenju sa jednomatinim.
Meutim, produktivna efikasnost dvomatinog drutva je jednaka ili malo
vea od one u jakim drutvima a u vrijeme dodavanja druge matice e se
smanjiti, jer e vie pela biti angaovano na odgajanju legla od dvije mat-
ice. Zbog toga je produktivna efikasnost drutva ovisna o momentu doda-
vanja druge matice i dolazee pae, sa im pelari moraju raunati pri 12 24 36 48 60 72 84 96 108 120
dani
formiranju dvomatinih drutava.
Vrijeme potrebno za razvoj drutva sa jednom i dvije matice
Formiranje drutva sa dvije matice moe se izvriti tokom jeseni prethod- Kad se matica oplodi zalee nekoliko ramova legla, pri emu kad prvo
ne godine ili u proljee u tekuoj godini i to est nedjelja prije glavne pae. leglo bude poklopljeno pregrada se moe ukloniti i na njeno mjesto stavi-
Ako se dvomatina drutva formiraju u proljee potrebno je daje drutvo ti matina reetka. Drutvo e se ubrzano razvijati jer e obadvije matice
razvijeno toliko da ima 30.000 pela, odnosno najmanje da popunjava nastaviti sa polaganjem jaja.
jedno tijelo u LR konici. Osnovno drutvo se podijeli tako da u novo tije- Meutim, kad drutvo treba da se razvije i spremi za ranu proljetnu pau
lo stavimo nekoliko okvira sa zatvorenim leglom i mladim pelama pazei za koju nije mogue u proljee obezbijediti drugu maticu, jer klimatski
da ne prenesemo i maticu, a zatim na osnovno drutvo sa maticom stavi- uslovi to ne dozvoljavaju, dvomatino drutvo treba formirati u jesen
mo pregradnu dasku sa izrezanim otvorom na sredini 2 dm i zamreenim prethodne godine, u LR i drugim konicama tipa nastavljaa. Postupak
sa jedne ili obadvije strane i na njega novoformirano tijelo. formiranja je isti kao u prethodnom sluaju s tim to drutva zimuju jedno
Na gornjem tijelu se otvori novo leto tako da pele mogu da ope sa okoli- na drugom i izmeu njih ostaje pregrada sa duplo zamreenim otvorom.
nom. Otvaranje leta na gornjem nastavku stare pele koje izlete iz konice To se isto moe uraditi i u poloenim konicama, gdje se dva drutva
vratie se na donje leto gdje su i navikle pa gornje drutvo moe ostati pre- uzimljuju jedno pored drugog razdvojeni sa pregradnom daskom sa
vie oslabljeno zato je preporuljivo u gornji nastavak stresti neto pela zamreenim otvorom u sredini kao kod nastavljaa.
104 Pelarenje za 21. vijek
U proljee, nedelju dana pred poetak glavne pae oba drutva se spoje u
jedno tako to se ukloni starija matica i otvoreno leglo stavi u donji nasta-
vak te iznad njega matina reetka, a u gornji sve zatvoreno leglo koje e
se izlei do poetka glavne pae i doda se trei nastavak sa izgraenim
saem da pele imaju gdje smjetati nektar. Ako za smjetanje nektara ne
bude dovoljno prostora u drugom nastavku iz koga je izalo leglo i
dodatom treem treba dodati i etvrti nastavak kako se ne bi kojim
sluajem pojavio rojevi nagon. Kad dobro zamedi za tako jako pelinje
drutvo tri nastavka u meditu e biti dovoljna. Spajanjem dvaju pelinjih
zajednica dolazi do poveanja broja izletnica usljed oslobaanja veeg
dijela pela kunih poslova, jer umjesto dva legla tada se svodi na jedno,
tako da praktino taj dio koji je opsluivao leglo u drugom drutvu moe
da se preusmjeri na sakupljanje nektara. Ovo takoe moe doi do punog
izraaja za vrijeme jakih paa gdje usljed pojave prekidanja pae nevre-
menom slabija drutva ne mogu da skupe dovoljne koliine nektara, a
superjaka drutva e i za kratko vrijeme to moi sakupiti.
5.2. Believ nain dvomatinog pelarenja i
spreavanje rojenja
Believ nain dvomatinog pelarenja zasniva se na spajanju dvaju jakih
pelinjih drutava tri sedmice prije poetka bagremove pae, te im ogranii
leglo na 25% zapremine konice, dok se 75% pretvara u medite. Ovim se
dobar dio pela oslobaa kunih poslova, grijanja i othranjivanja legla i
postaju sabiraice. Kad u odreenom roku ogranii leglo oslobaa se jo
vie pela kunih poslova i pojaava sabirna snaga drutva. Pri spajanju
dviju zajednica'jednu maticu uklanja. Sa tom maticom i 2 rama zrelog
legla i pelama sastavi nukleus ili jezgro i stavi u neku pomonu konicu.
Na bagremovoj pai taj nukleus izgradi 2-3 rama i napuni medom i razvi-
je se leglo. Takoe tom nukleusu dodaje postepeno satne osnove i u
bespanom periodu vri prihranjivanje da se razvije leglo. Tako do kraja
pane sezone dobije od dva rama legla jaku pelinju zajednicu sa 10-12
okvira. Iz pomonih zajednica u proljee naredne godine leglom i pelama
osposobljava nedovoljno razvijene zajednice da na glavnoj proljetnoj pai
budu od koristi, a u pomonoj zajednici u svako doba ima rezervnu mladu
maticu.
Prema Beliu ograniavanjem legla pred bagremovu pau postiu se
poveani prinosi a odvajanjem sabiraica od matice pomou posebne pre-
grade osiguravaju se pelinje zajednice da se za vrijeme bagremove pae i
Uzgoj pela 105
poslije nje ne roje. Da bi sprijeio rojenje koristi posebnu pregradu u veliini
vanjske mjere konice kojom odjeljuje sabiraice od matice. Pregrada je
napravljena od lesonita i obrubljena je sa strane letvicama 1,5 cm debljine i
2,5 cm irine. Na jednoj uoj strani urezano je leto 1 cm visoko i 10 cm
iroko. To leto se moe po potrebi otvarati i zatvarati stavljanjem odgovara-
jue letvice u otvor leta. Na lesonitu je izrezan povei kvadratni otvor i na
njemu je pribijena sa donje strane Hanemanova reetka. Takoe, u taj otvor
se uklapa drugi lesonitni okvir za koji je pribijena gusta iana mrea. Ta
iana mrea se moe po potrebi stavljati i skidati. Time je obezbijeen
potrebni inventar za ugraivanje u konicu tri sedmice prije glavne pae.
Tako u proljee kad drutva dostignu potreban stepen razvoja pripremi
prazan trei nastavak sa izgraenim saem i pronae maticu, i sa dva rama
najmlaeg legla i pela stavi u nastavak na strani. Istovremeno doda dva
rama s izgraenim saem na mjesto oduzetih ramova. Takoe, konicu
pokrije sa pripremljenom pregradom sa matinom reetkom bez iane
mree sa zatvorenim letom. Na pregradu stavi trei nastavak sa maticom i
dva rama legla i ostali prostor popuni ramovima sa izgraenim saem. U
naredne tri sedmice do nastupanja bagremove pae pele ope sa maticom
jedino preko matine reetke, a do tada sve leglo izae u donjim nastavcima.
Time je pelama ostalo dva nastavka prostora za sakupljanje nektara, odnos-
no kao medini prostor, a oslobaanje pela grijanja i othranjivanja legla
treba da omogui poveani prinos.
Kad bagremova paa pone skine se gornji trei nastavak u kome je mati-
ca i odloi u stranu a na Hanemanovu reetku se na mjesto predvieno za
to stavi uloak sa ianom mreom i vrati nastavak na svoje mjesto. Leto
se istovremeno otvara na matinoj reetki i u konici nastane preokret u
odnosu na broj pela. Pele koje izlete na pau iz treeg nastavka nee se
vie vratiti u njega nego na staro leto gdje su i prije izlijetale. Tako se iz
gornjeg nastavka izdvoje sve izletnice u donje nastavke, a od matice ih
dijeli iana mrea, kroz koju osjeaju miris matice i nastavljaju normal-
no da rade. U nastavku sa maticom ostale su samo mlade pele da njeguju
leglo i one e pod uticajem potrebe neto ranije postati sabiraice a na to
ih podstie i njihov uroeni nagon.
Po zavretku bagremove pae, nakon oduzimanja i vrcanja meda ukloni se
pregrada i matica dobije prostor da se neogranieno kree u konici. Ovim
je drutvo vraeno u prvobitno stanje.
106 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 107

5.3. Volohoviev nain viematinog pelarenja stalno vri prihranjivanje rastvorenim medom sa vodom. Pet dana po
presaivanju vri kontrolu matinjaka i najsitnije i najkrupnije unitava.
U naim klimatskim i panim uslovima postoje razne mogunosti za razvoj
Time uspije da u svakoj partiji dobije matice u isto vrijeme i iste veliine.
pelarstva i primjenu odgovarajuih metoda pelarenja, ovisno o stepcnu
Izlazak matica prati i stavlja ih u kaveze i vraa u drutvo 24 sata na dozri-
obuenosti pelara i njihovom pelarskom opredjeljenju. Zato e biti od
jevanje, a potom ih dodaje u pripremljene oplodnjake zbog oplodnje. U
koristi da potpunije razmotre i ovu metodu i eventualno primijene.
oplodnjake stavlja ram sa hranom iz rezerve, ram sa zatvorenim zrelim
Aleksandar Ivanovi Volohovi, pelar praktiar, pelari u Kustainskoj
leglom i ram sa satnom osnovom. Gnijezdo u oplodnjaku utopljava.
oblasti razradio je metodu dranja pela koja mu omoguava da od 12-15
Oplodnjake odvozi na udaljenost 3-4 km, ili ako ih ostavi na pelinjaku u
uzimljenih pelinjih drutava dobije oko 3-4 tone vrcanog meda svake
oplodnjak strese pele sa jo dva rama. Poslije isteka 24 sata dodaje ma-
godine. Pelarstvom se bavi dui niz godina.
tice. Oplodnjake postavlja tako da u 1 sat leta budu obasjana suncem.
Pelinja drutva zazimljava na dvanaestoramnim nastavcima (na ramu 435 Matice e se uspjeno spariti i postii e maksimum polaganja jaja za deset
x 230 mm). Klube drutva zauzima svih 12 ramova i dva rama koji lee na dana. Prema tome, punu snagu matice dostiu ve 15. juna i burno se
gornjim letvicama. Prilikom uzimljavanja drutava posebnu panju obraa razvijaju do 20 ili 25. jula kada poinje glavna paa. Time je obezbijedio
na dva oinska drutva. U proljee ta drutva treba da budu jaka pa ako velike koliine pela u glavnoj pai.
zatreba pojaava ih pelama iz drugih drutava. Pored toga, vri otvaranja
Poetkom glavne pae (20-25. jula) stvara drutva gigante iz osnovnog
ramova sa medom i dodaje najmanje tri rama sa pergom i neprestano
drutva i 2-3 nukleusa, tako da se ta snaga odri tokom itavog medobra-
prihranjuje rastvorenim medom. Tako u oinskim drutvima oko 20-25.
nja. Za vrijeme razvoja drutva glavna panja mu je usmjerena da pelinjaku
aprila ima dovoljno zatvorenog trutovskog legla. Matica u tim drutvima
obezbijedi stalni nivo pae i da drutva imaju dovoljno satnih osnova i
odgovara vrsti pela. Iz oinskih drutava uzima ratnove sa zatvorenim tru-
izgraenih ramova. Pri tome stalno prati i rad matica, te u sluaju da sa
tovskim leglom i dijeli u draga drutva iz kojih uzima ramove sa radilikim
nekom nije zadovoljan odmah vri zamjenu. Drutva pregleda jednom u est
leglom i stavlja u oinska drutva. Time je izvrio razmjenu ramova po
dana, da se ne bi pojavio neki problem i ukoio razvoj.
drutvima i omoguio da se dobiju rani trutovi. Istovremeno s oinskim
Pred stvaranje drutava giganata pronalazi odgovarajue mjesto i vri pre-
priprema i odgajivako drutvo, koje do 20 ili 29. aprila treba da ima to
voz drutava i ogranaka tako da ih postavlja u grupe po 3-4 konice. Pri
vie legla. Takoe, drutvo pojaava mladim pelama. Po toplom vremenu
tome vri odabir da bi nakon spajanja svako drutvo imalo jednak broj na-
otvara odabranu konicu i pronalazi maticu i odstrani je. Pod tijelo konice
stavaka (8-9). Drutva ostaju tako razdvojena sve dok kontrolna konica
na podnjau stavlja umetak (nastavak manji) da ima dovoljno prostora, te
na vagi ne pokae dnevni unos od 2 kg, a onda izvri formiranje odnosno
na gornje letvice stavi nekoliko kapi likera od nane da miris izjednai i kod
spajanje osnovnih drutava sa 2-3 nukleusa.
donjeg leta doda dasku 50 x 50 cm na koju istresa pele sa otvorenog legla
Formiranje drutava vri se na sljedei nain: Iza budueg drutva stavlja
iz drugih drutava tako da u konicu ulaze samo mlade pele, jer se stare
dva prazna nastavka, na njih prazan nastavak sa matinom reetkom, tu
vraaju u svoje drutvo. Time je obezbijedio potrebnu koliinu mladih
stresa pele iz drutava sa starom maticom i pele padaju u prazan na-
pela za odgoj matica. Iz sredine gnijezda odstranjuje jedan ram sa
stavak. Maticu lovi na reetki i daje je u nukleus koji pravi iz tog istog
otvqrenim leglom i na njegovo mjesto dodaje ram sa matinim osnovama.
drutva (2 kvalitetna rama puna sa leglom na izlasku i pelama, 1 ram sa
Treeg dana ima dovoljnu koliinu zapoetih matinjaka iz kojih vadi
medom i pelama i 2 rama sa satnim osnovama). Nukleus zatvara i odvozi
mlje i to starosti od 24 sata. Taj mlje koristi za presaivanje larvi starosti
na novo mjesto. Tako isto postupa i sa ostalim nukleusima, s tim to u
oko 12 sati. U prvom presaivanju proizvede 20-25 komada matinjaka i
njima matice moraju biti dobrog kvaliteta, jer one treba da proizvedu pele
to u vrijeme cvjetanja vrbe, u dragom, pet dana kasnije 30-36 matinjaka,
za drutva koja ulaze u zimu. Ramove koje oslobodi od pela iz drutva i
u cvjetanju klena i treem najsigurnijem, poslije deset dana od dragog, 36
nukleusa alje u pogon za vaenje meda. Pele spaja uz pomo kapljica
matinjaka, u vrijeme cvjetanja maslaka. Za vrijeme izvoenja matica
nane i pri tome nije zapazio tuu meu njima. Vrca i ramove sa medom ali
108 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 109

oprezno da ne oteti leglo. Izvrcane nastavke stavlja gore iznad kuda se 260-280 kg. Tada stresa drutvo na 1 ili 2 nastavka. Tada mu je najbitnije
diu i pele. Posebno vrca posljednji ogranak iz tog kompleta ne odvaja- da drutvu probudi instinkt razmnoavanja. Tako u drutvu na kraju sezone
jui maticu i preko mree stavlja na vrh formiranog drutva. Sva drutva ostane samo 5-6 ramova legla na manjoj povrini. Poslije glavnog vrcanja
dalje formira na isti nain, s tim to umjesto dva donja prazna nastavka oko 15. septembra spaja tako dva nukleusa sa ostatkom drutva giganta i
stavlja dva nastavka sa leglom, koji su ostali od prvog drutva i tako to tako to u donji nastavak stavlja zatvoreno leglo a u gornji otvoreno.
redom. Kod posljednjeg drutva preostane leglo i stavlja ga u prvo drut- Ako je drutvo jako tako ide u zimu. Za svojih 12 drutava ima 100 nastava-
vo u prazna dva nastavka koje je postavio pri formiranju. ka i 1.200 ramova.
Vrcanje ramova sa leglom vri da bi zadrao snagu drutva da se ne izro-
ji. Jer do spajanja u svim drutvima i nukleusima dominirao je instinkt 5.3.1. Prilagoavanje Volohovievog naina naim uslovima
razmnoavanja i skoro da kulminira instinkt ka rojenju. Taj instinkt je U naim panim i klimatskim uslovima primjena Volohovievog naina
morao ugasiti da bi izazvao instinkt sakupljanja hrane, ali do njega nije pelarenja mogua je uz odgovarajue prilagoavanje i neto izmijenjen
mogue doi na drugi nain, nego putem instinkta samoodravanja. Pri vremenski interval. Prije svega, s obzirom na povoljnije klimatske uslovc
tome polazi od toga da su se sve pele privikle da lete na nivou 2-3 nastav- kod nas mogue je u pojedinim podrujima imati pripremljena pelinja
ka a u esti, gdje je matica one ne lete. U toku prvih 24 asa masa pela drutva snage Volohovi za 10. maj odnosno bagremovu ili pau kadulje,
osjea prazninu, a s obzirom daje od njih oduzet sav med (osim malo to kao i suncokret. Prema tome, postoje uslovi za koritenje dvije jae pae
je ostalo pri ramovima pri slabom vrcanju ramova sa leglom). Kao rezultat te bi nai rezultati mogli biti i znatno vei. Pokuajmo razmiljati na sli-
toga kod pela se budi instinkt samoodravanja. U konici je prisutna masa jedei ili slian nain pa emo lake iznai prihvatljiviji metod. Uz sve to
pela, otvoreno leglo i jo se raaju mlade pele od 3-4 matice i svakako prihvatimo sve rezultate koji su nauno verifikovani i na njima gradimo
da svima treba hrana. Rano ujutro izvidnice daju znak o pojavi nektara u proraune primjenjujui pelarsku logiku.
prirodi i drutvo radi izuzetno snano, i nezamislivo. Kroz 24 sata pred
Na podruju gdje su povoljni klimatski uslovi ako forsiramo raniji razvoj
vee lagano podie dva gornja nastavka (bez dima, ali sa kapljicama nane
drutva dostii emo potrebnu snagu super zajednice koja e uz primjenu
na donji otvor) podigne mreu na 1-2 cm i pravi otvor niz zadnji zid na-
odgovarajueg metoda biti u stanju da na kaduljinoj ili bagremovoj pai da
stavka da bi pele mogle da opte sa maticom. Poslije 24 sata uklanja
izuzetne prinose meda. Snagu tih drutava u odvojenim konicama
mreu i dobije jedno drutvo koje zauzima 6-7 nastavaka i ima jednu
mogue je razvijati po pojedinim razdobljima uz stimulativno prihranji-
maticu. Maticu uopte ne ograniava, jer pele stavljajui nektar u prazne
vanje prema slijedeem:
elije gornjeg nastavka tako e ograniiti i rad matice. Time ostvaruje pri-
nos nektara u pojedinim danima oko 20-22 kg. Matica se ne ograniava u
Razdoblje Jaja Pela Ukupno
konici i moe se slobodno kretati tako da prenosi feromone na pele kako
se ne bi pojavili matinjaci. Ovako formirano drutvo radi pod velikim
1. 10.01. do 21.01. 130
naponom 10 dana. Poslije toga pristupa vrcanju meda, jer ga ima oko 100
2. 22.01. do 11.02. 220 (130) 2.730
kg a i da se drutvo ne bi izrojilo, odnosno da i dalje ukljui instinkt saku-
3. 12.02. do 05.03. 310 (220) 4.620
pljanja ime prekida instinkt za rojenje. Pele napune sve ramove meda,
4. 06.03. do 26.03. 1.000 (310) 6.510
ali pri tome instinkt za razmnoavanje nee se pojaviti, pa ak i ako bi
htjeo. Pelinjak stalno prati i navee oslukuje rad i kontrolie ventilaciju. 5. 27.03. do 16.04. 1.450 (1.000) 21.000
Po potrebi podie prednji dio jednog ili vie nastavaka i stavlja letvicu 6. 17.04. do 07.05. 2.000 (1.400) 30.450
debljine 12 mm i otvara dopunske otvore na itavu irinu nastavka, zbog 10.01. do 07.05. 63.310
brzog sazrijevanja meda.
Drugo vrcanje obavlja kada teina konice na kontrolnoj vagi dostigne Dakle, u ovom sluaju drutva bi bila razvijena do biolokog optimuma i
to bi odgovaralo sakupljanju prinosa sa najveom produktivnosti po 1 kg
112 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 113

nje vie proizvoda, iznalaenje adekvatnijih metoda namee se kao ne- Uloci sa matinom reetkom kom. 1
minovnost. Vjerujem da e objavljivanje i primjena moje metode koju u Uloak za poklopac i bjealicu kom. 1
prikazati u narednim izlaganjima biti novi podsticaj za dalje unapreenje, Krov kom. 1
jer racionalizacija znai u ukazanom smjeru najpouzdaniji put podizanju
nivoa naeg pelarstva. Varijanta II (Dvojno drutvo)
Primjena moje metode zasniva se na postojeoj opremi uz odgovarajue
dorade-prerade pojedinih elemenata, to mogu sami pelari da urade Avramova univerzalna podnjaa kom. 4
kod bilo kog sistema nastavljaa. Ovim bi i potreba za uvoenjem polu- Standardni nastavci kom. 5
nastavaka zbog lake manipulacije prestala. Glavna poenta u posljednje Uloci sa ianom mreom kom. 3
vrijeme bila je stavljena na rad sa nastavcima a ne sa ramovima to je Uloci sa matinom reetkom kom. 1
znailo i manji utroak vremena i mogunost uvoenja na veim pelin- Uloak za poklopac i bjealicu kom. 1
jacima i nestrune radne snage za prebacivanje nastavaka. Meutim, Krov kom. 1
mene a koliko znam i mnoge pelare to nije zadovoljilo, jer rad sa na-
stavcima, posebno za starije pelare, traio je vee naprezanje pa makar Ovako prikazana specifikacija opreme na prvi pogled stvara zabunu i
da se radilo i o malom broju konica, te je iz tih razloga rad sa ramovi- izaziva sumnju kod itaoca da je u pitanju neka greka. Meutim, njeno
ma bivao prihvatljiviji. pojanjenje i otklanjanje sumnji proizai e iz narednog opisa i slika koje
Moja nova metoda rada zasniva se na ulocima, to je mnogo jednostavni- budu date po pojedinim elementima, kako slijedi:
je i lake a samim tim i efikasnije od pomenutih, jer se obavlja sa lakoom
i bez velikog utroka vremena i fizikih napora. Njome se ostvaruju vei 5.4.3. Avramova univerzalana podnjaa
efekti nego kad se radi sa nastavcima ili ramovima. Dakle, to je savreme- Ova podnjaa predstavlja autorovu inovaciju i omoguuje primjenu nove
na metoda pelarenja za 21. vijek. savremene metode pelarenja sa nastavljaama. Konstruisana je tako da
moe uz stavljanje odgovarajueg uloka da se koristi kao:
5.4.2. Opis i prikaz opreme
Da ne bi zauzimali mnogo prostora oko prikazivanja potrebne opreme za - "klasina" podnjaa;
svaki sistem konica nastavljaa, zbog pojednostavljenja, prikazaemo to - varoa podnjaa;
samo na Langstrot-Rotovoj, koja je kod nas dosta zastupljena u posljednje - matina reetka;
vrijeme. Kod drugih se konica to sve moe analogno primijeniti. - pregradna daska;
Cjelokupnu metodu emo prikazati u dvije varijante. Time se omoguilo - poklopna daska;
pelarima da primijene onu njima prihvatljiviju ili eventualno, u datom - ventilacija; i
trenutku, naprave prelaz iz jedne u drugu varijantu. Za primjenu ovih va- - bjealica.
rijanti potrebna nam je sljedea oprema:
Dakle, ovim je ostvarena njena prohodnost kroz cijeli sistem konice, a
Varijanta I (Jednomatino drutvo) znatno su smanjena i potrebna sredstva za investicije, to potvruje i njenu
racionalnost i ekonominost u primjeni. Isto tako, svojom univerzalnou
Avramova univerzalna podnjaa kom. 3 korienja omoguuje i znaajne utede u vremenu rada pelara u odnosu
Standardni nastavci kom. 3 na do sada poznate i primjenjivane podnjae, kao i utede prostora pri-
Uloci sa ianom mreom kom. 2 likom transportovanja i skladitenja.
Avramova univerzalna podnjaa se satoji iz sljedeih elemenata:
' Od naznaenog broja bie koriteno: 1 kao podnjaa, 1 kao matina reetka, a 1 kao poklopna daska.
114 Pelarenje za 21. vijek 115
Uzgoj pela

Osnovni okvir standardne veliine LR konice kom. 1 kada trebamo okvir koristiti za
Bone letvice standardne duine kom. 2 klasinu podnjau. U njima su
Leto kom. 1 ugraene, na odgovarajuem
Uloak sa matinom reetkom kom. 1 rastojanju, dvije tiple, koje
Uloak sa ianom mreom kom. 1 slue za vezivanje letvica za
Uloak za poklopnu dasku kom. 1 okvir. Prema elji pelara,
eone letvice kom. 2 odnosno namjeni podnjae stav-
Plastine aure kom. 10 lja se u osnovni okvir odgovara-
jui uloak i vri transformacija,
odnosno promijena njene uloge.
Matina reetka se dobije kada
u osnovni okvir Avramove
Matina reetka
podnjae stavimo uloak
matine reetke. Uloak ma-
tine reetke je napravljen od
jednog okvira na kome je
privrena matina reetka
(plastina i si.) a u datom tre-
nutku se moe staviti ili izvui
iz okvira Avramove podnjae.
Pregradna daska sa ianom
mreom dobije se na isti nain
kao i matina reetka s tim to
se u ovom sluaju stavlja ulo-
Elementi podnjae
ak sa ianom mreom na- Pregradna daska ili ventilacija
pravljen od jednog okvira na
Okvir standardne veliine napravljen je tako da se s lakoom sa njegove kome je privrena iana
prednje strane itavom unutranjom irinom i duinom moe bez problema mrea sa otvorom okna 2,5 x
ubaciti-uvui odgovarajui uloak (uloak sa matinom reetkom ili uloak 2,5 mm.
sa ianom mreom i si.). Na prednjoj strani ima jedno leto koje je pokret- Poklopna daska ili poklopac
no i moe se po potrebi otvarati cijelom irinom prednje strane nastavka. dobije se tako to se na osnovni
Leto je podeeno tako kad je stavljeno u osnovni okvir ini njegovo kon- okvir Avramove podnjae stavi
struktivno pojaanje, a kad se stavljaju uloci ili vri njihova zamjena moe uloak veliine vanjskih
se izvui napolje, a po zavrenom stavljanju odgovarajueg uloka ponovo dimenzija Avramove podnjae.
vraa-uklapa u okvir. Na zadnjoj strani okvira urezana su dva pomona leta Ovaj uloak ima u odreenom
(jedno za usmjeravanje izletnica u donje, a drugo u gornje tijelo). trenutku mogunost priklju-
Bone letvice standardne duine napravljene su tako da se prema potrebi enja na bjealicu. Uloak je
mogu pridodati-montirati na donji dio osnovnog okvira, odnosno za sluaj napravljen od jednog komada Poklopna daska ili standardna podnjaa
116 Pelarenje za 21. vijek
lesonita i na njemu se nalazi, kroz sredinu, u dva reda pravilno i srazmjer-
no izbueno po pet otvora-rupa 0 20 mm, koje se prema potrebi mogu za-
tvarati i otvarati.
Ventilacija se dobije kada u osnovni okvir Avramove podnjae stavimo
uloak sa ianom mreom, koji takoe slui i kod pregradne daske, razli-
ka je samo u nainu postavljanja okvira. Ustvari ovo je pregradna daska
okrenuta tako da joj je podna strana okrenuta prema krovu. Ovim okreta-
njem donji dio odnosno dio ispod mree slui kao zbjeg pri seobi pela.
Bjealica se sastoji iz osnov-
nog okvira Avramove podnja-
e kome su pridodate dvije
bone letvice koje slue za
formiranje standardne podnja-
e i dvije eone letvice koje
ine pridodati okvir osnovnom
okviru, kao i uloka koji slui
za poklopnu dasku. S obzirom
da se bjealica koristi vrlo
kratko ovim se podmiruje
funkcija sa ulokom na pok-
lopnoj dasci. Pored ovih ele- Bjealica
menata za svaku konicu se
dodaju i plastine aure konusnog oblika koje se koriste za ameriku
bjealicu. aure se stavljaju u uloak (po potrebi) u izbuene rupe koje se
nalaze na uloku poklopne daske, a nakon toga se izvlae i stavljaju u neku
kesu ili kutiju u-kojoj se uvaju do sljedee upotrebe.
Dakle, jednim osnovnim okvirom Avramove podnjae podmirujemo naiz-
mjenino potrebe u datom trenutku i to: poklopne daske-poklopca, venti-
lacije, bjealice, a po potrebi i kao podnjae za novoformirano drutvo.
Poseban doprinos ostvaren je i u smanjenju potrebe za prostor ovih poma-
gala u vrijeme seobe pela i skladitenja u vansezonskom periodu.
Iz svega ovoga to smo naveli oito je pojednostavljenje i racionalnije
rjeenje u izradi svih ovih elemenata ija univerzalnost primjene smanjuje
potrebna sredstva za investiranje u pelarstvu.
Uzgoj pela
117
5.4.4. Tehnologija pelarenja u jednomatinim drutvima
5.4.4.1. Osnovne postavke
Prije nego preemo na izlaganje o tehnologiji pelarenja potrebno je da
neke polazne osnove istaknemo i pojasnimo.
Cilj svakog pelara je, pored ostalog, da proizvede to vie meda i da
smanji vrijeme potrebno za njegu pela i odravanje njihove radne sposob-
nosti. A to znai da oboje, vei prinos i manji utroak vremena postiemo
samo ako primjenjujemo savremene metode pelarenja koje e nam to
omoguiti. Poznato je da pri tome moemo primijeniti jedan od dva
mogua sistema i to: sistem slobodne matice, koji podrazumijeva?da mati-
ca slobodno lee, ili sistem istog legla kad je leenje matice ogranieno
samo na plodite. Pri tome je takoe vano naglasiti da dvije .matice u
dananjim uslovima obezbijeuju sigurniji razvoj drutva za glavnu pau
nego jedna, to takoe ima presudan uticaj pri izboru odgovarajue
tehnologije pelarenja.
Pelari su odavno znali da jake zajednice donose znatno vie meda od
srednjejakih. Isto tako, da prinos meda progresivno raste s mnoinom
pela u zajednici je i nauno dokazano. Iz toga je i proizala elja pelara
da svoje zajednice razviju za poetak glavne pae do maksimuma. Isto
tako, da zajednice moraju imati ne mnotvo mladih i za pau nedoraslih
pela nego mnotvo pela sabiraica. Meutim, ako zajednice dosegnu
najvei razvoj prije poetka glavne pae, moe u njima doi do jakog
izraaja nagon za rojenjem i tada bi se prinos znatno smanjio, a naroito
ako se to desi u vrijeme optimalnog perioda". Zbog toga se namee kao
bezuslovno u maksimalno razvijenim zajednicama odrati neokrnjeno
radno raspoloenje do kraja glavne pae.
Iz ovih razloga pojedine postupke treba prilagoavati naim domaim
panim prilikama, kao i naim eljama i mogunostima, tim vie kad
znamo da su prisutne klimatsko pane razlike po podrujima i krajevima a
naela pelarenja ostaju uvijek ista. Mislim daje sve ovo trebalo istai da
bi se podsjetilo na ono od ega se bezuslovno mora poi pri izboru naj-
pogodnije tehnologije, a istovremeno i da bi se s dobronamjernim
kritiarima koji su uvijek poeljni mogao lake sporazumijevati. Neka mi
bude oproteno to u jo neke za ovu priliku bitne postupke istai i
ponoviti, jer sam svoju metodu gradio i na tome. Iz vie razloga i u raz-
nim situacijama deava nam se da matici trebamo ograniiti polaganje jaja.
" Prema Taranovu dani koji se odbroje unatrag 50 dana od poetka glavne pae i 29 dana od
svretka smatraju se optimalnim periodom.
118 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 119

To se moe uiniti na vie naina i to:
a) Ako cijele godine upotrebljavamo za plodite samo jedan nastavak
potrebna nam je velika panja da se zajednica ne izroji;
b) Ako cijele godine upotrebljavamo za plodite dva nastavka imamo vie
mogunosti za forsiranje razvoja izmjenom nastavka ili prebacivanjem
ramova sa otvorenim leglom i maticom u donji nastavak, a u gornji stavlja-
mo zatvoreno leglo i leglo koje izlazi, i si.
U ovim i slinim sluajevima treba nam puno vremena da bi zajednicu
odrali u radnom raspoloenju;
c) Dva nastavka slue nam za plodite do glavne pae, a onda leglo steg-
nemo na jedan, donji nastavak i maticu zadrimo na njemu.
U svim ovim sluajevima mogua je pojava rojevog raspoloenja i ako
nam se to dogodi na pragu glavne pae nepoeljno je i tetno. To ustvari
znai da ne drimo dogaaje pod kontrolom. Unitavanje matinjaka
dosadan je i nepouzdan posao kojim se rojenje za kratko vrijeme samo
odgaa. Osim toga, na veim pelinjacima spreavanje rojenja neizvodlji-
vo je na taj nain.
- iskljuivanje iz upotrebe matine reetke u glavnom panom periodu
zbog veih prinosa i manjeg optereenja sakupljaka;
- djelimino ograniavanje leenja matice u glavnoj kratkoj pai zbog po-
stizanja veih prinosa;
- mlada i kvalitetna matica;
- stvaranje novih drutava za proirenje pelinjaka ili prodaju i dr.
5.4.4.2. Prikaz tehnolokog postupka
Priprema drutava do glavne pae
Drutva su uzimljena prema uobiajenom metodu na dva nastavka i prove-
dene su sve potrebne mjere apiterapije i obezbijeena dovoljnim zalihama
hrane. Kad u proljee nastane toplije vrijeme i zajednica ispuni pun gornji
nastavak pela potrebno je izvriti meusobnu zamjenu mjesta gornjeg i
donjeg nastavka. Pele e poeti prenositi med iz donjeg dijela u gornji, gdje
e se popeti i matica, te u poveanom prostoru nastaviti intenzivnije leenje.
Takvom manipulacijom u par navrata postie se i vei broj okvira legla.

Metoda spreavanja rojenja koja ma kako slabi pelinju zajednicu nije

zadovoljavajua. Odgovara nam samo nain koji uva cjelovitu snagu
zajednice s nesmanjenim poletom za rad i sakupljanje.
Samo od takve konice moemo oekivati i najvee prinose. Dakle, onaj
ko je na jednostavan nain uz malo truda, primjenom odreenog sistema
pelarenja sa potpunom sigurnou onemoguio ili sprijeio pojavu
rojevog nagona rijeio je najvei problem na pelinjaku.
Takoe je bitno istai i svima poznatu injenicu da kad je matina reetka
stavljena izmeu plodita i medita, da to negativno utie na rezultate, s
tim da su rezultati bolji kada je plodite u jednom nastavku nego u dva, a
najbolji su kad nema reetke.
I na kraju da ukratko rezimiram osnovne zahtjeve od kojih sam poao pri
utvrivanju nove metode:

- jaka drutva sa ouvanim radnim raspoloenjem;

Konica sa jednomatinim drutvom
- jednostavnost postupka bez veih fizikih napora i bez transformacije
nastavaka u pretpanom i panom periodu; Pri vrenju meusobne razmjene mjesta nastavaka potrebno je prije nego
- blagovremeno i efikasno spreavanje rojevog nagona; zajednica ispuni oba nastavka pelom pravovremeno gornji nastavak sa
120 Pelarenje za 21. vijek
zatvorenim leglom, maticom, medom i polenom staviti na Avramovu pod-
njau, a zatim na nastavak osnovni okvir Avramove podnjae u koji se
odmah stavlja uloak sa matinom reetkom i leto, zatim, drugi nastavak sa
ostatkom legla i ramova. Pri tome se ostavljaju otvorena oba prednja leta
odgovarajue irine. Pele e poeti da izlijeu na obadva leta (podnjae i
matine reetke).
Kad zajednica ispuni oba nastavka sa pelom neophodno je blagovremno
ispod drugog nastavka dodati i trei nastavak sa izgraenim saem i sat-
nim osnovama. Pele e ubrzano poeti da iste izgraene ramove i da
izvlae sae na satnim osnovama ako u prirodi ima podraajne pae, a ako
ne potrebno je izvriti stimulativno prihranjivanje kako bi pospijeili dalji
razvoj i izvalaenje satnih osnova. Ako se drutvo razvilo do te mjere da
ispunjava pelom sva tri nastavka a jo uvijek nije nastupila glavna paa,
ili ako due vrijeme potraje kia postoji opasnost da drutvo dobije rojevi
nagon. Pelari znaju da se poetak raspoloenja prema rojenju javlja
obino 24 dana nakon zaleenih trutova, a kad se pele "ubrade" na letu
znak je bliskog rojenja.
Da bi izbjegli pojavu rojevog nagona neophodno je izvriti razdvajanje
sakupljaica od spremaica na taj nain to emo na leto osnovnog okvira
sa matinom reetkom ubaciti nekoliko dimova da se pele smire, a potom
izvui uloak sa matinom reetkom, te staviti uloak sa ianom mreom prednjoj strani (koje je bilo ranije "glavno" leto) i to samo jednim dijelom,
i zatvoriti "glavno" leto na donjoj podnjai, a leto na "matinoj" reetki ,
odnosno icanoj pregradi ostaje i dalje otvoreno. Istovremeno emo
otvoriti leto sa zadnje strane podnjae koje slui za izlazak iz plodita
mladih prispjelih izletnica i njihov povratak.
ta se tada deava u pelinjoj zajednici?
Tada u pelinjoj zajednici dolazi do preokreta. Sve izletnice, iz sada
ulokom sa ianom mreom odvojenog plodita, izai e na novootvoreno
leto na zadnjoj strani podnjae i pokuati da se vrate u konicu na naviknu-
to leto. Pele, koje su koristile gornje leto vratie se normalno u konicu (i
to u medite) a one, koje su koristile donje bie zbunjene, jer nee moi da
uu u konicu gdje su navikle. Proetae malo po donjem nastavku dok ne
pronau gornje leto. Dakle, sada su u meditima sve izletnice od
spremaica koje se nalaze u ploditu odvojene ulokom sa ianom
mreom. Sve pele jednako osjeaju miris matice i njeno prisustvo u koni-
ci a ne mogu k njoj i nastavljaju da rade nesmetanim poletom. Dok je u
Uzgoj pela 121
osnovnom okviru bio uloak sa matinom reetkom sakupilo se kroz nju u
ploditu mnogo starih i mladih pela.Izmjenom uloaka promijenjeno je
stanje i otklonjena guva koja je prije vladala u ploditu i uticala na pojavu
rojevog nagona. Upravo to oslobaanje pela grijanja i othranjivanja legla
kao i vika pela u ploditu omoguava poveani prinos. Pelarima je,
takoe, dobro poznato da pri rojenju pelinjih zajednica iz konice izlazi
roj sa mladim pelama i starom maticom.
To se sada u konici desilo i bez rojenja s tom razlikom to je ostala
neoteena pelinja zajednica (i dalje predstavlja jednu cijelima u trans-
formisanom obliku). Meutim, kod rojenja dolazi do diobe i oteenja
snage pelinje zajednice. Osim toga, izletnice nemaju nikakav direktni
kontakt sa maticom i mladim pelama.
Takoe, dolo je i do izmjene uloge donjeg i gornjeg leta.Gornje leto sada
postaje "glavno" a donje pomono-otvarae se samo po potrebi (pri oduzima-
nju izletnica iz plodita) i to u kombinaciji sa letima na zadnjoj strani. Tokom
vremena plodite e dobiti nove mlade pele koje e postati izletnice.
Ponovo e doi do guve u ploditu i moe izazvati pojavu rojevog nago-
na. Tada se zatvara leto na zadnjoj strani plodita (koje je sluilo za izlazak
izletnica iz plodita i njihovo openje sa okolinom) a otvara se drugo leto
pored njega na podnjai da pokupi izletnice. Istovremeno se otvara leto na
jer nema potrebe za potpuno otvaranje.
Ovim se plodite ponovo oslobaa svih izletnica i pojaava medite
mlaim izletnicama. Nove izletnice e sada koristiti donje leto na prednjoj
strani. Ove radnje moemo izvriti u vie navrata ovisno o potrebi i stanju
u konici. Dakle, nije potrebno ak konicu ni otvoriti a sve se uradi sa
lakoom i bez bilo kakvih naprezanja i tekoa.
ta smo ovim sve postigli?
- ostvarivanje visokih prinosa,
- eliminisan je ili sprijeen rojevi nagon,
- preureena zajednica se dalje normalno razvija, jer u odjeljku s maticom
vie nema guve a izletnice nemaju mogunost da dou u kontakt sa njom,
- izletnice sa nektarom ulaze direktno u medite i ne iscrpljuju se prolazei,
kao ranije, pod tovarom kroz matinu reetku. Time je eliminisan i nepo-
voljan uticaj matine reetke na prinos drutva,
- prekretnicu-izmjenu stanja u konici izvrili smo bez otvaranja konice i
122 Pelarenje za 21. vijek
pomjeranja bilo kog rama ili nastavka to je u dosadanjem nainu i meto-
du rada bilo nezamislivo. (Dakle, jednostavno i bez napora ali sa vie zado-
voljstva i manje utroenog vremena, odnosno uz veu produktivnost),
- pojaavanje medita novim izletnicama iz plodita kad to ocijenimo za
potrebno,
- probudili smo nagon samoodranja, jer smo pelinju zajednicu doveli u
situaciju da svoje djelovanje usmjeri prema novonastaloj situaciji, a pozna-
to je da je primijeena mlada pela, tek pet dana stara, da donosi pelud a
ona sa tri dana oponaa straaricu na oplodnjaku,
- uspjeli smo odvesti suvine (njegom legla nezauzete pele) hraniteljice u
medite da ih zaposlimo proizvodnjom voska (otkrie da su mlijene
lijezde mladih pela hraniteljica u uskoj funkciji s votanim lijezdama i
da razvoj jednih moe zaostati u korist drugih u ovome sluaju dolazi do
punog izraaja),
- obezbijedili smo i dobra ventilaciju, jer u sluaju dugotrajnih kia sa-
kupljaice nee moi stjenjavati plodite,
- obezbijedili smo uticaj na razvoj drutva bez bilo kakvih napora i rizika,
odnosno izgradili "mehanizam za upravljanje",
- omoguili smo u vrijeme vrcanja nesmetano uzimanje medita uz prim-
jenu bjezalice, koja se transformacijom na prikazani nain postavlja ispod
medinog nastavka.
Postupci poslije glavne pae
Kad zavri glavna paa i oduzmemo med iz medita pred nama je na raspo-
laganju vie mogunosti, kao npr:
1. da izvrimo zamjenu stare matice,
2. da u konicu uvedemo jo jedno drutvo,
3. da napravimo nukleus za proirenje pelinjaka ili prodaju i si.
Kako?
S obzirom da nam je plodite odvojeno od medita ulokom sa ianom
mreom a ne matinom reetkom u medite dodamo u kavezu mladu
oploenu maticu koju smo prije proizveli ili kupili od pouzdanog proiz-
voaa. Pele e nakon izvjesnog vremena maticu osloboditi. Nakon toga,
izvuemo iz osnovnog okvira Avramove podnjae uloak sa mreom, time
e se omoguiti slobodno kretanje pela po cijeloj konici. Kad mlada i
Uzgoj pela 123
stara matica dou u kontakt, poznato je, u oko 95 % sluajeva pobjeuje
mlada odnosno bolja matica. Time je posao zamjene stare matice zavren.
Ako ipak, elimo da u konicu uvedemo jo jedno drutvo, onda pri odu-
zimanju meda, na drugi nastavak stavljamo osnovni okvir Avramove podnja-
e sa ulokom matine reetke i na njega stavljamo trei nastavak a u njega
u kavezu mladu oploenu maticu. Pele e nakon izvjesnog vremena oslo-
boditi maticu i drutvo e nastaviti da se razvija.
Ako elimo da napravimo nukleus za proirenje pelinjaka, prodaju i si.
novoformirano drutvo, po prethodno opisanom postupku stavimo na novu
podnjau i donesemo na drugo mjesto, a starom dodamo nastavak sa
izgraenim saem
Ova metoda istovremeno omoguuje pomjeranje matice iz donjeg plodi-
ta u gornje nastavke samim izvlaenjem uloaka tako da e matica pri-
vuena toplinom bez problema moi prei u gornje nastavke. Nakon izvjes-
nog vremena, moemo ponovo staviti uloak sa ianom mreom na
Avramovu podnjau i u donje plodite gdje jo nisu izale iz legla sve
mlade pele, dodati na leto mladu oploenu maticu. Dakle, sve eljene
operacije vrimo na najjednostavniji nain. Ove operacije nisu date u svim
pojedinostima do detalja jer se podrazumijevaju. Ustvari, date su u obimu
koliko je ocijenjeno daje potrebno da se to potpunije prikae i primijeni
moja nova metoda rada sa ulocima. Smatram daje to dovoljno i da bi se
ocijenila njena prihvatljivost i praktina primjena od strane pelara i
dragih zainteresovanih za ovu metodu, jer pele su to ve do sada uinile.
5.4.5. Tehnologija pelarenja u dvojnim drutvima
U toku pripreme pelinjih drutava za zimu pelar se opredjeljuje kojim e
nainom pelariti, da li sa drutvima sa jednom maticom ili sa dvojnim
drutvima. Ako se odlui za dvojna drutva postupak je sljedei: na kraju
tekue pelarske godine formira se pelinja zajednica na nain kako je to
prikazano u prethodnom sluaju. Drutva se uzime prema za to uobiaje-
nom postupku uz obezbijeenje dovoljnih koliina hrane i primjenu odgo-
varajue apiterapije.
5.4.5.1. Pretproljeni i proljeni razvoj
U ovom periodu preduzimaju se mjere za pospjeenje to breg razvoja
drutva: okretanjem plodita za 180 stepeni, prihranjivanjem, stimulativ-
nim prihranjivanjem i si. Kad drutva napune pelom plodita vri se
124 Pelarenje za 21. vijek
dodavanje jednog medita. Na Avramovoj podnjai ostane donje dru-
tvo, a na njega se stavlja osnovni (okvir u kojem je uloak sa matinom
reetkom), zatim, novododati trei nastavak, te ranije stavljeni osnovni
okvir Avramove podnjae (sa ulokom sa ianom mreom) i na kraju
drugo plodite. Pri tome se gornjem ploditu usmjeravanjem putem leta
oduzmu izletnice da pojaaju donje drutvo.
Dvojno drutvo
Kad drutva ponovo ojaaju dodaje se etvrti nastavak s tim to se sada
mijenja smjer pojaavanja, tako to iz donjeg osnovnog okvira
Avramove podnjae (nakon ubacivanja par dimova na otvor) izvue
uloak sa matinom reetkom a stavi uloak sa ianom mreom, a iz
gornjeg izvue uloak sa ianom mreom a stavi uloak sa matinom
reetkom. Sada je poenta razvoja data na gornje drutvo. Donjem drutvu
se oduzimaju izletnice putem usmjeravajuih leta.
Kad se gornje drutvo razvije do odreene mjere poentu razvoja pre-
bacujemo na donje. Iz donjeg osnovnog rama Avramove podnjae
izvlaimo uloak sa ianom mreom a uvlaimo uloak sa matinom
Uzgoj pela 125
reetkom, dok gornjem drutvu izvlaimo matinu reetku a stavimo
ianu mreu. Pri tome slijedi adekvatno otvaranje-zatvaranje leta.
ta se tada deava u konici?
Pele izletnice prema naem usmjeravanju pojaavaju odreeno drutvo a
drugo slabe tako da tumbanje nastavaka dolje-gore, tamo-ovamo ne dolazi
u obzir niti nam je za to potrebna bilo kakva radna snaga, jer su nam ovdje
uloci "upravljaki mehanizam" i sve njima bez napora i gubljenja vreme-
na s lakoom zavravamo. To moemo ponavljati prema potrebi. Da nismo
koristili ovaj mehanizam za promijenu stanja u 100 drutava trebalo bi
nam da prebacimo tereta (pri razmontiranju konica i njihovoj transforma-
ciji plodita) oko 12 tona. Evo raunice: ako 1 konica sa 4 nastavka ima
najmanje 60 kg ( 4 x 15) koje treba razmontirati i isto toliko za ponovno
montiranje to je oko 120 kg po konici, to ukupno za 100 konica iznosi
oko 12 tona. To je oigledno daje ovo veliko olakanje to smo to rijeili
bez prebacivanja nastavaka. Ako se to mora napraviti u vie navrata onda
se moe lako vidjeti kolike su prednosti ove metode. Kad glavna paa na-
stupi, tada oduzimamo izletnice od oba drutva takoe izvlaenjem
uloaka sa matinom reetkom a stavljanjem uloaka sa ianom mreom.
ta se tada deava u konici?
Odvojili smo sve izletnice iz oba plodita i oslobodili ih gajenja legla kako
bi se uputile na sakupljanje nektara. Time smo sprijeili pojavu rojevog
nagona u bilo kom od ta dva drutva. Istovremeno, doveli smo obadvije
zajednice u stanje prilagoavanja novonastaloj situaciji tako da e i mlade
pele, kao i u prethodnom sluaju izvriti preorijentaciju u organizaciji i
usmjeriti se jednim dijelom na sakupljanje nektara i polenovog praha za
vlastite potrebe.
Po zavretku pae drutva dovedemo u prvobitan poloaj. Ako smo
odluili da po zavretku pae napravimo novo drutvo-nukleus, tada sa
gornjeg plodita uzimamo osnovni okvir od uloka za poklopnu dasku i u
njega stavljamo uloak sa ianom mreom (koji smo prethodno izvukli iz
donjeg plodita a stavili uloak sa matinom reetkom). Zatim, stavljamo
nastavak koji je ranije sluio za medite, te u njega prebacujemo iz gor-
njeg plodita maticu sa par ramova legla a ovom dodamo maticu u kavezu.
Drutva e po oslobaanju matice nastaviti da se razvijaju, te po potrebi
126 Pelarenje za 21. vijek
moemo izvriti njihovo spajanje s ciljem jaanja za ulazak u zimu, ili da
na taj nain izvrimo zamjenu stare matice. Ako se odluimo da drutvo
slui za proirenje pelinjaka tada gornje plodite skidamo zajedno sa
osnovnim okvirom i dodajemo mu dvije bone letve za formiranje
Avramove podnjae i poklopac i odnosimo na drugo mjesto na potrebnu
udaljenost. Ako smo to uradili na stacionarnom pelinjaku sva tri plodita
mogu ostati pod istim krovom do proljea, ili ak ako elimo da u konici
rade tri matice moemo tako i da pelarimo.
6. PRODUKTIVNOST PELINJIH ZAJEDNICA
Produktivnost pelinjih drutava predstavlja osnovni cilj pelara, a njego-
vo ostvarenje zavisi od mnogo faktora, koji su meusobno vezani i manje
ili vie uslovljeni. Zbog toga je talenat i umijee pelara od presudnog
znaaja za pripremu drutava za period glavne pae, kada pele sakupljaju
glavni dio prinosa, tim vie to taj period relativno kratko traje.
Rentabilnost pelinjaka i produktivnost svake zajednice upravo su osnovni
pokazatelji pelareve uspjenosti i umijea da pripremi pelinjak za taj
period i iskoristi pau.
Pelarska godina, kako nam je poznato, poinje jo od jeseni prethodne
godine, od kada poinje i period pripremanja pelinjih drutava za pro-
duktivno i rentabilno poslovanje. Tada se stvaraju uslovi da pelinja dru-
tva imaju to vie mladih pela uz blagovremeno obezbijeenu mladu
maticu, da su zdrava sa dovoljno kvalitetnog meda i cvjetnog praha, te da
je sae mlado i pravilno izgraeno. Osim toga, samo dobro prezimljene i
snane pelinje zajednice mogu da se aktivno razviju u proljee i da mak-
simalno koriste period glavne pae.
Talenat i umijee pelara sastoji se, pored toga, i u tome koliko e uspjeno
uzeti u obzir konkretne prirodno-klimatske uslove medenja i bioloke
osobine rase pela koju koristi. Greke esto vode smanjenju prinosa i
razoarenju, odnosno nezadovoljstvu pelara.
6.1. Meteoroloki podaci kao podloga za planiranje
pelarske aktivnosti
Da bi pelar mogao da planira i prilagodi aktivnosti na svom pelinjaku
neophodno je da posjeduje solidno uraenu optu analizu vremenskih
uslova u odnosu na porast, razvoj i stanje kultura i medonosnog bilja. To
praktino znai da treba da ima jasnu sliku o itavom kompleksu uslova u
127
Uzgoj pela
kojima pelari kako bi mogao na svom pelinjaku pravilno i blagovremeno
preduzeti potrebne aktivnosti koje diktiraju vremenski uslovi i stanje
fenologije. U zimskom periodu koncentrie se panja na uslove prezimlja-
vanja kultura i medonosnog bilja. U toku cijele godine, a naroito u prolje-
e, u obzir dolaze podaci sljedeih elemenata vremena: srednja dekadna
temperatura, odstupanje srednje temperature od prosjeka, maksimalna i
minimalna temperatura dekade, odstupanje sume padavina od dekadnog
prosjeka, fenoloki podaci sa pokazivanjem faza razvoja i brojanog stanja
glavnih kultura, medonosnog bilja i drvea. Pri tome je od posebne
vanosti imati to potpunije podatke za praenje dolaska proljea tj. da se
utvrdi koliko je proljee nastupilo ranije ili kasnije kako bi se razvoj
pelinjih drutava u moguoj mjeri prilagodio tome. To praktino znai da
pelinja drutva budu jaka (sa velikim brojem radilica i dosta legla) pred
poetak glavne pae, odnosno da se uz blagovremenu i adekvatnu prihranu
stimuliu instinkti kojima se poveava brojnost pelinje zajednice a na
odgovarajui nain sputavaju oni koji to spreavaju (npr. rojenje).
Ovo tim vie kada se zna da u naoj zemlji veina glavnih paa (zanovijet,
bagrem, kadulja i dr.) pojavljuju se u proljee i prosjeno vrijeme isko-
riavanja jedne pae iznosi 3-4 sedmice.
Kao neposredni pokazatelji toka proljea slue: otapanje snijega, trajno
obnavljanje vegetacije pojedinih kultura, viegodinjih trava i drvea,
suenje zemljita i druge sezonske pojave. Redovno biljeenje roka nastu-
panja sezonskih pojava ini glavnu sadrinu fenolokih osmatranja.
Ovakva osmatranja, kada se vre u toku niza godina omoguavaju
izraunavanje srednjih viegodinjih datuma nastupanja sezonskih pojava
i dobijanja kalendara prirode. Uporeujui datume nastupanja sezonskih
pojava u godini koja se analizira, sa srednjim viegodinjim rokom, koji su
u kalendaru navedeni, nije teko utvrditi zajedno mjesto, koliko nastupa-
jue proljee ide ispred ili iza uobiajenog roka. Odstupanje stvarnih roko-
va nastupanja sezonskih pojava od srednjeg viegodinjeg roka (prosjeka)
predstavlja ustvari fenoanomaliju. One mogu biti negativne (kada pojava
ide ispred prosjeka) i pozitivne (kada zakanjava). Poznavanje ovih inje-
nica upravo e nam biti od izuzetne koristi za pravilnije i konkretnije pre-
duzimanje odgovarajuih mjera za razvoj i pripremu drutva za dolazeu
pau. U protivnom bi mogli imati velike tete i tekoe. Ovo tim vie kada
se zna daje ivot i opstanak pelinjeg drutva, a time i prinosa, ovisan o
postojanju i razvoju medonosnog bilja, a medonosno bilje od uticaja
prirodnih uslova.
128
Pelarenje za 21. vijek
Postoji vie naina analize toka brzine razvoja proljea. Ja sam u svojim
praenjima koristio one meni najpristupanije, a da bih obezbijedio potreb-
ne meteoroloke podatke svakodnevno sam, uz pomo odgovarajuih
instrumenata, biljeio kretanje temperature na mom pelinjaku i na bazi tih
podataka utvrdio datume postojanog prelaenja dnevne temperature preko
5C i 10C.
Mala pelarska meteorologija
U kontinentalnim podrujima sigurno e biti od koristi i praenje kretanja
temperature preko 0C, jer postojano prelaenje temperature preko 0C
uzima se uslovno kao poetak proljea, a prelaenje preko 10"C kao
zavretak proljea.
S obzirom na razlike klimatskih podruja rezultate mojih mjerenja neu
iskazivati, jer ostalim pelarima ne mogu biti od koristi, te da rad ne
optereujem time. Smatram daje cjelishodnije da u narednim izlaganjima
na osnovu ovakvih praenja podsjetim ili ukazem na pojedine zahvate i
radnje, odnosno njihovo racionalno nizanje u toku godine koje mogu da
omogue postizanje maksimalne produktivnosti, kao to su:
- zalihe hrane u konici,
- snaga pelinjie zajednice,
- uzrast i sastav pelinje zajednice za glavnu pau,
- uticaj matice i legla na prinos,
Uzgoj pela 129
- broj okvira,
- ventilacija,
- razmjetaj drutava na pai.
6.2. Zalihe hrane
U toku zimskog perioda, dok se pelinja zajednica nalazi u stanju mirova-
nja odnosno dok ne pone polaganje jaja-potronja hrane je minimalna.
Meutim, kad nastupe dui dani, vrijeme otopli, pele poinju obilnije da
se hrane, a pri tome i maticu, jer ona poinje sa polaganjem jaja. Time u
konici stanje poinje da se mijenja. Svaki dan u konici je vie legla,
poinje novi ivot, a smanjuju se zalihe. Sve do trenutka kada ne krene
unos, odnosno kada unos nektara i polena nije srazmjeran nosivosti matice
zalihe hrane u konici se smanjuju. Zbog toga je pri prvom proljenom
pregledu neophodno pored ostalog, obratiti panju i na koliinu hrane u
konici. Ako se ustanovi da pele nemaju dovoljne zalihe hrane (najmanje
10-12 kg) mora se pristupiti prihranjivanju na odgovarajui nain, jer se
moe dogoditi da vrijeme okia i zahladi pa pele ne mogu da ope sa
okolinom. U protivnom matica prestaje sa polaganjem jaja, a moe se
dogoditi i da pele, zbog nedostatka hrane, ponu izbacivati leglo pa ak i
da zajednica strada od gladi. U svojim naunim istraivanjima V.V.
Radinov i I.A. abarov utvrdili su da kada se u konici smanji zaliha
hrane na 8-10 kg, a pele u konicu ne donose nektar, tada se kod njih javlja
"instinkt ekonomije hrane", a gasi "instinkt razmnoavanja".
Pele uzimaju manje hrane za svoju ishranu. To se negativno odraava na
funkciju lijezda unutranjeg i spoljnog luenja, usljed ega se pogorava
ishrana legla, to ima za posljedicu nedovoljnu razvijenost, odnosno smanje-
nu sposobnost za ivot izleenih pela, a time i na smanjenu produk-
tivnost.
6.3. Snaga drutva
Poznata su nastojanja pelara da razviju drutva do maksimalno mogue
mjere, kako bi u to brojnijem sastavu doakala glavnu pau. Meutim, i
pored svih nastojanja na pelinjaku postoje izvjesne razlike u snazi dru-
tva. Neke su razvijene do maksimuma, a neke znatno zaostaju u razvoju.
Snaga pelinjih drutava, posmatrano u cjelini, ispoljava presudan uticaj
na produktivnost pelinjaka. U snanom drutvu sakuplja se vei broj
fizioloki mladih pela, koje efektno koriste pau. Takva drutva daju i
130 Pelarenje za 21. vijek
znatno vie meda nego slaba. Zbog toga se pristupa spajanju slabih dru-
tava jakim. Nije uputno spajati slaba drutva sa slabim, jer se time ne
postie cilj. Slaba drutva imaju nisku produktivnost kako zbog broja, tako
i zbog poveanja loih osobina pela u takvim drutvima. Prema pisanju
V.I.Lebedeva "pele iz slabih drutava sakupljaju u svoj mjehur za 1,5-1,8
puta manje nektara, vraaju se u konicu sa teretom ija je masa za 45- 47 %
manja nego kod pela jakih drutava, a i njihova dugovjenost je za 33%
kraa". Iz navedenih razloga je bitno stvaranje snanih pelinjih zajednica
u svakoj konici pojedinano, a ne spajanjem za glavnu pau, jer to ima
odluujui uticaj na poveanje produktivnosti.
6.4. Uzrast i sastav pelinje zajednice
Stepen uspjenosti iskoritenja glavne pae umnogome je ovisan od uzras-
ta i sastava pelinje zajednice. To praktino znai da u zajednici treba da
ima, pored mnogo pela izletnica koje sakupljaju i donose nektar sa polja,
i dosta mladih pela koje preuzimaju nektar, prerauju ga u med, skladite
u sae i zatvaraju votanim poklopcima. U protivnom, te poslove nautrb
sakupljanja nektara obavie sakupljake, jer one to rade pri slabijem
unosu nektara. Prema pisanju V.I.Lebedeva "pri obilnoj pai javlja se
posebna grupa mladih pela-preuzimaica nektara. Upravo one, imajui
maksimalno razvijene grlene lijezde, uzimaju uea u preradi nektara,
dodajui mu invertazu. Invertirajua sposobnost tog fermenta u pela-
preuzimaica je i do pet puta vea nego u pela-hraniteljica". Prema tome,
oita je direktna veza izmeu aktivnosti pela na invertiranju nektara i
sposobnosti maksimalnog koritenja obilne pae. Iz tih razloga pelar treba
da vodi rauna* pri pripremanju drutava za glavnu pau da ne dozvoli da
doe do prekida ili smanjenja polaganja jaja, kako bi se obezbijedila odgo-
varajua srazmjera meu razliitim starosnim grupama pela u svakoj
konici. Naruavanje te srazmjere uvijek vodi smanjenju intenzivnosti
letakih aktivnosti i smanjenju prerade nektara.
6.5. Uticaj matice i legla na produktivnost
Poznato je da prisustvo matice u pelinjoj zajednici ispoljava znaajan uti-
caj na sakupljanje nektara i njegovu preradu, odnosno, njenim odsustvom
usporava se, a zatim potpuno prestaje: luenje voska, izrada saa, odga-
janje potomstva, sakupljanje nektara i cvjetnog praha i njihova prerada i si.
Prema pisanju Lebedeva: "Dugogodinjim istraivanjem je dokazano da
Uzgoj pela
131
odsustvo plodne matice u pelinjoj zajednici za vrijeme glavne pae izazi-
va smanjenje prinosa u prosjeku za 41,5%. Zamjena plodne matice zrelim
matinjakom ubrzava povratak drutava u radno raspoloenje". Iz ovih
razloga treba nastojati da se izvri zamjena stare matice mladom, ime
emo, uz ostale efekte otkloniti i mogunost pojave rojevog nagona,
odrati zajednicu u "radnom raspoloenju". Ako, pak nemamo na raspola-
ganju mladu maticu onda radije izvriti spajanje bezmatka, pa poslije
zavretka pae formirati novo drutvo - na jedan od uobiajnih naina.
Istovremeno, treba podsjetiti i na injenicu da na produktivnost pelinje
zajednice znaajan uticaj ima i starost i kvalitet matice. Tako je utvreno
da "drutvo sa mladom maticom-jednogodinjom-sakuplja med za 42,4%,
a sa dvogodinjom 20,8 % vie nego drutvo sa maticom starom tri
godine".
Prema tome, za nas je zamjena starih matica mladim obavezna tehnoloka
mjera, kojom obezbijeujemo poveanje snage i produktivnosti pelinje
zajednice. Isto tako, u vrijeme glavne pae koja kratko traje, od velikog je
znaaja velika koliina zrelog legla. Njime se omoguuje stalno popunja-
vanje zajednice mladim pelama, bez znaajnijeg troenja hrane i bavlje-
nja pela njegovanjem legla. U suprotnom, ako je vie mladog otvorenog
legla, tada je manje sakupljenog meda. Meutim, kad paa traje 25-30
dana nedostatak otvorenog legla kod jaeg medenja ima negativan uticaj,
jer se drutvo ne popunjava pa poinje da slabi i nije u stanju da efikasno
sakuplja nektar.
6.6. Broj okvira
U naim uslovima ogranienih materijalnih mogunosti i visokih cijena
konica, pelari nastoje, u moguoj mjeri, sa to manje investicija-ulaga-
nja ( pa makar i uz vei utroak vremena) da podmire potrebe pelinjaka.
Meutim, takva nastojanja mogu dovesti do kontraefekta sa tetnim
posljedicama. Poznato je da pele nektarom ispunjavaju tri puta veu
povrinu od potrebne za smjetaj meda. Ako pelama u vrijeme jae pae
ne osiguramo dodatne prazne ramove njihov unos e se znatno smanjiti.
Pri manjem dnevnom prinosu (od 1,5 do 2 kg) mogue je blagovremenim
vrcanjem meda obezbijediti kontinuitet u nesmetanom sakupljanju nek-
tara. Meutim, poveanjem obima unosa, takva mogunost je iskljuena,
jer je kratko vrijeme za sazrijevanje i vrcanje meda. Smatra se da e pri
dnevnom unosu od 1,5-2 kg jedan nastavak biti dovoljan za 6-8 dana, dok
e sa poveanjem nektara na 2,5-3 kg jedan nastavak biti ispunjen za 4
132 Pelarenje za 21. vijek
dana, a kod prinosa od 5 kg za dva dana, odnosno kod prinosa od 8 kg on
im nije dovoljan ni za jedan dan.
Za vrijeme due a jae pae dodavanje satnih osnova negativno e se
odraziti na prinos meda. "Eksperimentima je dokazano da, u vrijeme
glavne pae, korienje samo ramova sa voskom smanjuje produktivnost
drutava u prosjeku za 40 %". Takoe, sa nivoom skupljenih zaliha meda
u konici kod pela se gasi instinkt sakupljanja hrane. Vaenje ramova sa
medom i stresanje pela sa njih naruava normalan rad pela u konici. Iz
navedenih i drugih razloga pelar mora da prilagodi obim svoje opreme
(nastavaka i ramova) uslovima dolazee pae, jer u protivnom izgubljeni
prinosi mogu biti vei od uteda na investicijama.
6.7. Ventilacija
Pored do sada navedenih uslova na unos nektara u konicu veliki uticaj
ima i ventilacija. Poznato je da unijeti nektar sadri veliki procenat vode
koju pele nastoje to prije ispariti. Zbog toga elije pune samo do jedne
treine kako bi brim isparavanjem sprijeili vrenje svjee unijetog nek-
tara. U prva 24 sata moraju ispariti bar 50% vode. Da bi im pomogli da to
vie ubrzaju zgunjavanje nektara i poveaju produktivnost potrebno je
pojaati ventilaciju potpunim otvaranjem donjeg leta, a po potrebi izmeu
plodita i medita staviti drvene klinove. Pojaanom ventilacijom konice
omoguili smo da pele umjesto lepezanja na poletaljci u veem broju
odlaze na sakupljanje nektara.
6.8. Razmjetaj pelinjih drutava na pai
Ispunjenje svih*do sada navedenih uslova ne moe samo po sebi osigurati
visok prinos, jer je potreban dobro odabran teren sa medonosnim biljem,
koje obilno lui nektar. Pri tome vaan uticaj ima prilagoenost broja
zajednica koliini i obimu pae. Temperatura vazduha ima veliki uticaj na
luenje nektara. Ukoliko se topli dani smjenjuju sa hladnim noima, lue-
nje nektara moe prestati, jer se tada smanjuje jaina fiziolokih procesa u
biljci. Pored toga, i vlanost vazduha ima uticaja na luenje i sadraj eera
u nektaru. Iz ovih i drugih razloga, meu odluujue faktore spada i
viekratna selidba u toku proljeno-ljetne sezone sa jednih na druge izvore
pae. Tome u prilog ide i poznata izreka: "da med raa na tokovima"
(prof. J. ivanovi). Poznato je da su prihodi od selidbe vei nekoliko puta
od trokova, pa zato selee pelarenje, gdje god za to postoje povoljni
uslovi, treba koristiti.
Uzgoj pela
133
Vrlo je vano da se razmjetaj pela izvri to blie izvorima medonoa i
prilagodi zalihama nektara na panjaku.
7. PELINJA PAA, KAO BITAN FAKTOR
VISOKOPRODUKTIVNOG PELARSTVA
Prouavajui postanak i ivot pela nauka je otkrila da su biljke i pele
poele svoju simbiozu na zemlji jo prije vie miliona godina. Pele ine
uslugu biljkama na taj nain to prenose polen, odnosno to ih oprauju.
Zauzvrat biljke daju pelama nektar i polenov prah. Tako stupajui u
meusobnu vezu pele i biljke uzajmno pomau jedne drugima. Ovaj
bioloki fenomen ovjek je na odreenom stepenu razvoja nauke i
tehnologije iskoristio obostrano. Od biljaka i voaka dobio je poveanje
prinosa odnosno plodova i sjemena a od pela njene dragocjene proizvode
koje koristi kao hranu i lijek.
Meutim, sve biljke ne mede jednako, neke lue mnogo nektara a neke
vrlo malo ili nimalo. Isto tako, neke biljke daju samo polenov prah, a nek-
tara nemaju.
U naim krajevima zahvaljujui povoljnim klimatskim uslovima i raspore-
du padavina tokom godine postoje vrlo povoljni uslovi za rast i razvoj
raznog bilja kako onog samoniklog u prirodi tako i industrijskog koje ima
svoju osnovnu namjenu, zbog ega se i uzgaja. Zahvaljujui tim pogodnim
okolnostima rasta i razvoja bilja i njihovom luenju nektara i polena ivot
i opstanak pela a time i prinos meda postao je ovisan od medonosnog
bilja. Mnoge biljke daju polen i nektar prije ili poslije glavne pae. Zbog
toga je za visokoproduktivno pelarstvo od posebnog znaaja poznavanje
medonosnog bilja, njihove rasprostranjenosti i raznovrsnosti, kao i uslova
u kojima najvie lue nektara, a i one u kojima ne lue, odnosno faktore
koji ometaju luenje. Postojanje medonosnog bilja na veim povrinama u
masi i raznovrsno povoljno e uticati na sakupljanje nektara odnosno
meda. Raznovrsnost medonosnog bilja e doprinijeti duini koritenja
pelinje pae, jer je kod raznog bilja period rasta i cvjetanja razliit.
Rizino je osloniti se na jednu biljnu pau, naroito ako dotina biljka
cvjeta kratko. Ako se na veem prostranstvu nalazi samo jedna medonos-
na biljka to e omoguiti dobijanje meda samo jedne vrste. Meutim,
tereni pogodni za proizvodnju meda imaju vei broj biljaka, koje daju
obilne koliine nektara od koga e se dobiti med dobrog kvaliteta. Ako je
134 Pelarenje za 21. vijek
vie vrsta biljaka onda e to biti mijeani med. Najbolje je kad jedna vrsta
medonosnog bilja u cvjetanju smjenjuje drugu. Takoe je vrlo povoljno
kad postoji vie raznih podruja na kojima cvjeta jedna medonosna biljka
u masi u isto vrijeme, te ako se dogodi da ne medi najednom podruju da
se pele mogu preseliti na drugo, gdje su povoljniji uslovi i gdje biljke lue
nektar.
Luenje nektara kod medonosnog bilja zavisi od vie faktora kao to su:
temperatura vazduha, dnevno kolebanje temperature, jaina sunevog
osvjetljenja, vlanost vazduha, vlaga zemljita, jaina vjetra i dr.
7.1. Luenje nektara
Poznato je iz dosadanje prakse da pelari pripreme drutva za glavnu pau
do najvee snage, da medonosno bilje masovno zahvata iroka prostran-
stva na nekom regionu, da bilje procvjeta do maksimuma i kad se dosele
pele kontrolna konica na vagi pokazuje da nema unosa nektara, odnos-
no da biljke ne lue nektar, ili vrlo malo. Tada nastaje uzbuna te se na brzi-
nu pretrauju drugi tereni gdje biljke lue nektar. Ima sluajeva da je
dovoljno premjestiti pele na drugu lokaciju udaljenosti do 10 km i da
naiemo na izuzetno veliki unos nektara. Dakle, nekada je i mikrolokaci-
ja vrlo znaajna, to treba znati pronai na vrijeme. Iako svi inioci od
kojih zavisi medenje biljaka nisu ni do danas proueni ili ne u dovoljnoj
mjeri, poznato je da svaka biljna vrsta zavisi od razliitih, odnosno poseb-
nih uslova medenja.
Vrijednost neke biljke (s aspekta pelarstva) odreuje se vremenom njenog
cvjetanja i koliinom polena i nektara koje daje. Cvjetanje ranoproljenog
bilja je od izuzetne vanosti, ali ako cvjetanje iz nekog razloga zakasni,
vanost za pelinja drutva e se smanjiti.
Temperatura vazduha je od bitnog uticaja na luenje nektara, a svaka bilj-
ka ima razliite zahtjeve u pogledu visine temperature, a mnoge od njih
pokazuju i kolebanja u toku jednog dana pa ak i sata. Za veinu biljaka
najpovoljnija temperatura za luenje nektara je oko 20-25C, mada se lui
i pri temperaturi od 16 do 20C, s tim to je u tom sluaju manji procenat
eera za dva do tri puta. Pri razliitim vremenskim situacijama, tempe-
raturnim promijenama, vlanosti vazduha, strujanju pojedinih vjetrova
bie i razliito luenje nektara. Tako isto i jaina sunevog osvjetljenja
utie na luenje nektara, jer to je vee osvjetljenje pele vie posjeuju bolje orijentacije pelara u daljem izlaganju dati su prikazi rezultata poje-
bilje, a pretpostavlja se daje i asimilacija biljaka vea pri veoj svjetlosti.
Uzgoj pela 135
Vlanost vazduha ima uticaja na procenat eera u nektaru. Ako su tem-
perature vee tada je isparavanje vlage vee od luenja pa pele tee
dolaze do nektara. Nektar je vrlo higroskopan i na veoj vlanosti vazduha
upija vlagu.
Neke biljke lue vie eera pri poveanoj vlanosti vazduha a neke manje.
Smatra se da je najbolja vlanost vazduha od 60-80% za veinu biljaka,
osim nekih koje imaju posebne zahtjeve. Takoe i vlaga zemljita ima
bitnog uticaja, jer ako su umjereno kina ljeta i pelinja paa je obilnija, a
kad su suna onda se smanjuje, a moe imati i vee posljedice i po same
pele. Velike kie e nepovoljno uticati, jer saperu nektar, a bujnost biljke
smanjuje sadraj eera. Isto tako i vjetar je nepovoljan za biljke a i pelinje
drutvo. Vjetar ometa pele da posjeuju biljke i ako se povea pele
prestanu da posjeuju biljke. Tada i nektar isparava iz nektarija ili prestane
luenje. Prema tome,svi ovi uslovi zajedniki utiu na luenje nektara,
samo to neki manje a neki vie u pojedinim trenucima. Iz ovog proizilazi
da je za veinu biljaka najpogodnije vrijeme za luenje nektara toplo,
umjereno vlano, bez vjetra i stabilno.
Na luenje nektara utiu i vjetaka ubriva kojima se prihranjuju pojedine
poljoprivredne kulture i livade. Poznato je da na raznim tipovima zemlji-
ta iste biljke lue razliito nektar.
Razlike izmeu pojedinog medonosnog bilja izraene su i kroz hemijski
sastav nektara i sadraj eera, pa se i medovi iz tih razloga razlikuju meu
sobom. To proistie iz osnova uticaja soli i aromatinih supstanci u nek-
taru, jer one imaju presudan uticaj na karakter mirisa i ukusa meda.
Koliina nektara je takoe razliita kod raznog medonosnog bilja, jer neke
biljke lue vie a neke manje, pa je i to jedan od faktora od koga zavisi na
koju pau e pelar seliti pele. Nije isto ako na jednom lokalitetu pre-
ovlauju biljke sa medonosnijim karakteristikama te slue kao glavna paa
kao i one sa nepovoljnijim pa se mogu koristiti samo za potpomauu
pau. Zato je za pelara od izuzetne vanosti znati za svaku biljku koliko
lui nektara kao i postotak eera pa kad se to prerauna u med da pro-
cijeni kolike prinose meda moe oekivati na nekoj od paa. Najpogodnije
je a i uobiajeno je da se prinosi meda iskazuju na bazi povrine 1 hek-
tara. Mnogi naunici su istraivali ovu problematiku i doli su do
odreenih rezultata koji se odnose na podruja koja su oni posmatrali. Radi
dinih istraivaa po vrstama biljaka i sadraju eera.
 137
136 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela

Sadraj Koliina eera Trnoljiva (Prunus insititia L.) 12-72 0,13-1,47

VRSTA BILJAKA eera koju izlui cvijet Vinja (Prunus cerasus L.) 9,7-72 0,15-1,31
u% za 24 asa u mg
Po Batleru
Po Betjusu Boraina (Borago officinalis L.) 53 1,30
Boraina (Borago officinalis L.) Divlji kesten (Aesculus Hipocastanum Pavia) 69 1,10
42 1,10
Crvena ribizla (Ribes rubnim L.) 31 0,70 Lipa brdska (Tilia cordata Mili.) 30 0,90
Divlji kesten (Aesculus Hippocastanum Pavia) 59 2,08 Trenja (Prunus avium L.) 21 0,50
Djetelina bijela (Trifolium repens L.) 44 0,14
Djetelina crvena (Trifolium pratense L.) 35 0,192 Po Batleru i ontagu
Goruica bijela (Sinapis alba L.) 44 0,40 Bagrem (Robina pseudacacia L.) 55 1,00
Goruica poljska (Sinapis arvensis L.) 17 0,05 Bob (Vicia faba L.) 22 4,20
Jabuka (Pirus malus L.) 87 1,37 Djetelina bijela (Trifolium repens L.) 40 0,04
Kruka (Pirus communis L.) 28 0,09 Djetelina crvena (Trifolium pratense L.) 23 0,08
Kupusnjae (Brassica Napus L.) 46 0,79 Djetelina inkarnakta (Trifolium incarnatum L.) 31 0,07
Lavanda (Lavandula pica L.) 21 0,26 Esparzeta (Onobrvchis sativa Lam.) 45 0,24
Lipa brdska (Tilia cordata Mili.) 37 3,06 Heljda (Fagopvrum esculentum Moench) 46 0,10
Lisiina (Echium vulgare L.) 25 1,64 Jabuka (Pirus malus L.) 27 0,70
Malina (Rubus idaeus L.) 36 3,80 Kruka (Pirus communis L.) 16 0,30
Ogrozd (Ribes grossularia L.) 28 Kruka (Brassica Napus L.) 47 0,50
4,11
Trenja (Prunus avium L.) 21 1,50 Malina (Rubus idaeus L.) 55 1,00
Vinja (Prunus cerasus L.) 24 1,27 Ogrozd (Ribes grossularia) 24 1,00
Vrbolika (Epilobium angustifolium L.) 58 0,62 Razliak (Centaurea cvanus) 34 0,20
Vrijes veliki (Calluna vulgaris Hill.) 24 0,12 Suncokret (Helianthus annuus L.) 38 0,30
miljkita (Lotus corniculatus L.) 40 0,08
Po Evertu Vinja (Prunus cerasus L.) 15 1,20
Crvena ribizla (Libes rubnim L.) 16-31 0,04-0,50
Esparzeta (Oobrvchis sativa lam.) 22-35 0,54-1,38 Po Batleru i Valu
Jabuka (Pirus rrnlus L.) 9-59 0,03-1,94 Lipa brdska (Tilia cordata Mili.) 40 0,35
Kajsija (Prunus armeniaca L.) 5-22 0,31-0,84 Lipa holandska (Tilia vulgaris Havne) 32 1,04
Kruka (Pirus communis L.) 5-48 0,05-0,16 Lipa kavkaska (Tilia euchlora Koch.) 31 0,42
Lipa brdska (T'lia cordata Mili.) 23-74 0,10-3,57 Lipa velikolisna (Tilia platyphyllos Scop.) 32 0,82
Lipa kavkaska (Tilia euchlora Koch.) 12-80 0,12-2,31 Lipa srebrna (Tilia tomentosa Mch.) 26 0,71
Lipa velikolisna (Tilia platyphyllos Scop.) 25-94 0,16-7,70
Lipa srebrna ( Filia tometosa Mch.) 11-77 0,07-5,00 Po Kleberu
Malina (Rubns idaeus L.) 41-70 0,18-1,13 Lavanda (Lavandula pica L.) 48 0,09
Ogrozd (Rib;s grossularia L.) 10-82 0,13-5,41 Lipa brdska (Tilia cordata Mili.) 42 0,80
Trenja (Primi avium L.) 21-58 0,08-0,79 Lipa velikolisna (Tilia platyphyllos Scop.) 47 1.10
138 Uzgoj pela 139

Rumarin (Rosmarinus officinalis L.) 62 0,50 cvjetova koji e izluiti 90 kg eera. Poto u nektaru ima najmanje 80%
Vrbolika (Epilobium angustiofolium L.) 44 0,02 vode, sa 1 ha dobie se 113 kg meda. Ovakvim nainom ispitivanja i
prerauna dolo se do prosjenih koliina meda koje daju razliite vrste
Po Mauricijevoj medonosnog bilja po 1 ha.
Djetelina bijela (Trifolium repens L.) 26 0,012 Za pelare je takoe bitno pratiti i poznavati duinu cvjetanja medonosnih
Djetelina crvena (Trifolium pratense L.) 38 0,029 biljaka na lokalitetima gdje pelare kako bi mogli planirati vrijeme prese-
Djetelina hibridna (Trifolium hvbridum L.) 43 0,011 ljenja i iznai odgovarajuu drugu pau. U tom smislu su takoe vrena
Djetelina inkarnakta (Trifolium incarnatum L.) 38 0,029 odgovarajua praenja i istraivanja za razne vrste biljaka. U cilju bolje
alfija poljska (Salvia pratensis L.) 52 0,60 informisanosti pelara navodimo pregled duine cvjetanja nekih medonos-
alfija vela (Salvia splendes Ker-Gawl.) 13 0,70 nih biljaka prema Gluhovu i Ponomarevoj.

Iz ovih pregleda naunih istraivanja i njihovih rezultata proizilazi inje- Duina

nica daje uticaj spoljnih faktora razliit i ovisan o lokaciji usljed ega ista NAZIV BILJKE cvjetanja
biljka i na razliitim lokalitetima ne lui istu koliinu nektara niti u njemu u danima
eera. Bagrem (Robima pseudoacacia L. 15-18
Prema tome, utjecaj mikrolokacije je veoma bitan kao i poloaj regiona na Breskva 10
kome rastu biljke, bilo samonikle ili kultivisanjem. Spoljni faktori djeluju Crvena ribizla 10-20
kompleksno na biljku i dovoljno je da jedan ima nepovoljan trend da bilj- Djetelina bijela 50-65
ka ne lui nektar, kao npr. velika sua, mnogo kie, hladno vrijeme, vjetar Djetelina crvena 30
jak i si. Djetelina hibridna 30-40
Za pelara je bitno da prati stanje u duem periodu kao i nizu godina pa e Dinja 45
mnogo lake prognozirati razvoj bilja i stanje pae. Draa 20
Ispitivanje koliine nektara moe se vriti na osnovu vie metoda. Esparzeta 30
Meutim, za pelara je najbitnije da koriste one najjednostavnije koje su Facelija 30-40
inae prisutne u praksi, a to je metoda intenziteta posjeivanja pela cvje- Goruica bijela 20
tovima. To je metod koji se najlake moe primijeniti, jer se zasniva na Heljda 30
praenju vremenskog zadravanja pele na cvijetovima. Normalno je da Jabuka 10-12
kad pela posjeti cvijet sa nektarom da e se zadrati kratko ako ga ima Javor-klen 15
malo a due ako gaje vie. Ako elimo da izvrimo procjenu koliine nek- Kadulja 20-23
tara na 1 hektaru dovoljno je ustanoviti koliinu nektara po jednom cvije- Kruka 10-14
tu a zatim prebrajati cvjetove na lm 2 i preraunavanjem dobijemo koliinu Krastavac 60
za 1 hektar, na livadama. Kod izraunavanja nektara kod bunja rauna se Kupusnjaa 40
2 2
sa koliinom na 10 m a kod umskog bilja na 100 m i prerauna na 1 ha. Lipa 15
Koliina nektara koja se dobije preraunavanjem nije ista kao i koliina Luk 25
meda, jer u nektaru ima oko 80% vode koja ispari za vrijeme unoenja u Livade prirodne 30-40
konicu do poklapanja u sau. Npr., kod kadulje, jedan cvijet izlui dnevno Lucerka 30
0,60 mg eera, a prosjeno na 1 ha ima oko 120.000 biljaka. Na svakoj Malina 30-45
stabljici prosjeno oko 12 cvjetova. Tako e 1 ha imati oko 1,5 miliona Ogrozd 10-30
140 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 141

Pamuk 60 Prema navedenim podacima koliina izluenog meda iznosila bi

Smiljkita 20-25 110.480 kg. Meutim, prema Gubinu, pele iskoriste samo 'A pae ili
Suncokret 20-30 110.480 : 3 = 36.827. Za vlastitu ishranu tokom vegetacije i za rezervu
Tikve 60 u toku zime pelama je potrebno oko 110 kg meda po drutvu. Dodajmo
Trenja 10 tome da se od pele oduzme 50 kg meda to je ukupno donijeta koliina
Veliki vrijes 60 meda u konici tokom godine 160 kg. Dakle, najednom mjestu mogue
Vinja 10-12 je uzgojiti oko (36.827 : 160) 230 pelinjih drutava. Prema Gluhovu,
Vrbe 10-12 Krenovoj, Borneku i Halamaiju sve medonosne biljke, ovisno od
Vrijesak 60 koliine izluenog nektara, preraunatog na koliinu meda po hektaru,
Zanovijet 20 mogu se svrstati u 6 grupa:
draljka 30
Grupa 1 = od 0 do 25 kg/ha Grupa 4 = od 101 do 200 kg/ha
7.2. Broj drutava i pelinja paa Grupa 2 = od 26 do 50 kg/ha Grupa 5 = od 201 do 500 kg/ha
Za visokoproduktivno pelarstvo od posebnog je znaaja sastav Grupa 3 = od 51 do 100 kg/ha Grupa 6 = preko 500 kg/ha.
medonosnog bilja, duina cvjetanja, kao i koliina nektara koji lue biljke,
u polupreniku do 3 km u svim pravcima od mjesta gdje e pelinjak biti Po koliini cvjetnog praha medonosne biljke mogu se svrstati u 4 grupe:
smjeten. Uz to neophodno je imati procjenu o polenskoj pai i koliini
meda koja se moe oekivati na toj pai. Ovo je istovremeno i podloga za Grupa 1 = malo
utvrivanje broja konica koje je mogue smjestiti na toj lokaciji, jer vei Grupa 2 = srednje
broj od realno mogueg umanjie rezultate prinosa, to je neracionalno i Grupa 3 = dobro
neprihvatljivo. Ako je u pitanju vee podruje bitno je utvrditi meusobnu Grupa 4 = odlino
udaljenost pelinjaka.
Kod stacionarnog pelinjaka potrebno je utvrditi sve vrste biljaka koje Koliina izluenog meda po 1 ha i koliina cvjetnog praha glavnih
cvjetaju na tom podruju, kalendar njihovog cvjetanja i duinu cvjetanja, medonosnih biljaka koje rastu u naoj zemlji:
posebno mogunost postojanja sukcesivne pelinje pae. Na osnovu svih
relevantnih po'dataka utvrdi se koliku koliinu meda mogu dati i pole- Naziv biljke Koliina Koliina meda
novog praha, kao i rani poetak cvjetanja. cvjetnog praha 123456
Pretpostavimo da najednom podruju imamo u polupreniku od pelinja-
ka povrinu sa koje e pele moi da sakupljaju nektar oko 3.200 ha. Aptovina
Medonosno bilje je prisutno prema slijedeem: Badem
Bagrem
Vrsta medonosnog bilja Povrina ha Daje kg meda Ukupno kg Bamija
Bijela djetelina
Bijela djetelina 40 50 2.000 Bijela slaica
Draa 20 400 8.000 Bijeli bosilajk
Voke(jabuke) 24 20 480 Bijeli ljez
alfija poljska 200 500 100.000 Bob
284 ha 110.480 Boraina
142 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 143

Bosiljak Grahor
Brljan Grahorica
Cigansko perje Heljda
Crna kopriva Iglica livadska
Crni luk Iva puzea
Crni ljez Iva enevska
Crni trn Ivulja
Crnjua Izop
Crvena djetelina Javor mlijeni
eljuga Judino drvo
iak repuh Jurniica
ista movarni Jurniica
ista umski Kadulja alfija
ista Kaj ija
Dinja Kljen
Divlja jabuka Kokotac bijeli
Divlja loza Kokotac uti
Divlja metvica Konoplja
Divlja rotkva Kozlinac
Divlji duhan Krastavac
Divlji kesten Krkovina
Dobriica Kruka
Draa diraka Kupina
Dubac Kupus
Dubac Lan
Duhan Lavanda hibridna
Dunja Lipe
Esparzeta Lisiiji rep
Esparzeta Livadska kadulja
Facelija Livadska kadulja
Gavez Livadska kadulja
Glavatka Lubenica
Glavo Lucerka
Glavo Macina trava
Glicinija (cult.) Macina trava
Glog Majina duica
Goruica Majina duica
Grad. rikula Malina
144 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 145

Maslaak vedska djetelina

Medvjea apa vedska djetelina
Misiraa Terljan
Miijak Tikva
Mravinac Timijan
Mrtva kopriva bijela Trandavilje
Mrtva kopriva crvena Travulja
Mrtva kopriva pjegava Trenja
Naut.slatunak Trnovac
Orlovi nokti Udikovina
Orlovi nokti Udoviica
Oskorua Uljana repica
Palamida Veliki pelin
Pamuk Vinja
Pelinja ljubica Volovski jezik
Pitomi kesten Vrbe
Ranjenik Vrbica
Ranjenik Vrijes
Razliak Vrijesak prizemlja
Razliak Vrijesak prizemlja
Razliak Zanovijet
Razliak Zerdelija
Repnica Zlatnica
Ribizla Zvjezdan
Ruta.rutvica Zvjezdan
Rumarin Zvoni
Sa uta djetelina
Sastrica
Sezam 7.3. Prirodne livade kao pelinja paa
Smiljkita Prirodne livade kao pelinja paa koriste se u svim krajevima nae zemlje
Smra jer zauzimaju najvie prostora, a i najraznovrsniji sastav biljnih vrsta
Smrdljiva kopriva uslovljen je i razliitim rokovima poetka i prestanka cvjetanja pojedinih
Sofora vrsta. Iz tih razloga livadska paa se smatra tihom i duom, jer traje 40-50
Srdaica dana ovisno od kraja i nadmorske visine, odnosno koliine padavina i vre-
Striak mena kosidbe. Prema procjenama livadska paa moe da omogui prinos
Strupnik od 200-300 kg meda po ha.
Suncokret
ljiva Meu znaajnije livadske biljke u naim krajevima spadaju:
 Uzgoj pela 147
146 Pelarenje za 21. vijek

Iva Kaun ne lue nektar konstantno i jednako svake godine, jer je to kako je
naglaeno u prethodnim izlaganjima ovisno od komkleksa uticaja spoljnih
Ranjenik Jagorevina
faktora. No, bez obzira na sve prigovore koji bi se mogli uputiti u pravcu
Striak Ranjenik
osporavanja rezultata mjerenja dobijeni rezultati e itekako pomoi
afran Livadske kadulje
pelaru da se lake orijentie i da za odreeni period vremena upozna
eljuga Slaica
najpovoljnije lokalitete na koje e u budunosti seliti konice. Bolje je i
Lisiji rep Zlatica
najloije mjerenje i procjena od najboljeg gatanja, odnosno bolje je i tue
Bunika Gavez
iskus-tvo nego vlastito neznanje.
Prenica Maslaak
Pelaru e sa praktine strane takoe biti od izuzetne koristi poznavanje bilja-
Smiljkita Djetelina
ka koje e posluiti za proljeni razvoj, jer nakon zimskog perioda kada su
Mrtva kopriva Podbjel
pele uglavnom mirovale pojava prvih cvjetova na pojedinim biljkama je prva
Crni ljez Grahorica
i najvanija prilika da pele pronau prve darove prirode koji im tako dobro
Kokotac Ljubiica
dou da bar donekle poprave zalihe hrane u konici koje su im neophodne. To
Esparzeta
je ustvari prva proljetna paa koja se dobije od raznih zeljastih biljaka, drvea
i iblja. Takoe, tu spadaju i medonosne biljke koje cvjetaju po livadama ili
7.4. Ukrasno drvee i iblje
panjacima ak prije nego to i trava ozeleni. To su, uglavnom, polenaice iji
U mnogim veim mjestima vri se zasaivanje raznog drvea i iblja s polenov prah je neophodan za razvoj legla. Meu najznaajnije spadaju:
razliitim namjenama (ukrasno, zatitno i si.) koje je ujedno i medonosno
pa za pelinju pau dobro dou, a neka od njih su i samonikla u pojedinim
uta boarina Kukurijek
regijama. Meu najznaajnije spadaju:
Kopitnjak Puarka
Bagrem Biserak
Bunik ljepivi Lopuh
Lipe Katalpa Bunik bijeli abnjak
Krupnolista ili ljetna lipa Kelrajterija Drijen Divlji zumbul
Sitnolisna ili lipolist Sofora
Lijeska Mijakinja
Bijela ili srebrnasta lipa Kariopteris
Mlaak Podbjel
Krimska lipa Pavlovnija
Visibaba estoslavka
Divlji kesten Ljubiica
Dobriica

Mjerenje medonosnosti biljaka je dosta sloen i diskutabilan postupak jer

Za pelare je interesantno znati koje su to medonosne biljke koje mu na
se teko pouzdati u neke fiksne brojke i za sve lokalitete ali svaka
podruju gdje pelari mogu dati najpouzdaniju razvojnu i glavnu pau i
mogunost da pelar moe to bolje i bre da upozna pelinju pau je
njihove osnovne karakteristike i uslove medenja. Po tome ih moe svrsta-
dobro dola i bie od koristi. To e u velikoj mjeri omoguiti zavisno od
ti u odgovarajue grupe i pratiti njihov period razvoja, cvjetanja i sigurnost
volje i elje pelara da bolje upozna sve uslove u kojima pelari. Kod nas
medenja. U to svakako treba obuhvatiti poljoprivredne kulture, samoniklo
nisu, koliko je meni poznato, vrena neka znaajnija mjerenja medovi-
bilje, iblje i drvee.
tosti pojedinih biljaka i uglavnom su koriteni rezultati iz strane literature
koji su bili dostupni. No bez obzira na to dobro je da znamo koje su to 7.5. Biljke proljenog razvoja
biljke koje su medonosne i njihov stepen ili grupu u koju bi se mogle
svrstati, to je dobra orijentacija kod procjene povoljnosti neke lokacije Badem (Amvgladalus comunis) je drvo koje najbolje uspijeva u mediteran-
gdje bi se smjestile konice. Poznato nam je da i najbolje medonosne biljke skoj klimi i po otocima a moe i u neto viim predjelima. Cvjeta
148 Pelarenje za 21. vijek
poetkom februara. Cvjetovi su mu krupne bijele i bijelocrvene boje i daju
nektar i polenov prah. Za vrijeme lijepog vremena pelama moe dati
dragocjenu hranu za rani razvoj legla. Ako se nalazi u zasadama na veim
povrinama preporuljivo je smjestiti pelinjake na tim prostorima. Pored
badema i brojne vrste voa imaju odluujuu ulogu kao izvori polena i
nektara za razvoj legla, pa vonu pau esto pelari i nazivaju "razvojna
paa", koja u povoljnim uslovima moe dati i do 7-8 kg meda za vrcanje.
Dren (Cornus mas L.) To je ib ili malo drvo koje raste skoro na svim
podrujima po umama, dvoritima i parkovima. Vrlo je medonosan i daje
polenov prah. Cvjeta vrlo rano tokom februara ili marta. Pelama daje prve
dragocjene izvore nektara i polena. U umi gaje lako prepoznati po utim
cvjetiima. Cvjeta oko dvije nedjelje. Za pelare je vrlo interesantan zbog
ranog cvjetanja kad u prirodi ima vrlo malo drugog procvjetalog bilja. Ima
vrlo vrstu strukturu drveta po emu je takoe poznat i cijenjen.
Sa drena polen i nektar su dragocijeni
Danarika (Prunus cerasifera Ehrh.) cvjeta u drugoj polovini marta. Od
sveg voa najinteresantnija je za pelare. Cvjetovi su joj sitni i daju dosta
149
Uzgoj pela
nektara i polena. Za vrijeme toplog i sunanog vremena pele prikupe pri-
line koliine nektara neophodnog za razvoj legla. Njeni plodovi se koriste
u ishrani. Dobro je imati pelinjake smjetene u njihovoj neposrednoj
blizini.
Lijeska (Corvlus Avellana L.) je vrlo znaajna za pelarstvo zbog polena
koji daje pelama jo u februaru i to u veim koliinama. Raste u
mjeovitim niim umama i ikarama. Pitoma lijeska se sve vie gaji kao i
drugo voe, a ponegdje i u plantaama. Njene duge rese poinju se formi-
rati jo od jeseni a procvjetaju odmah s pojavom prvih sunanih i toplih
dana. Zbog ranog cvjetanja esto je pele ne mogu iskoristiti, jer u vrijeme
naglog zahlaenja i niskih temperatura njeni cvjetovi izmrznu. Cvjetanje
lijeske traje neto vie od nedjelju dana.
Vrbe su takoe izuzetno dobra proljetna paa za pele. To je optepoznato
i rasprostranjeno drvo. Ima ih vie vrsta kao bijela vrba (Salix alba), krta
vrba ( Salix fragilis) itd. Od svih vrsta najprije cvjeta Salix caprea zvana
planinska iva.
Vrba - Iva
I-5" Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela

Njezin cvijet je poznat pod imenom maca ili cica maca, cvjeta obino od Ostale biljke
polovine marta u trajanju 10-15 dana. Daje dosta polena i nektara to je U umama i na proplancima planina krajem zime i poetkom proljea ima
vrlo znaajno za proljetni razvoj pela. Ostale vrste cvjetaju neto kasnije raznovrsnog bilja koje cvjeta i daje pelama nektar i polenov prah. One su
i malo due, do 20 dana. Za vrijeme toplih i sunanih dana vrbe mogu da manje vie poznate pelarima pa samo zbog podsjeanja to su: visibaba,
daju i prinos meda u jakim drutvima i preko 10 kg po konici, to dobro jagorevina, divlji zumbul, kukurijek, kaun, crnjua i dr. Crnjua je
doe za odgajivanje legla i njihovu ishranu. posebno poznata kao biljka koja cvjeta rano u proljee, a nekad i u febru-
Maslaak (Taraxacum officinale L.) je zeljasta dobro poznata biljka sa aru pa pelari na nju prevoze pele. Od umskog drvea znaajne su: jova,
utim cvjetnim glavicama. Vrlo je rasprostranjena u svim krajevima. klen, jasen, javor, topola, brijest i divlje: trenja, jabuka, kruka i dr.
Najbolje uspijeva na vlanim livadama. Kad maslaak procvjeta cijela
prostranstva izgledaju kao uti ilimi. Cvjetanje poinje krajem marta i do
polovine maja. U vrijeme toplih dana pelama da izobilje polenovog praha
i nektara, tako da se drutva dobro razviju i spreme za glavnu pau. U go-
dinama sa povoljnim klimatskim uslovima moe da da i neto meda za
vrcanje. Med je zlatnoute boje i prijatnog mirisa. Za vrijeme ove pae
pele idealno grade sae pa je tako treba i koristiti. U mnogim krajevima
gdje nema vone pae bez maslaka se pelinja drutva ne bi mogla ni
razviti.

Crnjua

7.6. Biljke glavne pae

Biljke glavne pae su raznovrsne i rasprostranjene su razliito po svim
podrujima vezano za njihovu prilagoenost klimatskim i drugim uslovi-
ma. Po tome se i razlikuju pojedine regije, stoje za pelare od znaaja, jer
se dogaa da neka vrsta bilja ne medi, dok druga u isto vrijeme daje vrlo
izdanu pau. Tako pelari mogu da presele pele na pau gdje se ustanovi
da biljke lue nektar, odnosno mede. Poznato je da poetkom maja cvjeta-
ju kadulja i bagrem i da uspijevaju na razliitim geoklimatskim povrina-
Maslaak je uvijek izdaan
152 Pelarenje za 21. vijek
ma, odnosno podrujima, pa je tako mogue kombinovati povoljniju pau i si.
Bagrem (Robinia pseodoacacia L.) je najrasprostranjenije medonosno drvo
i spada meu najcjenjenije i najsigurnije izvore nektara na naim
podrujima. Poinje da cvjeta u maju i daje izobilje nektara, tako da dnevni
unosi mogu iznositi do 10-12 kg nektara, u dobro razvijenim drutvima. U
podrujima sa veom nadmorskom visinom cvjeta kasnije pa se paa moe
produiti i na 20 dana, ako su tereni tako rasprostranjeni. U godinama kada
listanje pone prije cvjetanja, cvjetova bude manje a time i prinosa. Za
luenje nektara najpovoljniji su dani topli, bez vjetra i tada pele sakupe
dosta nektara. Meutim, ako je kino proljee na mnogim rejonima pele
ga ne mogu iskoristiti a brzo i pocrni i opadne. Bagrem sa pjeskovitih i
otvorenih terena najbolje medi kao to su mee, uz puteve, i objekte.
Posljednjih godina u Maarskoj se posebno radi na selekciji sorti bagrema
koji daju vie nektara i cvjetaju kasnije. Pelari koji ele da koriste dvije
bagremove pae treba da dobro razgledaju terene prije selidbe i utvrde
stanje cvjetanja, odnosno periode.
Draa (Paliurus australius L.) je visoki drvenasti ib koji raste u niim
krovitim predjelima. Cvjeta u junu odmah iza kadulje pa moe posluiti
kao dopuna kaduljinoj pai. Kad dobro zamedi na otvorenom cvijetu ute
boje mogu se golim okom vidjeti kapljice nektara. Pogoduje joj toplo i
mirno vrijeme, bez temperaturnih promijena i kie. Kad dobro zamedi
moe dati prinose i preko 15 kg prvoklasnog meda. Nektar sa draa je vrlo
gust pa je preporuljivo u blizini pelinjaka postaviti pojila sa vodom.
Kadulja ili pelin (Salvia officinalis) je viegodinja samonikla biljka,
polubunastog izgleda. Cvjetovi su joj ljubiasto-plave boje sa jako
izraenim mirisom. Znaajna je medonosna biljka i cvjeta uglavnom u vri-
jeme kao i bagrem, poetkom maja, a na veim visinama neto kasnije.
Cvjetanje traje oko 20 dana. Najvie lui nektar kada u zemljitu i u vaz-
duhu ima dosta vlage, dok joj suh vjetar smeta i prekine luenje. U
povoljnim uslovima moe da da od 15 do 50 kg visokokvalitetnog meda.
S obzirom da je i ljekovita biljka mnogo je unitavana prilikom branja za
otkup. Smanjenjem stonog fonda iezava sa nekih ranije poznatih
podruja. Rijetke su godine da se kaduljina paa ne iskoristi.
Lipe se nalaze svuda po umama kao samonikle i po gradovima u parkovi-
ma i u dvoritima kao ukrasno drvo. Ima ih vie vrsta i u godinama kad
zamede mogu dati velike prinose. Obino se to dogaa jednom u pet god-
ina. Teko ih je razlikovati meusobno. U naim krajevima rastu bijela ili
srebrna lipa (Tilia tomentosa), velikolisna lipa (Tilia grandifolia) i sitno-
Uzgoj pela 153
lisna lipa (Tilia parvifolia). Zahtijeva od vjetrova zatiena zemljita sa
dosta vlage ili neto kie u vrijeme cvjetanja. Na nepogodnom zemljitu
izloenom vjetrovima i naglim zahlaenjima skoro nikada ne medi. Na
lipovim umama se ponekad javlja i medljika koja u mjeavini sa cvjetnim
medom dovodi pelare u nedoumicu. Zbog pojave medljike lipovu umu
ne treba potcjenjivati nego je treba pratiti i ispitivati mjesta gdje najbolje
medi. Na sjevernim stranama, u nizinama i gustim umama cvjeta neto
kasnije. Cvjetovi lipe su mali, zelenkastoute boje, prijatnog mirisa
grupisani u kitama. Cvjetanje traje 2-3 nedjelje, a nekad se desi da proe i
za 5-6 dana. U poreenju sa bagremom mnogo je nepouzdanija.
Livadska paa Na veim brdskim i planinskim podrujima gdje zime traju
mnogo due i gdje se snjegovi zadravaju mnogo due kao glavna paa
mogu biti biljke sa prirodnih livada. Na tim livadama moe biti najzastu-
pljenija bijela djetelina, majina duica, prstenasta alfija, boruina i jo
neke druge biljke. Utvreno je da bijela djetelina najbolje medi na tem-
peraturi izmeu 27-32C. Raste samoniklo oko puteva i na neobraenim
povrinama. Cvjetanje traje oko 20 dana. Cvjetanje majine duice traje od
polovine juna do polovine jula.To je biljka otvorenog, brdskog, suhog,
kamenitog, sunano-prisojnog zemljita. Za vrijeme kinih i hladnih dana
livade rijetko mede, ali je na veim planinskim podrujima daleko bolje
nego u niim. Livadski med je dobrog kvaliteta i vrlo je traen.
Pitomi kesten (Castanea savita L.) je drvo Sredozemlja. Raste i na naim
podrujima na kiselkastom zemljitu. Daje dosta polena i nektara. Dobro
doe kao paa poslije bagrema ili kasne kadulje. Moe dati prinos meda do
20 kg po konici. Pitomog kestena takoe ima vie vrsta pa je i cvjetanje
razliito oko 20 dana. Cvjetovi su mu plitki i osjetljivi na hladne pljuskove
i suho vrijeme. Cvjetovi su mu puni polenovog praha. Med kestena ima
okus gorine.
Veliki vrijesak (Erica verticillata) je drvenast grm koji naraste i preko
jedan metar. Cvjeta u septembru pa sve dok ne pone mraz. U proljee iz
grana izbijaju mladike iz ijih se vrhova razvijaju grozdovi, mnogobrojnih
sitnih, okruglih blijedoukastih cvjetova. Pored zimnice moe da da i
viak za vrcanje, ali sve zavisi od godine.
Vrijesak (Satureva montena) je biljka visine do 30 cm sa bijelim ili ljubi-
astim cvjetovima ovisno od nadmorske visine. Raste bunasto sa velikim
brojem izdanaka svake godine, koji poinju da cvjetaju od avgusta pa sve
do mrazeva. Cvjetanje poinje prvo na viim podrujima i iri se prema
niim. Vrijesak moe biti vrlo izdaan kad zamedi tako da dnevni unosi
154 Pelarenje za 21. vijek 155
Uzgoj pela

nektara mogu biti 7-8 kg pa i vie. Prinosi umnogome zavise od visine pele sa tih biljaka mogu sakupiti velike rezerve polenovog praha i
padavina u toku ljeta pa se moe desiti da na jednom podruju zamedi nektara.
dobro, a ne tako daleko od te lokacije vrlo malo. Najbolje je pele prese- Esparzeta (Onobrychis viciaefolia) se gaji kao krmna biljka, ali na poje-
ljavati na vrijeskovu pau kad otpone medenje, da ne bi uzaludno selili dinim mjestima raste i kao divlja. Uspijeva na zemljitima sa puno
pele. Posljednjih godina medenje vrijeska je znatno smanjeno tako da on krea, odnosno plitkim i kamenitim. Ima dubok korijen koji iz dubine
ne predstavlja tako sigurnu pau kao ranijih godina. Najbolje lui nektar na vue vlagu. Ima veliki znaaj za pelarstvo brdsko-planinskih krajeva,
temperaturi od 25-28C uz obaveznu jutarnju rosu. jer daje dosta nektara. Spada u red prvoklasnih medonoa i na
Zanovijet (Cvtisus ramentaceus) je grm krovitih niih predjela koji naraste podruijima gdje je dovoljno ima moe dati i do 15-20 kg prvoklasnog
i do tri metra. Cvjetovi su mu uti i slini cvjetovima jorgovana. Cvjeta u meda, po pelinjem drutvu. Med je tamnoute boje, prijatnog ukusa i
aprilu dosta dugo i poetkom maja. U vrijeme lijepog vremena kad zamedi mirisa, podoban za zimovanje pela i rani razvoj.
moe dati i preko 10 kg meda po drutvu. Polenovog praha nema mnogo. Facelija (Phacelia tanacetifo-
Najpoznatija podruja zanovijeti kod nas su oko Stoca i Ljubinja. lia Bemt) je jednogodinja bilj-
ka sa dosta bujnim razvojem
na svim zemljitima. Cvjetovi
se javljaju na stablu, granama i
granicama i sastoje se iz uvo-
jaka ljubiasto-plave boje. Slu-
i kao odlina polenaica, pa se
za vrijeme njenog cvjetanja
mogu sakupiti velike koliine
polenovog praha.
Suncokret (Helianthus annus)
je svima dobro poznata uljana
biljka, koja kad zamedi pred-
stavlja veoma znaajnu peli-
nju pau. Suncokreta vi cvje-
tovi pruaju pelama u povolj-
Facelija
nim godinama izobilje nektara i
polenovog praha. Cvjeta poetkom jula u trajanju 20 dana, a na
podrujima gdje postoje razlike u vremenu zasijavanja moe pruiti
pau pelama i do mjesec dana. Najvie lui nektar u vrijeme toplih
dana i sa jutarnjim rosama sa temperaturom 24 -30C. Na jednoj biljci
moe biti i do 1.500 cvjetia od kojih prvi daju najvie nektara. Zbog
Zanovijet daje obilje nektara toga je dobro pele doseliti pred samo cvjetanje. Na svim vrstama
zemljita ne medi jednako, a i zavisno od sorte sjemena. Smatra se da
7.7. Gajene biljke (industrijske biljke) po 1 ha ne smije biti vie od 1-2 pelinja drutva, inae bi bilo pre-
Na mnogim poljoprivrednim i individualnim imanjima uzgajaju se naseljeno i sa manjim prinosima. Pod povoljnim uslovima jaka drutva
industrijske biljke koje su ujedno i dobar izvor pelinje pae. Tako mogu da daju i po 30 pa i vie kg, ako su zasijane sorte koje su selek-

156 Pelarenje za 21. vijek
cionisane kao medne. U suprotnom, bilo bi nekorisno seliti pele na
takvu pau. Pelinja drutva na suncokretovoj pai obino oslabe, zbog
ega je preporuljivo preseliti pele na livadsku ili ritsku pau da se opo-
rave, i spremne uu u zimu.
Suncokret
Uljana repica (Brassica napus var. oleifera) je jednogodinja biljka, gaji
se na velikim povrinama. Kod nas se sije ozima repica i cvjeta u aprilu
tako da dobro poslui kao pretpaa za bagremovu pau. Cvjetovi su joj
ute boje i postepeno se otvaraju tako da cvjeta due od etiri nedjelje.
Ako nastupi lijepo vrijeme tokom njenog cvjetanja pele je mogu dobro
iskoristiti i sakupiti 20-30 kg meda koji e u velikoj mjeri utroiti na
razvoj legla. Pored nektara raspolae i daje velike koliine polena a za
to vrijeme pele izvrsno grade sae pa je to prilika da se iskoristi za
izgradnju satnih osnova. Na ovoj pai pojave rojevog nagona su
izraene, pa pelari tome moraju posvetiti vie panje da se blagovre-
meno suzbije.
Uzgoj pela 157
Uljana repica
7.8. umska paa
Poznato je da umska paa za pele moe biti od razliitog drvenastog,
viegodinjeg ili jednogodinjeg bilja, pa iz tih razlog vrlo izdana i za
pelara posebno interesantna. Na umskoj pai pele sakupljaju pored nek-
tara i polen, stoje takoe znaajno. Pele naroito posjeuju divlje kupine
i maline, divlje rue, utiku i dr. Medljika i medljikovac su posebno intere-
santni zbog slada koji nastaje kao rezultat aktivnosti lisnih vai u
crnogorinim i listopadnim umama. Medljiku na hrastu proizvode biljne
vai siui svojim rilicama sokove na granicama i liu, koristei dio za
sebe a dio u kojem su eeri izbacuje iz tijela na list gdje ih pele pronalaze
i nose u konice i pretvaraju u medljiku. Slino se odvija i na drugom
drveu: vrbi, jeli, smri, boru i dr.
160 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 161

stupkom moe se vriti selidba i po danu, ovisno o potrebi pelara. Ako se drutva ostanu nezatiena, niti je u tu svrhu potrebno stavljati kamenje
utovar vri runo i sa radnicima koji nemaju iskustva u pelarstvu bolje je na krovove.
izvriti zatvaranje leta uz dobru ventilaciju. Utovar pela bez zatvaranja
leta je sasvim uobiajen a u posljednje vrijeme i kod nas je takva praksa 8.2. Utovar i istovar konica
prihvaena od jednog broja iskusnih pelara. Utovar i istovar konica moe se obavljati na razne naine ovisno o ste-
Pele se mogu seliti i na nain vezanja, odnosno paletiranja 5-6 konica penu opremljenosti pelara i broja konica. Na malim pelinjacima utovar
ujedno. Za takav nain potrebna je hidraulina dizalica-"grajfer" tako da se vri pojedinano tako to manje i lake konice moe da nosi i utovara
se mnogo jednostavnije i bre izvri utovar i istovar konica, a ni leta nije jedan ovjek a za vee i tee su potrebna dva. Od mjesta konice do uto-
potrebno zatvarati. Kod selidbe pela vrlo je bitno da ramovi u konici vara mogu se koristiti manje dizalice, kao u graevinarstvu prilagoene za
stoje vrsto jedan uz drugi, a to se lako obezbijeuje upotrebom tzv. te svrhe, viljukari, kolica za utovar konica i specijalno izraene kuke. Za
Hofmanovih ramova koji na bonim stranama imaju ispupenja, tako da vee pelinjake upotrebljavaju se dizalice i viljukari a za manje pelarska
se u putu ne klate i ne ubijaju pele. Za uvrivanje nastavaka na kolica ili kuke. Kolica su napravljena sa dva toka i prilagoena su dimen-
Langstrotovim konicama i drugih nastavljaa najjednostavnije je koris- zijama konice tako da sa njima jedan ovjek bez potekoa moe da uto-
titi plastinu traku uz upotrebu alata za vezivanje. Postoje i drugi naini vari ili istovari svaku konicu.
vezivanja nastavaka kao to su australijske stege i slino. No, sve to u
izvjesnom smislu oteava rad i trai vie angaovanja u radu, pa je
najbolje da svako za sebe izabere varijantu koja mu najvie odgovara, to
je dobrim dijelom ovisno i o nainu transporta, odnosno utovara i isto-
vara. U sluaju da doe do kvara na transportnom vozilu neophodno je
ako se kvar ne moe brzo otkloniti konice istovariti i pele pustiti ili ako
je vei kvar u pitanju nai drugo vozilo i izvriti pretovar. Po dolasku na
pau nije preporuljivo konice odmah otvarati dok se pele ne smire,
ve to uraditi nakon A ' > sata po dolasku a za to vrijeme naprskati leta
vodom da pele po otvaranju ne bi naglo izlijetale iz konice. Na irom
otvorena leta pele nagrnu u velikom broju i tako uzrujane teko pro-
nau svoje konice i pridrue se drugim usljed ega neke postanu jake a
druge slabe. Konice LR i druge nastavljae moemo pripremiti za selid-
bu tako to skinemo krov i poklopac a na mjesto poklopca stavimo ven-
tilaciji1, i to sve ujedno poveemo plastinom trakom. Kraj trake na kome
je metalna stega podvuemo ispod konice po sredini i sa lijeve strane
obuhvatimo konicu preko ventilacije i na desnoj strani konice sastavi-
mo dragi kraj trake sa stegom i zategnemo traku i gornji kraj stegaa
podv;emo pod zategnutu traku na desnoj strani, da se vezanje ne bi
popi stilo. Postoje i metalne trake koje takoe slue za pakovanje veli-
kih ianduka u trgovini. Koritenje plastinih traka ima prednost zato to
Pelarska kolica sa povezanom konicom za utovar
se lr.ogu vie godina koristiti, a lako se skidaju i uvaju za slijedeu
upotrebu. Njihova je prednost i u tome to se konice tokom zimskog
Autor je svojim takvim kolicima na pai sam istovario leper sa 135 koni-
pe: : oda mogu uvezati zajedno s krovom pa ga vjetar ne moe odnijeti da
ca, jer nije bilo radnika da bi ih angaovao a voza lepera je bio alergian
162 Pelarenje za 21. vijek
na ubod pele pa nije smio istovarati. Taj istovar je trajao nepuna 3 sata.
Prilikom istovara prethodno je postavljena improvizovana rampa sa dvije
daske niz koje su silazila kolica sa konicom a potom razvoena na odgo-
varajua mjesta. Postoje transport trajao cijelu no i bio na udaljenosti oko
500 km leta na nekim konicama su se otvorila usljed treskanja u trans-
portu i pele su iz tih konica bile uveliko izale napolje pa je i to bio
razlog da voza nije smio prii do kamiona sve dok nije istovarena i
posljednja konica.
Za prijenos konice do kamiona mogu dobro posluiti dvije kuke tako da
jedan radnik zakai konicu ispod sa jedne strane a drugi sa druge strane i
nose do kamiona ili ako istovaraju do mjesta gdje treba. Ako se desi da u
transportu neka konica bude otvorena i pele izau napolje ove kuke e
takoe dobro doi jer se ne mora rukama dohvatati konica iz koje su iza-
le pele. Time bi se izbjeglo gnjeenje pela i ubadanje u ruke. Za vrijeme
selidbe umjereno prskanje pela moe biti od koristi ali preveliko e ih
privremeno ukloniti sa ventilacije poslije ega e stare pele od vode po-
crniti i za par dana nestati . Zato je uvijek bolje ostaviti vei prostor u
konici nego rizikovati. Tijelo vie u konici uz dobru ventilaciju je najsi-
gurniji nain za sigurnost u transportu.
Kod istovara i postavljanja konica na novom mjestu neophodno je
izabrati takvo mjesto gdje nee smetati ljudima ni ivotinjama. Poeljno ih
je locirati-razmjestiti tako kao da su bile u pelinjaku kod kue, ako za to
postoje uslovi. Leta treba da su okrenuta u pravcu pae. Pri tome je vano
paziti da u smjeru letenja ne budu visoka stabla ili ograde kao ni saobraaj-
nice to bi negativno uticalo na normalan rad pela. Pelinjak ne moemo
postavljati na mjesta gdje pele moraju prelijetati preko puteva i staza koji-
ma prolaze ljudi i stoka, niti pored velikih rijeka ili jezera koje moraju pre-
lijetati zbog pae na drugoj strani.
8.3. Pelarske graevine
Za visokoproduktivno pelarstvo od izuzetne vanosti je imati izgraenu
pelarsku kuu u kojoj bi se obavljali svi vaniji poslovi kao to su: vrca-
nje meda, pripremanje hrane za pele, uvanje rezervnog saa i zatita od
moljaca , uvanje rezervnih konica i po mogunosti da se instalira uto-
varna rampa i obezbijedi zatvoreni manipulacioni prostor. No, naalost u
naim uslovima je to dosta teko obezbijediti, jer za to trebaju vea sred-
stava pa se to moe ostaviti za bolja vremena kada za to postanu pri-
Uzgoj pela 163
hvatljivi uslovi. Razvojem pelarstva u naim uslovima sve je vei broj
velikih pelara koji e tokom vremena uspjeti i da izgrade takve objekte.
Do tada dobro je imati na raspolaganju makar i neke montane barake za
koje ne treba izdvajati velika sredstva, a za operativnu upotrebu za selee
pelarstvo mogu se koristiti male pokretne barake na sklapanje, izraene
od lamperije ili slinog materijala u kojim se moe drati razliit materi-
jal, vrcati med i smjestiti leaj i ostalo to je pelaru potrebno za vrijeme
dok je na pai, sa pelama.
8.4. Preseljenje pelinjih drutava iz konica
sa nepokretnim saem u konice sa pokretnim saem
Jo uvijek se na naim podrujima mogu vidjeti primitivne konice sa
nepokretnim saem bilo da se radi o vrkarama ili daarama. U rijetkim
sluajevima je to izraz elje za razvojem i daljim usavravanjem tog
naina pelarenja, a veim dijelom je to rezultat nedovoljne upuenosti i
neobuenosti. Vlasnici konica sa nepokretnim saem su u ubjeenju da
im je takav nain pelarenja jednostvaniji i laki nego sa konicama sa
pokretnim saem, a dobrim dijelom je to i otpor prema uvoenju savre-
menijeg naina za koji je potrebno i neto vie investirati. Meutim, ako
se uporede prinosi koji se dobiju po jednom drutvu kod jednih i drugih
konica i naina pelarenja, jasno je, a u praksi dokazano da se razlike u
prinosima u korist savremenih znatno iznad trkova investicija za dodatnu
opremu. U cilju podsticanja veeg stepena osavremenjavanja naeg
pelarstva prikazaemo na ovom mjestu nain preseljenja drutva iz
konice sa nepokretnim u konice sa pokretnim saem. Na taj nain eli se
doprinijeti u moguoj mjeri da se to jednostavnije i lake pree iz prim-
itivnog u savremeni nain pelarenja . U tom cilju iznijeu vie
mogunosti, a pretpostavljam da e i pelari sa savremenim konicama
ovim biti podstaknuti da na podrujima gdje pelare doprinesu i pomognu
na prelasku iz primitivnog u savremeni nain pelarenja.
Prvi nain:
Pripremiti novu, savremenu konicu odabranog tipa, praznu vrkaru,
kanap za vezivanje starog saa, dva tapia, dobru dimilicu, podui no,
posudu sa vodom, posudu za smjetaj neupotrijebljenog saa sa pok-
lopcem ili krpom za pokrivanje posude i sto. U proljee u vrijeme vone
pae kad ima podraajne pae po lijepom i sunanom vremenu ubaciti
nekoliko dimova u vrkaru koju treba preseliti. Poslije par minuta preni-
164 Pelarenje za 21. vijek
jeti je na mjesto gdje e se vriti presaivanje i izvrnuti je tako da otvor
bude prema gore i zbog lakeg rada ubaciti jo par dimova i postaviti je na
prigodan nain da ostane u tom poloaju. Zatim na otvor sjeimice staviti
praznu vrkaru, zakrenutu pod uglom od 45 stepeni i po donjoj sa strane
udariti da se ramovi zatresu i tako pele uznemire i usmjere na prelazak u
praznu vrkaru. Pri tome na dnu stare vrkare probuiti malu rupu i ubaci-
ti nekoliko dimova da se pele to prije usmjere prema praznoj vrkari,
zatim jo nekoliko puta udariti tapiima sa strane po vrkari. Time smo
prisilili pele da prelaze u praznu vrkaru. Pri tome obratiti panju i prati-
ti kad pree i matica u gornju konicu i jo malo lupati da preu i ostale
pele. Nakon toga praznu vrkaru sa pelama postaviti na jednu poiru
dasku i prenijeti je do mjesta gdje je prethodno stajala stara vrkara na
ijem mjestu se sada nalazi savremena konica i u nju stresti sve pele sa
maticom iz prazne vrkare sa pelama. Konicu zatvoriti i postaviti leto po
visini gdje je bilo prije preseljavanja saa. Okvir sa urezanim saem
ispraviti i postaviti u sredinu rama a potom povezati kanapom i odmah
odnijeti i staviti na sredinu konice sa pelama. Ako su u pitanju manji
ramii postaviti ih vie, lijepo sloene u ram i takoe dodati u konice sa
pelama. Kada se sve sae usadi oistiti sto i sve stoje zaprljano i pristupiti
preseljenju slijedee. Sutradan dodati nastavak i predvee u njega staviti
zaostale dijelove saa sa medom da ih pele oiste.
Drugi nain:
Po ovom nainu priprema se izvri kao u prethodnom sluaju sve dok se
ne primijeti daje matica prela iz stare vrkare u praznu. Kad matica pree
u novu vrkaru-prekinuti pretjerivanje pela i preseliti ih u novu konicu i
staviti je na mjesto gdje je bila stara vrkara. Staru vrkaru sa ostatkom
pela i saem prenijeti u blizinu stare i postaviti je sa okrenutim letom na
suprotnu stranu. Preporuljivo je da se u novu konicu stavi nekoliko
ramova sa izgraenim saem, a ako nema dobro je da ima i satnih osnova
na koje e pele poeti odmah da izvlae elije. Ram sa mladim leglom bi
bio izuzetno koristan zbog odravanja snage drutva i kontinuiteta u razvo-
ju. U novu konicu je obavezno dodati nekoliko litara eernog sirupa da
bi obezbijedili nesmetano izvlaenje saa i neophodnu hranu. Nakon 20
dana u staroj vrkari sve leglo e biti izleeno pa je potrebno naprskati
pele sirupom i u njoj i u novoj konici da se izravnaju mirisi i sve pele
preseliti u novu konicu tako to e se staviti pare matine reetke da ne
bi ula i koja mlada matica poto se sigurno izlegla za vrijeme dok je raz-
Uzgoj pela 165
dijeljena i ostala bez matice. Sae sa medom stare vrkare navee stavi-
ti u novu konicu da pele poiste med. Nakon toga prazno sae isjei i
istopiti u vosak.
Trei nain:
Ovaj nain je neto jednostavniji i bez mnogo rada. Kad se vrkara izroji
u novu konicu uhvatiti roj i staviti na mjesto vrkare, a nju preseliti na
drugo mjesto par metara dalje od starog i sa letom takoe okrenutim na
suprotnu stranu. Poslije 20 dana u vrkari nee biti legla i pele moemo
preseliti u novu konicu na nain kako smo to uradili u prethodnom
sluaju. Isto tako treba postupiti i sa medom i sa voskom. Meutim, ako
elimo vei broj drutava iskucano drutvo moemo smjestiti u novu
konicu i ono e nastaviti da se razvija. Nije preporuljivo vriti preselja-
vanje pela u vrijeme kada nema pae niti na kraju pae jer je takva drut-
va tee odrati i pripremiti za sigurno zimovanje. Iz tih razloga se i pre-
poruuje ove poslove obavljati u proljee kad je nadohvat paa.
9. PRIPREMANJE PELINJIH DRUTAVA ZA ZIMU
Pripremanje pelinjih drutava za zimu praktino u naim uslovima
poinje krajem ljeta i poetkom jeseni, mada je kod nas uobiajeno da
se kae da pelarska proizvodna godina poinje od 1. avgusta. Meu-
tim, vanije od toga je ta i kada je najoptimalnije i najsvrsishodnije
uraditi da bi se pelinjem drutvu omoguilo udobno zimovanje i da u
proljee uz dovoljnu koliinu hrane proizvede veu koliinu pela u
drugoj polovini zime i u rano proljee, odnosno da bude manje i spori-
je iezavanje pela te sa uveanom aktivnosti kontinuirano jaa. Iz
iskustva se zna daje za uspjeno zimovanje pelinjih drutava i dobi-
vanje prinosa u narednoj godini neophodno ispuniti najmanje tri najbit-
nija uslova i to: jaka i zdrava zajednica sa kvalitetnom maticom i rela-
tivno mladim pelama, dovoljne zalihe kvalitetne hrane i pravilna venti-
lacija.
Pod pojmom jaka i zdrava zajednica sa kvalitetnom maticom i relativno
mladim pelama treba podrazumijevati zajednicu sa oko 30.000 pela to
je ustvari i bioloki optimum. Pelinje drutvo treba da je oieno od
parazita, odnosno krpelja (varoe) u periodu prije izlijeganja zimskih
pela i da nije oboljelo od neke zarazne i druge bolesti. Relativno mlade
pele moraju u najveem odnosu biti u sastavu pelinje zajednice kako u
proljee ne bi dolo do naglog iezavanja pela to bi usporilo kontinui-

166 Pelarenje za 21. vijek
tet razvoja pelinjeg drutva u drugoj polovini zime i u rano proljee
kada se ustvari odgajaju pele koje uestvuju u glavnoj pai.
Kvalitetna matica je vaan faktor za stvaranje visokoproduktivnog drutva
za narednu sezonu, jer se odlikuje veim brojem polaganja jaja od dvo-
godinjih, njihova drutva u iduoj godini ivlje rade i nisu sklona roje-
nju, iz tih razloga su i produktivnija. Matice iste dobi nemaju isti intenzitet
polaganja jaja to je od znaaja. Pelar treba da zna da ako uvede u zimu
pelinje drutvo sa starom maticom koja dobro nosi u jesen da moe u
proljee da prekine ili smanji obim polaganja, a tad je ustvari leglo
najpotrebnije. To podrazumijeva da treba mijenjati i mlade matice ako nisu
dobre nosilje. Takoe, ako se uvedu kasno u jesen ne mogu da razvijaju
leglo i obezbijede brojnost koju zagovaramo odnosno poeljnu populaciju
mladih pela. Mlade matice kasno sparene polau jaja do kasno u jesen,
dok starije vrlo brzo prestaju. Do pojave krpelja na naim pelinjacima
bilo je prihvatljivo imati maticu koja lee do kasno u jesen, meutim
pojavom krpelja shvatanja se mijenjaju. Iz navedenih i drugih razloga je
preporuljivo da uvoenje mlade matice u pelinje drutvo koja je sposob-
na da da najbolje rezultate bude dovoljno rano da zapone polaganje jaja
u dragoj polovini ljeta i ujesen.
Dovoljne zalihe kvalitetne hrane vane su iz vie razloga. Sve vrste meda
nisu jednako pogodne za zimovanje pela. Neki medovi (medljika) sa ne-
svarljivim materijama koje se nakupe u crijevima pele su tetni za pele,
jer zbog nemogunosti izlijetanja na proisni let dobiju upalu i proliv.
Zbog toga je kod obezbijeenja zaliha zimske hrane veoma vaan i njen
kvalitet. Takoe, veoma je vano da u sastavu hrane budu i odgovarajue
koliine polenovog praha. Kolike su koliine zaliha hrane potrebne peli-
njem drutvu u zimskom periodu postoje razliita miljenja a i shvatanja
tog pojma. Neki pod tim smatraju koliinu potrebnu za ivot i razvoj peli-
njeg drutva od prestanka unosa hrane iz prirode nakon uzimljavanja do
ponovnog unosa nektara u proljee. Drugi u to ubrajaju samo koliine
potrebne do trenutaka prihrane i si. Iz tih razloga variraju i koliine u
rasponu od 12 do 30 kg. Ako se tome dodaju i razlike u nastajanju proljea
zbog razliitog klimatskog regiona ili u vie uzastopnih godina gdje je raz-
lika u nastupanju proljea onda je iluzorno ii na usaglaavanje tih razlika
u shvatanjima. Najsigurnije je da svaki pelar na svom podruju kroz
iskustvo doe do potrebnog optimuma. Meutim, jasno je da pelinje
drutvo nee potroiti vie hrane nego to je to potrebno, jer je kod njih
razvijen instinkt racionalnog troenja pa je bolje da ima i odreene rezerve
167
Uzgoj pela
nego da oskudijeva. Osim toga, na istom pelinjaku dva drutva iste jaine
tokom zimskog perioda imae razliitu potronju hrane, jer e imati
razliit intenzitet razvoja legla, pa prema tome i potrebu za hranom. Za one
koji raunaju na prihranu u proljee bitno je da ne zaborave da razvoj
pelinjeg drutva je mnogo jai na prirodnom medu nego na eernom
sirupu pa to misle da su dobili vaenjem vee koliine meda u jesen
izgube mnogo vie u proljee i jo su imali vei utroak rada. Takoe, treba
podsjetiti i na injenicu da u konici ni u jednom trenutku zalihe rezervne
hrane ne smiju biti manje ispod 10-12 kg da bi matica normalno polagala
jaja. Utvreno je da postoji korelacioni odnos izmeu broja poloenih jaja
i koliine hrane u konici i broja pela. to znai, ukoliko su zalihe vee i
kvalitetnije zajednica brojnija u poetnom razvojnom periodu utoliko e i
matica vie polagati jaja. Zna se, takoe, da vee izobilje kvalitetne hrane
dovodi do kvalitetnije ishrane larvi, a to podrazumijeva vitalnije pele
due ivotne dobi, razvijenije drelne lijezde, dui jezik, vei medni mje-
hur, odnosno veu produktivnu sposobnost. Deava se da zbog loih
panih uslova pelinja drutva ujesen moramo prihraniti, u tom sluaju je
to neophodno napraviti najkasnije do perioda dok su ljetne pele u drutvu
da prerade sirup da bi zatitili zimske pele. Koliina sirupa ne smije biti
vea od 5 kg preraenog meda. Spremanje sirupa vri se u omjeru dva
dijela eera ijedan dio vode. Kod spravljanja sirupa preporuuje se dodati
supenu kaiku vinske kiseline zbog pretvaranja saharoze u proste eere.
Voda koja se uzima za sirup treba daje bakterioloki ista. Ako su u peli-
njem drutvu zalihe meda od medljike treba je izvrcati i dodati cvjetni
med, a ako ga nemamo na raspolaganju onda je bolje dodati eerni sirup
nego izgubiti pelinje drutvo s tim to e u proljee biti slabiji razvoj, jer
se raaju bioloki nedovoljno odgojene pele. Prihranjivanje zbog obezbi-
jeenja dopune zimskih zaliha treba daje intenzivno u koliini koju pele
mogu tokom noi da uzmu iz hranilice i prenesu u sae, orijentaciono 2-3
litra, ovisno od snage drutva. Ako se prihranjivanje vri tokom avgusta
ee u manjim koliinama to e podstaknuti maticu da vie polae jaja pa
e i koliina zimske pele biti brojnija. Prihranjivanje u svakom sluaju
mora biti zavreno da pele prije zahlaenja mogu preraeni sirup poklo-
piti kako se ne bi tokom zimskog perioda ukiselio.
Poznato je da bez polenovog praha nema razvoja legla pa je kod pripreme
pelinjih drutava za zimu neophodno izvriti provjeru o tome i u sluaju
malih zaliha izvriti dopunu. Uobiajeno je za naa podruja da u normal-
nom pelinjem drutvu ima dva rama polenovog praha, a ako to nije sluaj
168 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 169

treba dodati iz rezerve ramove sa cvjetnim prahom, ili ako ni to nema 9.1. Uzimljavanje pelinjih drutava
napraviti pogae sa cvjetnim prahom ili zamjenom cvjetnog praha.
Problem uzimljavanja pelinjih drutava odavno je zaokupljao veliku
Preporuljivo je u proljee u vrijeme intenzivnog unosa cvjetnog praha
panju kako pelara tako i naunih radnika, naroito stranih. Kao rezultat
obezbijediti po dva rama i ostaviti u medite da pele dopune nektarom i
toga postoje razna shvatanja i tvrdnje, meutim jo uvijek nije dolo do
zatvore, a potom ih smjestiti iznad matine reetke do jeseni kad zatrebaju.
usaglaavanja stanovita kako meu praktiarima tako ni meu
Velike zalihe hrane u toku zime doprinijee lakem odravanju mikro
teoretiarima, te ovo moemo sa praktine take gledita smatrati otvoren-
klime u konici, jer su kolebanja temperature u konici manja. Smatra se
im pitanjem. Na takvo stanje uticalo je i utie prvenstveno razliitost kli-
daje uginue pela tokom zimskog perioda u konicama takoe povezano
matskih uslova i uticaja godinjih doba u kojima pele zimuju. Ne ulazei
i za kolebanje temperature pa otuda i potreba za veim zalihama. Dogaa
u ovom dijelu u teorijske rasprave, koje su date u raznim pelarskim
se da i u pelinjim drutvima sa dovoljnim zalihama hrane u proljee kod
asopisima ili knjigama slijediemo samo onu praktinu stranu koja iz
pregleda naiemo na neko drutvo koje je uginulo. Razlog tome je nepo-
toga proizilazi, jer je to za pelara najhitnije u ovom sluaju, stoje u suti-
voljna struktura uzimljenih pela, jer su u tim drutvima bile ljetne pele u
ni i cilj ovoga naslova (dijela).
veini a iz nekih razloga (zbog tihe zamjene i si.) zimske pele nisu
izleene, ili su izleene uz vei stepen zaraze od krpelja (varoe).
9.2. Klube
Neophodno je u jesenjem periodu kod pripreme pelinjih drutava za zimu
izvriti provjeru stepena zaraenosti drutva i u sluaju potrebe inter- Poznato je da veina insekata ne podnosi niske temperature, ali ih je priro-
venisati odgovarajuim lijekom prema uputstvu proizvoaa. da zatitila od propadanja i osigurala im produetak ivota i odravanja
Pravilna ventilacija je takoe izuzetno vana za uspjeno prezimljava- vrste. Neke od njih prezimljuju u stadijumu jajeta, larve ili lutke, dok neke
nje pela, pa je tako treba i postaviti da ne bi remetila zimovanje pela.
Poznato je da je pelinje klube preko zime obavijeno slojem vlanog
vazduha koji je neto topliji od vanjskog. Jasno je da su toplina i
vlanost tog omotaa iz klubeta. No, taj omota titi klube od neposred-
nog uticaja vanjske temperature. Tako e u konicama koje nisu zati-
ene od vjetra doi do izvlaenja tog toplog omotaa. Time e pelama
u klubetu biti hladnije i nastojae da se zatite. Jedini nain koji im je
na raspolaganju je da uzmu vie hrane i proizvedu potrebnu energiju.
Time e potronja hrane u konici biti vea ali i prisustvo vlage koja kad
je iznad dozvoljenog procenta negativno utie na zimovanje, jer
poveana vlaga nee biti samo izvuena iz konice nego e se konden-
zovati jedan dio u vodu i kapljice koje sa poklopaca padaju na pele. To
e takoe uznemiriti pele i one e nastaviti da jo vie troe hrane
usljed poveanih aktivnosti, i normalno stvarati jo vie vlage.
Posljedice toga bie mokro i pljesnivo sae na krajnjim ramovima, to
e se najlake vidjeti na proljee kod prvog pregleda pela. Prema tome,
bie vrlo bitno postaviti ventilaciju tako da omogui postepeno
odvoenje vika vlage iz konice a da se ne narui bioloki (klima)
reim u njoj. Zbog kontrole utroka hrane preporuljivo je postaviti
kontrolnu konicu na vagu tokom itavog perioda zimovanja pela.
Pele u klubetu
170
Pelarenje za 21. vijek
prikupe u sezoni potrebne koliine hrane i zavuku se na pogodno mjesto
bilo pod koru drveta, u zemlju i si. 1 tako prespavaju zimu. Kod pela takav
sluaj nije. One preivljavaju u stadijumu odraslog insekta. Njihov nain
ivota se u osnovi prilagoava zimskim uslovima i tako preivljavaju.
Normalno je da im za to treba i odreena koliina toplote koju one proizve-
du iz meda koga su u toku sezone sakupile kao rezervu. Tako isto, da bi to
manje gubile proizvedenu toplotu one se grupiu u jednu cjelinu u obliku
poput lopte, takozvano zimsko klube. No, to klube se formira pod uticajem
vremenskih uslova, odnosno nastupanja hladnih dana kad temperatura
pone padati ispod 12C i nie. Formiranje klubeta se praktino u poetku
vri na sau na kojem jo ima legla a daljim zahlaenjem sve se vie stee
i postaje kompaktno. U klubetu sve pele u isto vrijeme nisu jednako
zatiene od hladnoe, jer se u njemu mogu razlikovati dva sloja i to spo-
ljanji i unutranji. U spoljanjem gdje je temperatura oko 6-8C pele su
pripijene vre jedna uz drugu i glavama okrenute prema centru, dok u
unutranjem gdje temperatura nikada ne pada ispod 14C pele se neto
slobodnije kreu i tako proizvode toplotu potrebnu cijelom klubetu. I u
klubetu dolazi do izmjene mjesta tako to pele iz spoljnjeg dijela poste-
peno smjenjuju one iz sredinjeg dijela. uvanje toplote u sredinjem
dijelu obezbijeuju stezanjem vanjskog omotaa tako da ne dolazi do
mijeanja toplog i hladnog vazduha. Kad su temperature hladnije u
sredinji dio klubeta ulazi vei broj pela, tako da lake odre potrebnu
temperaturu pri emu troe i vie meda. Poveanjem spoljanje tempera-
ture poveava se i u klubetu tako da kad dostigne 34C, matica poinje sa
polaganjem jaja i tada poinje prvo leglo koje se postepeno iri prema kli-
matskim uslovima, odnosno prema nastupanju proljea. Za sve ovo treba
u jesen stvoriti odgovarajue uslove obezbijeenjem potrebne koliine
zaliha meda i polenovog praha. U naim uslovima uzimljavanje pela
treba obaviti u oktobru ili novembru.
Kod uzimljavanja pelinjih drutava nije svejedno kolika je njihova jaina
(brojnost), jer od toga e zavisiti veliina klubeta u zimskom periodu,
odnosno njegova zapremina i povrina. Od povrine e takoe zavisiti
gubitak toplote, a od toplote utroak hrane, a od utroka hrane koliina
vlage itd. Dakle, ovdje se ispreplie vie razliitih faktora koji su
meusobno povezani i uslovljeni i kao osnovno pitanje se namee kako ih
najracionalnije ukomponovati s ciljem obezbijeenja optimalnih uslova
zimovanja pelinjih drutava. Ti uslovi se jedino mogu regulisati putem
leta, odnosno provjetravanja. To praktino znai, s obzirom daje konica
Uzgoj pela 171
zatvoreni prostor, da treba donijeti odluku da li emo to prepustiti prirod-
nom-difuznom kretanju vazduha ili emo ga usmjeriti kao to to rade pele
u ljetnom periodu.S obzirom da prirodnu depresiju stvaraju temperaturna
razlika izmeu spoljanjeg vazduha i vazduha u konici, a nastajanje gaso-
vitih produkata u konici kao posljedica ivota i rada pela to e na toj
osnovi biti i uspostavljeni odnosi provjetravanja konice prirodnim putem.
U ovom sluaju u konici e se odvijati svi procesi pod uticajem prirodnih
zakonitosti.
Utvreno je da temperatura u centru klubeta nikada ne pada ispod 14C, ali
sa porastom spoljne temperature i ona raste. Istovremno pele na periferi-
ji klubeta uvijek odravaju konstantnu temperaturu od 6-8C. Tako e se
kod drutava sa manjim klubetom morati poveati temperatura u njego-
vom centru za onoliko koliko e biti dovoljno da se odri neophodna tem-
peratura na periferiji klubeta (6-8C), za to e biti neophodno utroiti vie
hrane. S obzirom da zapremina i povrina klubeta stoje u obrnutoj sraz-
mjeri gubitak toplote klubeta po jedinici zapremine je obrnuto srazmjeran
njegovom preniku. To znai to je prenik (klube) vei to je gubitak
toplote po jedinici zapremine manji. Da bi manje drutvo odralo kon-
stantnu temperaturu povrine, poto gubi vie toplote mora i potroiti vie
hrane po jedenici pele. Time e se i pele vie iscrpljivati i umanjiti odga-
jivaka sposobnost legla. Takoe je poznato da vlanost u konici tei da
se izjednai sa relativnom vlanosti spoljnjeg vazduha, pri emu e se to
bre ostvariti kod konice sa veom ventilacijom nego sa manjom.
Meutim, relativna vlanost unutar klubeta e ostati nepromijenjena, jer
jako drutvo koje je sposobno da lako odrava toplotu na odgovarajuem
nivou, lake e odravati i odgovarajuu vlanost unutar klubeta. U tim
uslovima vazduh u konici sa povrine klubeta, kao laki od okolnog,
kretae se prema gore (prirodnim putem - depresijom) i potiskivae hlad-
ni vazduh napunjen vodenom parom prema dolje. Na toj osnovi e se
uspostaviti prirodno provjetravanje ventilacija u konici. Pele u klubetu
e i dalje biti zatiene vazdunim omotaem koji se formira tokom ovih
procesa. Iz tih razloga e sae koje se nalazi na krajevima biti vlano i
ubuano. Da bi se to sprijeilo potrebno je sabiti ramove ka sredini ili izva-
diti jedan ram tako da sa obadvije strane ostane prazan prostor. Ako bi pris-
tupili usmjeravanju vazduha putem gornjeg i donjeg leta stanje bi bilo
sasvim drugaije. U tom sluaju bi prevashodno morali izbjei stvaranje
vjetake promaje kroz konicu koja bi direktno ugroavala klube i
naruavala reim grijanja i odravanja njegovog omotaa, jer bi to imalo
172
Pelarenje za 21. vijek
za posljedicu vei utroak hrane i smanjenje odgajivakc sposobnosti
pela u proljee. Ako bi oba leta bila na istoj strani pomono gornje i
osnovno donje bilo bi jo uvijek teko komentarisati sa naunog stanovi-
ta, jer pele koliko mi je poznato iz prakse takve otvore su nastojale
zatvoriti. To se deavalo i u naim starim pletarama koje nikad nisu imale
gornja leta pa im je sae bilo uvijek suho i bez budi. U prilog tome u uplji-
ni hrasta usred hrastove ume pratim razvoj drutva koje se uselilo (od-
bjeglim rojem sa nepoznatog pelinjaka) prije dvije godine.
Stanita iz prastarih vremena uvijek su utoite za odbjegli roj
173
Uzgoj pela
Drutvo se odrava bez moje pomoi izuzev zatite od varoe. Poto je
otvor kroz koji se uselio na visini stabla oko 4 m i jedini otvor na tom hra-
stu, pa je to ujedno i jedino leto za openje sa okolinom. Otvor je veliine
oko 0 8 cm i to pri vrhu upljine. Pogledom unutra moe se primijetiti
ubuano sae. to potvruje injenicu i ostavlja dilemu zbog ega se to sve
dogodilo. Tokom ljeta bie izvreno njegovo izmjetanje i napravljen
video-snimak. Analiziraemo stanje u njemu i izvijestiti pogodnom pri-
likom. Kod uzimljavanja pelinjih drutava u dva nastavka LR konice ili
tri nastavka Fararove konice obezbijedie se da se zimsko klube smjesti
u sredite konice i tako e biti udaljeno od leta. Pele nee odmah im
sunevi zraci dopru kroz leto izlijetali napolje, jer nee osjeati toplotu sve
dok se i vazduh ne zagrije i prodre u konicu, pa nee ni stradati od hlad-
noe. Kod uzimljavanja pela u jednom tijelu sunevi zraci i pored hlad-
nijeg vremena im prodru kroz leto dopirae i do klubeta i provocirati
pele na izlijetanje, to e imati tetne posljedice. Kod uzimljavanja pela
u dva nastavka treba omoguiti da se klube formira tako da svojim gornj-
im dijelom zahvata donje dijelove gornjeg tijela.
9.3. Zamjena medljike u konicama pred zimovanje
Za dobro zimovanje pela potrebna je odgovarajua koliina kvalitetnog
meda na kojem pele tokom zime mogu bez problema da se odre u
dobrom stanju i razviju u proljee. No, pelari nisu uvijek u situaciji da
pele dre na paama sa kojih mogu sakupiti med pogodan za zimovanje,
odnosno sa najveim moguim procentom svarljivih materija. Tako pele
koje pelari dre ili sele u umska podruja nekih godina ulaze u zimu sa
medom medljikovcem. To je med sa velikim procentom nesvarljivih
materija koje se u zimskom periodu kad pele ne mogu izlijetali na
proisni let sakupljaju u crijevima i od njih dobiju upalu i proliv, i
masovno stradaju. Pri tome ponekad strada i veliki broj pelinjih drutava.
Da bi ovo sprijeio pelar mora da odvoji medljiku iz konice i pomogne
pelama. Ta pomo se sastoji prvenstveno u oduzimanju ramova meda sa
medljikom a na njihovo mjesto stavljanje iz rezerve ramova sa cvjetnim
medom. Ako to nema moe dodati odreenu koliinu eernog sirupa i to
ne vie od 5 kg koliine preraenog meda svakom drutvu. Pele e taj
sirup unijeti u sae iznad legla i formirati vijence tako da e biti upravo u
najhladnijim danima u kontaktu sa njim, jer e se na dijelu gdje je bilo
posljednje leglo formirati i klube. Takoe je preporuljivo u toku februara
dodati medno-eernu pogau i u martu kad otopli, pa ga pele mognu uzi-
174 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 175

mati, dodati sirup. Uporedo sa dodavanjem sirupa otvoriti poklopac sa
meda na po jednom ramu blie legla, prilikom svake prihrane sirupom, jer
poto je medljika u kristalisanom stanju pele je tee uzimaju.To e ih
stimulisati i tako e poeti da prenose med iz tih ramova u druge. Takoe,
poeljno je ram sa medljikovcem prethodno staviti u toplu vodu desetak
minuta da se malo otpuste kristali. Prihranu sa sirupom vriti navee. Kad
pele budu uzimale sirup mijeae ga sa medljikom i napraviti mjeavinu
koja e im biti korisna za razvoj legla, a nee stvarati probleme u crijevi-
ma. Tada je i period sa vie toplijih dana pa e i pele ee moi izlaziti
na proisni let.
9.4. Zimski radovi u pelinjaku
I u zimskom periodu pelinjak ne smije biti preputen sam sebi. Pelar
prevrnu konicu. Sva panja pelara u zimskom periodu svodi se na
stvaranje to povoljnijih uslova za zimovanje pela kako bi gubici pela
bili to manji jer svaka zimska pela je od izuzetne koristi za proljeni
razvoj drutva, a posebno njen dui ivot.
Zimsko prihranjivanje pela u pravilu treba izbjegavati. To prihranjivanje
se moe vriti jedino u izuzetnim sluajevima, iz nude. Zato u jesenjem
dijelu treba uraditi sve da do zimske prihrane ne doe. Ako pelar iz nekih
razloga bude prinuen na to, jer bolje je i to nego da pele stradaju od
gladi, u takvim sluajevima prihrana se moe izvriti dodavanjem ramova
sa medom u sau, mednoeernim pogaama ili eernim pogaama.
Dodavanje ramova sa medom u sau moe se vriti u nekoj prostoriji
. . ; '

mora vriti nadzor nad njim jer se uvijek moe dogoditi neto
nepredvieno i iznenadno. Ako je pelinjak dalje od mjesta stanovanja
pelara to iziskuje i poveane trokove, ali je utoliko i vie izloen nepri-
likama koje mogu izazvati daleko vee tete od trokova. Na pelinjak
zimi dolaze make, psi, ivina i druge ivotinje i ptice te im treba sprijeiti
dolazak i uznemiravanje pela. Make dolaze da trae mieve, ivina da se
skloni ispod konica, ivotinje u potrazi za hranom, a ptice kao djetli i
unja znaju da naprave rupe na konicama i tako uznemiravaju pele u klu-
betu i hrane se njima. Za sve ovo pelar mora intervenisati na vrijeme.
Pele ne treba uznemiravati ni sa svojom estom radoznalom kontrolom
da li su ive lupkajui po konici da bi zabrujale. Takvi pregledi se vre
pomou crijeva od gume iji se jedan kraj stavi na uho a drugi na leto
konice i tako se pele nee uznemiravati a kontrola e biti izvrena. Kada
padne snijeg i zatrpa leta ili cijeli pelinjak ne treba ga dirati, jer on ne
predstavlja nikakvu opasnost za pele, a istovremeno e ih tititi od hlad-
noe i vjetrova. Tako e i potronja hrane biti manja nego kad je zima
Ram sa medom i pelama u klubetu
toplija i bez snijega. Ako se due zadri snijeg i nastupi nekoliko toplijih
dana kad pele mogu izlijetati na proisni let preporuljivo je staviti ispred zagrijanoj na 5"C i uz ramove sa klubetom dodati ramove sa medom, a
konica u irini jedan metar slame, sijena ili granja, kartona od hartije da potom prostoriju zagrijati na oko 20C da bi se pele koje su pale na pod-
pele kad budu slijetale ne padnu na snijeg i zbog hladnoe uginu. Zbog njau ili razile po zidovima mogle prikupiti u zimsko klube. Svakako da
zimskog uginjavanja pela koje padaju na podnjau moe se desiti da treba prethodno prije otvaranja konice leto zatvoriti da ne bi pele izlije-
zatvore leto pa da pele ne mogu izlijetati na proisni let treba ga oistiti tale napolje u prostoriju. Kad se prostorija ohladi i pele smire konicu
poduim drvcetom ili perukom i tako im to omoguiti. U krajevima gdje treba lagano odnijeti na njeno mjesto. Dodavanje mednoeernih pogaa
duvaju hladni vjetrovi treba postaviti neku ogradu od prua, letvi, kukuru- ili eernih pogaa moe se izvriti na pelinjaku uz to manje uznemira-
zovine i si. Na udaljenosti 2-3 metra od pelinjaka. Ograda e smanjivati vanje pela.
snagu vjetra iji udari u pojedinim sluajevima mogu biti toliko jaki i da
176 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 177

10. PROIZVODNJA MATICA mljeom izvjestan broj larvi u granicama neophodne starosti, i da izduuju
njihove elije da bi od njih formirale matinjake.
Za ostvarivanje visokih prinosa u pelinjem drutvu presudnu ulogu ima
Sve ove larve do tog momenta bile su hranjene oskudno jer su bile predo-
kvalitet matice. Zbog toga su nauna istraivanja u proteklom periodu bila
dreene radilicama, a u poetnom stadijumu su hranjene mljeom
usmjerena na iznalaenje najpogodnijeg metoda za proizvodnju visoko-
drugaijeg od potrebnog sastava za matine larve. Njihova starost je
kvalitetnih matica vjetakim putem. No, i pored toga, na naim pelinja-
takoe razliita pa e larve iz maksimalne starosti po izlijeganju moi da
cima se jo uvijek u velikoj mjeri zadrala proizvodnja matica prirodnim
unite sve ostale, koje su jo u matinjacima. Prema tome, te su matice
putem, zbog odranja vrste. Zamjena matica prirodnim putem u pelinjem
sumnjivog kvaliteta, manje su, ive krae i manje polau jaja u odnosu na
drutvu vri se iz tri glavna razloga: iz nepredviene nude, zbog rojidbenog
pravilno odnjegovane matice.
nagona i tihe zamjene. Meutim, u prirodi postoje nepisana pravila da samo
opstaju i reprodukuju se najvitalnija i najprilagoenija pelinja drutva. Iz tih Neki pelari u elji da dou do mladih matica likvidiraju stare matice ili ih
razloga namee se kao neophodno da pelar uini dio napora pa da uz pomo uklone iz konice da bi drutvo samo proizvelo mladu maticu. Ako to ve
rezultata naunih istraivanja, svog znanja i iskustva u moguoj mjeri dopri- uine da bi dobili matice koliko-toliko povoljnog kvaliteta onda je
nese poboljanju uzgoja to kvalitetnijih matica kako bi proces zamjene neophodno da etiri dana poslije uklanjanja matice pregledaju sve okvire
matice bio to uspjeniji. Dakle, ovdje se pelar uplie u prirodnu selekciju, sa leglom i unite sve matinjake koji su zapoeti na starijim larvama. To
to je normalno, jer ko bi drugi ako ne bi on. Svakako da pri tome mora biti se lako prepozna jer su ti matinjaci skoro potpuno formirani a larve su u
u tolikoj mjeri obuen da koliko-toliko doprinese poboljanju procesa zam- njima krupnije. Pri tome je preporuljivo ostaviti samo zapoete matinja-
jene matica u konici. Ako to nije sluaj onda je bolje da kvalitetne matice ke u kojim su male larve snabdjevene sa puno mljea. U ovom sluaju
nabavlja od renomiranih pelara koji su ovladali tehnikom i tehnologijom matice e biti normalno odgojene, mada ni to ne znai da e matica dobi-
vjetakog naina proizvodnje matica u njegovom kraju. jena na ovakav nain biti kvalitetna i da takav nain odgoja matica treba
ostati u stalnoj praksi. Postoji niz drugih zahtjeva koje treba ispuniti pri
Kod izvoenja matica prirodnim odgoju kvalitetnih matica koje su za visokoproduktivno pelarstvo od pre-
putem sve je ovisno o trenutnim sudnog znaaja.
uslovima i stanju pelinje zajed- Matice proizvedene iz rojidbenog nagona uglavnom su proizvedene pod
nice, zbog ega je nepouzdan i mnogo boljim uslovima nego matice proizvedene iz nude. Njihov je
kvalitet matice. nedostatak to nasljeuju osobine nagona za rojenje a nije sigurno da e
Kad pelinje drutvo iznenada iz davati potomstvo svih dobrih osobina, odnosno da e ta zajednica sakupi-
nekih razloga ostane bez matice, ti dovoljno meda. Matinjaci iz rojevog nagona mogu se koristiti samo u
odmah im to osjete pele pre- nedostatku vjetaki proizvedenih matica sa selektivnim pristupom i ako
duzimaju mjere da proizvedu su proizvedene iz visokoproduktivnog drutva vjetakim ogranienjem
novu, jer od toga zavisi njihov prostora. Prigovor im se moe dati takoe i to proizvode vie matinjaka
opstanak. Pri tome se zanemaru- odjednom, pa svaki od njih ne moe da dobije potrebnu njegu.
ju uslovi bitni za kvalitet matice Matice iz tihe zamjene proizvedene su uz najpovoljnije uslove od pomenu-
(postojanje nektara i polena, tih kategorija. Pele svih doba starosti ovdje su prisutne u izobilju i grade
mlade pele neophodne za ideal- mali broj matinjaka (3-4) koji su veoma kvalitetno odgojeni. Za vrijeme
nu proizvodnju matica i dr.), jer odgoja matinjaka iz tihe zamjene u konici vlada mir i nema nervoze i
je u tom sluaju pitanje biti ili ne uzbuenja kao u prethodna dva sluaja. Takoe nektar i polen dolaze spo-
biti. Zato pele odmah poinju lja a larve se hrane obilato od momenta izlijeganja do zatvaranja mati-
Prirodni matinjaci su nesigurni obilnije da hrane matiinim njaka, tako da su i matinjaci vrlo veliki i ispunjeni su mljeom do
178 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 179

polovine. Pod uticajem ovako povoljnih okolnosti matice su vrlo velike i prije toga stavi u jednu drugu posudu da se malo navlai kako za njega ne
dobre su nosilje, bez sklonosti rojenju drutva u kojem su one. bi prijanjao vosak.
Proizvodnja matica u veem broju ne moe se dobiti na ovakav nain pa
ne treba ni pokuavati. Kod izvoenja matica iz tihe zamjene isto kao i iz
rojevog nagona ili iz prinude nema nikakve sigurnosti da e potomstvo biti
sa svim dobrim osobinama. Iz ovih i drugih razloga koritenje matinjaka
dobij enih na jedan od pomenutih naina moe biti samo od sluaja do
sluaja i dok se ne obezbijedi sigurniji izvor za snabdijevanje ili proizvod-
nju matica. Matice koje uzgajamo treba da daju potomstvo sa svim dobrim
osobinama. Zbog toga se pri proizvodnji matica i vri izbor kvalitetnih
drutava iz kojih se uzima materijal, jer je u njemu ve praktino mogue
i najsigurnije utvrditi sve osobine koje ima matica, ali ne trenutno nego
posmatranjem kroz dui period vremena. Osnovni zahtjevi koji se postav-
ljaju pri izboru i selekciji matica i njihovih drutava je: plodnost,
marljivost, otpornost prema bolestima, bez rojidbenog nagona, otpornost
na niske temperature, proljeni razvoj, izgradnja saa, mirnoa, gradnja
zaperaka, istoa i dr.
Svaku maticu koju odaberemo da bude majka treba obiljeiti tokom tekue
za narednu godinu, da bi je pelar kad zatreba lako prepoznao. Trutovi su
takoe vani pri selekciji, jer polovina genetskih svojstava prenesena je na
radilicu preko jaja matice, a polovina od trutovskog sjemena koje se spaja Pribor za presaivanje i obiljeavanje matica
s tim jajetom. Prema tome, dobru maticu sa eljenim osobinama moemo
dobiti vjetakim uzgojem bez presaivanja larvi i sa presaivanjem larvi. Takoe se uzme u jednu au ili posudu hladne vode u koju e se umakati
Presaivanje larvi moe biti jednokratno ili duplo. Osnovno je da pelar kalup pri izradi matinih osnova. Kad smo to sve pripremili i kad je vosak
koji vri uzgoj matica posjeduje dovoljno znanja i iskustva u tome, da se zagrijan (ne smije biti prevru ni pred stezanjem) kalup umaemo u vosak
dobiju matice eljenog kvaliteta. do dubine 9-10 mm i nakon toga u hladnu vodu, i tako tri do etiri puta dok
se ne dobije dovoljna debljina matine osnove s tim to se svaki put umae
10.1. Pribor za proizvodnju matica za 2 mm plie. Kad smo postigli eljenu debljinu lagano zaokretanjem
matine osnove rukom skidamo je i ostavljamo da se hladi. Tako radimo
Da bi se izvrilo vjetako uzgajanje matica potrebno je imati na raspola-
sve dok ne napravimo potreban broj matinih osnova.
ganju potreban alat i pribor koji e nam to omoguiti, i to: igla za
Kalup ili ablon za izradu aura matinih osnova izrauje se od krukovog
presaivanje larvi, osnove matinjaka sa podlogama za osnove, pelinje
ili jabukovog drveta ije su mjere na granici konkavnog dijela osnove u
zajednice iz kojih e se uzeti materijal za presaivanje-larve, oplodnjaci,
preniku 7,7 mm, a na gornjem 9 mm. Dubina matine osnove treba daje
mlje i dr.
10 mm, a dno debelo a rubovi tanki. Kod izrade matinih osnova vosak
Osnove matinjaka rade se uz pomo kalupa za pravljenje votanih osno- mora biti ist i bez ikakvih primjesa, a najbolji je ako se dobije iz sunanog
va matinjaka na taj nain to se u jednu manju posudu stavi odreena topionika. Ako nam je potrebna vea koliina matinih osnova poeljno je
koliina voska i ta posuda sa voskom stavi u drugu posudu u koju je nasu- nekoliko ovakvih ablona privrstiti na jednu letvicu i tako mnogo bre
ta voda i tako da se grije na pei, ili reou. Time vosak nije direktno izloen pripremamo potrebnu koliinu. Pripremanje matinih osnova treba obavi-
izvoru toplote nego se zagrijavanje vri preko zagrijane vode. Kalup se
180 Pelarenje za 21. vijek
ti u zimskom periodu i ostaviti u neku zatvorenu kutiju da se ne prae do
upotrebe.
Drvene podloge za votanu matinu osnovu mogu se praviti na razne
naine. Najbolje je ako se naprave tako da se ne moraju lijepiti voskom,
nego da se matina osnova utisne u njezino udubljenje. Ove podloge se
najprije utisnu na letvicu na kojoj je prema potrebnom rasporedu natrljan
vosak, a onda se u njih kad zatreba utisnu matine osnove.
Igle za prenos larvi u matine osnove su metalne i poniklovane. Na jed-
nom kraju nalazi se dio koji je spljoten i zaokruen i na 6 mm od kraja
povijen pod uglom od 30 stepeni, a drugi je takoe isti samo je istanjen do
0,08 mm i uglaan i slui za prenos larvi. U novije vrijeme na naem
tritu pojavila se specijalna igla za presaivanje larvi izraena od pera
kineske prepelice. Vrlo je pogodna i njom se moe vrlo uspjeno prenosi-
ti istovremeno larva i mlje na kome se ona nalazi. Time je posebno stav-
ljanje mljea u matine osnove nepotrebno. Meutim, u praksi se pelari
dovijaju na razne naine pa presaivanje vre i obinom akalicom ili
zaoilje i na kraju poviju pilee pero. U Americi postoji automatska igla za
prenos larvi.
Okvir s letvicama slui za lijepljenje na njega drvenih podloga tako to se
letvice moraju dobro namazati voskom s jedne strane da se na njih lake
zalijepe podloge. U jednom redu na letvici preporuuje se staviti ne vie
od 10-12 osnova. Ako se vri proizvodnja mljea onda moe vie. Matina
mlje je neophodna za presaivanje larvi mada neki proizvoai
presaivanje vre nasuho. To moe samo ako se vri duplo presaivanje, u
protivnom to moe imati odraza na kvalitet matica. Ako nema prethodno
pripremljene mljei potrebno je izvriti jedno presaivanje nasuho i
sutradan se pokupi da bije imali zajedno presaivanje.
Izolator za maticu napravi se od matine reetke kako bi se matici
ograniio prostor za nesenje i da bi time obezbijedili larve iste starosti.
Postoji vie vrsta izolatora ovisno o koliini potrebnog materijala za
presaivanje i viekratne upotrebe.
Rojni sanduk je neophodan pribor u vjetakom uzgoju matica. Veliina
mu je prilagoena za smjetaj 4 rama i sa gornje strane ima poklopac koji
se moe pomicati ustranu. Sa strane pri dnu ima ianu mreu zbog venti-
lacije, a poeljno je da ona bude ugraena odozdo, s tim to sanduk u tom
sluaju mora biti oslonjen na nogare ili podmetae visine oko 6 cm. Visina
treba daje 10-15 cm vea od visine ramova zbog bolje ventilacije. Na sre-
Uzgoj pela
181
dini poklopca nalazi se otvor odgovarajue veliine da bi se preko njega
mogla vriti prihrana. Ovaj otvor slui i pri punjenju da se u njega stavi
lijevak i sipaju pele, i to to vie sa otvorenog legla. Njihovo je izluivan-
je mljei u punom jeku, te kad im se nakon jedan sat dodaju na pri-hvat
popunjene matine osnove sa larvama, pele hraniteljice nastoje da to
prije rasterete mlijene lijezde i obilato nahrane larve.
10.2. Matice koje daju meterijal za presaivanje
Matica je glavni pokreta pelinjeg drutva iji uspjeh ili neuspjeh u
panom periodu zavisi u najveoj mjeri od njenog kvaliteta. Prema tome,
ma kako bili optimalni svi drugi us lovi rezultat e izostati ako matica nije
dobra. Poznato je da su sve pele-radilice u pelinjem drutvu kerke te
iste matice. Prinos meda u konici, pored dobre pae, prostrane konice i
umijea pelara, je u najveoj mjeri stvar kvaliteta matice. Ona polae jaja
i vri njihovu oplodnju sa spermom koja se nalazi u njenoj spermoteci u
momentu kad ih polae. Tako e izbor matice od koje e se uzeti materijal
za presaivanje presudno uticati na kvalitet proizvedenih matica, a od njih
visina proizvodnje meda i drugih pelinjih proizvoda. Zbog toga je izbor
matice-majke vrlo delikatan i odgovoran tim vie ako se matice proizvode
za trite, jer e prinosi meda mnogih pelara zavisiti od njihovog kvalite-
ta. Ovo je podjednako vano bez obzira da li se proizvodnja matica vri
bez presaivanja ili sa presaivanjem larvi.
Iz navedenih razloga roditeljske matice odabiraju se prema njihovoj
sposobnosti da prenesu sve nasljedne osobine na svoje potomstvo
(mjerljive i nemjerljive i si.), pri emu je neophodno stalno prikupljati
bitne injenice pri svakom pregledu drutava i o tome voditi evidenciju
to bi doprinijelo da izbor bude to pouzdaniji. Takoe je vano pratiti u
moguoj mjeri i osobine drutava iz kojih su trutovi sa kojima se matica
parila. Istina, u naim uslovima se moe samo djelimino uticati na
odabiranje trutova i to forsiranjem uzgoja to veeg broja trutova u
drutvima sa prihvatljivijim osobinama i trutovsko leglo premjetati u
druga drutva zbog odgoja i ujedno spreavanja uzgoja u loijim drutvi-
ma. Pri ovome naroito e biti praktini ramovi graevnjaci u kojima i
jeste samo trutovsko leglo. No, i na ovo se moe prigovoriti na krai rok,
ali za dui period vremena moe se postupno doi do potomstva koje e
imati dobre nasljedne osobine. Najsigurniji nain za potpuniju selekciju
je vjetako osjemenjavanje matica uzimanjem sperme od trutova iz
odabranih linija.
182 Pelarenje za 21. vijek
iJa/n graevnjak
Pri uzgoju matica neophodno je da u prirodi ima dovoljno nektarne i
polenske pae u protivnom drutva od kojih se uzima materijal za
presaivanje kao i drutva koja odgajaju matinjake treba prihranjivati.
Najbolja prihrana se dobije ako se uzme med i razrijedi sa vodom u omjeru
2:1 i uz to dodaju pogaice od polena. Hranjenje treba poeti nekoliko
dana prije presaivanja i nastaviti do zatvaranja matinjaka ukoliko u
meuvremnu ne bude pae, s vidljivim dnevnim veim prinosom.
Razrijeeni med se ne smije pripremati u veoj od dnevne potrebe da ne bi
dolo do vrenja, odnosno uskislo. Ako nema dovoljno polenovog praha
dobro je dodati germe i vitamina iz B komleksa. Prihranjivanjem je
neophodno obuhvatiti izabrana drutva iz kojih se uzima materijal za
presaivanje, drutva za prihvat matinjaka, kao i drutva za odgoj
matinjaka.
10.3. Obezbijeivanje larvi potrebne starosti
U pristupu proizvodnji matica vjetakim putem bilo presaivanjem ili bez
presaivanja larvi veoma je bitno u odreenom trenutku imati larvi potreb-
ne starosti. Potrebna starost je oko 12 asova kada se mogu presaivati i
pri tome je vrlo bitno da su iste ili priblino iste starosti. To znai da sve
ispiljene larve treba da su 12-asovne starosti kako bi svi matinjaci bili u
isto vrijeme zreli, kako ne bi dolo da neke matice izau prije a neke kas-
nije to bi moglo prouzrokovati tetu, s obzirom da matica koja izae prije
Uzgoj pela 183
moe da porui sve ostale matinjake i u njima pobije ostale matice, ili da
neki matinjaci ne budu dovoljno zreli za dodavanje u nukleuse.
Zbog toga je potrebno izolovati maticu od koje se eli uzeti larve i staviti
je u izolator da bi joj ograniili prostor za leanje i tako emo na jednom
ramu ili na dva imati mogunost da izaberemo larve koje nam odgovara-
ju. Pri ovome normalno je imati tanu evidenciju da ne bi dolo do neke
zabune. Ovdje bi se moglo prigovoriti da larve u izlolovanom prostoru
nisu dobro hranjene, kao u slobodnom, pa se moe koristiti i druga
mogunost, odnosno stresanje pela u nukleus sa maticom i u njega
prethodno staviti dva rama sa medom i polenom na desnu i dva na lijevu
stranu. U sredinu umetnuti ram sa mladim saem u kome nije bilo leglo
ako e se uzgoj vriti bez presaivanja ili tamni ako e se vriti presaivan-
je. Nakon 24 sata postoje matica zalegla dovoljnu koliinu jaja drutvo se
moe dovesti u prvobitno stanje, a zaleeni sat se moe staviti u medite
tog ili nekog drugog drutva. Nakon tri dana od polaganja jaja mogu se
uzimati larve za presaivanje ili izrezivati trake.
Postoje i drugi naini i metode za dobijanje larvi iste starosti kao to su
Pritchardova ili Smithova metoda, koje se uglavnom koriste kod uzgoja
matica u velikom broju. No, za nae uslove je dovoljna i prethodna meto-
da koja takoe moe obezbijediti dovoljnu koliinu larvi iste starosti za
presaivanje.
10.4. Uzgoj matica bez presaivanja larvi
Uzgoj matica bez presaivanja larvi bio je dugo vremena zastupljen u
pelarskoj praksi, jer je to za pelare praktiare bilo i mnogo jednostavni-
je. Meutim, u novije vrijeme sve vie se panja usmjerava na uzgoj mat-
ica sa presaivanjem larvi. Od svih metoda uzgoja matica bez presaivan-
ja larvi najzastupljenije kod nas su bile Milerova i Alejeva metoda.
10.4.1. Milerova metoda
Milerova metoda zasniva se na izboru jakog drutva sa svim starosnim
strukturama pela i u njemu se ostave samo dva rama sa otvorenim a
povade svi ostali ramovi sa leglom. Izmeu ta dva rama sa leglom stavi se
ram na kome su prethodno privrene nekolike uspravne trake satnih
osnova. irina ovih traka treba da bude 3 a duina 10 cm, a postavljaju se
na rastojanju od 3-4 cm jedna od druge kao i od bonih letvica. Ostali pros-
tor popunjava se ramovima sa medom i polenovim prahom. S obzirom da
184 Pelarenje za 21. vijek
je iz te konice izvaeno nekoliko ramova sa leglom pele e u nastojanju
da to prije nadoknade prostor elija izgraditi na tim pantljikama elije za
pele radilice. Ako nema obilne pae pelinje drutvo treba obilno pri-
hraniti i za 6-7 dana pele e izgraditi sae i matica ga alei. Poto su
pele najkasnije dovrile sae na rubovima u njemu e biti i najmlae
larve. Tada se ram izvadi paljivo iz konice i etkom sa njega se zbriu
pele i lagano se poloi na dasku i ram se obree do elija u kojima su
larve iz jaja izleene. Nakon toga ram se dodaje uzgajivakom drutvu
koje e odmah zapoeti izgradnju matinjaka po rubovima saa s obzirom
da nemaju maticu i oni e biti iste starosti. Nakon 10 dana bie izgraeno
vie matinjaka koje treba izrezati i dodavati u pripremljene oplodnjake.
Najpovoljnija temperatura za razvoj matine larve je izmeu 34C i 35C.
Odstupanje od ove temperature u plus i minus imae negativan uticaj na
kvalitet matice. Matinjake treba drati u vertikalnom poloaju i vrlo
njeno s njima postupati da se ne bi otetila nespretnim potresanjem nepot-
puno razvijena matica, jer su krila njena najosjetljivija u ovom stadijumu
razvoja, i vrlo lako se otete.
10.4.2. Alejev nain proizvodnje matica
I za Alejevu metodu potrebno je izvriti pripremu na prethodno opisani
nain kao kod Milerove metode. Meutim, za razliku od Milerove metode
izmeu dva ostavljena rama sa leglom stavlja se ram sa satnom osnovom
i pele e odmah pristupiti izgradnji saa i matica e ga alei. Normalno
ako je u toku obilan unos nektara iz prirode ili prihrana. Takoe, moe se
umjesto satne osnove ako ima na raspolaganju dodati ram sa izgraenim
mladim saem,* to e matica odmah alei.
Kad sae bude zaleeno, ram se izvadi iz konice i sa njega zbriu pele
drei ram u uspravnom poloaju kako je stajao i u konici. Stresanje pela
sa rama nije preporuljivo, jer bi to tetno djelovalo na larve. Kad se oiste
pele sa saa treba ga lagano poloiti na dasku i otrim ili zagrijanim
noem izrezati na uske trake pri emu paziti da jedan red sa jajima ili
najmlaim larvama ostane neoteen. Nakon toga se sa trake odstrane
suvina jaja, odnosno larve, tako da na traci ostane svaka trea elija sa
jajetom ili larvom. Takoe, sa rubova, odnosno ivica trake unite se sve
elije sa larvama ili jajima. Zatim se uzme prethodno pripremljeni ram sa
saem koje se sa donje strane podree, tako da izmeu letvice i saa bude
prazan prostor najmanje 4 cm a moe i 10 cm. Na donji rub ovog saa
pomou rastopljenog ne previe toplog voska zalijepi se traka sa jajima ili
Uzgoj pela 185
larvicama. Ovako pripremljen ram stavlja se u drugo odabrano drutvo kao
to je opisano po Milerovoj metodi.
10.4.3. Modifikovana metoda proizvodnje matica
U praksi se primjenjuje i neto izmijenjena Alejeva metoda i u literaturi ju
je opisao maarski naunik dr. Orosi Pal Zoltan. Po miljenju nekih auto-
ra, pogodnija je za primjenu, naroito za mlae neiskusne odgajivae, u
odnosu na prethodnu. Osim toga, Alejevoj metodi se moe prigovoriti da
se prilikom lijepljenja toplim voskom trake neke elije mogu otetiti, kao
i to da traka ne bude dobro zalijepljena pa moe da otpadne pod opteree-
njem pela i si.
Po preporuci dr. Orosi od zaleenog mladog saa isjei trake sa dva reda
neoteenih elija u kojima su zaleena jaja i postaviti ih na letvice ne
dodirujui ih rukama. Pri prenoenju letvica moe se podmetnuti ispod
njih hladan no kako se ne bi dodirivale rukama, te da ne ostane na njima
miris prstiju, delije na letvicama stoje u vodoravnom poloaju i dodaju se
u gornji dio rama graevnjaka. Pele e za dva sata privrstiti trake za
letvice, te ih moemo dodati u za to pripremljene okvire tako to e letvice
biti postavljene na uu, bonu stranu a elije sa strane letvice u uspravnom
poloaju.
Nakon postavljanja trake sa larvama, potrebno je unititi na pogodan nain
po dvije elije sa jajima i time razrediti prostor izmeu matinjaka, koje e
pele tokom vremena izgraditi. U protivnom bi to bilo suvie gusto, i u
velikom broju to je nepotrebno, i umanjilo bi njihov kvalitet. Takoe, se
moe odloiti unitavanje jaja do narednog dana kada matinjaci budu
povueni pa onda kroz mlje nepotrebnih provui ekser pa e pele same
izbaciti larve iz njih.
10.4.4. BHS metoda proizvodnje matica
(Barbeau, Hiller, Snelgrov)
Ovo je metoda koja ima dosta zajednikog sa metodom presaivanja larvi
i bez presaivanja larvi. Laka je za primjenu od metode sa presaivanjem
larvi i smatra se da se dobiju i matice boljeg kvaliteta od ostalih, jer se
larve ne odvajaju od mljea. Postupak proizvodnje matica zapoinje tako
to se preko okvira u (starteru) obezmatinom drutvu i bez legla poloi
nakon 6-8 sati od obezmatienja okvir sa jajima i mladim larvama ispod
koga je prethodno poloen prazan okvir za koji je poeljno daje ojaan sa
186 Pelarenje za 21. vijek
jo par vrih ica na koju bi se naslanjalo leglo da se ne bi iskrivilo,
odnosno palo na satonoe donjih okvira. Preko tog okvira sa leglom stavi
se prazan okvir tako da je praktino ram sa leglom zatien sa obadvije
strane sa praznim saem i odozgo stavi se jo utopljavajui materijal. Pele
e u narednih par dana zapoeti veliki broj matinjaka. im pele povuku
matinjake ram treba izvaditi i sa njega paljivo kao i u drugim sluajevi-
ma s etkom zbrisati pele i odnijeti u prostoriju pripremljenu za rad i zagri-
janu uz odgovarajuu temperaturu. Sae sa zapoetim matinjacima se
isijee na vie komada pri emu se ne smiju otetiti komadi sa najvie
mati-njaka. Sa suprotne strane od zapoetih matinjaka sae treba lagano
otrim noem podrezati na 3 mm dubine pa se na tu stranu poloe izrezani
komadi. Specijalnom zumbom za ovu namjenu koja se prethodno zagrije
na otroj strani vri se obuhvatanje matinjaka, da se ne otete, i lagano
okree kao sa svrdlom uz malo pritiskivanja isijee se matinjak i ostane u
njoj. Zumba se dri uspravno na osnovi matinjaka. Nakon toga se na
unaprijed pripremljenoj letvici na koju je naliven vosak stavi pljosnato
eljezo ugrijano do odreene temperature irine 20 mm a debljine 5 mm i
odgovarajue duine i pritisne na letvicu da se otopi vosak i na to mjesto
nanese mati-njak u zumbi i tako zalijepi za vosak. Pri tome se u zumbu
uvue druga cjevica i sa njom se pritisne dio izrezane satine da se ne bi
otetio mati-njak i izvuku se lagano obadvije cijevi (Zumba i ua
cjevica). Larve iz okolnih elija oko matinjaka treba prije izrezivanja
matinjaka unititi.
Kada se na pripremljenje letvice privrsti potreban broj zapoetih mati-
njaka one se stavljaju u ram a on se odmah stavlja u odgajivako drutvo.
Ostale radnje izvode se na nain kao i kod prethodno opisanih metoda.
Postoje jo neke metode za uzgoj bez presaivanja, ali smatramo da je
ovim prikazano ono stoje najvanije za pelarsku praksu iz ovog osnova.
10.4.5. Uzgoj matica pomou Jenterovog aparata
Uzgoj matica moe se, pored ostalih naina i metoda, vriti i uz pomo
Jenterovog aparata. U posljednjih nekoliko godina ovaj aparat se moe
vidjeti i na naim pelinjacima uz manju ili veu primjenu. To je metoda
koja vie odgovara za pelare hobiste i amatere, odnosno za male peli-
njake, dok za profesionalno pelarenje je ogranienog dometa zbog ega
nema znaajniju primjenu, jer se po miljenju nekih iskusnih pelara nije
pokazao naroito praktinim. Proizvodnja matica metodom presaivanja
larvi i dalje je u profesionalnom pelarenju dominantna i najsvrsishodnija.
Uzgoj pela 187
No, bez sumnje dobro je znati njegov nain upotrebe, a svako e prema
svojim uslovima i vienjima koristiti ono to mu najvie odgovara.
Osnovna prednost ovog metoda je u tome to se presaivanje larvi vri
putem prebadanja, odnosno to tek ispiljena larva se prenosi bez dodira sa
pripadajuim mljeom u kome se nalazi. Dakle, sutina ovog naina je u
pronalasku radiline elije sa pokretnim dnom, koji se metodom pre-
badanja spaja sa matinom elijom i ine jednu cjelinu, u kojoj se nastav-
lja dalji razvoj larve pod uslovima i na nain kao kod drugih metoda uzgo-
ja matice.
Jenterov aparat se sastoji:
- Sae - plastino sa 400 elija bez dna,
- Poklopac kvadratnog oblika sa matinom reetkom,
- Poklopi okrugli sa matinom reetkom,
- Poklopac kvadratnog oblika sa zadnje strane providan,
- Dno elije na epu od plastike,
- Matinjak - plastina aura - osnova,
- Dra epa sa dnom i matinjaka-uti,
- Kavez za matinjake - matice,
- Letva, nosa draa sa 10-15 rupa.
Za uvrivanje osnova matinjaka sa larvama koristi se normalan ram u
kome su ugraene letvice sa izbuenim rupama 0 9 mm. Letvice su
privrene za bone letvice rama sa po jednim ekserom tako da se mogu
po potrebi okretati u poloaj koji odgovara za rad prilikom stavljanja
matinih osnova sa larvama. Pored ovih letvica mogu se koristiti i letvice
sa izbuenim rupama za ugradnju rebrastih nosaa matinjaka 0 17,5 mm.
U rebraste nosae elije se utakne zdjelica sa elijom za umetanje, a nakon
10 ili 11 dana se moe staviti i kavez sa napunjenim hranjivim epiem i
nekoliko pela i postaviti na nosae elija. Kad matica izae sve se skine
i matica se moe koristiti prema nahoenju, bilo za zamjenu starih matica
ili za formiranje novih drutava. Kod nabavke Jenterovog aparata dobije se
i detaljno uputstvo u prilogu pa gaje suvino detaljnije prikazivati.
10.5. Proizvodnja matica sa presaivanjem larvi
Visokoproduktivno pelarstvo ne moe se ni zamisliti bez proizvodnje
matica sa presaivanjem larvi. Takoe, ni prozvodnja matica za trite ne
moe dati prave efekte bez presaivanja larvi. U Australiji, Americi,
 Pelarenje za 21. vijek
Kanadi i drugim zemljama, gdje je pelarstvo na viem stepenu razvije-
nosti, proizvodnja matica predstavlja posebnu djelatnost i solidnu osnovu
zanimanja odreenog broja ljudi, i njihovu uu specijalizaciju. U tim
uslovima orijentacija pelarstva usmjerena je ne samo na prikupljanje
meda nego i na opraivanje raznih vrsta biljaka, jer je po tom osnovu i pri-
hod pelinjih drutava znatno vei nego od meda. Isto tako i proizvoai
mljea se oslanjaju na presaivanje larvi u velikom broju da bi ostvarili
proizvodnju uz to manji utroak rada i provedenog vremena u samom
procesu proizvodnje. Kod prozvodnje matinjaka zbog prikupljanja mljea
ili proizvodnje matica za trite primjenjuju se drugi metodi meu kojima
je najpoznatiji Dulitlov metod. Ovaj nain proizvodnje iziskuje mnogo
vie znanja i iskustva i posebnu opremu. Izbor drutava iz kojih e se uzi-
mati uzgajivaki materijal, kao i onih koja e sluiti za dovravanje i nje-
govanje matinjaka vri se na isti nain kao u prethodnim s tim to krite-
riji za ovaj metod treba da budu otriji. Ovo iz razloga to matica
nasljeuje dobrim dijelom osobine iz prvog pelinjeg drutva, odakle je
uzet mate-rijal za presaivanje, kao i osobine iz trutovskih i odgajivakih
drutava kao i injenicu da se proizvode u velikom broju. Nije svejedno
kakve e nasljedne osobine prenijeti na matice koje e initi osnovu
pelarstva u mjestu gdje budu dodate. Iz navedenih i drugih razloga uzgo-
ju matica sa presaivanjem larvi posveuje se posebna panja. Matice su
potrebne i za dvomatine sisteme pelarenja kao i za umjetno
razmnoavanje drutava. Poznato je da izmeu matica iste dobi moe biti
u leenju veih razlika, odnosno u njihovoj plodnosti, a visina prinosa zav-
isi od koliine pela ili jednostavnije od koliine legla. Tako i plodnost
neke matice zavisi od broja jajnih cjevica, to je takoe ovisno pored
nasljednog faktora i od veliine matice. Prema tome, moe se rei da vea
matica ima vei broj jajnih cjevica pa prinos meda zavisi od veliine ma-
tice. Tako isto i veliina matice zavisi od koliine hrane koju je potroila u
vrijeme razvoja kao i od veliine temperature u kojoj je odgojena.
Istraivanja Avetisjana pokazala su postojani odnos izmeu veliine mati-
ce i broja cjevica. Broj cjevica izmeu manjih i veih matica razlikovao
se i do 35% tj. vee su imale prosjeno 339 cjevica, sitne samo 218. Kao
rezultat toga pokazala se i razlika u koliini legla za 20,7% u korist veih.
Ta razlika se odrazila i na prinose meda za 37%, a kod proizvodnje voska
za 35,6 %, u korist veih u istim uslovima.
Matice dobijene iz uzgoja obinim presaivanjem nasuho, kao i one koje
se dobiju iz presaivanja na mlje iji kvalitet ne odgovara uzrastu larve
Uzgoj pela 189
su loeg kvaliteta, te je preporuljivo proizvoditi matice putem dvostrukog
presaivanja. Matice dobijene dvostrukim presaivanjem i m a ju za oko
16% vie jajnih cjevica nego one dobijene jednokratnim presaivanjem.
Teina matica kod vjetakog uzgoja znatno je povoljnija nego kod
prirodnog iz rojevog nagona ili prinudnog uzgoja.
10.5.1. Drutva za zapoinjanje matinjaka - starteri
Prije presaivanja larvi neophodno je izvriti pripremu drutva za prijem i
zapoinjanje matinjaka. Podrazumijeva se da je prethodno obezbijeen
dovoljan broj larvi u dobro hranjenim pelinjim drutvima i sa odgovara-
juom starosti larvi. Drutvo za prijem i otpoinjanje matinjaka treba da
je jako, da ima dosta mladih pela, polenovog praha i meda. Takoe ga
treba prihraniti na 3-4 dana prije dodavanja larvi sa razblaenim medom
u omjeru 3:2 dijela meda i vode ili eernog sirupa 1 do 1,5 litara dnevno.
Najbolji momenat za dodavanje presaenih larvi je dva sata nakon obez-
matienja. Prije davanja larvi na prijem i zapoinjanje matinjaka drutvo
treba 3-5 sati prije pripremiti tako to e se svi ramovi sa otvorenim leglom
i maticom izdvojiti i staviti ujedan nukleus da se normalno razvijaju, a na
njihovo mjesto staviti ramove sa medom, polenovim prahom i presaenim
larvama. U tom sluaju raspored ramova i ureenje gnijezda treba obaviti
na slijedei nain, i to: U sredinu staviti ram sa medom i polenovim pra-
hom, a zatim sa obadvije strane po jedan ram sa presaenim larvama do
njih ramovi sa medom i polenovim prahom, te ramovi sa zatvorenim
leglom i medom dok se ne popuni prostor. Moe se uzeti namjesto
oduzetih ramova sa otvorenim leglom iz drugih drutava ramovi sa
zatvorenim leglom, kao i dodati mladih pela iz drugih drutava ako je to
potrebno, odnosno dok ne posjednu sve ramove. Ramovi sa presaenim
larvama treba da imaju najvie po 30 komada zapoetih matinjaka,
odnosno ukupno do 60 komada, koji takoe mogu biti smjeteni najednom
ramu ovisno o elji pelara. Zbog lake manipulacije pogodnije je koristi-
ti dva rama sa po 30 komada matinjaka.
Istovremeno pele e poto nemaju maticu i otvoreno mlado leglo poeti
da grade matinjake i prihvataju dodate larve i obilato ih hraniti. Nakon 24
sata ramove sa zapoetim matinjacima treba izvaditi i dodati
uzgajivakim drutvima na dogradnju i njegovanje, a na mjesto izvaenih
ramova dodati nova sa presaenim larvama na prihvat. Starteru se moe
tokom sedmice svaki dan dodavati novi ram sa larvama pri emu treba
obavezno vriti obilato prihranjivanje razrijeenim medom ili eernim
sirupom.
190 Pelarenje za 21. vijek
Za poinjanje matinjaka moe se koristiti i rojni sanduk-starter priprem-
ljen na sljedei nain: Uzme se jedan sanduk u koji stavimo 5 normalnih
ramova i zakujemo odozdo gustu ianu mreu da pele ne bi mogle izlazi-
ti. Poklopac se napravi od istog materijala u odgovarajuoj mjeri da dobro
zatvara da pele ne bi mogle izlaziti. Takoe, na ovom sanduku nema ni
leta. U sredinu sanduka se ostavi prazan prostor za okvir sa presaenim
larvama. Uz ovaj prostor stavlja se sa jedne strane ram sa otvorenim
medom a sa druge ram sa polenovim prahom. Ostatak prostora moe se
popuniti ramovima meda ili u kombinaciji meda i polenovog praha. U san-
duk se stresaju pele iz plodita jednog jakog drutva ili iz vie u koliini
od IV2 -2 kg. Istovremeno se vri prskanje pela obilnom koliinom
razblaenog meda u omjeru 2:1 (dva dijela meda i jedan dio vode). Sanduk
se zatvori i ostavi sat vremena da stoji, a potom se otvara poklopac i doda-
je ram sa novopresaenim larvama i ponovo poprska neto manjom
koliinom razblaenog meda. Ovo iz razloga da se u sanduku zadri to
vei broj pela i da se zasite kako bi to obilnije nahranile larve. Sanduk
treba drati u hladu ili zamraenoj prostoriji u vrijeme toplijih dana da ne
bi dolo do zaguivanja pela. Poslije 24 sata ram sa larvama se vadi i
dodaje novi a presaenim larvama ako se eli vie matinjaka ili u suprot-
nom starter se rasformira istresanjem pela pred konicu iz koje su uzete.
Pored ovih naina postoje i drugi koji se takoe vrlo uspjeno primjenjuju
u praksi, ali je kod svih princip izrade isti. Takoe, dodavanje presaenih
larvi moe se vriti i u drutvu sa maticom. Evo tog postupka. Nekoliko
dana prije presaivanja odabere se dobro jako drutvo i obilno se pri-
hranjuje. Nakon toga uzima se jedan prazan nastavak veliine LR konice
i r opuni se sa oTcvirima sa otvorenim medom i polenovim prahom s tim to
s>5 u sredini ostavi prazan prostor za jedan ram koji e se kasnije dodati sa
presaenim larvama. Zatim se nae ram sa maticom i pelama i prenese u
jmgu praznu konicu i odmah pokrije. Potom se vade jedan za drugim
rumovi sa pelama i sa ramova sa otvorenim leglom stresaju se pele, dok
se nastavak ne napuni mladim pelama, za staje potrebno priblino 8-10
ramova LR veliine dovoljno zaposjednutih pelama. Svi ramovi sa
leglom kao i onaj sa maticom se vrate u konicu, i na nju se stavi nastavak
sa mladim pelama zatvoren mreom sa donje strane a sa gornje sa pok-
lopcem ispod koga je postavljena ram-hranilica ili neka druga pogodna za
ovu svrhu. Poslije par sati u nastavak se dodaju jedan ili dva rama sa
presaenim larvama, pri emu e za 24 sata pele otpoeti gradnju
matinjaka koji se mogu dodati drutvima za njihovu dogradnju.
Uzgoj pela 191
10.5.2. Presaivanje larvi
Ako se matice proizvode u manjem broju i za vlastiti pelinjak izabere se
drutvo sa najboljim karakteristikama i uzme ram sa najmlaim leglom te
se isijeku trake sa jednodnevnim larvama, jer je nepotrebno vriti
presaivanje larvi, i dodaju se uzgajivakim drutvima na izvlaenje.
Meutim, kod proizvodnje matica u velikom broju ili kod proizvodnje
mljea najekonominije je raditi sa presaivanjem larvi, ime se tede,
kako sae tako i larve i jajaca, koja bi u ranijem sluaju bila unitena. Kod
presaivanja larvi neophodno je prije imati pripremljena drutva za uzgoj
larvi iste starosti, drutava za zapoinjanje matinjaka i drutava za
dogradnju i njegovanje matinjaka, na nain kako je to ranije opisano.
Takoe treba da su izvrene i druge neophodne pripreme, odnosno da su
obezbijedene osnove matinjaka i sav drugi pribor i materijal. Kad su sve
potrebne pripreme izvrene moe se otpoeti sa presaivanjem larvi,
sljedeim redom. Iz odabranog drutva izvadi se ram sa prethodno
pripremljenim larvama koje e se presaivati. Jedna omanja prostorija
opremljena flo-rescentnom lampom i regulatorom toplote i vlage bila bi
idealna za presaivanje larvi, mada ne i neophodna. Poeljna temperatura
iznosila bi oko 30C, sa relativnom vlanou vazduha oko 80-90%. Velika
vlanost je neophodna da se larve i mlje prilikom presaivanja ne isue.
Vlanost je najlake postii ako po patosu polijemo vodom ili ako krpe
ovlaene okaimo po zidovima prostorije u kojoj vrimo presaivanje, ili
stavimo lonac sa vodom da kljua na elektrinoj grijalici ili pei.
Presaivanje se moe vriti i napolju, samo je neophodno sprijeiti da
sunevi zraci direktno padaju na elije sa larvama jer je to za njih ubitano.
Presaivanje napolju moe se vriti samo onda kada je sunan i topal dan
bez vjetra, pri emu treba raditi vrlo brzo i bez mnogo zadravanja larvi
van konice, kao i da nema napada tuica da nas ometaju u radu. Takoe
je dobro ako se napravi od lamperije u elementima za sklapanje i raskla-
panje jedna mala montana prostorija veliine 2 x 2 m koja se moe koris-
titi za: presaivanje larvi na pelinjaku, pregled pelinjih drutava kad
zatreba u vanpanom periodu, pregled nukleusa i formiranje, za cijeenje
meda na pelinjaku direktno i slino, tako da e sredstva uloena u to biti
viestruko iskoritena. Podrazumijeva se da na toj prostoriji treba obezbi-
jediti odgovarajui prozor da bi se obezbijedila dnevna svjetlost.
Prije nego to se pristupi presaivanju, letvice sa osnovama koje se upotreb-
ljavaju bez razlike na vrstu matinih osnova (plastine ili votane) treba
192 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 193

staviti u sredinu dobro jakog drutva 1-2 sata da ih pele ispoliraju. Pri odabranog drutva i iste starosti.
tome treba znati da ako due vremena zadrimo u pelinjem drutvu ram Tehnika presaivanja odvija se
sa votanim osnovama na poliranju pele e poeti da deformiu matine prema sljedeem: Donese se ram iz
osnove, dok kod plastinih to nije sluaj. odabranog drutva sa kog su
prethodno lagano etkom zbrisane
U praksi se primjenjuju etiri naina presaivanja larvi i to: pele sa unaprijed pripremljenim
larvama iste starosti u prostoriju za
1. jednokratno presaivanje nasuho, presaivanje i poloi na sto, a
2. jednokratno presaivanje na mlje. zatim otrim i toplim noem elije
3. duplo presaivanje na mlje sa larvama skrate na 'A da bi se
4. duplo presaivanje - prvo nasuho i drugo na mlje. larve bolje vidjele i lake uzimale.
Pelari uzgajivai matica sa
U literaturi a naroito praksi postoje razliita miljenja o tome koji je od iskustvom presaivanje vre bez
ovih naina najprihvatljiviji, odnosno koji doprinosi proizvodnji naj- popliavanja elija iz kojih uzima-
kvalitetnijih matica. Neki smatraju da presaivanje larvi u matine osnove ju larve. Nakon toga u svaku
nasuho ne daje kvalitetne matice kao sa mljeom. Meutim, prema matinu osnovu stavi se po kap
njemakim ogledima, nisu sigurne razlike u kvalitetu matica bilo da su matine mljei neto vee od
larve presaene na mlje ili nasuho. Kod komercijalnih proizvoaa mati- prosenog zrna koja je ranije
ca svakako je prihvatljivije presaivanje larvi nasuho, jer je to ekono- pripremljena ili uzeta neposredno
minije, meutim kod proizvodnje matica za vlastite potrebe sigurnije je prije presaivanja. Matina mlje
presaivati na mlje. Autor koristi specijalnu iglu za presaivanje larvi treba da je razrijeena mlakom Larva presaena na mlje
izraenu od kineske prepelice i njom se prilikom presaivanja zajedno sa destilovanom vodom u omjeru 1:1
larvom prenosi i mlje tako da dvojbe nema oko toga ta je bolje, jer se to i zagrijana na temperaturi oko 30C. Odmah nakon stavljanja mljei u
sve obavlja istovremeno, i u jednom potezu. Takve igle mogu se nabaviti osnovu matinjaka vri se prenoenje larvi tako to se povijeni vrh igle
u veini evropskih zemalja po vrlo pristupanim cijenama, a posljednjih lagano podvue sa jedne strane ispod larve tako da njeni krajevi vise preko
godina i na naim pelarskim sajmovima. igle i prenose na mlje. Pri tome treba paziti da se larva ne potopi nego da
ostane na mljeu u istom poloaju u kojem je bila prije uzimanja iglom.
Kod presaivanja larvi nasuho larve se prenose u matine osnove bez Kad je larva ve na mljei u matinoj osnovi igla se malo potisne prema
mljea. Meutim, presaivanje na mlje obavlja se tako to se prethodno dnu i izvadi ispod larve. Time je larva osloboena. Ako se desi da neka
pripremi mlje tako to se uzme iz rojevih matinjaka ili prinudno priprem- larva spadne sa igle prilikom uzimanja bolje je prei na drugu, jer se moe
ljenih ovisno od potrebe i ostavi u jednu dobro sterilizovanu boicu i uva desiti da smo je tom prilikom otetili, a larvi ima dovoljno na raspolaga-
u zamrzivau do upotrebe. Preporuljivo je kad se mlje izvadi iz mati- nju. Kad su letvice popunjene stavljaju se u ram i odmah nose u priprem-
njaka u flaice puniti ih skoro do vrha i na kraju preko njega naliti tanak sloj ljeni starter (konicu ili rojni sanduk). Tako isto uradimo i sa drugim
meda. Boica se zatvori i ostavi u zamrziva do upotrebe. Bolje je ako se ramom i time smo posao oko presaivanja larvi u tom starteru zavrili. Pri
mlje vadi istog dana pred samo zapoinjanje presaivanja larvi. tome vano je obratiti panju kod stavljanja ramova sa presaenim larva-
ma u starter da prilikom podizanja poklopca ne otvaramo ga potpuno nego
Kod jednokratnog presaivanja na mlje neophodno je strogo voditi samo toliko kako moemo ram da stavimo. Nakon zavrenog presaivan-
rauna o starosti i kvalitetu larvi koje se presauju, to znai da su iz ja dobro je izvriti prihranjivanje pela u starteru sa razblaenim medom
194 Pelarenje za 21. vijek
ili eernim sirupom. Mada neki smatraju daje to nepotrebno jer su pele
bile prije dobro hranjenje i da imaju otvorenog meda, to niukom usluaju
nee smetati a hrana time nije izgubljena. Okviri sa larvama ostaju u
starteru 24 sata, i nakon toga se vade i prenose u odgajivaka drutva. Pri
tome je preporuljivo dodati ne vie od 20 matinjaka po jednom drutvu
kako bi larve bile to bolje hranjene.
Prihvaeni i zapoeti matinjaci
Bolje je dodati u odgajivako drutvo meu otvoreno leglo na dva mjesta
po 10 matinjaka nego na jedno svih 20, jer e se time na najbolji nain
iskoristiti mlijene lijezde u odgajivakoj zajednici, a istovremeno je
omogueno lake uee u ishrani larvi pela svih uzrasta starosti. Takoc
je prepopruljivo da se na svaki okvir ugradi po jedna prazna letvica kako
pele ne bi gradile sae na letvicama sa matinjacama nego na tim u nared-
nim danima dok odgajaju matinjake.
Prenoenje larvi moe se vriti i pomou specijalno pripremljene naprave,
odnosno usisivaa larvi iji je konstruktor Albert Predmerski iz eke.
Naprava se sastoji od jedne cjevice prenika 3-3,5 mm na kojoj jedan kraj
pokriva mreica od svile ili enske najlon-arape na koju je navuen
gumeni prsten ili od polivinila tako da privrsti mreicu. Drugi kraj je sa
navuenim gumenim crijevom duine 50-60 cm. Presaivanje se vri tako
to se kraj sa mreicom stavi u eliju iznad larve i lagano povue zrak i
larva se zalijepi za mreicu i prenese u osnovu matinjaka tako da kad se
Uzgoj pela 195
nadnese iznad mljea lagano se dune i larva ostane u matinoj ahuri. Da
bi vazduh mogao normalno da se uvue i izduva cjevica treba da stoji
uspravno na osnovu elije i matinjaka. Kad se izvri presaivanje 10-15
larvi cjevicu treba isprati i staviti novu mreicu da se larve ne bi za nju
lijepile i da lake spadaju. Dobro je u poetku vjebati sa tratovskim lar-
vama dok se stekne malo prakse.
Pored ovog naina u praksi se primjenjuje metoda nasipanja mlake vode u
ram sa pripremljenim larvama koji se potom prekrije sa tamnom krpom i
prevrtanjem rama sa krpom tresne se da voda iz elija izae. Istresu se i
larve koje se potom mogu malom etkicom uzimati i prenositi u matine
osnove u kojima je prethodno stavljena kap mljea.
Duplo presaivanje vri se u namjeri dobijanja matica veeg kvaliteta.
Poto se zavri prvo presaivanje na jedan od opisanih naina i matine
osnove dodaju u starter na prijem i dogradnju matinjaka poslije 24 sata
ram sa startovanim larvama se vadi i sa njega lagano etkom zbriu pele
a zatim prenosimo u prostoriju gdje e se izvriti duplo presaivanje.
Istovremeno, prenosimo i ram sa pripremljenim larvama odgovarajue
starosti za presaivanje. Pri prenoenju rama sa matinjacima treba paziti
da se ne drmaju i ne oteuju. Kad je sve spremno uzimamo ram sa
zapoetim matinjacima u jednu ruku i drugom uz pomo igle drugim kra-
jem namijenjenim za te svrhe ili hirurkom pincetom lagano vadimo larve
pazei da se mlje ne razlije po matinjaku ili da ne otetimo larvu pa da
nam se promijeni struktura mljea, jer bi pele sav mlje oistile i dodale
drugi, a prednost duplog presaivanja bi time bila izgubljena. Kad zavri-
mo sa vaenjem larvi tada lagano uzimamo ram sa odabranim i unaprijed
pripremljenim larvama iste starosti i njih presaujemo pazei da ih lagano
spustimo na povrinu mljea bez potapanja i izokretanja uvajui da ne
otetimo matinjake. Ako su matinjaci duboki moe se izvriti lagano
rasijecanje da bi lake dodali larve, jer to nee koditi.
Sve ovo obavljamo sa najveom moguom brzinom i ramove sa presae-
nim larvama nakon 24 sata bilo da se radi o jednostranom ili duplom
presaivanju dodajemo ranije pripremljenom drutvu za dovravanje
mati-njaka. Radei sa duplim presaivanjem uz primjenu svih bitnih pos-
tupaka i injenica dobie se matice izuzetnog kvaliteta. Matice odgojene
duplim presaivanjem imale su za 16,34 % jajnih cjevica vie u odnosu
na one iz jednokratnog presaivanja. Duplo presaivanje poskljupljuje
196 Pelarenje za 21. vijek
proizvodnju matica za trite ali zato daje veu garanciju i sigurnost za
vei plasman i udio na tritu.
Kod presaivanja larvi posebno je vano znati da larve koje se presauju
ni u kom sluaju ne smiju biti starije od 24 asa raunajui od momenta
kada su se izlegle do momenta presaivanja. Kod larvi sa veom starosti
od 24 sata ve se poinju formirati pojedini organi svojstveni radilici i to
se automatski negativno odraava na kvalitet matice. Presaivanje larvi
nije teak posao ali ga treba izvjebati i to onda postaje rutina.
Koliko je presudna starost larvi kod proizvodnje matica moe se vidjeti iz
nekoliko narednih podataka, koji se odnose na kapacitet sjemenske kesice
budue matice. Ako je u matinu osnovu presaeno jaje, kapacitet sje-
menske kesice izleene matice je oko 5,7 miliona spermatozoida, kad se
presauje dnevna larva kapacitet je 4,5 miliona, kod trodnevne 3,5 miliona,
a kod etverodnevne svega 1,5 miliona spermatozoida. To znai da se larva
od prvog obroka do zatvaranja matinjaka mora hraniti obilno i odgovara-
juom odabranom hranom, kako bi joj se potpuno razvili jajnici, sjemen-
ska kesica i svi drugi organi koji daju - odlike dobroj matici. Loe odgo-
jene i izvedene matice imaju znatno manje jajnih cjevica u svakom
jajniku (120-130) od dobro odgojenih (180-200).
10.5.3. Uzgajivaka drutva za dovravanje matinjaka
Zahvaljujui rezultatima naunih istraivanja i njihovoj primjeni u praksi
utvreno je da ako se nekoj zajednici u njezino medite doda ram sa naj-
mlaim leglom pele na tom okviru nee izgraivati matinjake. Isto tako
ako se doda ram sa matinjacima pele e nastaviti njihov odgoj bez obzi-
ra to se ispod* matine reetke u nastavku nalazi matica uz uslov da u
prirodi ima kakve-takve pae ili ako se drutvo prihranjuje. Ovo je omo-
guilo da se zapoeti matinjaci, odnosno prihvaene larve poslije 24 sata
iz startera u kojima nije bilo matice prebace u drutvo sa maticom na dalji
odgoj i dovravanje. Ta drutva moraju biti zdrava i unaprijed pripremlje-
na, odnosno odabrana sa eljenim osobinama. Takoe je poznato da
potomstvo mlade matice poprima osobine drutva iz koga su uzete larve,
drutava iz koga su trutovi sa kojima se matica parila i takoe osobine
drutva u kome je matica odgojena. Pelinja drutva u koja se dodaju
ramovi sa zapoetim matinjacima moraju biti dovoljno jaka i na dva stan-
dardna nastavka LR konice izmeu kojih je stavljena matina reetka. U
nastavku is'j.id matine reetke nalazi se matica i ona normalno polae
jaja. U gornjem nastavku mora biti dovoljna zaliha meda i polenovog
Uzgoj pela 197
praha, kao i unos nektara iz prirode, ili prihrana sa sirupom, da bi se jo
vie podstakao osjeaj rojevog nagona i uvanja zatvorenih matinjaka.
Takoe, zapoeti matinjaci se mogu dati na dogradnju i odgoj i drutvu
bez matice, s tim da se izvri odgovarajua priprema. Priprema odgaji-
vakih drutava sa maticom vri se dan prije dodavanja matinjaka tako da
se matica i zatvoreno leglo stave u donji nastavak (plodite) ispod matine
reetke a u gornji dio (medite) stavi se svo otvoreno leglo i po mogunosti
pojaa sa jo par ramova otvorenog legla i pelama na njima iz drugih
drutava.
Pri tome se najmlae leglo stavlja na sredinu. Sutradan, dva sata prije
dodavanja matinjaka na dogradnju iz medita se izvade dva rama sa
otvorenim leglom tako da e u tom prostoru obrazovati grozd mladih
pela, koje e odmah primiti novododate matinjake sa presaenim larva-
ma i nastaviti obilato da ih hrane. Kod dodavanja jednog rama sa
zapoetim matinjacima okvire treba pribliiti jedan do drugog. Kad
matinjaci budu zatvoreni odgajivakom drutvu se moe dodati jo jedna
partija matinjaka na doradu i odgajanje.
Za razliku od ovog naina uzgoj matica i dovravanje matinjaka u drutvu
bez matice vri se tako to se sedmicu dana prije dodavanja zapoetih
matinjaka drutvu doda nekoliko ramova sa zatvorenim leglom u medite.
Dan prije dodavanja rama sa matinjacima odgajivako drutvo se obez-
matii a moe se i meditu dodati dva rama sa otvorenim leglom, a dio
odnosno plodite sa maticom prenese na drugo mjesto i pokrije poklopnom
daskom i krovom. Tom prilikom medite sa zatvorenim leglom iz rama
otvorenog legla ostaje na starom mjestu i jo biva pojaano sa izletnicama
iz plodita, koje se vrate na staro mjesto. U meditu mora biti dovoljno
meda i polenovog praha, a moe se i prihranjivati. I u ovom sluaju kao u
prethodna dva sata prije dodavanja matinjaka na odgoj i dovravanje
izvade se ramovi sa otvorenim leglom bez pela i tu se formira grozd
mladih pela koje takoe po dodavanju rama sa zapoetim matinjacima
pele obilato nastave hraniti do zatvaranja matinjaka. Postupak uzgoja
matica moe se obavljati pored ovog i na drugi nain, ali to je manje-vie
stvar izbora pelara.
Ako drutvo koje dovrava matinjake koristimo due ono moe oslabiti
ili ojaati do te mjere da doe do zarojavanja, pa je neophodno u sluaju
kad slabi napustiti ga i prei na drugo ili ako je ojaalo pa moe da se zaro-
ji treba mu oduzeti nekoliko ramova sa pelama i dodati drugome. Kad
matinjaci sazriju u odgajivakom drutvu a to je nakon 8-9 provedenih
198 Pelarenje za 21. vijek
dana treba ih izvaditi i dodati u oplodnjake ili nukleuse u kojima e se
obaviti izvoenje mladih matica, oplodnja i provjera njihovog kvaliteta,
odnosno nosivosti. Kod rukovanja sa matinjacima treba dosta opreznosti
i njenosti. Treba ih drati uspravno da ne bi otetili buduu maticu. Ako
matinjak postavimo nasuprot izvora svjetla u njemu se mogu vidjeti
obrisi matice ili slabi pokreti. Ako je matica uginula u stadijumu liinke ili
kukuljice obrisi e se vidjeti na dnu matinjaka. Matica u matinjaku se
najee moe otetiti ako sa matinjacima ne postupamo oprezno, zato
nikada ne treba stavljati matinjake sa vrhovima okrenutim navie, odnos-
no naopako jer tada moe doi do povrede krila ili nogu jo neizleene
matice. Poslije skidanja matinjaci se mogu stavljati u kutije ija su dna
pokrivena pamunom vatom. Matinjaci se, takoe, mogu pokrivati istim
materijalom za vrijeme transporta.
10.5.4. Zreli matinjaci
Poznato je da matica iz matinjaka izlazi nakon 16 dana od poloenog jaje-
ta. Po Lathamu nakon 15 dana i nekoliko sati. Prema tome ako je u stadiju-
mu jajeta tri dana i jedan dan i 'h u stadijumu larve do presaivanja i star-
teru, ostaje joj jo u uzgajivakom drutvu oko 10 dana stoje sveukupno 14
dana i '/i, kada moemo da ih izvadimo i podijelimo po oplodnjacima.
Zatvoreni matinjaci
Uzgoj pela 199
Tako e u oplodnjacima do izlas-
ka matice iz matinjaka proi jo
samo jedan dan. Dakle, to je kraj-
nje vrijeme kada matinjaci
moraju biti izvaeni iz odgo-
varajuih drutava i dodati oplod-
njacima ili stavljeni u kaveze da
ne bi zakasnili, jer prva matica
koja se izlee poruila bi sve
ostale matinjake i pobila jo
neispiljene matice. Time bi sav
trud oko proizvodnje matica bio
uzaludan. Neki uzgajivai stavlja-
ju matinjake u kaveze nakon tri
do etiri dana od poklapanja i
Inkubator
dre u inkubatorima s jednakom
temperaturom i odgovarajuom relativnom vlanou. U naim uslovima
se to primjenjuje u posljednje vrijeme, pa se i inkubatori mogu nabaviti
kod odreenih proizvoaa. Optimalna temperatura u inkubatorima za
zatvorene matinjake iznosi 33-34C, a relativna vlanost od 50 do 60%.
Preporuljivo je zrele matinjake stavljati u kaveze u sluajevima kad su
larve za presaivanje uzimane iz ramova "odoka" bez upotrebe izolatora
pa tako moe da nas prevari daje uzeta i neka starija larva, pa e matica
izai prije pelareva rauna. Neki pelari radije dodaju u oplodnjake
izleene matice nego zrele matinjake, jer mogu da ih pregledaju i izaberu
bolje a loije likvidiraju. Nekada se dogodi da ba u vrijeme kad treba da
se formiraju nukleusi i dodaju matinjaci nastupi loe vrijeme pa nije
mogue raditi, pa je stavljanje matinjaka u kaveze neophodno, jer drugog
izbora nema. Nezrele matinjake ne smijemo nikada stavljati u kaveze jer
nee biti dobro grijani i doi e do oteenja matice. Kavezi s matinjaci-
ma se mogu stavljati u ramove najvie do 7 komada, kako bi izbjegli kra-
jeve ramova, tako da pele mogu normalno da njeguju matice, odnosno da
zaposjednu kaveze s matinjacima. Prilikom vaenja matinjaka iz odga-
jivake zajednice ne smije se zaboraviti da pele lagano sa etkom omete-
mo a nipoto stresanjem. Matinjake treba uvati od velike topline, praine
i hladnoe. Velika toplina je tetnija od manje. Dodavanje matinjaka u
oplodnjake ili nukleuse vri se u sredite gnijezda. Ako su matinjaci na
drvenoj podlozi moe se drvena podloga ubosti jednim krajem u sat a ako
200 Pelarenje za 21. vijek
nisu napravi se udubljenje srazmjerno veliini matinjaka i lagano se u
njega utisne. Nije preporuljivo matinjake u kavezima stavljati u oplod-
njake, mada jo uvijek u praksi ima takvih sluajeva. Bitno je oplodnjake
napuniti mirnim i sitim pelama tako da e one bez problema primiti
matinjake. Pri tome treba voditi rauna da su to uglavnom mlade pele,
jer one bolje nego starije primaju matinjake i logino da su due bile bez
matice.
10.5.5. Izbor i naseljavanje oplodnjaka
U domaoj i stranoj literaturi prikazane su razne vrste oplodnjaka
meusobno razliitih kako po veliini tako i po broju ramova ili ramia.
Svi su raeni za konkretne uslove i potrebe pelarenja. U takvoj
raznovrsnosti teko se odluiti koji prihvatiti i primijeniti na vlastitom
pelinjaku, jer svaki od njih ima izvjesne nedostatke i prednosti, da li za
vee ili manje, odnosno one sa veim ili manjim brojem ramova ili ramia.
Takoe, neki su smjeteni u zajednikim tijelima a drugi samostalni. U
veim oplodnja-cima posebno napravljenim ili razdijeljenim pomou
tanke pregrade po 3-4 komada u jednom tijelu standardnih konica smje-
taju se dva-tri rama standardne veliine i u njima formiraju mala drutva.
Time se izbjegava davati matinjake normalnim proizvodnim drutvima,
jer je to neracionalno i nepotrebno samo zbog oplodnje matice, jer bi se
time izgubilo na prinosima meda, a i samo drutvo u kojem bi se to obavl-
jalo izgubilo bi snagu i trebalo bi dosta vremena da se oporavi. Takoe je
poznato da u veim drutvima matica kasnije izlazi na oplodnju, a proe i
vie vremena do njihovog polaganja jaja. Prednost ovih nukleusa je i u
tome to se od jednog drutva standardne veliine moe napraviti nekoliko
nukleusa sa istom koliinom pela pa se time dobije vei broj oploenih
matica, koje se u isto vrijeme mogu i testirati-provjeriti kvalitet polaganja
jaja. Takoe, kad ma-tica pronese ima dovoljno prostora za polaganje jaja
i moe se due zadrati u nukleusu a da se ne izroji.
Ako se matice proizvode za pravljenje rojeva za trite onda su oplodnjaei
sa standardnim ramovima prihvatljiviji jer je sa njima jednostavno formi-
ranje rojeva. Ako se matica proizvede za vlastiti vei pelinjak takoe je
bolje koristiti vee oplodnjake, jer se uvijek moe nai neiskoritenih tijela
koja se mogu koristiti u ove svrhe, a tako pripremljeni nukleusi se lako
mogu koristiti za poveanje broja drutava na pelinjaku ili za pojaava-
nje slabih. Takoe su pogodni za spreavanje rojevog nagona prije glavne
pae pa se kasnije mogu dodati kao pojaanje kad paa nastupi.
Uzgoj pela 201
U manjim oplodnjacima matica izlijee prije na oplodnju i prije pronese.
Za njihovo punjenje treba manje pela, tako da se na prinos meda
osnovnog drutva iz koga se uzimaju pele ne odraava negativno.
Pogodni su za proizvodnju matica u velikom broju i za trite. To su ustva-
ri tzv. bebi-oplodnjaci. U njima se tokom sezone moe proizvesti vie ma-
tica. Pogodni su za rukovanje i manipulaciju na veim pelinjacima. Ako
se postave na odgovarajuoj meusobnoj razdaljini procenat oplodnje ma-
tica uz ostale normalne uslove je vrlo povoljan. U jednom oplodnjaku
obino se stavljaju tri mala rama koji kad se zavri sezona proizvodnje
matica bez problema se ugrauju u standardni ram konice kojom se
pelari i time se leglo i pele mogu bez problema pridodati nekom od dru-
tava i izvjesno ga pojaati. U ovim oplodnjacima matica ne moe ostati
due jer se prostor za polaganje jaja brzo popuni kao i nektarom i polenom
pa su skloni izrojavanju, tako da se moraju drati pod kontrolom i blagov-
remeno oduzeti matica i dodati novi matinjak.
U praksi se pokazalo da vei oplodnjaei vie odgovaraju pelarima sa
manje iskustva i manjim brojem konica, jer sa njima je lake i jedno-
stavnije raditi. Meutim, manji oplodnjaei su pogodniji za iskusnije
pelare i sa veim brojem konica, kao i za profesionalnu proizvodnju mat-
ica za trite. I kod naseljavanja veih i manjih oplodnjaka postoje bitne
razlike u pripremi i nainu rada. U vee oplodnjake stavljaju se ramovi
standardne veliine uzeti iz proizvoakih drutava koja su dostigla opti-
mum razvoja prije pae pa im prijeti opasnost od zarojavanja ili gubljenja
radnog raspoloenja kao i iz drutava koja su dobila nagon za rojenjem.
No, najhitnije u ovom je da se prije formiranja nukleusa pripreme zreli
matinjaci na jedan od prethodno opisanih naina.
Punjenje veih oplodnjaka vri se tako to se iz odreenih drutava uzima
jedan ram sa poklopljenim leglom gusto zaposjednutim pelama, i po
jedan ram sa medom i polenovim prahom, ili da ima najednom ramu i med
i polenov prah ako se dodaju samo dva rama. Nakon formiranja
predvienog broja nukleuse treba ostaviti tako da stoje 5-6 sati za koje vri-
jeme e sve stare pele-izletnice napustiti nukleus i potom pristupiti doda-
vanju matinjaka. Ako nukleuse formiramo uvee treba saekati do
sutradan i onda dodati matinjake. Ako u nekom oplodnjaku nema
dovoljno pela jer su ga napustile sve pele izletnice neophodno je iz
osnovnih drutava uzeti par ramova sa otvorenim leglom i sa njih stresti
202 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela

Poznato je i u naoj praksi primijenjeno koritenje tzv. Rauccshfussovih

oplodnjaka, koji su vrlo ekonomini, efikasni, i za rad jednostavni.
se iz standarnih dijelova konice tj. od nastavaka na kojima se na prednjoj
i zadnjoj unutranjoj strani urezu ljebovi dubine 3 mm za 2-3 pregrade od
lesonita ili drugog odgovarajueg materijala koje kad se utisnu u ljebove
dijele nastavak na tri-etiri jednaka dijela.

Posebno se izradi Rauchfussova

reetka i hranilica koja takoe slu-
i i kao poklopna daska. Reetka
je napravljena od specijalno
izraenog poda debljine oko 1 cm
koji je ispod svakog odjeljka
izrezan po duini neto manje od
Nukleusi napravljeni od gline unutranjih dimenzija nastavka a
mlade pele pazei pri tome da se ne strese i matica. Po dodavanju po irini do 25 mm. Na tim izrezi-
matinjaka nukleusima treba leta suziti na 2 do 3 cm i prihraniti eernim ma sa donje i gornje strane zako-
sirupom sve dok ne oduzmemo mlade oploene matice. U nukleusima- vani su dijelovi matine reetke
oplodnjacima treba u hranilicu staviti malo vode. Za vrijeme oplodnje tako da izmeu njih ima razmak
deava se da neka matica nestane pa je takve oplodnjake bolje rasformisati oko 10 mm. Na mjestima gdje se
i ponovo naseliti novim okvirima i pelama pa onda dodati matinjake. stavlja pregrada nalaze se letvice
Naseljavanje malih oplodnjaka zahtijeva prethodnu pripremu saa u na koje se naslanja pregrada i
ramiima i obezbijediti pele. To je najbolje uraditi za vrijeme neke jae pae tako zaptiva da kad se pele
i to u osnovnim drutvima. Ramii u koje se prethodno postave, satne osnove nasele, da se ne mogu mijeati
Rauchfussova reetka
se postavljaju u prazan ram osnovnog drutva i dodaju jaim drutvima na direktno prelazei iz odjeljka u
izvlaenje i to u*sredinu izmeu ramova sa leglom. Pele e odmah poeti sa odjeljak. Na ivicama poda na raznim stranama urezana su leta koja slue
izvlaenjem saa ako ima pae u prirodi a ako sluajno prestane potrebno je za izlazak i ulazak pela odnosno matica na oplodnju. irina leta je oko 2,5
izvriti prihranjivanje sirupom, sve dok ne izgrade sae i napune ga potreb- cm. Punjenje se vri tako to se reetka stavi na izabrano drutvo i na nju
nom koliinom hrane. Izgraene ramie sa 250-300 grama pela smjestiti u nastavak koji je pripremljen za ovu namjenu zajedno sa pregradama i u
oplodnjak i dodati vodu. Za naseljavanje oplodnjaka preporuljivo je koristi- svaki odjeljak stavi se po 1 ram zatvorenog legla i ram sa otvorenim me-
ti pele sa udaljenih pelinjaka ili oplodnjake preseliti 7 km. Oplodnjaci se dom i polenovim prahom. Ako se stavlja vie od dva rama moe se staviti
obino dre tri dana na tamnoj ili zatvorenoj prostoriji a potom dodati zrele ram sa satnom osnovom. Na svaki oplodnjak dolazi poklopac koji isto-
matinjake, postavljati na stalno mjesto gdje e ostati do oplodnje i provjere vremeno slui i kao hranilica sa prethodno postavljenom pogaom. Kod
nosivosti mladih matica. Punjenje oplodnjaka moe se vriti i na drugi nain stavljanja ramova obratiti panju da se ne prenese matica. Tokom vreme-
ali pri tome je potrebno drati se osnovnih principa, inae e posao biti uza- na mlade pele e iz osnovnog drutva prei u odjeljke na ramove sa
ludan. Neki pelari oplodnja-ke uopte ne stavljaju u zamraenu prostoriju leglom tako da sljedei dan moemo dodati zrele matinjake i oni e biti
nego ih pune i ostavljaju napolju pa nakon tri dana postavljaju ih na stalno prihvaeni. Nakon 10-15 dana izvrimo kontrolu i provjerimo da li su mat-
mjesto pa narednog dana dodaju im matinjake. ice poele sa polaganjem jaja i njihov kvalitet. Svakako da u svim odjeljci-
204 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 205

ma neemo nai matice, ali zato e pele iz tih dijelova kroz matine
reetke moi da presele iz praznih-neuspjelih oplodnjaka u susjedne i tako
se nee pojaviti lane matice to je vrlo bitno. Oploene matice po elji
moemo koristiti bilo za nova drutva ili zamjenu starih matica.
Ako elimo da proizvedemo vie turnusa postupak u cijelosti obnavljamo,
to znai da ponovo dodajemo ramove sa zatvorenim leglom i medom.
Dakle, bitno je da sve oplodnjake treba puniti mirnim i sitim pelama koje
obavezno prihranimo prije naseljavanja i to u obimu da ih ne bude ni
mnogo ni malo. Ako u nukleus naselimo malo pela moe doi do grabea
ili da moljci unite sae, a ako naselimo previe pela moe se stvarati
brada na oplodnjaku i pele bi se brzo izrojile. Najbolje je oplodnjake
puniti u vrijeme kad su izletnice u najveem broju na pai, a to je izmeu
9-12 sati. Tada nije potrebno odvajati mlade pele od starih, ali je
neophodno drati ih puna tri dana zatvorene u mranoj prostoriji i tek
navee ih u oplodnjacima staviti na odreeno mjesto. Nije preporuljivo u
medite stavljati medom namazane okvirie da se na njih nakupe pele da
bi ih potom prenijeli u oplodnjake. Iako je praktian zbog tuica nije pouz-
dan, pa se oplodnjaci moraju prenijeti na mjesto udaljeno od pelinjaka.
a krajevi okvira uz letvice sa kavezima treba da budu prazni. Istovremeno,
sa obadvije strane okvira sa maticama treba staviti po ram sa otvorenim
leglom. Tako e pele na okvirima sa leglom hraniti i matice i leglo i
odravati potrebnu temperaturu. Ako u prirodi nema pae takvu zajednicu
treba prihranjivati.
10.5.7. Razmjetaj i opsluivanje oplodnjaka
Razmjetaj oplodnjaka kako za njihovu sigurnost tako i za vei procenat
oplodnje ima presudan znaaj. Ako se oplodnjaci zbog nepostajanja drugih
mogunosti moraju razmjestiti na pelinjaku onda je neophodno da budu
udaljeni od osnovnih drutava najmanje 150 metara, jer u bespanom pe-
riodu mogu biti izloeni grabeu jaih drutava. Uobiajeno je razmje-
tanje oplodnjaka na meusobnom razmaku najmanje pola metra, dok raz-
mak izmeu redova ne smije biti manji od dva metra.

10.5.6. Iskoritavanje oplodnjaka

Rad sa oplodnjacima je prihvatljiv samo u tom sluaju ako se neprestano
iskoriavaju. Pele koje koristimo za punjenje oplodnjaka nedostaju u
osnovnim drutvima gdje bi takoe bile od velike koristi. Tako ni matice
ne treba drati u oplodnjacima due od stvarne potrebe. U normalnim pri-
likama nakon 1 i dana od dodavanja zrelog matinjaka u nukleusu se mogu
nai poloena jaja, pa je potrebno ostaviti, maticu jo 4-5 dana da zalee
slobodan prostor u ramovima i omogui obnavljanje drutva iz vlastitog
legla, a potom je izvaditi i dodati novi matinjak. U sljedeim turnusima
matice se mogu uzimati na poetku polaganja jaja.

U sluajevima kad na pelinjaku iz bilo kog razloga nema potrebe za

sparenim maticama, a oplodnjaci se moraju iskoristiti za narednu partiju
matinjaka, mogue ih je staviti u kaveze i smjestiti iznad matine reetke
u medite neke zajednice. Tu se mogu uvati sedmicu-dvije bez tete n a '
kvalitet. uvanje se vri tako to se prethodno pripremi iri ram u koji
stanu tri dvostruka reda kaveza s tim da matice ne mogu doi u kontakt
jedna s drugom. Medite u koje se stavljaju mora biti ispunjeno pelama,
Oplodnjaci na sparivalitu
Preporuljivo je da se oplodnjaci u drugom redu stavljaju na sredinjem
dijelu meuprostora dva oplodnjaka iz prethodnog reda, kako bi matice u
oplodnji imale bolju orijentaciju a time i manji procenat nestanka mladih
208 Pelarenje za 21. vijek
naroito ispoljava tako to tek oploene mlade matice ponu da polau jaja
i to dobro, a kad se ispile larve najedanput primijetimo areno leglo. Dakle,
tu se najvjerovatnije dogaa da 50% jaja ive do 4 dana i uginu.
Takoe se deava da pele kad prepoznaju larve od trutova u srodstvu (tzv.
diploidnih trutova) unite ih i tako nastaje areno leglo. Kod uzgoja mati-
ca za prodaju, koje se isporouju raznim kupcima moe se koristiti mate-
rijal od jedne odabrane matice mada ni to nije preporuljivo, jer ako pelar
koji je kupio matice pa eli sam da idue ili iste sezone prizvodi ma-tice o
tome bi morao voditi rauna da na njegovom pelinjaku ne doe do paren-
ja u srodstvu. Da bi se izbjeglo parenje u srodstvu to je mogue vie
neophodno je kod proizvodnje matica bilo za manji ili vei pelinjak uzi-
mati materijal iz to veeg broja odabranih drutava. Kod uzgoja matica
vrlo je prihvatljivo i najjednostavnije uzeti larve za presaivanje sa nekog
drugog pelinjaka i time izbjei parenje u srodstvu.
Oploena matica obiljeena bojom godine proizvodnje
Uzgoj pela 209
Pri tome obratiti panju da pelinja drutva iz kojih se uzimaju larve budu
zdrava kako ne bi zarazili vlastiti pelinjak.
Pri pregledu nukleusa, odnosno kontroli sparenih matica treba obratiti
panju: da li je matica pronijela, i da li regularno polae jaja, njenu
veliinu prema standardnoj, razvijenost organa na spoljnom dijelu tijela i
ponaanje na satu meu pelama. Ako matica zadovoljava odgovarajuim
kriterijima onda se hvata za krila desnom rukom a potom za grudi lijevom
rukom i vri obiljeavanje bojom koja odgovara za tu godinu prema
meunarodno utvrenom dogovoru, te ubacuje u kavez sa nekoliko pela
(7-10), u kome je prethodno stavljena vrsta hrana.
Boje kojim se obiljeavaju matice su (bijela, uta, crvena, zelena i plava).
Kad se mlade oploene matice povade iz nukleusa pristupa se dodavanju
novih pripremljenih matinjaka za sljedei turnus. O svakom nukleusu i
ostvarenim rezultatima treba izvriti kontrolu jesu li svi matinjaci primlje-
ni te ako nisu dodati nove zrele matinjake iz kojih e se izlei za 2-3 dana
kasnije od ostalih mlade matice.
10.5.9. Otpremanje i dodavanje matica
Oploene i testirane matice su nakon obiljeavanja spremne za dodavanje
u nova proizvodna drutva ili za zamjenu starih ako su proizvedene za
potrebe vlastitog pelinjaka kao i za otpremu kupcima. U tu svrhu potreb-
no je pripremiti odgovarajui kavez koji ima dovoljno prostora za pele
pratilje i maticu i njihovo kretanje kao i prostor za smjetaj hrane za vri-
jeme dok se nalaze na putu i ispravnu ventilaciju. Danas se koriste razni
tipovi kaveza za otpremu matica i osnovni zahtjevi pri njihovom korite-
nju su da omogue udoban boravak pela pratilja i matice za sve vrijeme
dok traje transport da se u njega moe smjestiti odreena koliina hrane i
daje dobra ventilacija. Za spremanje hrane najbolje je uzeti eer u prahu
i med dobrog kvaliteta i napraviti medno tijesto.
U kavez najprije treba staviti hranu i to tako da se prostor za hranu
prethodno parafmie, da drvo ne bi upijalo vlagu, a zatim se puni. Ako je
kavez napravljen od plastike i slinog materijala nije potrebno vriti
parafinisanje. Matica se stavlja u kavez tako to se uzme desnom rukom za
grudi i glavom je prisloniti na otvor u kavezu i pripaziti je dok ue, a
potom se ubaci 7 - 1 0 komada pratilja sa otvorenog legla. Kada se kavez
naseli otvor na kavezu kroz koji su naseljavane matica i pele zatvara se
210 Pelarenje za 21. vijek
drvenim epiem ili odgovarajuim materijalom i na kavezu se napie
tampanim slovima
IVE PELE - BRZO URUITI!
a potom adresa naruioca
N.N. Mjesto ulica i broj
Drava
Uz kavez obavezno treba priloiti uputstvo za dodavanje matice, jer svi
naruioci matica nisu dovoljno obueni za dodavanje matica a meu njima
ima i poetnika kojima e uputstvo biti od izuzetne koristi. U uputstvu
naznaiti da se otvori kavez i ispuste pele i potom ponovo zatvori, a zatim
kavez sa maticom staviti meu ramove sa leglom u drutvu kome je 5-6
sati prije dodavanja oduzeta matica. Rupa na kavezu treba biti zatvorena
medno eernim tijestom tako da pele kad to potroe oslobode maticu.
Nakon dva dana doputeno je izvriti kontrolu prijema i ponaanja matice.
Za vrijeme kontrole nije preporuljivo dimiti. Na vlastitom seleem
pelinjaku matica se zamjenjuje po mogunosti svake godine dok na sta-
cionarnom svake drage godine, jer se smatra da je to manja istroenost i
optimalni period leenja. No, u sluajevima kad matica iako mlada ne
polae jaja u potrebnoj koliini iz razloga njene oteenosti u uzgoju ili
nekih dragih razloga treba je im prije zamijeniti dragom kvalitetnijom
kako bi drutvo moglo da se razvije i to bolje pripremi za glavnu pau. Iz
iskustva je poznato da stara istroena matica nikad ne moe do maksimu-
ma razviti snagu drutva to ima negativan odraz na sakupljanje nektara,
odnosno meda. Isto tako drutva sa starom maticom prije dobiju nagon za
rojenje, a to takoe znai manje meda, odnosno i rizik da se izroji i da roj
pobjegne. Kod stare matice je broj neoploenih poloenih jaja vei usljed
istroenosti sjemena u sjemenskoj kesi. Ako se ovome dodaju gubici pela
usljed varoe neophodna je mlada visokoproduktivna matica da bi mogla da
polae maksimalan broj oploenih jaja ime bi se nadoknadili gubici
pela. Zamjena stare matice mladom ne moe se uvijek uspjeno izvriti,
jer za to trebaju povoljni uslovi. To je naroito teko kad je u pitanju bez-
matak koji je due vrijeme bez matice pa su u konici prisutne samo stare
pele. Posebno je teko takvom drutvu dodati neoploenu maticu. Ako u
Uzgoj pela 211
konici ima otvorenog legla pele e radije primiti oploenu maticu, a ako
je u konici zatvoreno leglo pele e radije primiti neoploenu.
Iz iskustva se zna da se mlada oploena matica najlake dodaje drutvu u
kome je stara matica legla do trenutka zamjene, jer se tada ona izvadi a u
kavezu doda mlada matica koja je neko vrijeme ve polagala jaja. Kod
dodavanja matica u svim moguim situacijama neophodno je to manje
uznemiravati drutvo sa to manje dimljenja. Matica se takoe najuspje-
nije dodaje kad ima unosa i kad je mirno i stabilno vrijeme bez pretjerane
ege. Ako nema unosa preporuljivo je drutvo prihraniti nekoliko dana
(2-3) prije dodavanja. Bez obzira sa koliko predostronosti dodali mladu
maticu moe se desiti da je pele uklupaju, odnosno ne prime. To se
uglavnom deava kad je mlaa matica nemirna na sau, kad se u leenju
nije stabilizovala, pa je uvijek sigurnije daje dodajemo kad izvjesno vri-
jeme boravi u drutvu ili nukleusu u kome se oplodila. Ako nam se desi da
nemamo na raspolaganju mladu oploenu maticu moemo dodati i ne-
oploenu ali u tom sluaju treba stara maticu staviti u kavez i izvaditi
otvoreno leglo pa tek sutradan je izvaditi i u kavezu dodati neoploenu
maticu. Bezmatku bez otvorenog legla se jedino moe dodati neoploena
matica u kavezu kako se ne bi pojavile lane matice. Od svih pobrojanih
mogunosti zamjene ili dodavanja mlade oploene matice najsigurnije je
kad se dodaje drutvu koje nema starih pela, jer su one u najvie sluajeva
najvei protivnici mlade matice zbog ega je i ubijaju.
Ponekad se desi da pelar na svom pelinjaku nema u rezervi oploenu
mladu maticu pa je nabavi od nekog uzgajivaa tada je preporuljivo stara
maticu izvaditi iz konice i odstraniti je a istovremeno uzeti i dva-tri rama
sa otvorenim leglom i pelama na njima i staviti u prazan nastavak i na
njemu ostaviti otvor da mogu izletnice izai i vratiti se u konicu te nakon
sat vremena na konicu iz koje je izvaeno dva rama staviti novinski papir
i na njega nastavak sa dodatim ramovima, pri emu na papira treba
probuiti nekoliko malih rupa. Okviri i pele u dodatom nastavku se
naprskaju slatkom vodom a takoe i matica i pusti se na te okvire i zatvori.
U praksi je poznato dodavanje matica sa nukleusom preko iane pregrade
tako to se ustvari formira dvojno drutvo i poslije nekoliko dana kad se
mirisi oba drutva izjednae ukloni se iana pregrada a mlada matica kad
se sretne sa starom u 95 % sluajeva likvidira staru maticu. U ovom
sluaju stara maticu nije potrebno traiti. Ova metoda se najvie primjen-
juje na veim pelinjacima. Na velikim pelinjacima se primjenjuje i
212 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 213

metoda formiranja nukleusa na drutvima kojima treba zamijeniti matice i

to na taj nain to se oduzme nekoliko ramova sa zatvorenim leglom,
medom i polenom u poseban nastavak a na njihovo mjesto dodaju
izgraeni ramovi ili satne osnove da drutvo moe normalno da se razvija
a zatim se stavi iana pregrada na koju se stavi novoformirani nukleus
kome se doda zreo matinjak. Kad se matica oplodi i pone da lee nakon
izvjesnog vremena izvri se spajanje nukleusa i osnovnog drutva pri emu
mlada matica kad se sretne sa starom likvidira je i nastavi da lee.

10.5.10. Kontrolisano sparivanje matica

Kod prirodnog sparivanja pela vrlo je teko obezbijediti uslove za kon-
trolisano sparivanje matica. Zbog toga je kod kontrolisanog sparivanja
matica najsigurniji nain vjetake oplodnje matice, pri emu se tano
znaju roditelji. Takvim nainom se jedino sa sigurnou moe izbjei i
sparivanje u srodstvu to kod prirodnog takoe nije sluaj. Kontrolisano
sparivanje matica u dananjim uslovima moe se primijeniti sa dva meto-
da i to:

1. Vjetakim osjemenjivanjem uz pomo potrebne opreme i instrumenata i

2. Sparivanje matica prirodnim putem sa trutovima poznatog porijekla na
izolovanom prostoru, gdje za to postoje uslovi.
Za vjetako osjemenjivanje potrebno je prethodno od izabrane matice
odgojiti i obiljeiti trutove do njihove zrelosti za oplodnju a potom im
uzeti spermu za osjemenjivanje mladih matica koje takoe treba prije
toga odgojiti. Vjetako osjemenjivanje se danas u razvijenim zemljama
uspjeno obavlja na institutima ili centrima za razvoj mada je praksa u
ovom nainu osjemenjivanja prvi put uspjeno provedena 1924. godine,
a istraivanja i prvi pokuaji izvreni prije dvije stotine godina. Roberts
i Makensen su uz pomo primijene mikro-prica i manipulatora pod
mikroskopom uz primijenu nerkoze postavili temelje modernog
naunoistraivakog rada u selekciji medonosnih pela. Od tada do
danas vrena su razna istraivanja i unapreenja kako tehnike i
tehnologije vjetakog osjemenjivanja, pri emu je naroit napredak os-
tvaren u sakupljanju i uvanju sperme od trutova. Sakupljena sperma
moe se uvati 35 nedjelja na temperaturi oko 13-15C spremljena sa
streptomicinom i zavarena u staklenim kapsulama. Normalno je oeki-
vati da e nauka i ubudue napraviti iskorak u ovom poduhvatu kao i u
Instrumenti za vjetaku oplodnju matica
mnogim drugim oblastima i omoguiti jo jednostavniji i laki nain
vjetake oplodnje matica. U naim uslovima vrlo je teko govoriti o
vjetakom osjemenjivanju matica na naim pelinjacima, jer se kod nas
jo uvijek pelari na amaterskoj osnovi sa neznatnim brojem prelaza u
profesionalizam u pravom smislu. Razvoj naeg pelarstva najvie je
oslonjen na institutski rad u glavnim centrima. Pelari koji ele da
ovladaju ovom tehnikom i tehnologijom treba prvenstveno dobro da
upoznaju biologiju i anatomiju matice i trutova, a naroito sakupljanja i
ubrizgavanja sperme u vaginu matice, jer od toga zavisi uspjeh osjeme-
njivanja.
Prirodno sparivanje matica sa trutovima poznatog porijekla moe se jedi-
no obezbijediti na izolovanim prostorima na planinama, ostrvima i si.
gdje u polupreniku od 10 km nema pelinjih drutava. U svakom
sluaju za nas je u osnovi vano da teimo u moguoj mjeri da unapri-
jedimo nae pelarstvo primjereno naim mogunostima ali uz stalno
zalaganje za veu selekciju.
214 Pelarenje za 21. vijek Uzgoj pela 15

10.5.11. Kako pronai maticu u konici drutvu sa dva nastavka pela preporuljivo je izmeu njih postaviti
matinu reetku i nakon nekoliko dana izvriti pregled ramova u nastavku
Radoznalost pelara naroito poetnika vue ih da u kontaktu sa pelama sa mladim leglom i jajima. Kranjske pele su po boji sline maticama pa
prilikom pregleda trae maticu da bi je vidjeli. Mada to esto nije potreb- je matice potrebno obiljeiti da bi ih kad zatreba mogli lake pronai.
no, ali znatielja je jaa od potrebe pa se pelar upusti u njeno traenje po
ramovima. Zbog toga je neophodno naglasiti daje pri pregledu dovoljno
utvrditi da li ima svih stadija razvoja u leglu i daje normalnog izgleda. To
je mnogo lake utvrditi na poklopljenom nego na otvorenom leglu.
Takoe, traenje matice poetkom proljea i u jesen je mnogo lake jer su
drutva manje brojnosti nego u sezoni. Ako se eli pronai matica i identi-
fikovati to je najbolje u dane sa tihim toplim vremenom i kad ima pae
izbjei e se pojava grabei, zbog dueg dranja otvorene konice. U prol-
jee matica se uglavnom nalazi u gornjem nastavku dok je u donjim nas-
tavcima potisnuta u vrijeme jae pae. U jesen kad je snaga drutva sve-
dena na jedan nastavak maticu je lako pronai. No, maticu treba traiti
samo onda kad u evidenciji stoji daje stara ili ako je leglo loeg kvaliteta,
odnosno areno i kad je drutvo oslabilo. Takoe, kad je matica neotporna
prema bolestima to se moe zapaziti preko njenog legla, ili ako je drut-
vo neproduktivno. Kod otvaranja konice s namjerom da se pronae mat-
ica nije preporuljivo previe dimiti, jer se pele uznemire. Najprije se
Obiljeenu maticu lake je pronai
izvadi jedan okvir i ne treba oekivati da na njemu bude matica, jer to
obino bude okvir sa poklopljenim leglom, ali se pri tome odmah pogled
usmjeri na spoljnu stranu sljedeeg okvira. Ako je drutvo mirno maticu
nee biti teko pronai jer je ona uglavnom na ramu na kome se vide tek
poloena jaja iji je poloaj u eliji uspravan i to na strani suprotno od
sunca. Meutim^kad je drutvo nemirno pa se pele gomilaju bolje je pre-
gled odloiti dok se drutvo smiri. Kad se pregleda izvaeni ram treba
panju usmjeriti samo na maticu a ne i na cijeli ram. Ako je matica obil-
jeena vrlo lako se zapazi, a ako nije treba malo vie panje. U nekim
sluajevima je neodlono da se matica pronae, a to je najjednostavnije
kad se nastavrk sa leglom stavi u stranu a na podnjau stavi novo tijelo i
u njega prazni ramovi a zatim se preko njih stavi matina reetka i prazno
tijelo u koje se postepeno stresaju pele sa ramova sa leglom i pele pot-
jeraju kroz matinu reetku u donje tijelo. Tako e matica ostati na reetki.
To se moe uraditi i u sluaju kad je matica mala ili kad se trai neop-
loena matica, umjesto koje treba dodati oploenu provjerenu maticu. Ovo
se takoe moe napraviti i tako to se na leto konice postavi pare
matine reetke i pele stresu ispred konice. Ako maticu treba nai u
216 Pelarenje za 21. vijek
III PELINJI PROIZVODI
11. PROIZVODNJA PELINJIH PROIZVODA
Visokoproduktivno pelarstvo ima za cilj da organizujui pelarsku
proizvodnju doe do pelinjih proizvoda koji e sluiti za vlastite potrebe i
viak usmjeriti za prodaju zainteresovanim kupcima na najpogodniji nain.
Poznato je da meu pelinje proizvode spadaju: med, vosak, polenov prah,
mlje, propolis i pelinji otrov. Dakle, to su proizvodi od kojih tri sakuplja-
ju pelinja drutva iz prirode (nektar, polenov prah, i propolis) a ostala tri
proizvoda izluuju iz svojih organa (mlje, vosak i pelinji otrov).
11.1. Proizvodnja vrcanog meda
Nektar je sladunjava materija koju pele sakupljaju iz cvjetova raznih bi-
ljaka. U cvjetovima, a ponekad i van cvjetova biljke su smjetene lijezde
koje lue nektar i zovu se nektarije. Pele, takoe sakupljaju i druge slatke
izluevine i materije koje nastaju pod uticajem aktivnosti biljnih vai i
nekih drugi insekata koji ih posjeuju ili ive na biljkama, poznate pod
imenom medljika ili medljikovac.
Pele sa cvjetova uzimaju nektar i kad dou u konicu predaju ga mlaim
lanovima zajednice koji ga smjetaju u elije. U toku narednih nekoliko
dana iz nektara se pod uticajem intenzivne aktivnosti kunih pela oslo-
baa viak vode i saharoza pod uticajem enzima invertaze pretvara u
proste eere glukozu (groani eer) i fruktozu (voni eer). Kad zavri
proces sazrijevanja pele zatvaraju elije i tako preraen nektar nazivamo
med. Tako radei iz dana u dan pele sakupe velike koliine koje koriste
za ishranu legla i vlastite potrebe. U organizovanom pelarstvu pelari
Pelinji proizvodi 217
pomau pelama da se razviju do maksimuma kako bi sakupile to vee
koliine nektara i preradile ga u med. Vikove meda, iznad pelinjih potre-
ba, pelari uzimaju kao gotov proizvod i sa njima na sebi svojstven nain
raspolau.
U savremenim konicama med je smjeten u ramovima sa saem koje
pele izgrade na satnim osnovama. Uzimanje meda iz konice odvija se po
unaprijed utvrenom postupku. Poto su u konici smjeteni ramovi sa
saem u kojima je smjeten nektar i preraen u med i poklopljen votanim
poklopcima moe se uzeti i odnijeti na vrcanje. Dogaa se da u pojedinim
sluajevima med bude zreo a da ga pele nisu poklopile. To obino biva
kad paa iz nekih razloga prestane i pele nisu u mogunosti da napune
elije. Ako ram sa nepoklopljenim medom uzmemo u ruke i okrenemo ga
pljostimice prema zemlji lako emo utvrditi da li je zreo ili nije. Ako iz
njega ispadaju kapljice bez ikakvog zamaha znaie da nije zreo i treba ga
vratiti u konicu pelama zbog dozrijevanja. Ako ne ispadaju znai daje
zreo i moe se oduzimati. Uobiajeno je da se oduzimaju ramovi za vrcanje
samo onda kad je sae s medom poklopljeno za oko 75%. Ni u kom sluaju
ne smije se oduzimati ramove sa medom u kojima ima i legla, naroito ne
zatvorenog. Takoe, ne treba ekati da med bude zatvoren ako se radi o
medu medljikovcu, jer neki pele uopte i ne poklapaju, a ako ga poklope
moe se stvrdnuti tako da gaje nemogue kasnije izvrcati. No, poznato je
da med medljikovac od bjelogorice iako poklopljen moe se vrcati, dok od
crnogorice to nije sluaj pa ga treba istresati svakih 4-5 dana najkasnije.
Kod oduzimanja ramova sa medom ili itavih nastavaka treba voditi
rauna da pele imaju na raspolaganju u konici dovoljno praznog saa za
unos nektara da ne bi dolo do zastoja i zbog toga prinos podbacio. Ako je
pelar naroito poetnik u situaciji da nema na raspolaganju rezervnog
saa i nastavaka mora uzeti odreen broj ramova i vrcati pa ih odmah vrati-
ti pelama u konice da u njih mogu smjestiti nektar. Tako e se obezbi-
jediti prostor za odlaganje nektara i odrati kontinuitet u njegovom saku-
pljanju i bez smanjenja prinosa. Za ostvarivanje najveih prinosa naj-
pogdnije su konice nastavljae, a takoe i najbolji med se dobije iz nji-
hovih ramova u kojima se nije izvodilo leglo. Kod seobe na jae pae pre-
poruuje se imati na raspolaganju dovoljno nastavaka sa ramovima sa
izgraenim saem ili sa satnim osnovama i postaviti ih ispod medinih
nastavaka da u njih pele mogu odlagati nektar ili izvlaiti sae. Tako e
se ostvariti i prinos u vosku poto pele na jakoj pai dobro dograuju i
satne osnove, a nektar u medinim nastavcima prije sazri. Kod jakih paa
218 Pelarenje za 21. vijek
treba paziti da se ne zakasni sa oduzimanjem i vrcanjem meda, isto kao ni
prijevremenim, jer nezreo med nije za domau upotrebu a ni za trite. Na
slabim, odnosno tihim a dugim paama deava se da u istom meditu ima
ramova sa zrelim medom i sa tek unijetim nektarom na istom ramu. U
takvim sluajevima oduzimaju se samo ramovi sa zrelim medom a na nji-
hovo mjesto stavljaju ramovi sa izgraenim saem. Oduzete ramove sa
medom ili cijele nastavke treba odnijeti u prostoriju za vrcanje meda koja
mora biti besprijekorno ista i ako treba zagrijana a vrcaljka i sprave za
skidanje poklopaca izraene od nehrajueg meterijala i pogodne za
ienje. Za visoko-produktivno pelarstvo neophodno je radi manjeg
utroka vremena imati na raspolaganju centrifugu i otvara saa na elek-
trini pogon i ugraenom elektronikom, a u njihovom nedostatku koristiti
one na runi pogon.
Otvara saa i vrcaljka
Danas se u naim uslovima stanje u pogledu opremljenosti sa odgovara-
juom opremom dosta poboljava, jer je sve vie i pelara koji se pro-
fesionalno bave pelarstvom, te rade i sa znatno veim brojem pelinjih
drutava tako da i to u velikoj mjeri utie na te promijene. Otvaranje pok-
lopaca na sau uz upotrebu viljuke ili noem postaje zastarjelo kao i
vrcanje meda u centrifugama na runi pogon a to je i neproduktivan nain,
posebno za pelinjake sa veim brojem konica. Oduzimanje ramova iz
Pelinji proizvodi 219
konice vri se na vie naina, ali je najprihvatljiviji nain upotrebom
bjealice. U novije vrijeme postoji vie raznih kreacija bjealica zasno-
vanih na principu prelaska pela iz medita (jer u njemu nema legla) u
plodite privuenih mirisom, odnosno feromonima matice. Tako pele iz
medita kroz plastine otvore u pregradama na bjealicama prou i ne
mogu se vie nazad vratiti, a nakon 24 sata pokupe se medita i nose na
vrcanje. U nekim sluajevima to moe trajati i do 48 sati. Sve zavisi od vre-
mena i jaine pelinje zajednice. Na medinim nastavcima ne smije biti
otvoreno pomono leto inae bi se pele nakon izlijetanja mogle ponovo
vratiti prema navici u medite na leto koje su do tada koristile. To je naj-
jednostavniji i najlaki nain oslobaanja medinih nastavaka od pela.
Postoje i drugi naini, ali su oni jednostavni i manje efikasni pa ih neemo
ovdje ni iznositi.
Vrcanje meda moe se vriti u posebnoj prostoriji u pelarskoj kui ako
nije u pitanju velika udaljenost od pelinjaka, odnosno pae a moe i na
pai uz pelinjak. Pelari koji psjeduju specijalno uraene pelarske kue
sa ugraenom odgovarajuom opremom sigurno e vriti prevoz punih
medinih nastavaka na vrcanje, a oni koji to nemaju vrcanje obavljaju u
nekoj prigodnoj ili improvizovanoj prostoriji. Neki pelari ugrade potrebnu
opremu na kamione i na licu mjesta obavljaju vrcanje tako da sa pelinja-
ka odvoze samo med smjeten u burad i kante za med. Vrcanje meda moe
se vriti i na samom pelinjaku, na otvorenom prostoru, ali se to mora
izvriti nou da pele ne bi napadale i napravile grabe. Izvrcane ramove
treba ujutru rano vratiti u konice, a zaostale tragove od meda poistiti i
oprati. Iz ramova sa skinutim poklopcima stavljenih u centrifugu nakon
njenog pokretanja pod uticajem centrifugalne sile ispada med i sliva se niz
zidove centrifuge, a potom kroz slavinu u posudu za med. Med se moe
odmah procijediti ako se ispod slavine na posudu stavi sito. Ako se ne
upotrebljava sito onda treba ostaviti par dana i sve ono to bi ostalo na situ
isplivae na povrinu i moe se bez problema skinuti, odnosno splaviti.
Izvrcani med i stavljen u kante ili bave treba staviti u prostoriju sa
umjerenom temperaturom oko 21C.
11.2. Proizvodnja meda u sau
Kod nas se med u sau proizvodi u vrlo malim koliinama, to je u sutini
i zanemarljivo. No bez obzira na to esto se pojavi neko kome je iz nekih
razloga bilo kao pomono ljekovito sredstvo ili iz prohtjeva potreban upra-
220 Pelarenje za 21. vijek
vo med u sau. Takoe mnogi kupci rade kupuju med sa saem, jer ih to
uvjerava da nije u pitanju falsifikovani med. U naim uslovima postoje
medonoe koje daju svijetle medove koji se i te kako mogu proizvoditi u
sau pa je za oekivati, a i pelari treba na tome da se vie angauju i
ponude tritu vie meda u sau, jer roba koja se ne nudi ne moe se ni pro-
dati pa tako ni med u sau. Najpogodniji med za proizvodnju u sau je od
kadulje, vrijeska i bagrema, jer mogu ostati due vrijeme da se ne kristal-
iu. Medovi koji se brzo kristaliu iako svijetli nisu za to pogodni. Na
naim pijacama se uglavnom ponekad nae sae u medu pod nazivom med
u sau i kupci ga rade kupuju. Takoe se deava da se prodaje i med u sau
u kome je izvoeno leglo umjesto daje u djevianskom bijelom sau i zato
ne privue panju potroaa. Med u sau se bez problema moe proizvodi-
ti i uz vrcani med. Ako se u ramove standardne veliine stave specijalni
mali okvirii razliitih veliina i oblika dobije se med pogodan za proda-
ju. Najpogodniji nain za proizvodnju meda je u normalnim medinim
okvirima u koje se stave dobro tanke satne osnove od kvalitetnog voska
tako da sve etiri strane dodiruju letvice okvira. Tako pripremljeni ramovi
stavljaju se u odgovarajue tijelo i to sa ramom manje da bi se bolje
razredili i da sae bude deblje. Pelinja drutva koja proizvode med u sau
treba da su jaka i bez rojevog nagona.
Vrcani med u tegli
Pelinji proizvodi 221
Cijene meda u sau vee su za do 100% pa bi ih se isplatilo proizvoditi.
Med u sau se ne treba a i ne moe proizvoditi ako paa nije jaka, pa to ne
treba ni pokuavati. Ramovi sa medom u sau moraju biti ispunjeni i sve
elije zatvorene sa obadvije strane, sae mlado i lijepog izgleda, da bi
privuklo kupca.
11.3. Proizvodnja mednog krema
Nai potroai meda imaju steenu naviku u veini sluajeva da samo
koriste med u tenom stanju, a ukristalisani med smatraju falsifikatom, jer
se sumnja da je to zbog dodavanja eera, jer se prema navici i zove
ueereni med. Tako pelari esto bivaju u situaciji da objanjavaju da je
to isti med i da se sam normalno kristalie, jer je to njegovo prirodno svoj-
stvo. Meutim, u tome ima malo uspjeha. U nekim zemljama zapada nije
takav sluaj pa se kod njih med prodaje i pakuje u kristalisanom stanju.
Tako postoje i organizacije koje su razradile proces prerade meda putem
kristalizacije tako da se na tritu i ne prodaje u tenom stanju. Ovo je
ustvari izazivanje procesa kristalizacije tako da se dobije med u vidu
kreme. Poznato je da prirodno kristalisani med ima kristale razliite
finoe, poev od najsitnijih finih do onih najkrupnijih koji se prilikom
upotrebe osjete na jeziku i podsjeaju na eerne kristale. Takve krupne
kristale ima med od suncokreta. Takoe neki medovi iako u kristalisanom
stanju bivaju tako mekano prijatnih kristala koji su mazivi kao mast. Kod
kristalisanih medova vrlo je bitno da nemaju vei procenat vlage od
dozvoljenog (17,5 do 18%) jer moe doi do izdvajanja tenog dijela.
U svijetu je poznato vie metoda kojima se dobije fmokristalisani med
poznat i prihvaen na tritu. Osnovno kod svih tih metoda je da se med
ugrije na temperaturi do 66"C i mijea odozdo prema gore da se izjednai
temperatura i procijedi kroz viestruko fino sito da se med oisti od vo-
tanih estica. Nakon toga med se ohladi to prije na temperaturu od 24C
uz stalno mijeanje odozdo prema gore a moe i sa strane, samo bez za-
hvatanja vazduha. Kad se temperatura ustali izmeu 21-28"C dodaje se
med, prethodno pripremljen sa finoom kristala koji se eli, kao takozvani
"kvasac" ili starter i doda u cjelokupnu koliinu do 10% i mijea inten-
zivno. "Kvasac" ili starter se priprema od meda u kristalisanom stanju tako
to se samelje na maini za meso bez pravljenja vazdunih mjehuria.
Cjelokupna masa nakon potrebnog vremena za mijeanje stavi se da se
hladi i smiri 1-2 h i ako se na povrini izdvoji pjena skine se i razlije u
pripremljenu ambalau. To sve se ostavi u prostoriju sa temperaturom od
222 Pelarenje za 21. vijek
8 do 14C dok se ne doe do potpune kristalizacije, koja se uglavnom u
toku 8-10 dana zavri. Kod pripreme mednog krema mora se paziti da se
med ne pregrije i dobije promijenjenu boju, a to bi negativno uticalo na
kvalitet i ukus proizvoda. Med koji se koristi za ovu prozvodnju mora
imati striktno propisani procenat vlage, a ako se dobije isuvie tvrd med on
se moe omekati na sobnoj temperaturi od 28C i takav ostane do
upotrebe. Neki prozvoai koriste vrlo mali procenat "kvasca" oko 5% ali
moe i manje ako se kristali fino samelju i med intenzivno mijea. Ovako
dobijeni krem moe da se mae kao mast i njegovi kristali se ne osjeaju
na jeziku, a takoe se ne razlijeva i ne kaplje stoje naroito vano kad ga
djeca konzumiraju.
11.4. Proizvodnja polena
Reprodukcija pelinjeg drutva vezana je i uslovljena koritenjem polen-
ovog praha, koga pele sakupljaju sa cvjetova raznog bilja. To su ustvari
sitna zrnca koja ispunjavaju prasne kesice cvjetova, a za pelu pred-
stavljaju izvor proteina, masti, minerala i vitamina. Naroito je znaajan
ako potie od vie vrsta za dobro prezimljavanje pelinjeg drutva i rani
proljetni razvoj tako da od njega zavise, pored ostalog, i rekordni prinosi
meda.
Polenov prah
Pelinji proizvodi 223
Za ovjeiji organizam je takoe od izuzetne vanosti, jer pomae oivlja-
vanje elija u organizmu, ubrzava oporavak, suzbija nervozu i stvara fi-
ziku otpornost organizma. Takoe se koristi za terapiju prostate i u te
svrhe zajedno sa propolisom postoje i preparati. Njegova primijena nala
je vidno mjesto i u kozmetici. Shvatanjem njegovog znaaja za organizam
ovjeka sve vie se javlja potranja za kupovinom i koritenjem u raznim
vidovima i proizvodima, zbog ega dobija sve vie na znaaju. Da bi se
sakupile velike koliine polena na konice se postavljaju hvatai polena
kao posebne naprave ime se pele po povratku sa pae primoravaju da
prolaze kroz otvore odreenog promjera pri emu im spadnu grudvice sa
zadnjih nogu. Hvatai su konstruisani tako da pele pri ulasku mogu i da
unesu jedan dio polena zbog hranjenja legla. Na letima konica ne smiju
Hvata polena
se drati dui period vremena jer bi to negativno uticalo na razvoj legla a
tim i na smanjenje prinosa. Otkaene grudvice praha padaju kroz mreastu
icu u specijalno izraenu fioku odakle se poslije svakog dana sakupljaju
i konzerviraju za dalju upotrebu. U poetku se hvatai dre na konici da
bi pele bar jedan dan mogle slobodno da ulaze i izlaze iz konice i tako
se priviknu, a onda se spusti reetka i stavljaju u funkciju. U vrijeme kad
224 Pelarenje za 21. vijek
nema unosa nektara dobro je pelama dati eerni sirup i intenzitet sa-
kupljanja nektara e se nastaviti.
11.4.1. uvanje polena
Tek sakupljeni polen sadri oko 18% vode i podloan je kvarenju. Zbog
toga da bi se sprijeilo njegovo ubuavanje ili pojava moljca i ouvanje
kvaliteta mora se skladititi na pogodno mjesto u istoj promajnoj pros-
toriji ili u suionici. Pri suenju treba ga staviti u tanjim slojevima i
mijeati u nekoliko navrata tokom dana. Polenov prah se moe ostaviti i u
zamrziva odmah nakon oduzimanja, skupljanja i da tu ostane do
upotrebe. Suenje se moe vriti i u posebnim ureajima sa posebno
ugraenim izvorom toplote i odvoenjem vlage tako da se ona svede na
8-9%. Ovako osuen moe se staviti u zamrziva na temperaturi oko 18C
i ostaviti dva dana a potom ga za dui niz godina uvati na 0C. Osueni
polen koji slui za prihranu pela moe se uvati pomijean sa soj inim
branom ili sa eerom u kristalu. Ako se pomijea sa kristalisanim medom
u vidu paste moe se koristiti za ljudsku ishranu ili pela. Osueni polen
dobije vrstou dobro osuenog zrna penice. Tako osuen moe se pro-
sijati kroz sito i uvati u staklenim teglama i hermetiki zatvoriti ili u
plastine kese koje se zatvore aparatom na struju za zavarivanje najlona.
Pored ovako prikupljenog polenovog praha moe se koristiti i onaj iz
saa kojeg su pele konzervirale za svoju upotrebu. Takav polenov prah
se naziva pergom.
Perga se vadi iz saa koje se odvaja za zamjenu i pretapanje. Pele tokom
rada i stvaranja* rezervi donesu polenov prah i konzerviraju ga u elijama
do upotrebe tako da se ne bi kvario. Tako spremljenu pergu pelari mogu
vaditi iz ramova saa na vie naina. Ako se uzme ram sa saem u kojem
je smjetena perga izdvoji se iz rama a potom izree pljotimice tako da se
elije sa pergom odvoje od satne osnove. Nakon toga elije su otvorene sa
obadvije strane i dovoljno je istisnuti pelud sa drvcetom zaotrenim najed-
nom kraju toliko da moe da ue u eliju. Nakon izdvajanja iz elija saa
perga se stavlja u staklene posude i hermetiki zatvori i uva na pogodnom
mjestu, do upotrebe, a moe se pomijeati i sa medom i tako uvati. Uz
pergu se obino skine i poneto saa, ali to ne smeta jer to pele pri upotre-
bi oiste. Zna se da se zaraza u pelinjem drutvu najvie prenosi putem
zamjene ramova u konicama pa tako i perga ako je iz konica sa nekom
bolesti ne smije se vaditi jer e biti vie tete nego koristi. To se takoe
Pelinji proizvodi 225
odnosi i na pelinja drutva, koja ako su zaraena njih se ne smije koristi-
ti za sakupljanje polenovog praha. Postoje i odgovarajui izvlakai peluda
koji se koriste u praksi, ali za nae uslove gdje je inae koritenje peluda
neznatno nisu prijeko potrebni. Upotreba cvjetnog praha imae u nared-
nom periodu u farmaceutskoj i prehranbenoj industriji sve veu primijenu.
11.5. Proizvodnja voska
Proizvodnja voska iako poznata jo od starih vremena jo uvijek je na
naim prostorima toliko mala da kad bi se i viesetruko poveala ne bi
mogla podmiriti potrebe pelara niti u drugim djelatnostima privrede.
Primijena voska u industriji i kozmetici sve vie se poveava, a svoju
primijenu sve vie ima u farmaceutskoj industriji, zubarstvu, livnicama
metalnih proizvoda, vojnoj industriji i si. Mnogi pelinjaci i danas umjesto
da imaju vikove voska oni su meu stalnim kupcima. Mnogo voska se
izgubi zbog neadekvatnog pribora ili loih postupaka pri otapanju. Vosak
lue pele radilice iz lijezda koje se nalaze na donjoj strani trbuha. Za
proizvodnju 1 kg voska potrebno je oko 3-4 kg meda. Meutim, pele lue
vosak prilikom pae i to kao prirodan proces stanja u kome se tokom pae
nalaze a ne troe med iz rezerve. Zato pelari taj prirodan proces treba da
iskoriste za gradnju saa dodavanjem satnih osnova ili ramova graevnja-
ka. Ramovi sa saem koji se koriste za pelinje leglo imaju svoju
ogranienu upotrebu, jer postaju tamni i sa debelim zidovima elija zbog
nagomilavanja kokona larvi pela koje ostanu nakon izlijeganja odrasle
pele. Staro sae koje treba izdvojiti na pretapanje osjeti svaki iskusan
pelar, po teini. Prazno staro sae je teko kao da je napola napunjeno
medom. Najlaki nain za prepoznavanje neupotrebljivog saa je kad se
podigne i okrene prema suncu ili svjetlu te ako se kroz njega ne vidi ili
slabo vidi nije vie za upotrebu. Takvo sae je neophodno prvom pogod-
nom prilikom izdvojiti pa bilo to prilikom vrcanja meda, ili u proljee kad
pele najradije grade sae, tada im dobro doe jer kad su zaposlene grad-
njom saa manje e se ispoljavati nagon za rojenje. Izmjenu saa u koni-
ci uputno je vriti svakih 3-4 godine, a u okviru toga, u ploditu to ee
to bolje.
Utvreno je da se teina saa u ramu poslije 15 izvedenih generacija
utrostrui, a poslije 30 dana je tea za 4 puta od satne osnove. Iz iskustva
se zna da iz jednog rama sae koje se pretopi valjano moe se dobiti oko
jedna i po satna osnova iste povrine. Pored saa iz starih ramova vosak se
dobije od mednih poklopaca i to izuzetno dobrog kvaliteta.
226 Pelarenje za 21. vijek
Prilikom vrcanja meda skidaju se medni poklopci sa saa noem ili
viljukom, a u novije vrijeme sve se vie mogu vidjeti na veim pe-
linjacima i otvarai saa na elektrini pogon. Prije topljenja mednih
poklopaca neophodno je da se dobro iscijedi med koga ima dosta da se ne
bi otetio prilikom topljenja voska na bilo koji nain. Smatra se da se na
svakih 50 kg vrcanog meda moe dobiti 1 kg voska. Najbolji kvalitet
voska se dobije topljenjem u sunanom topioniku, ali se u njemu ne moe
topiti staro sae, nego iskljuivo mlado i zaperci. Vosak dobijen iz
sunanog topionika treba takoe ponovo ugrijati i izlijevati u posude ili
kalupe koji ne korodiraju.
Vosak iz graevnjaka dobije se ako se ram podijeli na pola po sredini sa
letvicom i u donji dio se stavi satna osnova a u gornji samo traka satne
osnove kao poetak. Kad pele izgrade sae i matica u njega poloi jaja
pele odgoje larve i zatvore elije tada se moe pristupiti isijecanju
zatvorenog saa na ramovima graevnjaka i dati na pretapanje. To je ujed-
no i nain bioloke borbe protiv varoe.
Meutim, nije uvijek preporuljivo ekati da matica zalee, jer pele troe
mlje na leglo koje e se uzeti. Bolje je izrezivati svakih 2-3 dana. Ovakvi
Pelinji proizvodi 227
ramovi se obino stavljaju na krajeve i u sredinu nastavka sa leglom.
Pelinja drutva sa mladim maticama nisu raspoloena za gradnju tru-
tovskog saa pa tako ni za graevnjake nisu pogodna.
Trutovsko leglo na radilikom sau
Postoje razliiti naini za izdvajanje voska iz saa, a kod nas su u primi-
jeni topionici na paru, topionici pomou vrue vode i sunani topionici.
Najvie panje, po vremenu upotrebe, kakvoi dobivena voska i jeftinoj
energiji zasluuju sunani topionici. Takoe se najvie voska dobije iz vo-
tine ako se prerada vri u industrijskim postrojenjima. Sae iz drutava
koja su zaraena amerikom trulei ne smije se mijeati sa ostalim voskom
da ne bi prenosili zarazu. Najbolje je takvo sae spaliti. Ako pelar koristi
takav vosak mora ga prethodno sterilizovati kroz poseban postupak da bi
se unitile spore amerike trulei koje se mogu zadrati u vosku i po tri
decenije. Iz istih razloga cjelokupan vosak dobijen bilo kojim postupkom
topljenja kod izrade satnih osnova mora biti sterilizovan u za to specijal-
nim ureajima na temperaturi oko 130C, jer se nikad ne zna kako pojedin-
ci provode mjere za sterilizaciju i postupke kod lijeenja drutava
zaraenih amerikom trulei. Sae iz graevnjaka i sve svijetlo sae u
kome nije bilo legla moe se topiti u emajliranom loncu. U lonac se naspe
voda do treine lonca i to kinice ili tekue vode iz potoka (tzv. meke vode)
i zagrijava dok pone da kljua a onda se stavlja u lonac lagano u manjim
koliinama i nakon toga saeka se dok ponovo provri. Lonac sa
228 Pelarenje za 21. vijek
prokljualom vodom i voskom se lagano skine sa izvora toplote i ostavi na
pogodno mjesto da se hladi. Poslije hlaenja voda se ispusti i izvadi se
vosak stvrdnut i ostavi na pogodno mjesto, do daljnje upotrebe. Ako na
njemu ima malo taloga treba ga ostrugati i dodati u votinu za pretapanje.
Topljenje mednih poklopaca nakon cijeenja meda iz njih vri se na jed-
nostavan nain. Poto u njima ima poklopaca i od starog saa i dubljeg
rezanja pri otklapanju sipaju se kroz sito od pocinane ice sa vruom
vodom kojoj se takoe mogu dodati otpaci, zaperci i si. i kuha u emajlira-
nom loncu. Nakon zavrenog kuhanja procijedi se vosak sa vodom a na
situ ostane netopljiv trop koji se poslije izdvoji i zajedno sa tamnim
voskom ostavi da se izdvoji, uz upotrebu prese za vosak se lijeva u posude
ili kalupe da se hladi. Ako u njemu bude neto taloga to se ukloni i odvo-
ji, a dobijeni koturi se ostave za jo jedno pretapanje i formiranje u vee
koturove.
Topljenje u sokovnicima za kuhanje sokova od voa je takoe dosta prim-
ijenjeno u praksi. Sokovnici su emajlirani i sastoje se iz vie dijelova. U
donju posudu uspe se vode i kad se stavi na izvor toplote zagrijava se tako
da para iz te vode topi sae koje je stavljeno u limenu koaru sa rupicama,
koja stoji u gornjoj posudi, na kojoj je poklopac. Kad se vosak otopi poi-
nje da tee kroz posebnu cjevicu u emajliranu posudu koja se namjesti na
stoi pored poreta. Ovim se sokovnikom moe otopiti sae i poklopci
kao na sunanom topioniku jednako kvalitetno, jer sae nije u dodiru sa
vodom. Iskuhana votina se takoe ostavlja na neko mjesto i moe se jo
jednom prekuhati sa ostalom votinom i cijediti sa presom za vosak.
Sokovnici su vrlo pogodni za manje pelinjake, a za vee nisu ba pogod-
ni jer to nema vei kapacitet da bi se moglo bre raditi. Nije preporuljivo
sakupljati i ekati da se sakupe velike koliine voska za topljenje jer se to
izlae riziku od napada moljca.
Tamnu votinu prije topljenja treba staviti u kinicu ili tekuu vodu da stoji
3-4 dana, ne vie da se ne rastvara i usmrdi, tada se voda ispere i omeka
prljavtinu tako da se nakon topljenja dobije ljepi vosak. Na veim peli-
njacima vosak se iskuhava na vatri u velikoj limenoj bavi. Najvie voska
dobije se iz starog saa, ali je najvei procenat voska u mlaem sau.
Postoje i drugi naini izdvajanja voska iz starog saa kao to je potapanje
u jutanoj vrei i kuvanju u odgovarajuem kazanu do cijeenja u presi.
Kod topljenja voska pelar mora biti oprezan da ne koristi ona sredstva i
naine koji mogu uticati na izmjenu boje ili kvaliteta voska niti da nekim
sluajem ako to radi na otvorenoj vatri da izazove poar. Takoe treba
Pelinji proizvodi 229
znati da od pregrijane pare dolazi do saponifikacije, a u gvozdenim,
bakrenim, bronzanim i drugim negalvaniziranim posudama vosak izgubi
prirodnu boju. Kod topljenja voska odvojiti propolis da ne bi dobili ljep-
ljivi vosak, a dobijeni vosak obavezno skladititi na mjestima bez insekti-
cida i slinih materija, jer vosak je podloan upijanju hemikalija koje su u
istoj prostoriji, kao pesticidi i slino ako nije zatien.
11.6. Proizvodnja matiinog mljea
Blagotvorno djejstvo mljea poznato je jo od davnih vremena, odnosno
prije nekoliko decenija, i od tada njegova primijena iz dana u dan postaje
sve vea. Ta blagotvorna djejstva mljea izraena su kroz bogatstvo bjelan-
evina i eera ije supstance pripadaju raznim vrstama. Bogat je i vita-
minima B grupe i C, ali mu nedostaje E vitamina. Pele-radilice hrane
maticu od razvojnog perioda do kraja ivota. Zbog svog blagotvornog
djelovanja ova supstanca omoguuje matici specifine funkcije i krai
period odgajanja a istovremeno i dui ivotni vijek u odnosu na pele
radilice i trutove. U matinom mljeu sadrano je vie hemijskih supstan-
ci kao to su: proteini, redukcioni eeri, masti i razni drugi jo nedefmi-
sani sastojci. Mlje se upotrebljava u ljudskoj ishrani pomijean sa medom
ime se upotpunjuje njegovo korisno djejstvo i sa ostalim potrebnim sastoj-
cima za ovjeiji organizam. Utvrena je njegova i antibiotska osobina u
odnosu na mnoge bakterije i gljivice. Matini mlje izluuju pele radilice
iz svojih naddrelnih lijezda u starosnoj dobi od 5-15 dana i to u vrijeme
obilnih paa. To je ustvari dosta kremasta kisela supstanca. Odlikuje se
neto gorim ukusom, i speci-
finim mirisom, mljenobjelka-
ste boje. Saznanja o njegovim
korisnim djejstvima u
ovjeijem organizmu zain-
teresovala su mnoge naunike i
potroae kako u ranijem perio-
du tako i danas gdje se vie
upotrebljava i u proizvodnji
raznih lijekova i stimulansa.
Proizvodnja mljea moe se vri-
ti na vie naina i iskljuivo u
vrijeme najburnijeg proljetnog
razvoja drutava i obilne pae. Mlje se pakuje u tegle
230 Pelarenje za 21. vijek
Najjednostavniji nain za proizvodnju je kad se obezmatii pelinje dru-
tvo i kad se pojavi rojevi nagon. Meutim, to nije i najbolji nain. Vrlo je
teko odrediti vrijeme kad e matinjaci biti pogodni, sa stanovita starosti,
da se utvrdi odgovarajui momenat za uzimanje mljea. Pri ovome poseb-
no je vano obezbijediti normalan rad i razvoj pelinjih drutava da ne bi
oslabila zbog zastoja u razvoju. Najbolji nain proizvodnje matinog
mljea je primijenom Dulitlove metode i dijela tehnike proizvodnje mati-
ca. Pri tome su neophodna dobro jaka pelinja drutva koja ispod matine
reetke imaju maticu, a u gornjem nastavku obilje meda i polenovog praha
i dosta legla sa najmanje jednim ramom otvorenog legla i da mlade pele
zaposjedaju i dobro hrane larve u dodatom ramu sa matinjacima u kome
su presaene mlade larve starosti 12-24 sata. Poeci matinjaka i
presaivanje larvi obavlja se na isti nain kao i kod presaivanja larvi za
proizvodnju matica opisanog u dijelu koji se odnosi na proizvodnju mati-
ca vjetakim putem. Iz matinjaka sa presaenim larvama nakon 2,5 do 3
dana od presaivanja larvi izvade se larve i iz matinjaka uzme mlje.
Uzimanje mljea moe se izvriti na vie naina i to drvenom kaiicom
ili vakuum pumpicom. Za 350 grama mljea potrebno je oko 1.000
matinjaka. Za proizvodnju mljea mogu se koristiti poeci matinjaka
vie puta i to odmah nakon vaenja mljea mogu se u iste presaditi larve
starosti 12-24 asa. Postupak startovanja i odgoja matinjaka do uzimanja
mljea je uvijek isti. Dobijeni matini mlje moe se procijediti kroz
najlonsko platno odreene finoe na kome e se zadrati dijelovi voska i
kouljica od larvi. Tako procijeen mlje stavlja se u flaice ili odgovara-
jue tegle i uva do upotrebe u friideru na temepraturi oko 3C. Ako se
mlje uva za due vrijeme treba ga duboko zamrznuti. Iako proizvodnja
mljea nije komplikovana u naim uslovima se proizvodi ispod nivoa
stvarnih mogunosti. Potronja proizvoda od mljea ima stalni rast i razvoj
tako da proizvodnja mljea u narednom periodu ima obezbijeden plasman
na naem tritu i to pelari treba da koriste u moguoj mjeri.
11.7. Proizvodnja propolisa
Propolis je crvenkastouta smolasta materija koju pele sakupljaju u pro-
ljee, a naroito u jesen i njime zatvaraju otvore , suavaju leta, pukotine
ili poliraju sae, i zidove konica. Pele propolis sakupljaju sa pupoljaka
raznog drvea ili kore: etinara, topole, vrbe, kestena i si. Ima aromatian
prijatan miris i na toplom predmetu ili u rukama brzo omeka i lijepi se za
prste.
Pelinji proizvodi
Hladan propolis puca kad se
konice otvaraju i tako se uzne-
miravaju pele. Ramovi u koni-
cama na dijelu gdje se krajevi
satonoe oslanjaju na tijela
konice obino su ulijepljeni sa
propolisom i to pelarima dobro
doe kod seobe pela, jer na iz-
vjestan nain uvrsti ramove. U
posljednje vrijeme propolis se
upotrebljava za spravljanje nekih
lijekova i tinktura. Ako su ramovi
iz plodinih nastavaka i podnjae
sa neto veim meusobnim ras-
tojanjem pele na podnjai grade
naslage, zbog lakeg penjanja na
ramove i sputanja na podnjau. Propolis na icanoj mrei
Pele propolisom lijepe tetoine
koje uu u konicu i one ih ubiju (mi, rovica, mrtvaka glava), tako da
le balzamuju i sauvaju od raspadanja. Hemijski sastav propolisa je ne-
ujednaen i varira od uzorka do uzorka. Uzorak propolisa sadi oko 30%
voska, 55% smole i balzama, 10% eterinih ulja i 10% polena. Dobro
hladan propolis se moe samljeti, to je njegova posebna karakteristika.
Poznata su i dokazana njegova baktericidna i bakterijalna svojstva.
Pretpostavlja se daje efikasan kod spreavanja evropske trulei u konici,
a to se pokazalo i kroz osjetljivost tih bakterija na propolis. Pelari mogu
proizvoditi propolis na dva naina. Ako se prepusti pelama da lijepe
satonoe na dijelovima gdje se naslanjaju na nastavak i oko ili po poklop-
noj dasci mora se strugati i tom prilikom se zahvati i neto drveta, a u tako
naslaganom propolisu ima i dosta mjeavine sa voskom tako da to nije
zadovoljavajue istoe. Bolje je iznad satonoa staviti plastinu reetku
ije e otvore i prostor izmeu satonoa i reetke pele izlijepiti sa propoli-
som. Nakon desetak dana moe se ta reetka izvaditi i ohladiti a zatim savi-
janjem propolis e pucati i odvajati se od plastike. Tako dobijen propolis
je ist i moe se koristiti prema potrebi. No, ne smije se zaboraviti da ako
u blizini pelinjaka ima katrana pele e ga uzimati i njime takoe lijepiti
rupe na plastici i prostor izmeu plastine mree i satonoa koji je manji
od pelinjeg prolaza. Takav propolis se ne moe koristiti pa zato treba biti
232 Pelarenje za 21. vijek Pelinji proizvodi 233

oprezan pri proizvodnji propolisa, da se ne bi zagadio. Na podrujima gdje
nema drvea koje lui smolu da sauva pupoljke ili drugog bilja ne moe
se oekivati da pele sakupe dovoljno propolisa. U humanoj i veterinarskoj
medicini propolis se koristi za spravljanje raznih masti i melema za rane
i raznih alkoholidnih tinktura za rane i oboljenja usta. U voarstvu se
koristi kao kalemarski vosak i za premazivanje rana na drveu.
blizu puteva gdje prolaze ljudi i ivotinje, jer su pele tada ljute usljed
velike koliine isputenog alarmnog feromona. Pelinji otrov se u nekim
zemljama koristi za spravljanje masti i drugih proizvoda, a u narodnoj
medicini se ubodi pela koriste poput akupunkture za lijeenje reume.
Takoe, pelinji otrov se koristi za spravljanje vakcine zbog smanjenja
osjetljivosti na ubod pele.

11.8. Proizvodnja pelinjeg otrova

Od svih pelinjih proizvoda ovo je najmanje koriten proizvod. Pele ga
uvaju u rezervoaru otrovne lijezde kojaje u neposrednoj vezi sa aonim
aparatom pele-radilice. Koliina otrova u rezervoaru je vrlo mala kod
mlade pele i poveava se sa njenom starosti od 15 dana tako da nakon toga
perioda ostaje nepromijenjena i iznosi oko 0,4 mg. Kad pela-radilica
istroi ovu koliinu vie je ne moe proizvesti. Postoji izgraen metod
oduzimanja pelinjeg otrova od pela-radilica na taj nain to se pela pri-
nudi da izbaci otrov i pri tome ne gubi aoku i dio unutranjih organa, kao
u sluaju kad ubode ovjeka, ili neku ivotinju.

Pelinji otrov sadri niz raznih biohemijskih i farmakolokih aktivnih

materija. Smatra se da na sastav pelinjeg otrova ne utie geografski
poloaj niti vrsta pelinje pae. Pelinji otrov je po svom izgledu bistra
tenost kiselkaste reakcije. Ima vrlo aromatian miris i otar i gorak ukus.
Na sobnoj temperaturi izgubi tokom suenja od 30-40% od orginalne
teine. Djejstvo pelinjeg otrova na ovjeiji organizam vrlo je razliito,
tako da u nekih osoba doe nakon uboda do raznih reakcija usljed pojave Testiranje osjetljivosti na pelinji otrov
alergije, dok kod drugih nema nikakvih problema. Kod nekih osoba javlja (ubod pele)
se na mjestu uboda bol, crvenilo i otok, dok kod drugih dolazi do pojave
povraanja, vrtoglavice, znojenja i poveenog pulsa, a kod nekih se pojavi
svrab, ospe, koprivnjaa i malaksalost. U sluajevima uboda osoba koje su
alergine na pelinji otrov treba hitno zatraiti ljekarsku pomo. Za sluaj
da pele napadnu stoku potrebna je intervencija veterinara.
Utvreno je da je sastav pelinjeg otrova veoma kompleksan i o tome je
napisano dosta naunih radova. Pelinji otrov se moe proizvoditi tako to
se koristi slab strujni udar prilikom koga pela ispusti kapljicu otrova. To
se obino radi sa staklenim ploama kroz koje je provedena ica i u koju
se pusti slab napon elektrine energije. Preko te ploe koju stave na leto
konice pele kad prolaze ispuste otrov koji se kasnije sa iletom sastrue
sa staklene povrine. Ako se uzima pelinji otrov od pela to ne smije biti
234 Pelarenje za 21. vijek
IV PELE I IVOTNA SREDINA
12. IVOTNA SREDINA
U savremenom svijetli ouvanje i unapreenje ekoloki iste i zdrave sre-
dine ima presudan znaaj za opstanak i napredak savremenog ovjeka, tim
vie to se na dostignutom stepenu tehniko-tehnolokog razvoja, i pored
preduzetih mjera zatite, sve vie ispoljavaju negativni uticaji na sve vee
zagaenje ivotne sredine, a time i na ovjekovo zdravlje.
Ako ekologiju kao nauku posmatramo kroz odnos ivih bia prema prirod-
noj okolini onda je nedvojbeno prihvatljivo daje i pelarstvo kao djelat-
nost dio te nauke a pele stanovnici te okoline, pa titei pelu od unite-
nja titimo prirodnu okolinu, bilo posredno ili neposredno, sluajno ili
samosvjesno.
Na zemljinoj povrini postoji mnotvo raznih biljaka koje su kroz milione
godina bile u uskoj vezi sa medonosnom pelom kao dijelom nae
sveukupne ivotne sredine. Tako se, moe se rei, i do granice zavisnosti
razvio i uzajamni i koristan odnos izmeu biljaka i pela, jer pele vre
ukrteno opraivanje biljaka a one im zauzvrat obezbijeuju nektar i
polenov prah. Ovaj bioloki fenomen ovjek je na odreenom stepenu
razvoja nauke i tehnologije iskoristio obostrano. Od biljaka i voaka dobio
je poveanje prinosa, odnosno plodova i sjemena a od pela njene dragocje-
ne proizvode koje koristi kao hranu i lijek.
Pele spadaju meu najrasprostranjenije ivotinjske vrste na zemlji, jer ih
nalazimo na svim kontinentima i geografskim irinama. Zbog toga je i
mjesto pela u prirodi od izuzetnog znaaja. Od prvih kontakata sa
235
Pele i ivotna sredina
pelama u prirodi primitivni ljudi su pljakali pelinja gnijezda i unitavali
pele ne shvatajui da time unitavaju sebe. Kasnije, pod uticajem svog
egosa panju i razmiljanje ovjek je usmjeravao u pravcu iznalaenja
najpovoljnijeg naina da od pele pribavi to vie koristi, i tako poinje
pitomo i krotko da se odnosi prema peli, jer je shvatio i osjetio da druei
se sa pelama kako moe i da uiva u arima prirode.
Pa zar i moe ita biti privlanije i ljepe od zova tek izleene mlade ma-
tice koja se sprema na svadbeni put ili izlazeeg roja koji pod uticajem
prirodnog nagona naputa staro stanite ili brujanja pela koje pod
toplinom sunevih zraka tek izlazeeg sunca uurbano prelaze sa cvijeta
na cvijet mirisnih polja i rosnih livada urei da omiriu svaki cvijet, da
mu pomognu da se oplodi i odri u prirodi i da od njega na dar uzmu biser-
nu kapljicu izluenog soka (nektar) ili zrnce polenovog praha i dio prenese
na slijedei a dio ponesu u konicu kao hranu za potrebe svoje zajednice.
12.1. Pele i pesticidi
Dosadanja istraivanja potvruju nezamjenjivu ulogu medonosnih pela
kao opraivaa. Ukrtenim opraivanjem obezbijeuje se vea genetska
varijabilnost i biljkama pruaju vee mogunosti izazivanja mutacija, to
ima za rezultat bolje prilagoavanje biljkama ekolokim uslovima koji se
stalno mijenjaju. Mnoge biljne vrste nestale bi sa nae planete da nije
opraivaa od kojih 80% ine pele. Tamo gdje nema dovoljno opraivaa
nestaju pojedine biljne vrste. Smatra se da sa zemljine kugle nestaje
godinje 25-30 biljnih vrsta, stoje karakteristino za industrijski razvijene
zemlje i neke tropske predjele.
Najveu korist od pela imaju biljke i vone vrste i sorte koje su samo-
besplodne, ali i one koje su samooplodne ili su naklonjene partenokarpiji.
Medonosna pela svojim aktivnostima u prirodnoj sredini neizmjerno
doprinosi poveanju ljudske i stone hrane, kao i ovjekovom zdravlju
dajui mu najdragocjenije proizvode prirode (med, polenov prah, propolis)
i proizvode svog tijela (mlje, vosak i pelinji otrov) koji predstavljaju
pravu blagodet u ouvanju zdravlja i jaanju organizma, odnosno zado-
voljenju fiziolokih potreba ljudskog organizma. Postojanje bioloki iste
i zdrave sredine bez pela je nezamislivo.
Govoriti o ivotnoj sredini bez pela znai govoriti o mrtvoj prirodi ili
 Pele i ivotna sredina
237
236 Pelarenje za 21. vijek

pustoi i beznau, zato ovjee zatiti prirodu, gaji pele i uvaj sebe, jer
mi smo dio prirode i ona je dio nas.
je imalo za posljedicu stradanje velikog broja pela-izletnica, koje dolazei
u kontakt sa takvim biljem sve vie stradaju i smanjuju snagu pelinjih
drutava. Prema tome, od posebnog je znaaja kontrolisano koritenje
pesticida u poljoprivredi, kako ne bi pravili tete pelinjacima i putem
obavjetavanja pelara najpogodnijim sredstvima sprijeiti stradanje
pela.

x >? e
:. > >:

Opraivanje sa pelama daje vee prinose

Pored toga, neke ivotinjske vrste meu kojima i pele koritene su kao
detektori zagaenja okoline. Jo davne 1870. godine prouavana je
osjetljivost pela na otrovne hemikalije. To je period pojave prvih insekti-
cida. Takoe je utvreno da su pele i dobri kontrolori vode, kao i da
apsorbuju radioaktivne supstance. Izrada geografskih karata zagaivanja
vrena je koritenjem postojeih pelinjaka, jer pele imaju nisku toleran- Pnj'e oporaivanja zatiti pele
ciju za mnoge hemikalije, pa su pogodne za kontrolu zagaivanja na
naem podruju.

U predjelima gdje je zagaenost otrovnim gasovima velika, pele teko

opstaju a to je ujedno i znak da je ugroeno i ljudsko zdravlje, jer se u
nekim zemljama rezultati analiza uzoraka pela na sadraj tekih metala
koriste kao indikator stepena zagaenosti ovjekove okoline.

U dananje vrijeme prisutno je skoro na svim podrujima pogoranje uslo-

va pelarenja usljed sve vee a naroito nekontrolisane upotrebe pesticida
zbog zatite pojedinih biljnih vrsta i voa kao i pojave krpelja varoe, a to
238 Pelarenje za 21, vijek
V BOLESTI PELA
13. POJAVA BOLESTI
Savremena bioloka nauka i praksa putem velikog broja nauno-
istraivakih radova i njihovih rezultata uspjela je za razliku od ranijeg
perioda ui u mnoge tajne uzroka nastajanja pelinjih oboljenja i parazita
i naine njihovog uspjenog suzbijanja, odnosno lijeenja. No, i pored
toga, bolesti su toliko rairene u naim krajevima, daje bez njihovog pot-
punijeg poznavanja suzbijanja i lijeenja nemogue ni zamisliti uspjeno
pelarenje. Na mnogim pelinjacima kontrola zdravstvenog stanja pre-
putena je iskljuivo i jedino pelarima tako da je prisustvo drutvene
zajednice i njenih institucija osposobljenih za ovu problematiku neprimi-
jeeno. Ako se tome doda da i sami pelari svojim nemarnim ponaanjem
i neznanjem jo vie doprinose irenju raznih bolesti onda nimalo nije
udno to se stalno susreemo sa potrebom davanja raznih vrsta lijekova
pelinjim drutvima. Tome je dobrim dijelom doprinio i povean promet
pelinjim drutvima, rojevima i maticama tako da danas pelinje bolesti i
paraziti znatno ugroavaju pelarsku proizvodnju. Prije nekoliko decenija
zdravstveno stanje pelinjih drutava bilo je mnogo povoljnije. Ni pelinji
proizvodi nisu poteeni prenoenja i irenja pelinjih bolesti. Veterinarske
slube nisu osposobljene odgovarajuom opremom ili je u pojedinim kra-
jevima uopte nemaju pa se od njih ne moe ni traiti potrebna pomo. U
ovakvim uslovima nedovoljne zatite i preventive i varoa Jacobsoni nam
se uselila i proirila te nam predstavlja stalni problem i ugroava pelinje
zajednice a time i njihove prinose.
Za stvaranje neophodnog nivoa zdravstvenog stanja zatite i preventive
neophodna je zajednika akcija pelarskih organizacija, vei stepen
Bolesti pela 239
opremljenosti i obuenosti veterinarske slube i striktno pridravanje
zakonskih propisa, ime bi se stvorili uslovi u kojima se ne bi ugroavali
najvei prinosi pelinjih proizvoda.
U pelarskoj literaturi uobiajena je podjela pelinjih bolesti na bolesti
legla i bolesti odraslih pela. Meutim, u veterinarskoj medicini podjela se
vri prema uzroku na zarazne, nametnike i nezarazne bolesti pela.
Zarazne bolesti se dijele na bakterijalne, gljivine, mikrosporadijske i
virusne. Zbog boljeg razumijevanja i snanijeg iskazivanja uzroka bolesti
u daljem izlaganju slijediemo pristup podjeli na bakterijalne bolesti,
gljivina oboljenja, virusne bolesti, parazitske bolesti, druge vrste bolesti i
na kraju, neprijatelje pela. Ovo tim vie to ima bolesti od kojih obolije-
va i leglo i odrasle pele.
13.1. Bakterijalne bolesti
Ako upotrijebimo naziv bakterijalne bolesti mnoge pelare to nee puno
uznemiriti, ali kad kaemo - amerika kuga legla ili trule pelare istovre-
meno obuhvata strah i nemir naroito profesionalce jer ih to asocira na
gubljenje ne samo manjeg broja pelinjih drutava nego i cijelih pelinja-
ka. To je bez sumnje najtvrdokornija i najea zarazna bolest poklo-
pljenog pelinjeg legla, koju izazivaju zarazne bakterije. U ranija vremena
sve do 1906. godine nije pravljena nikakva razlika izmeu "amerike" i
"evropske" trulei legla. Meutim, erzon je jo 1882. godine primijetio
da postoji manje i vie opasna trule pelinjeg legla, tako daje tu razliku
diferencirao uvodei novi naziv "evropska" trule, ameriki naunik Vajt.
Od tada se koriste nazivi "amerika" i "evropska" trule u kojima je
odraena razlika intenziteta zaraze i zadrali su se do danas.
13.1.1. Amerika trule legla
Amerika kuga ili amerika trule je zarazna bolest pelinjeg legla koja se
vrlo esto i neprimjetno uvlai, odrava i iri ne samo u jedno pelinje
drutvo, ili samo jedan pelinjak , nego i u pelinjake u blioj okolini 3- 4
km poluprenika i tako se iri od jednog do drugog pelinjaka, ako se ne
suzbija na vrijeme i efikasno. To je oboljenje poklopljenog legla, koje se
prenosi inficiranjem opreme i svih pelinjih proizvoda, a naroito u kraje-
vima gdje se primjenjuje selee pelarenje, pa su i faktori koji utiu na
brzo irenje vie prisutni. Uzronik amerike trulei pelinjeg legla je
golim okom nevidljiv ivi organizam-bakterija (mikroorganizam) iji je
240 Pelarenje za 21. vijek Bolesti pela 241

latinski naziv bacillus larvae. Bakterija - Bacillus larvae ima dva oblika u
toku svog razvoja i odravanja i to: u obliku spore i u tapiastom obliku.
U prvom obliku (oblik spore) bakterija se u spoljnoj sredini odrava bez
razmnoavanja dui niz godina (10-30). Spore bakterije larvae su veoma
izdrljive na djelovanje toplote, vlage, sunevih zraka i dr. tako da: u medu
koji se dri na 100C propadaju tek poslije pola sata, u medu na normalnoj
temperaturi ostaju ive i mogu da isklijaju i nakon godinu dana. U
propolisu rastvorenom u alkoholu otporne su vie od 45 dana, u vosku se
odravaju dugo i propadaju na 120C tek nakon 20 minuta, U zemlji izdre
228 dana, u isuenoj masi uginulih larvi u starom sau, u konicama, osta-
ju ive 22-33 godine. Izdrljive su i na dezinfekciona sredstava u razlii-
tom stepenu kao i na sulfopreparate.
Meutim, u drugom obliku bakterija Bacillus larvae je tapiastog oblika
u kome se jedino i razmnoava, osjetljiva je na djelovanje toplote, isui-
vanje, dezinfekciona sredstva, sulfo-preparate i na antibiotike. I pored
toga, ne moe se lijeiti jer se u ovom obliku nalazi samo u poetku bolesti
i to u organizmu zaraenih larvi. Uzronik ulazi zajedno sa hranom u cri-
jevo nepoklopljene larve i prelazi u njeno tkivo tek u vrijeme preobrazbe i
brzo se u njoj razmnoi. Larva je tad poklopljena i brzo ugine. Ameriku trule treba utvrditi to ranije

Za uspjeno suzbijanje amerike trulei najvanije je rano otkrivanje bolesti

Znaci bolesti
koje moe da obavi svaki pelar na svom pelinjaku. Ako je na pelinjaku ili
Za pelara je praktino jedini mogui nain da posumnja u prisustvo bolesti
blioj okolini bilo prisutno oboljevanje od amerike trulei preporuljivo je
kad na poklopljenom leglu prilikom pregleda primijeti ulegnute poklopce
ee u odreenim periodima vriti preglede saa sa leglom, dok na mjestima
sa tamnosmeim mrljama nakvaenim od propalih larvi ili rupice na elija-
gdje toga nije bilo detaljan pregled moe se izvriti u proljee prije naglog
ma koje su izbuile pele sa namjerom da oiste stanicu. Takoe, leglo je
razvoja i jaanja drutva i unosa velikih koliina nektara i polenovog praha.
nepravilno rasporeeno mada u prvoj fazi zaraze obino se nae samo
nekoliko elija sa uginulim larvama. Ako skinemo poklopac sa elije u Prenoenje zaraze
kojoj je uginula larva i stavimo akalicu ili manje drvce i povuemo kon- U konici prenoenje zaraze od liinke do liinke vre pele hraniteljice,
statovat emo da li se razvlai u niti i da li je miris na pokvarenu ribu ili po dok se od konice do konice prenosi putem grabei i nalijetanja pela.
tutkalu koji se kasnije gubi. Ako utvrdimo da se razvlai posumnjaemo da Takoe i sam pelar to ini kad iz konice u konicu prenosi zaraene
je u pitanju bolest. Da ne bi gubili vrijeme potrebno se obratiti u najbliu
ramove ili vrcaljkom ili kad vri prihranu sa zaraenim medom ili upotre-
mjerodavnu instituciju i zatraiti strunu pomo da bi se sa sigurnou
bom voska za satne osnove koji nije dezinfikovan na propisan nain. Spore
utvrdila prava dijagnoza, mikroskopskom analizom uginulih larvi.
se mogu prenositi na rukama i alatu ako se pregled zdravih drutava vri
Posljedica bolesti legla je direktan uticaj na slabljenje pelinjeg drutva u
nakon pregleda zaraenih a potom ne izvri odgovarajua dezinfekcija.
cjelini, jer je sve manje mladih pela koje treba da zamijene stare pele.
Spora Bacillus larvae moe klijati samo u mladim larvama, dok se proce-
Time se, normalan rad drutva remeti i slabi tako da vremenom oslabi
nat klijanja smanjuje sa starosti larve, tako da nakon 53 sata ne moe doi
toliko da postane plijen grabei. To tada predstavlja izvor i nain zaraava-
do infekcije. Prelaskom spore u vegetativni oblik bakterije ne moe se
nja ostalih drutava na pelinjaku u polupreniku 3-4 km i blioj okolini.
prenositi zaraza. Kad spora sa hranom dospije u organizam larve obino
242 Pelarenje za 21. vijek
proklijaju za jedan dan i dalje se umnoava i dospijeva u tjelesnu upljinu
larve. Bolest ne prelazi na odrasle pele, ali rojevi iz zaraenih pelinjih
drutava mogu prenositi ameriku trule.
Takoe, ni sva pelinja drutva nisu u istoj mjeri osjetljiva na zarazu ameri-
ke trulei legla to se objanjava higijenskim ponaanjem pela, odnos-
no sposobnosti radilica da brzo otkriju i uklone uginule larve iz elija i
tako eliminiu izvor zaraze. Ova injenica nas ne smije zavarati i dovesti
do oputanja, jer samo mjere opreza i preventive nam mogu dati potreb-
nu sigurnost.
Suzbijanje amerike trulei
S obzirom daje amerika trule teka zarazna bolest, da nikada ne presta-
je sama od sebe, daje njen uzronik veoma otporan i da trajno zaostaje na
sau i da se vrlo lako i brzo prenosi na okolne pelinjake sasvim je logino
i prihvatljivo da se u njenom suzbijanju primijene radikalne mjere, koje se
odnose na unitavanje zaraenih arita, odnosno izvora zaraze. To
podrazumijeva guenje pela iz zaraenih drutava navee paljenjem
sumpora u konici. Uginule pele zajedno sa ramovima i saem sa leglom
treba spaliti na pogodnom mjestu i zatrpati zemljom. Ostatak saa bez
legla treba pretopiti i vosak dezinfikovati na propisan nain, odnosno na
temperaturi od 120C, u zato predvienim ureajima. Istovremeno treba
izvriti dezinfekciju cjelokupnog pribora i konica koje su jo upotrebljive.
Dezinfekciju konice obaviti tako da se sa unutranjih strana konice
dobro ostruu svi zaostaci propolisa i voska sa ianom etkom a potom
dobro operu deterdentom i ribaom etkom. Poslije toga konicu treba
iznutra opaliti plamenom let lampe. Nakon izvrene dezinfekcije konice,
ramovi i oprema mogu se upotrijebiti.
13.1.2. Evropska trule legla
Za razliku od amerike evropska trule je bolest blae prirode otvorenog i
zatvorenog legla. U njenom nastanku uestvuje vie vrsta bakterija. Mada
ova zaraza nije jo uvijek potpuno objanjena pretpostavlja se da je njen
glavni uzronik streptococcus pluton, a ostali uzronici imaju drugo-
razredni znaaj. Evropska trule uglavnom se javlja u proljee i tee se
otkriva, jer pele u pojedinim drutvima brzo oiste oboljele larve pa
pelar to teko moe zapaziti. Najee se javlja u drutvima koja u prol-
jee imaju dosta otvorenog legla a malo pela koje proizvode hranu i nisu
u mogunosti da ih dobro hrane. U vrijeme nepovoljnih uslova za ivot i
Bolesti pela 243
opstanak pelinjeg drutva bolest se bre iri, odnosno bakterije se bre
razmnoavaju u pelinjim larvama. Ukoliko su uslovi za razvoj bakterija
nepovoljni bolest se moe javiti i na poklopljenom leglu. Ovo je takoe
vrlo zarazno oboljenje koje se moe javiti kako u jednom tako isto u vie
pelinjih drutava najednom pelinjaku kao i u vie pelinjaka najednom
podruju, ovisno o djelovanju nepovoljnih uslova na normalan ivot i rad
pelinjih drutava. Moe se javiti i u sluajevima kada su pelinja drutva
i leglo izloeni nekoj vrsti stresa izazvanog bilo zbog prisustva u leglu
velikog broja parazita varoa Jakobsoni, zbog selidbe i si.
Znaci bolesti
Od evropske trulei najee obolijevaju larve starosti od 48 asova. Mlada
larva sa hranom unosi prouzrokovaa bolesti u srednje crijevo u kojem se
uzronici razmnoe u velikoj mjeri. Zaraene larve trebaju vie hrane zbog
ega ih pele izbacuju iz elija ili ostaju u njima gubei svoj oblik, postaju
mlohave i gube svoju bijelosedefastu boju a poprimaju prljavoukastu, i
karakteristian kiselkast miris. Promijene na uginuloj larvi zavise i od
uzronika koji se u njoj razmnoio. Iskusni pelar lako prepoznaje oboljelu
larvu po osnovu promijene njenog normalnog poloaja. Ako pele poklope
elije sa uginulim larvama i u njima e poklopci kao kod amerike trulei
postati ugnuti i sa manjim brojem, s tom razlikom to se trula masa uginule
larve vrlo malo otee, ima miris sireta, i nije vrsto priljepljena za dno elije
pa pele i uspijevaju da je oiste. Tok bolesti je razliit tako da u nekim
sluajevima je polagan pri emu ugiba mali broj larvi a drutvo ne slabi a
ugibanje liinki moe i samo prestati. Meutim, ako je razvoj bolesti pod uti-
cajem vanjskih faktora vrlo izraen dolazi do uginua velikog broja larvi
usljed ega se broj pela naglo smanjuje i drutvo propada. Za vrijeme jae
pae bolest se moe pojaviti u jaem obliku iz razloga to paa okupira vei
broj pela i smanji se koliina hrane za leglo te pele ponu da izbacuju
oboljele larve da bi u elije smjestile nektar i tako doe i do prestanka
bolesti. Kod drutava u kojima je dolo do nestanka hrane dolazi do izglad-
njivanja oboljelih larvi i pele ih odmah otkrivaju i izbacuju iz elija gdje
takoe dolazi do nestanka simptoma bolesti.
Suzbijanje bolesti
Suzbijanje bolesti vri se samo ako se bolest otkrije, odnosno ako je
izraena u veoj formi i to dodavanjem lijekova i bioloko uzgojnim
mjerama. Ako je bolest u pelinjem drutvu suvie izraena pri emu je
244 Pelarenje za 21. vijek
uginuo vei broj larvi a smanjen broj pela preporuljivo je pele uguiti i
dezinfekciju izvriti na nain kao u sluaju kod amerike trulei.
Suzbijanje evropske trulei moe se postii davanjem nekih antibiotika
(streptomicin, geomicin, teramicin i dr.) ali se deava da se i poslije toga
pojavi ova bolest. Smatra se daje bolje da pele izbace oboljele larve iz
elija nego da se daju antibiotici jer njihovom primjenom je vei broj bak-
terija koji ostaje na elijama nego u sluajevima kad pele vre ienje.
Zbog toga da bi se ostvarili vei efekti u zatiti pelinjih drutava antibi-
otike je preporuljivo davati ranije u proljee dok se jo nisu pojavili simp-
tomi bolesti, ime e se sprijeiti razmnoavanje uzronika bolesti. Ako
dajemo neki od antibiotika nove zdrave liinke nee oboljeti a pele e iz
konice iznijeti oboljele larve. Za lijeenje se upotrebljava 0,5 grama
streptomicina na 1 litar eernog sirupa, dok kod primjene teramicina treba
uzeti 0,5 do 1 gram i rastvoriti u malo vode i dodati na 500 ml eernog
sirupa. Rezultati su povoljniji ako se rano u proljee sirup raspri prskali-
com preko ramova. Pelari u praksi najee ove lijekove dodaju u sirup
kao prihranu pri emu se mora paziti da antibiotik ne dospije u med jer je
to tetno za ljudski organizam. Inae sa antibioticima treba biti oprezan i
ne davati ih i zdravim drutvima, jer bakterije usljed velike primjene mogu
postati rezistentne pa e trebati sve vea koliina aktivne supstance za nji-
hovo suzbijanje. Razgraivanje antibiotika vri se za oko 8 sedmica pa
prema tome treba uskladiti njihovu primjenu. Takoe, za suzbijanje bolesti
potrebna je pored optih higijenskih mjera i odgovarajua preventiva, zas-
novana na blagovremenoj zamjeni starog saa koje inae moe imati u sebi
uzronike kako evropske tako i amerike trulei legla, i suavanje legla u
proljee kod drutava koja nisu dovoljno razvijena.
13.1.3. Nozemoza (Nozema)
Nozemoza je parazitska bolest odraslih pela prouzrokovana jedno-
staninom praivotinjom Nosema apis koja u svom ivotnom ciklusu
formira spore. To je vrlo rairena bolest kod nas i u svijetu i nanosi velike
probleme i tete na pelinjacima. Samo nekoliko spora moe uspjeno infi-
cirati pele i trutove. Zander je jo 1909.godine prvi zapazio spore proto-
zoa kod medonosnih pela. Detaljnija istraivanja su nastavljena i kasnije,
ali kao prepreka na tom putu pojavljuje se komlikovanost postupka i
sporost razvojnog ciklusa Nosema apis. Ovo je vrlo raireno crijevno obo-
ljenje o ijoj opasnosti zaraze na pelinje drutvo postoje podijeljena mi-
ljenja. Meutim, potpuno je jasno da Nozemoza znatno manje ugroava
Bolesti pela 245
pelarstvo nego amerika trule. No i pored toga ovo oboljenje se ne smije
potcijeniti jer moe pelinjim drutvima nanijeti znatne tete pa ak
dovesti i do unitenja. Kod zaraavanja pelinjeg drutva uzronik ulazi
zajedno sa hranom u tijelo pele u obliku male spore iz koje nakon puca-
nja u srednjem crijevu klica ulazi u crijevnu stanicu i tu se dalje raz-
mnoava i unitava je. I tako se ciklus obnavlja. Uzronik se vrlo brzo
razmnoava i dovoljno je desetak dana da sve stanice u srednjem crijevu
budu napadnute i da se izbaene truske nau u izmetu, i dosta dugo se
odravaju pod nepovoljnim uslovima u konici i van nje. U crijevima
jedne pele sa visokim stepenom infekcije moe biti 30-50 a po nekim i do
par stotina miliona spora Nosema apis.
Znaci oboljenja
Otkrivanje bolesti odmah u po-
etku je skoro nemogue, jer
oboljele pele ne pokazuju spolj-
ne znake po kojima bi se mogla
dati dijagnoza. Meutim u kasno
proljee ispred konica, na travi,
mogu se nai teko inficirane
pele koje su uginule ili su izgu-
bile mo letenja i pri dosta
visokoj temperaturi vazduha.
Pelinja drutva inficirana ovom
bolesti usljed gubitaka ve'ikog
broja odraslih pela imaju Analizom uzorka utvruje se zaraenost
nesklad izmeu legla i pela to nozemozom
takoe dovodi do propadanja
nepokrivenog dijela legla te drutvo i dalje slabi i propada. Inficirane pele
u konicama u odnosu na zdrave u proljee i ljeto ive upola krae, a po
eksperimentalnim i laboratorijskim uslovima 10-40% krae. Bolesne pele
troe vie hrane zbog 'ose probave, a imaju i slabije razvijene mljene
ljezde uljed ega slabije hrane i njeguju leglo, i uestvuju u sakupljanju
nektara. Bolesnim maticama su slabije razvijeni jajnici pa manje polau
jaja usljed ega propadne preko 15% jaja. Leglo nije podlono infekciji
Nozema apis.
Iskusni pelari obraaju panju po dolasku na pelinjak na stanje ispred
konica i rutinski pretrauju po travi da li ima pela koje bauljaju ili se
246 Pelarenje za 21. vijek
skupljaju u gomilice i ne mogu da lete bilo iz razloga oteenja izazvanih
parazitima ili bakterijama. Time dolaze do prvih simptoma koji ih upuuju
na dalje postupke i preduzimanje potrebnih mjera ako se za to ukae potre-
ba.
Ako se ispred konice i na podnjai nau pele sa naduvenim stomacima
i po pritisku im trcne mlaz tenosti ukastosive boje moe se posumn-
jati na infekciju nozemoze. Meutim, nozemoza moe biti povezana sa
pojavom proliva pa se najpouzdanija dijagnoza moe utvrditi u dija-
gnostikoj laboratoriji na bazi sakupljenih uzoraka 30-60 mrtvih pela u
toku februara, za svaku konicu. Uzorak se moe uzeti i na bazi ivih pela
uzetih na letu ili iz konice.
Suzbijanje bolesti
Spreavanje irenja nozemoze u konici mogue je sprovoditi zimovanjem
pela na kvalitetnom medu koji je lako probavljiv izbjegavajui medljiko-
vac koji moe biti glavni uzronik baleganja pela po sau i konici. Poto
je kod pela oboljelih od nozemoze probavna mo manja usljed ega u
izmetu ima nesvarenog meda pele to rado liu i tako se pod nepovoljnim
uslovima zimovanja zaraza vie iri. Zaraza u konici se brzo iri i kad je
matica zaraena jer i ona stalno balega u konici. Zbog toga je
preporuljivo poetkom jeseni dati lijek kao to je antibiotik fumagilin
DCH kojim se mlade pele mogu zatititi od razvoja infekcije. Inae, treba
znati da se zaraene zajednice ne mogu izlijeiti trajno samo davanjem
lijekova nego je potrebno i preventivno djelovati. Preventiva se sastoji u
tome da se obezbijede optimalni uslovi za prezimljavanje i razvoj pelin-
jih drutava krajem zime i u proljee uz zamjenu starog saa novim kao i
dezinfekcijom saa u konici, ureivanjem higijenskih pojilica na pelin-
jaku, kao i obezbijediti da drutvo ue u zimu sa to vie mladih pela i
obez-bijedenom dovoljnom koliinom, pored meda i polenovog praha.
Takoe je vano da pele u zimu ne uu istroene i da njihov ivot bude
to dui. Ako za to postoje uslovi u ranu jesen je od naroite koristi polen-
ska paa dok matica jo polae jaja, a kod radilica se u organizmu stvara
rezerva za zimu u vidu masnog tkiva. Rezultati naunih istraivanja
pokazali su daje najbolje drutvima dati fumagilin sa posljednjom jesen-
jom prihranom u koliini 3-4 litra eernog sirupa, a u februaru u
pogaama prema uputstvu proizvoaa o njegovoj upotrebi. Preporuljivo
je u proljee plodit ograniiti na broj ramova koji odgovara snazi pelin-
jeg drutva kako bi okviri stalno bili dovoljno pokriveni pelama. U jakoj
Bolesti pela 247
zajednici tempera-tura u gnijezdu je oko 35"C a ona upravo nepovoljno
utie na razvoj bolesti. Prema nekim istraivanjima je takoe utvreno da
truske ovog uzronika u isuenom stanju ugibaju na 0"C nakon 4,5 mjese-
ci, na 30C nakon 2 mjeseca, na 37C nakon 21 dan, a na 49C za 1 sat itd.
Iz ovoga jasno proizilazi da je stvaranje optimalnih uslova za prezimlja-
vanje i razvoj pelinjih drutava neminovnost. Dezinfekcija saa i konica
moe se uspjeno vriti parama nekih hemijskih sredstava (80% siretne
kiselina ili 40%-nog formalina). Dezinfekciono sredstvo se nalije na plitak
tanji-ri ili ga natopimo u materijal i stavimo iznad saa koje smo prethod-
no stavili u nastavke i dobro zatvorili. Staro i nepravilno sae se pretopi a
alat i konice moemo dezinfikovati i sa plamenom let lampe ili kuhanjem
u vreloj vodi nekoliko minuta.
13.2. Gljivina oboljenja
Gljivine bolesti pelinjih drutava nisu donedavno predstavljale kod nas
neki problem. Meutim u novije vrijeme postaju sve ee i u svijetu su
sve izraenije. Tome je doprinijelo smanjenje otpornosti pela i pelinjeg
legla usljed naruavanja prirodne ravnotee, odnosno uticaja zagaenja
okoline na prirodu a time i ivot pela. Uz to, stresne situacije izazvane
zatvaranjem konice, selidba, pregled, dimljenje i manjak hrane ili vode
dovode do brzog umnoavanja gljivica i izbijanja znakova bolesti. Na sau
u konicama, naroito krajnjem su esto prisutne razne vrste gljivica koje
pelari uobiajeno nazivaju bu. To u dobroj mjeri zavisi od ventilacije
konice. Meutim, pored obine budi u konicama se mogu nai i dvije
vrste gljivinih oboljenja koje ometaju razvoj pelinjih drutava jer
ugroavaju razvojne stadijume pela. U strunoj literaturi su poznate pod
imenom kreno i kameno leglo.
13.2.1. Kreno leglo
Uzronik bolesti
Poznato je da kreno leglo uzrukuju dvije vrste gljivica roda Ascosphaera:
A. apis i A. maior. Ove gljivice rastu u obliku tankih niti te stvaraju enske
i muke micelije koje , kad se spoje na krajevima daju rasplodna tijela,
takozvane ciste, ispunjene brojnim sporama. Ima ih vie vrsta i ispoljava-
ju razliitu agresivnost, tako da ulaze u zdravo pelinje drutvo razliitim
putevima. Micelije su dugi konasti organizmi, bijele boje, a tjelaca u
kojima se formiraju spore sivozelenkaste boje.
248 Pelarenje za 21. vijek
Kreno leglo je uvijek prisutno na pelinjacima
Iz tih razloga u konici ili ispred nje susreemo mumificirane larve sivoze-
lene i bijele boje. Kada gljivice dou u kontakt sa larvom uu u njeno tkivo
i brzo se razmnoavaju postepeno je obavijajui tankim bijelim nitima.
Uginula larva u poetku je bjelkasta i mekana a na kraju se stvrdne i dobi-
je boju i konzistenciju krede ili sline mase. Po tome je i ime bolesti. Kad
na povrini larve gljivica pone stvarati rasplodna tijela uginula larva
poprima sivocrnu boju. Poklopci koji zatvaraju elije s uginulim larvama
neznatno mijenjaju izgled. Meutim, mumije krenog legla se mogu nai
i u otklopljenim elijama, ali ih pele kad otkriju izbacuju iz elije i iste
konice. Ako uzmemo ram sa zatvorenim elijama i malo tresnemo uje se
zveketanje propalih isuenih larvi koje udaraju u zidove elija. Bolest se
javlja u veini sluajeva u proljee, a pelar primjeuje ispred leta konice
izbaene mumificirane larve. Najei su izvori zaraze propale pelinje
larve na ijoj su se povrini razvile spore uzronika bolesti. S obzirom da
pele istaice nastoje konicu oistiti od propalih larvi tom prilikom spore
mogu ostati na sau ili na dijelu konice pa ak i poslije 15 godina kao i na
opremi. Isto tako spore moe vjetar raznositi po okolini pelinjaka i na taj
nain mogu doi u pelud, nektar i vodu. To isto moe initi i pelar sa svo-
jim priborom, zamjenom saa, pojaavanjem ili pripremanjem pelinjih
Bolesti pela 249
drutava i ostalim radovima. Svakako da unutar konice uzronika bolesti
prenose odrasle pele. Prema tome, uzronik bolesti se nalazi svuda gdje
ima pela.
Do irenja krenog legla moe doi i nalijetanjem pela, preko matice, a
postoje pretpostavke da u intenzitetu krenog legla i nasljedni faktor moe
igrati ulogu. Kreno leglo moe doi u zajednici sa drugim oboljenjima
kao npr. amerika i evropska trule, nozemoza, mjeinasto leglo i varoza.
Suzbijanje bolesti
Kreno leglo je veoma uporna bolest i treba dosta strpljenja i upornosti u
njenom suzbijanju. Najsigurniji nain je primjena biolokih mjera,
dranjem jakih drutava, suavanjem plodita u rano proljee za vrijeme
hladnih dana da pele gue pokrivaju leglo, utopljavanjem konica,
prihranjivanjem pela, izmjenom matica. Ako su drutva vie napadnuta
preporuljivo je ramove sa zaraenim saem izvaditi i spaliti, a umjesto
njih staviti zdrave, a moe se izvriti i prihranjivanje sa 1 litrom eernog
sirupa uz dodatak 1 g. askorbinske kiseline (vitamin C) i 1 g. konzervansa
uz dodatak nistatina prema uputstvu proizvoaa. Autor je prije nekoliko
godina postigao dobre rezultate primjenjujui ovu terapiju na oboljelim
drutvima. Prihranjivanje eernim sirupom imalo je podsticajni karakter
za ienje oboljelih larvi, vitamin C zbog poveanja otpornosti, dok je
konzervans posluio za suzbijanje irenja gljivica, a nistatin kao lijek. Za
suzbijanje bolesti i preventiva e imati veliki uticaj. Zbog toga je prioritet-
no stvarati uslove u kojima ne moe doi do razmnoavanja gljivica,
odnosno gljivinih infekcija kod pelinjeg legla, odraslih pela, pa i pole-
na kao pelinjeg proizvoda. Radi toga neophodno je: Pelinjak smjestiti
na suhom i sunanom mjestu, gdje ne lei hladan i vlaan vazduh. U koni-
cama u kojima se tokom godine javlja kreno leglo treba sve sae zami-
jeniti novim a konicu dobro dezinfikovati prije upotrebe. Izbaene mumi-
ficirane larve skupljati i spaliti najednom mjestu. Zemljite ispred koni-
ca u irini 1 m treba prekopati i dezinfikovati hlornim kreom ili 4%
rastvorom sporotala 100.
13.2.2. Kameno leglo
Uzronik bolesti
Kameno leglo na naim pelinjacima se rijetko javlja, a uzrokuje ga gljivi-
ca Aspergillus flavus a ponekad i Aspergillus fumigatus. To je bolest legla
i odraslih pela, a ponekad mogu prouzrokovati upalne promijene kod
250 Pelarenje za 21. vijek
ljudi i ivotinja. Od kamenog legla oboljevaju larve otvorenog i za-
tvorenog legla. Prouzrokova se moe nalaziti u konici kao njen stalni
stanovnik, a moe biti unijet u konicu putem polena. Larve i pele obol-
jevaju ako uzimaju hranu sa sporama gljivica. Vlaga u konici pogoduje
razmnoavanju gljivica. Kad larva ugine, omlitavi i poprima ukastobi-
jelu boju i postaje vrlo tvrda. Glavno zaraavanje ide preko organa za
varenje i micelijama se brzo pune, tako da za par dana cijela larva bude
obuhvaena. Odrasle pele se mogu na isti nain zaraavati, i obino posli-
je toga gubei mo letenja mile po zemlji i uginu pri emu im otvrdne
zadak i grudi. Takoe se mumificiraju slino kamenom leglu. O irenju
ove bolesti malo se zna. Neki smatraju da odrasle pele uginjavaju od
toksina koje proizvode gljivice, i da pelari prenosei ramove iz jedne u
drugu konicu tako ire bolest.
Suzbijanje bolesti
Do sada nije proizveden neki preparat koji bi bio efikasan za tretiranje
pelinjih drutava koja su napadnuta ovom bolesti. U sluajevima veeg
stepena zaraenosti pelinjeg drutva preporuljivo je spaliti okvire sa
napadnutim leglom i pelama, a konicu dezinfikovati. Ako je bolest u
poetnom stadijumu pele se mogu premjestiti u drugu konicu sa zdrav-
im saem. Zbog mogunosti zaraavanja disajnih organa ovjeka
neophodno je pri radu zatititi oi i disajne organe. Med iz takvih druta-
va nije za ljudsku upotrebu, jer ova gljivica moe klijati i u nosnim uplji-
nama ovjeka. Ako pelar posumnja da su mu drutva oboljela od
kamenog legla potrebno je uzeti uzorke i dati u nadlenu instituciju zbog
laboratorijskog pregleda i dijagnosticiranja. Ukoliko sumnja bude
potvrena najbolje je drutva uguiti sumpornim dimom i uguene pele
spaliti ili zakopati. Sae pretopiti i dezinfikovati.
13.3. Virusne bolesti
Virusne bolesti pela i pelinjeg legla koje sa simptomima lie na para-
lizu i mjeinasto leglo bile su poznate i u prolom vijeku. Meutim,
utvrivanje uzronika i njihove prirode razrijeeno je tek poslije Drugog
svjetskog rata, nakon ega je otkriveno i identifikovano oko 15 vrsta
virusa kod pela. Kod dijagnosticiranja virusnih bolesti oteavajue su
injenice to su simptomi sezonskog karaktera i sa razliitim intenzite-
tom ispoljavaju iz godine u godinu. Poseban problem je i u tome to su
virusi pela veoma sitne estice koje su znatno manje od bakterija i ne
Bolesti pela 251
mogu se vidjeti kao ni utvrditi njihove razlike bez za to odgovarajue
opreme.
13.3.1. Hronina paraliza pela
Hronina paraliza pela je zarazna bolest odraslih pela uzrokovana virusi-
ma. Ispoljava se kroz dvije vrste simptoma. U prvom sluaju zdrave pele
izvlae iz konice bolesne pele, koje su izgubile mo letenja i stalno tresu
krilima, imaju naduven stomak. Ispred konica gamiu i esto se skuplja-
ju u manje grupice ili bauljaju po travi. Takve pele se takoe mogu nai i
ispod poklopne daske u konici. U drugom sluaju su u pitanju crne pele
bez dlaica koje uglavnom mogu letjeti i pele ih napadaju na letu i u
konici, pri emu se one ponaaju pasivno. Bolest se javlja kod manjeg
broja drutava krajem proljea i traje tokom ljeta. Bolesna pelinja zajed-
nica slabi i ima manji prinos. Veina bolesnih pela ugine u prirodi pa je
teko primijetiti kad je drutvo oboljelo. Utvreno je da se virus nalazi
stalno prisutan u pelama i da se aktivira u vrijeme nepovoljnih uslova za
ivot pela i nakon stresa. Takoe je utvreno da se osjetljovost na para-
lizu nasljeuje, to podrazmijeva da je potrebno promijeniti maticu kod
takvih drutava. Do sada nije pronaen lijek za ovu vru oboljenja pa se
lijeenje svodi na otklanjanje uzroka koji pogoduju irenju bolesti, odnos-
no na odravanje optimalnih uslova za ivot pela.
13.3.2. Akutna paraliza
Akutna paraliza se javlja u proljee, ima nagli nastup pri emu ugiba vei
broj pela. Oboljele pele su mlae, imaju proiren stomak. Ako im
paljivo otvorimo stomak moe se vidjeti medni mjehur proiren i pun
tekuine. Oboljele pele ne mogu letjeti pa u velikom broju padaju ispred
leta gdje nakon kraeg vremena uginu. Za pouzdano utvrivanje dijagnoze
neophodno je poslati uzorke pela na pretragu da se iskljue ostale bolesti
odraslih pela. Za suzbijanje bolesti najhitnije je ukloniti faktore koje sma-
tramo da utiu na nastanak i tok bolesti. Korisno je pelama povremeno
dati manje koliine rijetkog eernog sirupa. Ako u drutvu nema dovoljno
polenovog praha niti ga pele mogu donijeti iz prirode preporuljivo je
dati bjelanevinastu hranu (sojino brano, mlijeko u prahu i si.).
13.3.3. Mjeinasto leglo
Mjeinasto ili vreasto leglo je zarazna virusna bolest zatvorenog legla.
Ovo je bolest koja se javlja kod larvi u starosti do etiri dana. Sa porastom
252 Pelarenje za 21. vijek
larve razmnoava se i virus pri emu ona nakon to se ispravila u eliji
ugine. Larve se zaraze hranom a mlade pele radilice ienjem oboljele
tvari uginulih larvi. Oboljela larva je naduvena i vodljikava sa izmijenje-
nom bojom od bijelosedefaste na sivoprljavu. Infektivnost virusa u
vodljikavoj masi se smanjuje promijenom boje na crnu. Virus ima
estougaonu formu i veliine je 28 mm, a najvie se nalazi u citoplazmi
masnog tkiva larve. Zaraene pele bre stare od zdravih pela. Na elija-
ma zaraenih larvi esto se nau rupice koje su pele napravile nastojei
da uklone propalo leglo. Tom prilikom se i one zaraze i u njima se virus
razmnoava, tako da i one mijenjaju ponaanje. Oboljele pele ne uzima-
ju polenov prah bez ega im se ne razvijaju mljene lijezde usljed ega ne
mogu obavljati sve poslove u konici. Prije postaju sakupljaice i u zime
ne ulaze jer im se ne moe formirati masno tkivo. Mjeinasto leglo je
rasprostranjeno svuda po svijetu pa i kod nas. Oboljela drutva mogu dosta
oslabiti, pa ak i preko 50%, naroito ako se pojavi sa jo nekom bolesti,
(amerika ili evropska trule).
Suzbijanje bolesti
Lijeenje virusnih bolesti bez obzira na vrstu vrlo je teko iz razloga to
virus postaje dio elije koju inficira tako daje vrlo teko unititi i sauvati
itav organizam ivotinje. Za razliku od amerike i evropske trulei masa
uginulih larvi nije ljepljiva i rastegljiva. Za lijeenje ove bolesti smatra se
daje najvanije povesti rauna o optim uslovima razvoja pelinjeg dru-
tva i ne dopustiti da doe do neke stresne situacije poslije koje se stvara
povoljna klima za razmnoavanje virusa. Poto za ovu bolest nema lijeka
preporuljivo je preduzimati iste mjere preventive kao i u drugim sluaje-
vima virusnih oboljenja.
13.4. Parazitske bolesti
13.4.1. Varoza
Varroa Jacobsoni je grinja iji je kod nas udomaeni naziv krpelj, je izazi-
va parazitnog oboljenja medonosnih pela i njihovog legla prvenstveno
trutovskog. Prvi gaje otkrio i opisao davne 1904. godine Oudemans na
indijskoj peli (Apis cerana) na ostrvu Javi. To otkrie nije pobudilo vee
interesovanje jer indijska pela nije imala neki vei ekonomski znaaj pa
joj je time ostavljen veliki prostor i period vremena da se nesmetano iri i
udomai skoro na svim kontinentima izuzev moda Australije i nekih
Bolesti pela 253
ostrvskih zemalja. Pedeset godina nakon njenog otkria objavljen je prvi
izvjetaj o ovom pelinjem parazitu i to sa sovjetskog Dalekog istoka.
Meutim, ni to nije dalo neki poticaj organizovanom preduzimanju mjera
na svjetskom nivou da se preduzmu potrebne mjere da se stane na put
irenja ovog parazita. tavie ni za vrijeme Kongresa svjetske pelarske
organizacije "Apimondia" u SAD 1967. godine, kada su ruski pelarski
strunjaci pokuali da upozore druge pelare na opasnost od ovog parazi-
ta nije dolo do razumijevanja i tako je varoa dobila bitku sa pelarima u
osvajanju i dominaciji na mnogim prostorima. Tek nakon izvjesnog vre-
mena od odravanja "Apimondie" postalo je jasno koliku veliku opasnost
i prijetnju pelarstvu u cjelini predstavlja krpelj (Varroa Jacobsoni). No,
sada se postavlja osnovno pitanje kako i koliko vremena i sredstava e tre-
bati da se stane na put ovom parazitu. Na odgovor trebae najvjerovatnije
dugo ekati.
Uzronik (biologija varoe)
Krpelj Varroa Jacobsoni je parazit koji se moe vidjeti golim okom.
enka je smeecrvenkaste boje duga 1,0 do 1,2 mm a iroka 1,5 do 1,6
mm, a ima plosnato i elipsasto tijelo sa etiri para nogu. Mujaci su
neto manji (0,8 do 0,9 mm) sivkaste su boje i uginu nakon parenja tako
da samo enke preive zimu. Krpelj ima sisaljku prilagoenu za prodi-
ranje kroz fini hitinski omota odrasle pele i njenog legla i njom sie
krv odnosno hemolimfu jer mu je to hrana. Na jednoj peli moe se nai
Varoa Jakobsoni na lutki trutovskog legla
254 Pelarenje za 21. vijek Bolesti pela 255

vei broj krpelja. Mujak ne moe preivjeti u zatvorenoj eliji bez da proizvede do tri enke i 1 mujaka. Tako majka i kerka ostaju u pok-
hrane niti se moe vidjeti na odraslim pelama dok enka moe bez lopljenom leglu sve dok se pela ne izlee. Interesantno je da u jednoj
hrane 9-10 dana. Krpelj se u konici polako i neprimjetno iri. Odrasla sezoni ima oko 10-12 ciklusa razmnoavanja. enke varoe u toku ljeta
pela mu slui samo kao privremeni domain i slui mu uglavnom ive oko 2 mjeseca a u ostalim godinjim dobima do 8 mjeseci. enka
pored truta za rasprostiranje, kako u konici tako i van nje. Kod manjeg krpelja je sposobna za polaganje jaja samo ako se hrani (krvi) hemo-
stepena zaraenosti teko je zapaziti neke bolesti. Promijene su limfom iz larve. Stepen zaraenosti (varoom) krpeljom je vrlo
najizraenije kad se krpelj jako razmnoi i napadne veliki broj pela. ekspanzivan tako da u prvoj godini u jednoj konici moe biti od jedne
Najvei stepen parazitizma se odvija u zatvorenoj eliji prvenstveno tru- do 10 enki, u drugoj vie od stotinu a u treoj preko 1.000 bez zara-
tovskog a zatim i radilikog legla. Rijetki su sluajevi krpelja na avanja sa strane. Izleene pele pri parazitiranju velikog broja krpelja
matinim larvama. enku krpelja najlake moemo vidjeti na tijelu su sa deformisanim tijelom i nogama.
lutke ako je nekim drvcetom ili iglom izvuemo iz elije. Tom prilikom
i na zidovima elije se znaju zadrati pa ak i kad se otvori neka elija Utvrivanje zaraze
po nekoliko varoa iz njih izleti kao iz katapulta ostavljajui utisak pre- Pored redovnog tretiranja u
plaenosti. Na tijelu odrasle pele najlake je je vidjeti na glavi i grudi- jesen i proljee preporuljivo
ma i na dijelu izmeu njih, dok je je teko vidjeti kad se zavue ispod je vriti i probna tretiranja u
prvih trbunih prstenova. Napadnuta zajednica vrlo brzo slabi i konano sezoni. Najjednostavniji i
ugiba, mada teorijski se kae da ne bi trebalo da parazit uniti svog uobiajeni nain je stavljanj-
domaina da bi bio uspjean. U praksi takvi argumenti nisu primjetni. em bijelog papira namazanog
Pored primarnih problema koje krpelj nanosi pelama hranei se nji- uljem na podnjau ispod okvi-
hovom krvi (hemolimfom) postoje i oni sekundarnog karaktera ispoljeni ra i staviti lijek od provje-
time to na mjestima na tijelu pele ostaju stalno otvorene ranice putem renog proizvoaa, te da se
kojih je omoguen ulazak ili unoenje virusa i bakterija u organizam ustanovi postojanje krpelja.
pele, usljed ega dolazi do raznih infekcija koje mogu biti opasnije od Neki pelari to ine uzimanj-
varoe. Oteenim pelama skrauje se ivot i teko da preive dugu em trutovskog zatvorenog
zimu. Tako se deava da u proljee imamo konicu sa puno meda ali legla i izvlaenjem iz zatvo-
nigdje uginulih pela. Tako su ustvari propadali nai pelinjaci u pro- renih elija trutovskih larvi
teklim vremenima. kako bi vidjeli ima li zaraze.
U proljee enka krpelja poinje da polae jaja i ulazi u eliju sa larvom To se obino provjerava na
neposredno pred poklapanje i tu se prikrije uz zid elije do oplodnje. dvadesetak elija uzetih sa
Nakon poklapanja elije i presvlaenja larve enka polae dva do pet razliitih mjesta trutovskog
jaja, iz kojih se poslije 24 sata izlegu larve krpelja sa tri para nogu. U legla. Takoe se provjera mo-
narednih 48 asova larva krpelja se transformie u platonimfe sa etiri e izvriti i pregledom uzora-
para nogu. Poslije tri dara nakon transformacije javlja se odrasla jedin- ka odraslih pela, (odreen
ka krpelja. Prema rezultatima najnovijih istraivanja za razliku od rani- broj) koje stavimo u staklenu
jih shvatanja utvreno je da se iz prvog neoploenog jajeta izlee posudu sa eterom ili namo- Utvrivanje stepena zaraenosti krpeljom
enom vatom u ovu hemikali- Varoa Jakobsoni
mujak, kao trutovi kod pela a iz oploenog enka. Takoe je utvreno
da je najkrae vrijeme za razvie mujaka 6,9 dana a za enku krpelja ju. Krpelji e se vrlo brzo odvojiti i ostati na zidovima a pele pustimo,
6,2 dana, pri emu u jednom ciklusu legla za 12 dana jedna enka moe da izau napolje i vrate se u svoje konice.
256 Pelarenje za 21. vijek
Bijeli papir za utvrivanje zaraenosti ili efikasnosti lijeka
Suzbijanje varoze
Problemi suzbijanja varoze i nakon nepunih 100 godina od njenog otkria
su i dalje jednako prisutni u manjoj ili veoj mjeri, jer jo uvijek nemamo
sigurnog lijeka i naina kojim bismo unitili uzronika varoze. Zato je
suzbijanje bolesti neophodno provoditi organizovano, stalno i znalaki uz
primjenu najnovijih iskustava nauke i prakse. Kod primjene lijekova mora
se biti oprezno jer varoza brzo postaje otporna na lijekove pa ih treba si-
stematski mijenjati znajui da je ne moemo upotpunosti unititi. Kod
primjene lijekova obavezno je pridravati se uputstava proizvoaa.
Visokoproduktivno pelarenje ne moe se ni zamisliti ako se varoze ne
dre pod stalnom kontrolom na to manjem broju.
Najefikasnije se lijeenje moe provesti upravo kad je varoza u stanju da
nam se ne moe prikriti, a to je kad nema poklopljenog legla u konici. To
je ustvari kasni jesenji period, odnosno oktobar i novembar, kad su sve
enke varoa na odraslim pelama. Terapija se moe provoditi pri tempera-
turi izmeu 12-15C raznim hemijskim sredstvima, dok je optimalna tem-
peratura izmeu 18-20C. Tretiranje se moe vriti i u rano proljee za vri-
jeme toplih dana uz naznaene temperature. Najbolje je lijek davati uvee
kad su sve pele na okupu u konici. Iako se za lijeenje varoze istie
lijeenje u jesen, kad nestane legla, ne smije se samo ekati na to vrijeme.
Ne smije se zaboraviti ni na vanost zatite pela od varoze prije poetka
leenja zimskih pela a to je upravo oko 1. avgusta kada, kako mi kaemo,
Bolesti pela 257
poinje pelarska godina i kada trebamo obezbijediti zdrave zimske pele.
Efikasnost suzbijanja varoze dobrim dijelom je uslovljena temperaturom i
vlanosti vazduha u vrijeme tretiranja. Tako prema nekim podacima pri re-
lativnoj vlanosti vazduha od 80-90% hemijska sredstva imaju za 30-50%
slabije djejstvo na uzronika. Takoe pri vlanosti od 30-40% tretirana varoa
ivi 2-3 puta krae nego pri 80-90%. Jaja varoe propadaju na temperaturi od
37-38C, a takoe se skrauje i njen ivot.
Bioloke metode borbe protiv varoe
Bioloke metode borbe protiv varoe zasnivaju se na biologiji varoe, odnos-
no najpogodnijim momentima i mogunostima u njenom razvojnom cik-
lusu, to je normalno i logino. Poznato je da se u vrijeme aktivne sezone
leenja pod poklopljenim leglom nalazi najvei broj enki varoe (oko 60-
70%), i da se takoe parazit najvie razmnoava u trutovskom leglu i da
ostaje u eliji do izlaska jedinke truta normalno je da je isijecanjem pok-
lopljenog trutovskog legla najkorisnije. Smatra se da se ovim nainom
populacija varoe moe smanjiti i do 50%. Iz tih razloga preporuljivo je
koristiti graevnjake. Varoa se takoe moe efikasno unititi pravljenjem
vjetakih takozvanih paketnih rojeva gdje se upotrebom (akaricida) hemij-
skih sredstava postie visok stepen efikasnosti. Do istih rezultata dolazi i
kod primjene iste terapije kod prirodnih rojeva. Na osnovu posmatranja u
jednom ruskom nacionalnom parku utvreno je da proces prirodnog roje-
nja u borbi protiv varoe predstavlja veliku pomo. To je ustvari period u
kome dolazi do prekida kontinuiteta otvorenog legla ime se spreava da
parazit ue u sljedei ciklus razmnoavanja. Prema ovim posmatranjima
prirodno rojenje doprinosi da drutva sklona rojenju imaju veu ansu da
preive. No, poto izrojena drutva donose mnogo manje meda svakako da
ovo nije prihvatljivo. Istovremeno, za varou najvie pogoduju dobro jaka
drutva. Dogaa se da najproduktivnija drutva najvie stradaju. Ne smije
se zaboraviti daje najvanije poeti sa suzbijanjem varoe prije nego to se
primijeti slabljenje pelinjeg drutva. Kad se na pelama vidi puno varoa,
kad se jave oteene i iznemogle pele ili primijeti propalo leglo tada ve
biva kasno da se stanje sanira.
Upotreba kemijskih sredstava
Za tretiranje pelinjih drutava zbog unitavanja varoe isprobano je mno-
tvo hemijskih jedinjenja i supstanci od kojih se sasvim mali broj pokazao
prihvatljivim u primjeni. No, nasuprot tome na tritu se pojavilo na sto-
258 Pelarenje za 21. vijek
Za tretiranje pelinjih drutava zbog unitavanja varoe isprobano je mno-
tvo hemijskih jedinjenja i supstanci od kojih se sasvim mali broj pokazao
prihvatljivim u primjeni. No, nasuprot tome na tritu se pojavilo na sto-
tine raznih preparata na toj osnovi pod raznim nazivima i od raznih proiz-
voaa. Mnogi lijekovi se proizvode i prodaju bez bilo kakve kon-trole i
to je nova prepreka u organizovanom i sistematskom suzbijanju ove
opasne parazitske bolesti. Moe nam se desiti ako ostane takva praksa da
jednog dana nee biti mogue primijeniti bilo koja hemijska sredstva, koja
nee remetiti normalan rad i razvoj pelinjeg drutva, a da uspjeno suzbi-
jaju varou. Na to upozorava i injenica da se varoa vrlo brzo prilagoava
na ove hemikalije i postaje otporna.
Sredstva za zadimljavanje
U proteklom periodu na naim prostorima najvie su koritena razna sred-
stva za zadimljavanje. Neka su proizvoena kod nas a neka su nabavljana
na razne naine iz inostranstva. Osnovu njihove primjene ine dimni listii
na koje se nakapava hemikalija, a ima i onih koji su prethodno tretirani
hemikalijom za regulisanje sagorijevanja. U eksperimentima sa listiima
utvreno je da se sa koliinom od 0,0025 g. aktivne materije fluvalinata uz
trokratno tretiranje moe postii efikasnost i do 99%. Negativan uticaj na
pele ni maticu nije utvren. To takoe nije utvreno na medu i vosku jer
se dim kratko zadrava u konici poto leto ostaje otvoreno za vrijeme tre-
tiranja. Primjena dimnih listia se vri na skoro isti ili slian nain paljenjem
presavijenog listia na jednom kraju, prethodno savijenog po duini u
obliku krova na kui. Preporuljivo je zapaljeni listi staviti na ramove
ispod poklopne daske ili na podnjau ispod ramova. Zbog kontrole stepe-
na zaraenosti treba staviti bijeli papir namazan uljem, ili koristiti
mreastu podnjau poto neke varoe ne uginu pa postoji mogunost nji-
hovog preivljavanja time bi se sprijeilo njihovo vraanje na pele. Time
se takoe spreava i stvaranje rezistencije varoe na koritena hemisjka
sredstva.
Sistemici u borbi protiv varoe
Sistemini akaricidi se primjenjuju kapanjem po ulicama pela raspriva-
njem u vidu magle ili davanjem u sirupu. U tu grupu spadaju Apitol i
Perizin. Da se ne bi unosili u med rastvaraju se u vodi sa manjim
koliinama eera i prskaju po pelama tako da one stalnom meusobnom
iz-mjenom hrane ravnomjerno je rasporede i utroe. Kad pela uzme hranu
259
Bolesti pela
broja odraslih pela. Ovi lijekovi se prema uputstvu proizvoaa upotre-
bljavaju dva puta najmanje u razmaku od 7 dana kada u konici nema
poklopljenog legla.
Neophodnost organizovane borbe protiv varoe
Ne shvatajui vanost potrebe spreavanja varoe poetkom ovog vijeka
nakon njenog otkria omoguili smo joj da osvoji mnoge prostore i peli-
njake i napravi nam ogromne tete. Djelujui i dalje neorganizovano u
njenom suzbijanju i neplanskim i ilegalnim koritenjem raznih hemikalija
stvaramo mogunost da jo postane i rezistentna te da jednog dana bude-
mo nemoni u borbi protiv tog napasnikog parazita. Da ne bi do tog doli
neophodno je da se na svim nivoima i svim sredinama pristupi istovre-
meno planskom i sistematskom suzbijanju ove uporne napasnike bolesti.
To tim prije to se iz krajeva gdje se parazit ne suzbija organizovano vrlo
brzo seli na podruja na kojima je rigorozno suzbijan i time ponitava
efikasnost borbe, i time dovodi u situaciju da nepotrebno troimo ogrom-
na sredstva koja kad bi upotrijebili u razvoj i unapreenje pelarstva i
zatitu okoline bi nam se viestruko isplatila. Pelinji proizvodi bi bili
istiji odnosno bez rezidua i traeniji.
Visokoproduktivno pelarenje uz prisustvo varoe
Visokoproduktivno pelarenje podrazumijeva ostvarivanje visokih prinosa
u proizvodnji pelinjih proizvoda uz to manji utroak rada i sredstava.
Prisustvom parazita na medonosnoj peli umnogome nam je stavljena
prepreka na ostvarenju postavljenog cilja, jer smo time izloeni veem
utroku vremena i sredstava. No, i pored toga, visokoproduktivno
pelarenje je mogue uz odgovarajue pravovremene mjere zatite i
podiza-nja na vei nivo stepena strunog obrazovanja i osposobljenosti
pelara. Produktivnost pelinjih drutava obezbijediemo, pored ostalog,
organizovanim mjerama zatite, struno proizvedenim odobrenim i pravil-
no pri-mijenjenim sredstvima suzbijanja parazita. Takoe, biolokim inter-
vencijama parazitu se moe ograniiti prisustvo u pelinjim drutvima na
podnoljiv nivo. Polazei od injenice da jo uvijek nije pronaen efikasan
lijek za unitenje varoe zbog ega e ona sa nama odnosno sa pelama biti
jo ko zna koliko namee se kao neminovnost da ozbiljno shvatimo potre-
bu primjene to racionalnijih i efikasnijih metoda u njenom suzbijanju.
Daljim naunim istraivanjima i koritenjem poznatih biolokih instikata,
feromona i navika pela i njima prilagoenim tehnolokim postupcima
260 Pelarenje za 21. vijek
sigurno je mogue produktivnost pelinjih drutava podii na mnogo vei
nivo od sadanjeg. To u svakom sluaju podrazumijeva i podizanje stepe-
na strunog obrazovanja pelara i omasovljenja pelarstva, jer za to posto-
je povoljni klimatski i fenoloki uslovi na naim podrujima. Poveanjem
stepena tehnike opremljenosti razvojem sistema informisanja i obavjeta-
vanja o uslovima pae na pojedinim podrujima znatno emo doprinijeti
poveanju prinosa.
13.4.2. Akaroza
Akaroza je parazitska bolest disajnih organa odraslih pela koju izaziva
krpelj pod nazivom Acarapis Woodi. Krpelj ivi i razmnoava se u
irokim, prvim grudnim trahejama disajnih organa, iji zid probijaju i
siu krv (hemolimfu). Na naim podrujima nije bio prisutan, ali se
smatralo da je u jednom dijelu Evrope i u Velikoj Britaniji u prvoj
polovini ovog sto-ljea nanio velike gubitke pelinjacima. Meutim, u
ovo vrijeme na tim prostorima vie ne predstavlja neki problem. Nisu
utvreni razlozi zbog kojih se Akaroza nije uspjela proiriti na naa
podruja, to ne znai da se to jednog dana, odnosno mjeseca ili godine
nee dogoditi.
Biologija parazita
Krpelj se razmnoava i ivi u prvom paru traheja koje oteti i zaepi.
Oboljele pele izgube mo letenja, padaju na travu ispred konica i skuplja-
ju se u male gomilice gdje i uginu. U istoj traheji se istovremeno mogu
nai sa odraslim krpeljom svi stadiji razvoja (JaJa> larve i lutke). Pri
jakoj zarazi moe prei i u vazdune kesice glave, grudi a u nekim
sluajevima i zatka. Najvie napada mlade pele starosti 1-2 dana od izli-
jeganja. enka krpelja poloi 5-7 a prema nekim tvrdnjama i do 10 jaja u
grudnu traheju mlade pele (uglavnom do prvih 9 dana). Nakon 3-4 dana
izlaze larve, a razvoj od jajeta do odraslog parazita traje od 14-19 dana.
Vie generacija se moe razviti u jednoj traheji i u njoj nai do 100 ivih
parazita. Oplodnja enki odvija se unutar traheje, nakon ega je napu-
ta i izlazi na pelu domaina sa koje se prebacuje na mladu pelu sa
kojom najprije doe u kontakt. Na novoj mladoj peli pronalazi otvor
traheje, ulazi u nju i zapoinje novi ciklus. U izuzetnim sluajevima kad
ne moe da doe u kontakt sa mladim pelama ili kad ne moe da pro-
bije traheje starije pele naseli se na korijenu njenih krila koje moe da
oteti.
Bolesti pela 261
Znaci bolesti
Znaci bolesti se vrlo razliito manifestuju pa ih je teko odreenije defmi-
sati. To je ovisno i od godinjeg doba, odnosno od duine ivota pele.
Tako se u ljetno doba ne mogu primijetiti, jer pele ive kratko odnosno
uginu prirodnom smrti prije nego to se na njima mogu razviti znakovi koji
bi se mogli prepoznati. Najpogodniji period za utvrivanje bolesti je kad
pele ive due, odnosno u jesen, zimu i u rano proljee. Najjasniji znak
bolesti je kad pele izgube letnu sposobnost i padaju ispred konice. Bolest
se u pelinjem drutvu polagano iri i samo se sigurno moe utvrditi
mikroskopskom pretragom traheja sa uveanjem najmanje 50 puta. Za
uzorke se obino uzimaju uginule ili vidljivo bolesne pele iza prvog
proisnog leta. Kod kontrolnog pregleda uzorci se uzimaju na letu konice
oko 30 izletnica na povratku sa pae.
Suzbijanje bolesti
U suzbijanju bolesti postoje razliite metode, koje su do sada primjenjivane
i dale dobre rezultate. Primjenjivane su u zemljama gdje se bolest najvie
rairila. U SAD je ovaj parazit napravio velike gubitke u pelinjim drutvi-
ma pa su u njegovom unitavanju koristili mentol u kristalu u koliini od 50
grama. Mentol je pakovan u kesice koje se stavljaju iznad legla konice i tu
ostaje 9 sedmica, i to u bespanom periodu ili nakon cijeenja meda. Rezul-
tati lijeenja su vrlo uspjeni, jer je u konici'uniteno do 98% parazita. Za
razliku od ovog metoda istraivanjima je utvreno da na parazita vrlo usp-
jeno djeluje i unitava ga amitraz. Iz tih razloga se smatra da zbog velike
primjene amitraza na naim podrujima u suzbijanju varoe nije dolo do
njegovog irenja i na naim pelinjacima. U Velikoj Britaniji gdje je
poetkom ovog vijeka dolo do velikog pomora pela Adam Brader je uspio
selekcijom odgojiti pele otporne na ovu bolest, to se posljednjih godina
pokuava i u SAD. Zbog sporog irenja i podmuklog razvoja treba biti
oprezan da nas jednog dana ne iznenadi ovaj parazit.
13.5. Druge vrste bolesti
13.5.1. Maj ska bolest
Ovo nije zarazna bolest. Javlja se kod mladih pela u proljee, najee u
maju pa je po tome i dobila ime. Bolest je uzrokovana zatvorom crijeva
polenovim prahom usljed nedostatka potrebne koliine vode. Mlade pele
koje hrane larve imaju potrebu za velikom koliinom polenovog praha i
262 Pelarenje za 21. vijek Bolesti pela
263

vode da bi proizvodile mlje. Ako nastupi zahlaenje i potraje due pa janom. To se najee deava kod transporta pela bez dobre ventilacije.
pele ne mogu da izlete i podmire svoje potrebe za vodom u crijevu doe Tu nije lokalizovano leglo, nego je rasprostranjeno svuda. I u ovim
do stvrdnjavanja polenovog praha i nastane zatvor. Bolesne pele imaju sluajevima je najosjetljivije mlae nepoklopljeno leglo.
povean stomak, izlaze iz konice, padaju na travu i tu se drui i nemirno
kreu i tu uginu. Teko oboljele pele ne mogu se lijeiti, ali se moe pre- 13.6. Neprijatelji i tetoine pela
kinuti i sprijeiti obolijevanje zdravih pela tako to emo pelama dati Kao ni ostala iva bia tako ni pele u svom ivotu odnosno radu i razvo-
rijedak sirup. Sirup se priprema u odnosu dva dijela tople vode i jedan dio ju nisu poteene, pored bolesti, i parazita, ni mnotva razliitih nepri-
eera ili meda. Uzimanjem sirupa kod pela e se crijevni sadraj jatelja koji im mogu nanijeti i nanose manje ili vee tete. Napadi na pele
smekati i nee otvrdnuti. odnosno pelinja drutva deavaju se na razliite naine i to nekada kao
redovna pojava a najee kao povremena neprijatnost. Istina, mnogo toga
13.5.2. Prehlaeno leglo je zavisno od preventive koju pelar treba da obavi, ali ni to nije uvijek
Prehlaeno leglo nije rezultat neke zarazne bolesti niti gljivinog oboljen- najsigurnije, odnosno u svim situacijama nije mogue predvidjeti i primi-
ja, ali ga ovdje prikazujemo zbog upoznavanja pelara i o tim pojavama. jeniti.
Poznato je da je za normalan i pravilan razvoj legla potrebna temperatura Meu neprijateljima pela nalaze se predstavnici raznih ivotinjskih vrsta.
od 34-35C. Da bi osigurale tu temperaturu pele u hladnijem periodu Neki od njih ugroavaju sae i larve, neki uzimaju med, neki napadaju
gusto zaposjedaju ramove sa leglom i svojim tijelima pokrivaju. Meutim, pele, neki konice i ramove u njima a neki i jedno i drugo.
ako su visoke temperature pele se povuku sa legla i krilima lepezaju da
izmijene pretopli sa hladnijim zrakom. Nie temperature tetnije djeluju na 13.6.1. Voskovi moljci
starija jaja, a nepoklopljene larve su mnogo osjetljivije od lutki. Snienje
Najpoznatije i najrairenije
temperature usporava razvoj embrija u jajetu. Tako se na temperaturi od 30
tetoine pelinjeg saa su veliki
do 34C razvitak embrija produuje za 12 i vie sati. Larve iz takvih jaja se
voskov moljac Galleria mello-
laganije razvijaju pa cijeli razvoj do pele-radilice traje due. Faktori koji
nella L. i mali voskov moljac
u pelinjem drutvu dovode do snienja temperature dovode i do
Achroea grisella Fabr. Njihove
poremeaja u ishrani larvi. Larve hranjene dobrom i obilnom hranom rastu
larve i lutke oteuju sae,
prilino brzo. Do prehlade legla i prekida u njegovoj ishrani dolazi iz vie
naroito kad je van konice, i
razloga. U proljee kad temperatura naglo spadne pele se povuku u klube
drvene dijelove konica i ramo-
i pokriju samo leglo koje obuhvata klube. Ostali dio legla ostaje nepokriven,
va. Kad pelinja drutva oslabe
larve se prehlauju i uginu. Uginulo leglo je bez mirisa. Lako se na ramu
esto postanu rtve voskovog
prepoznaje. U sredini rama vidi se nepromijenjeno leglo a na krajevima
moljca koji sve razori i oteti, jer
uginule larve. Nepokriveno leglo nije ni hranjeno, jer pele ne mogu da
je za njegove larve najbolja i je-
napuste klube. Do ovakvih situacija dolazi kad u pelinjem drutvu ugiba
dina hrana sae iz koga su se
mnogo pela pa leglo ostane nepokriveno. To su najee sluajevi kod
izvodile pele. Voskov moljac se
trovanja pela ili pojave zarazne bolesti-nozemoze. Do prehlade legla
moe nai tamo gdje su pele ili
moe da dovede i pelar otvaranjem konice za vrijeme hladnih dana.
u njihovoj neposrednoj blizini.
Promijene na larvama su izraene kroz promijenu boje od bijele do sede-
To su ustvari noni leptiri koji se
fastog sjaja prelaze u crnosmee do crne, a starije larve od sivosmee do
pojavljuju u toplije godinje
izrazito smee. U lakim sluajevima stanje se u pelinjem drutvu brzo
doba, i to u niim predjelima, na Voskov moljac potpuno uniti sae
normalizuje. Iste promijene kao u prehlaenom leglu javljaju se i u pregri-
264 Pelarenje za 21. vijek
drvene dijelove konica i ramova. Kad pelinja drutva oslabe esto
postanu rtve voskovog moljca koji sve razori i oteti, jer je za njegove
larve najbolja i je-dina hrana sae iz koga su se izvodile pele. Voskov
moljac se moe nai tamo gdje su pele ili u njihovoj neposrednoj blizini.
To su ustvari noni leptiri koji se pojavljuju u toplije godinje doba, i to u
niim predjelima, na veim nadmorskim visinama i u sjevernim predjeli-
ma. Ne priinjava skoro nikakve tete, jer ne podnosi niske temperature.
Biologija voskovog moljca
Ciklus razmnoavanja voskovog moljca je razliit i kree se od 1 do 6
mjeseci. enke su vee od mujaka i snesu nekoliko stotina jaja (300-600),
ali neke i znatno vie. enke malog voskovog moljca nose 200-300 jaja.
Poloena jaja su obino u manjim grupama na raznim zatienim mjesti-
ma. Teko ih je vidjeti golim okom. Na sau u kome je bilo leglo prave
kanale, razaraju ga, obaviju tankim nitima koje ispredu iz posebne lijezde
koju imaju na glavi. Larve se hrane voskom, polenovim prahom i ahuri-
cama lutki. Voskov moljac se teko odrava na mlaem sau i satnim osno-
vama i na njima se ne razmnoava.
Suzbijanje voskovog moljca
Najsigurniji i najjednostavniji nain za zatitu saa od voskovog moljca je
uvanje u jakim pelinjim drutvima. U slabim drutvima sae je izloeno
napadu im se za to ukae prilika, zato im treba ostavljati samo sae koje
mogu drati pod kontrolom. Na podnjaama ne smije biti otpadaka od
saa, jer je to najpogodnije mjesto za moljce. Podnjae treba istiti u rano
proljee im se za to ukae pogodna prilika. Higijenu konice treba da
odravaju pele, a ako tome nisu naklonjene treba im promijeniti maticu.
Rezervno sae i pelinje proizvode treba tititi na najjednostavniji nain
prema datim uslovima i to: toplotom, hladnoom, i strujanjem vazduha.
Utvreno je da e moljac biti uniten sa svim svojim stadijumima razvia
ako se sae ili drugi pelinji proizvodi stave na -6,7"C za 4,5 asova; na -
12,2C za 3; asa na -15C za 2 asa. Ako se prazno rezervno sae izloi na
temperaturi 48-49C u toku 24 sata bie uniteni moljci i spore nozemoze.
Rezervno sae u nastavcima najbolje se sauva ako ispod donjeg i iznad
gornjeg nastavka stavimo ianu mreu i izloimo ga strujanju vazduha,
jer se u tim uslovima moljac ne moe odrati. Rezervno sae se moe
uvati i u zatvorenim prostorijama upotrebom sumpordioksida, koji nasta-
je spaljivanjem sumpora u prahu ili u ipkama.
265
Bolesti pela
Prostorija mora biti dobro zatvorena, da dihtuju i vrata i prozori. U tu svrhu
uzima se 50 gr sumpora na 1 m3 prostora. Nastavke sa saem treba nasla-
gati jedan na drugi i u najgornjem, koji treba biti prazan nabrzinu se zapali
sumpor i prostorija zatvori. Prethodno treba osigurati da se ne izazove
poar. Postupak treba ponavljati do zahlaenja svakih dvadesetak dana, jer
sumpordioksid ne unitava jaja moljca. Ima i drugih naina zatite sumpor-
dioksidom, ali princip i efekti su isti. Sae koje je sumporisano ne smije se
stavljati u pelinja drutva dok se dobro ne provjetri ili ispere hladnom
vodom. Ostatak vode u sau treba istresti na centrifugu. Treba zapamtiti da
se sae ne smije niti u bilo kom sluaju drati u prostorijama gdje vise tus-
trake ili neki drugi insekticidi s obzirom da vosak vrlo apsorbuje mnoge
hemikalije pa moe doi do trovanja pela ako se stavi u konice.
13.6.2. Pelinja va
Pelinja va (Braula coeca) je ustvari bezkrima muva i kod nas ne pred-
stavlja neki problem za pele, jer vie je kao nepoeljni pridrueni gotovan
pelinjeg drutva. Hranu uzima iz konice a kao poluparazit ivi na peli,
radilici mada se ponajee moe nai na grudima i glavi na matici.
Ponekad se mogu vidjeti i na trutovima, mada mnogo rjee. U Francuskoj
i SAD je nekom prilikom nalaeno vie desetina pelinjih vai na jednoj
matici. Pelinja va se najvie zadrava izmeu glave i grudi odrasle pele,
gdje je duboki ubor. Kao pridrueni goto vani hranu uzimaju sa usnog
aparata pela-radilica i matice, jer ne siu hemolimfu kao drugi paraziti.
Odrasla enkaje 1,5 mm duga i 0,75 mm iroka. Crvenomrke je boje i ima
tri para nogu i stoji uzdignuto. enka polae jaja ispod mednih poklopaca,
na poklopce legla i na druga mjesta na sau. Zimi ne nosi jaja. Izleena
larva iz jajeta moe narasti do 2,2 mm. Larve na poklopcima i na ramovi-
ma brzo uginjavaju a preivljavaju samo one pod mednim poklopcem.
Cjelokupni razvoj traje oko 20 dana. Larve i lutke se hrane medom i
polenom. Mlada va im se izlee popne se na pelu, jer ako to ne uspije
za 6 sati onda ugine. Kad su na matici uznemire je i matica manje polae
jaja. Vrlo su pokretljive i dosta brzo prelaze sa jedne na drugu pelu.
Suzbijanje pelinje vai
Stepen zaraenosti u pelinjem drutvu najlake se utvruje kontrolnim
tretiranjem. Za tretiranje pelinjih drutava protiv vai moe se koristiti
vie sredstava. U naim uslovima kod suzbijanja varoe dimnim listiima
fluvalinata suzbija se istovremeno i pelinja va. Timol je takoe efikasan
264 Pelarenje za 21. vijek
drvene dijelove konica i ramova. Kad pelinja drutva oslabe esto
postanu rtve voskovog moljca koji sve razori i oteti, jer je za njegove
larve najbolja i je-dina hrana sae iz koga su se izvodile pele. Voskov
moljac se moe nai tamo gdje su pele ili u njihovoj neposrednoj blizini.
To su ustvari noni leptiri koji se pojavljuju u toplije godinje doba, i to u
niim predjelima, na veim nadmorskim visinama i u sjevernim predjeli-
ma. Ne priinjava skoro nikakve tete, jer ne podnosi niske temperature.
Biologija voskovog moljca
Ciklus razmnoavanja voskovog moljca je razliit i kree se od 1 do 6
mjeseci. enke su vee od mujaka i snesu nekoliko stotina jaja (300-600),
ali neke i znatno vie. enke malog voskovog moljca nose 200-300 jaja.
Poloena jaja su obino u manjim grupama na raznim zatienim mjesti-
ma. Teko ih je vidjeti golim okom. Na sau u kome je bilo leglo prave
kanale, razaraju ga, obaviju tankim nitima koje ispredu iz posebne lijezde
koju imaju na glavi. Larve se hrane voskom, polenovim prahom i ahuri-
cama lutki. Voskov moljac se teko odrava na mlaem sau i satnim osno-
vama i na njima se ne razmnoava.
Suzbijanje voskovog moljca
Najsigurniji i najjednostavniji nain za zatitu saa od voskovog moljca je
uvanje u jakim pelinjim drutvima. U slabim drutvima sae je izloeno
napadu im se za to ukae prilika, zato im treba ostavljati samo sae koje
mogu drati pod kontrolom. Na podnjaama ne smije biti otpadaka od
saa, jer je to najpogodnije mjesto za moljce. Podnjae treba istiti u rano
proljee im se za to ukae pogodna prilika. Higijenu konice treba da
odravaju pele, a ako tome nisu naklonjene treba im promijeniti maticu.
Rezervno sae i pelinje proizvode treba tititi na najjednostavniji nain
prema datim uslovima i to: toplotom, hladnoom, i strujanjem vazduha.
Utvreno je da e moljac biti uniten sa svim svojim stadijumima razvia
ako se sae ili drugi pelinji proizvodi stave na -6,7C za 4,5 asova; na -
12,2C za 3; asa na -15C za 2 asa. Ako se prazno rezervno sae izloi na
temperaturi 48-49C u toku 24 sata bie uniteni moljci i spore nozemoze.
Rezervno sae u nastavcima najbolje se sauva ako ispod donjeg i iznad
gornjeg nastavka stavimo ianu mreu i izloimo ga strujanju vazduha,
jer se u tim uslovima moljac ne moe odrati. Rezervno sae se moe
uvati i u zatvorenim prostorijama upotrebom sumpordioksida, koji nasta-
je spaljivanjem sumpora u prahu ili u ipkama.
Bolesti pela 265
Prostorija mora biti dobro zatvorena, da dihtuju i vrata i prozori. U tu svrhu
uzima se 50 gr sumpora na 1 m3 prostora. Nastavke sa saem treba nasla-
gati jedan na drugi i u najgornjem, koji treba biti prazan nabrzinu se zapali
sumpor i prostorija zatvori. Prethodno treba osigurati da se ne izazove
poar. Postupak treba ponavljati do zahlaenja svakih dvadesetak dana, jer
sumpordioksid ne unitava jaja moljca. Ima i drugih naina zatite sumpor-
dioksidom, ali princip i efekti su isti. Sae koje je sumporisano ne smije se
stavljati u pelinja drutva dok se dobro ne provjetri ili ispere hladnom
vodom. Ostatak vode u sau treba istresti na centrifugu. Treba zapamtiti da
se sae ne smije niti u bilo kom sluaju drati u prostorijama gdje vise tus-
trake ili neki drugi insekticidi s obzirom da vosak vrlo apsorbuje mnoge
hemikalije pa moe doi do trovanja pela ako se stavi u konice.
13.6.2. Pelinja va
Pelinja va (Braula coeca) je ustvari bezkrilna muva i kod nas ne pred-
stavlja neki problem za pele, jer vie je kao nepoeljni pridrueni gotovan
pelinjeg drutva. Hranu uzima iz konice a kao poluparazit ivi na peli,
radilici mada se ponajee moe nai na grudima i glavi na matici.
Ponekad se mogu vidjeti i na trutovima, mada mnogo rjee. U Francuskoj
i SAD je nekom prilikom nalaeno vie desetina pelinjih vai na jednoj
matici. Pelinja va se najvie zadrava izmeu glave i grudi odrasle pele,
gdje je duboki ubor. Kao pridrueni goto vani hranu uzimaju sa usnog
aparata pela-radilica i matice, jer ne siu hemolimfu kao drugi paraziti.
Odrasla enka je 1,5 mm duga i 0,75 mm iroka. Crvenomrke je boje i ima
tri para nogu i stoji uzdignuto. enka polae jaja ispod mednih poklopaca,
na poklopce legla i na druga mjesta na sau. Zimi ne nosi jaja. Izleena
larva iz jajeta moe narasti do 2,2 mm. Larve na poklopcima i na ramovi-
ma brzo uginjavaju a preivljavaju samo one pod mednim poklopcem.
Cjelokupni razvoj traje oko 20 dana. Larve i lutke se hrane medom i
polenom. Mlada va im se izlee popne se na pelu, jer ako to ne uspije
za 6 sati onda ugine. Kad su na matici uznemire je i matica manje polae
jaja. Vrlo su pokretljive i dosta brzo prelaze sa jedne na drugu pelu.
Suzbijanje pelinje vai
Stepen zaraenosti u pelinjem drutvu najlake se utvruje kontrolnim
tretiranjem. Za tretiranje pelinjih drutava protiv vai moe se koristiti
vie sredstava. U naim uslovima kod suzbijanja varoe dimnim listiima
fluvalinata suzbija se istovremeno i pelinja va. Timol je takoe efikasan
264 Pelarenje za 21. vijek
drvene dijelove konica i ramova. Kad pelinja drutva oslabe esto
postanu rtve voskovog moljca koji sve razori i oteti, jer je za njegove
larve najbolja i je-dina hrana sae iz koga su se izvodile pele. Voskov
moljac se moe nai tamo gdje su pele ili u njihovoj neposrednoj blizini.
To su ustvari noni leptiri koji se pojavljuju u toplije godinje doba, i to u
niim predjelima, na veim nadmorskim visinama i u sjevernim predjeli-
ma. Ne priinjava skoro nikakve tete, jer ne podnosi niske temperature.
Biologija voskovog moljca
Ciklus razmnoavanja voskovog moljca je razliit i kree se od 1 do 6
mjeseci. enke su vee od mujaka i snesu nekoliko stotina jaja (300-600),
ali neke i znatno vie. enke malog voskovog moljca nose 200-300 jaja.
Poloena jaja su obino u manjim grupama na raznim zatienim mjesti-
ma. Teko ih je vidjeti golim okom. Na sau u kome je bilo leglo prave
kanale, razaraju ga, obaviju tankim nitima koje ispredu iz posebne lijezde
koju imaju na glavi. Larve se hrane voskom, polenovim prahom i ahuri-
cama lutki. Voskov moljac se teko odrava na mlaem sau i satnim osno-
vama i na njima se ne razmnoava.
Suzbijanje voskovog moljca
Najsigurniji i najjednostavniji nain za zatitu saa od voskovog moljca je
uvanje u jakim pelinjim drutvima. U slabim drutvima sae je izloeno
napadu im se za to ukae prilika, zato im treba ostavljati samo sae koje
mogu drati pod kontrolom. Na podnjaama ne smije biti otpadaka od
saa, jer je to najpogodnije mjesto za moljce. Podnjae treba istiti u rano
proljee im se za to ukae pogodna prilika. Higijenu konice treba da
odravaju pele, a ako tome nisu naklonjene treba im promijeniti maticu.
Rezervno sae i pelinje proizvode treba tititi na najjednostavniji nain
prema datim uslovima i to: toplotom, hladnoom, i strujanjem vazduha.
Utvreno je da e moljac biti uniten sa svim svojim stadijumima razvia
ako se sae ili drugi pelinji proizvodi stave na -6,7C za 4,5 asova; na -
12,2C za 3; asa na -15C za 2 asa. Ako se prazno rezervno sae izloi na
temperaturi 48-49C u toku 24 sata bie uniteni moljci i spore nozemoze.
Rezervno sae u nastavcima najbolje se sauva ako ispod donjeg i iznad
gornjeg nastavka stavimo ianu mreu i izloimo ga strujanju vazduha,
jer se u tim uslovima moljac ne moe odrati. Rezervno sae se moe
uvati i u zatvorenim prostorijama upotrebom sumpordioksida, koji nasta-
je spaljivanjem sumpora u prahu ili u ipkama.
265
Bolesti pela
Prostorija mora biti dobro zatvorena, da dihtuju i vrata i prozori. U tu svrhu
uzima se 50 gr sumpora na 1 m3 prostora. Nastavke sa saem treba nasla-
gati jedan na drugi i u najgornjem, koji treba biti prazan nabrzinu se zapali
sumpor i prostorija zatvori. Prethodno treba osigurati da se ne izazove
poar. Postupak treba ponavljati do zahlaenja svakih dvadesetak dana, jer
sumpordioksid ne unitava jaja moljca. Ima i drugih naina zatite sumpor-
dioksidom, ali princip i efekti su isti. Sae koje je sumporisano ne smije se
stavljati u pelinja drutva dok se dobro ne provjetri ili ispere hladnom
vodom. Ostatak vode u sau treba istresti na centrifugu. Treba zapamtiti da
se sae ne smije niti u bilo kom sluaju drati u prostorijama gdje vise tus-
trake ili neki drugi insekticidi s obzirom da vosak vrlo apsorbuje mnoge
hemikalije pa moe doi do trovanja pela ako se stavi u konice.
13.6.2. Pelinja va
Pelinja va (Braula coeca) je ustvari bezkrilna muva i kod nas ne pred-
stavlja neki problem za pele, jer vie je kao nepoeljni pridrueni gotovan
pelinjeg drutva. Hranu uzima iz konice a kao poluparazit ivi na peli,
radilici mada se ponajee moe nai na grudima i glavi na matici.
Ponekad se mogu vidjeti i na trutovima, mada mnogo rjee. U Francuskoj
i SAD je nekom prilikom nalaeno vie desetina pelinjih vai na jednoj
matici. Pelinja va se najvie zadrava izmeu glave i grudi odrasle pele,
gdje je duboki ubor. Kao pridrueni goto vani hranu uzimaju sa usnog
aparata pela-radilica i matice, jer ne siu hemolimfu kao drugi paraziti.
Odrasla enka je 1,5 mm duga i 0,75 mm iroka. Crvenomrke je boje i ima
tri para nogu i stoji uzdignuto. enka polae jaja ispod mednih poklopaca,
na poklopce legla i na druga mjesta na sau. Zimi ne nosi jaja. Izleena
larva iz jajeta moe narasti do 2,2 mm. Larve na poklopcima i na ramovi-
ma brzo uginjavaju a preivljavaju samo one pod mednim poklopcem.
Cjelokupni razvoj traje oko 20 dana. Larve i lutke se hrane medom i
polenom. Mlada va im se izlee popne se na pelu, jer ako to ne uspije
za 6 sati onda ugine. Kad su na matici uznemire je i matica manje polae
jaja. Vrlo su pokretljive i dosta brzo prelaze sa jedne na drugu pelu.
Suzbijanje pelinje vai
Stepen zaraenosti u pelinjem drutvu najlake se utvruje kontrolnim
tretiranjem. Za tretiranje pelinjih drutava protiv vai moe se koristiti
vie sredstava. U naim uslovima kod suzbijanja varoe dimnim listiima
fluvalinata suzbija se istovremeno i pelinja va. Timol je takoe efikasan
264 Pelarenje za 21. vijek
drvene dijelove konica i ramova. Kad pelinja drutva oslabe esto
postanu rtve voskovog moljca koji sve razori i oteti, jer je za njegove
larve najbolja i je-dina hrana sae iz koga su se izvodile pele. Voskov
moljac se moe nai tamo gdje su pele ili u njihovoj neposrednoj blizini.
To su ustvari noni leptiri koji se pojavljuju u toplije godinje doba, i to u
niim predjelima, na veim nadmorskim visinama i u sjevernim predjeli-
ma. Ne priinjava skoro nikakve tete, jer ne podnosi niske temperature.
Biologija voskovog moljca
Ciklus razmnoavanja voskovog moljca je razliit i kree se od 1 do 6
mjeseci. enke su vee od mujaka i snesu nekoliko stotina jaja (300-600),
ali neke i znatno vie. enke malog voskovog moljca nose 200-300 jaja.
Poloena jaja su obino u manjim grupama na raznim zatienim mjesti-
ma. Teko ih je vidjeti golim okom. Na sau u kome je bilo leglo prave
kanale, razaraju ga, obaviju tankim nitima koje ispredu iz posebne lijezde
koju imaju na glavi. Larve se hrane voskom, polenovim prahom i ahuri-
cama lutki. Voskov moljac se teko odrava na mlaem sau i satnim osno-
vama i na njima se ne razmnoava.
Suzbijanje voskovog moljca
Najsigurniji i najjednostavniji nain za zatitu saa od voskovog moljca je
uvanje u jakim pelinjim drutvima. U slabim drutvima sae je izloeno
napadu im se za to ukae prilika, zato im treba ostavljati samo sae koje
mogu drati pod kontrolom. Na podnjaama ne smije biti otpadaka od
saa, jer je to najpogodnije mjesto za moljce. Podnjae treba istiti u rano
proljee im se za to ukae pogodna prilika. Higijenu konice treba da
odravaju pele, a ako tome nisu naklonjene treba im promijeniti maticu.
Rezervno sae i pelinje proizvode treba tititi na najjednostavniji nain
prema datim uslovima i to: toplotom, hladnoom, i strujanjem vazduha.
Utvreno je da e moljac biti uniten sa svim svojim stadijumima razvia
ako se sae ili drugi pelinji proizvodi stave na -6,7"C za 4,5 asova; na -
12,2C za 3; asa na -15C za 2 asa. Ako se prazno rezervno sae izloi na
temperaturi 48-49C u toku 24 sata bie uniteni moljci i spore nozemoze.
Rezervno sae u nastavcima najbolje se sauva ako ispod donjeg i iznad
gornjeg nastavka stavimo ianu mreu i izloimo ga strujanju vazduha,
jer se u tim uslovima moljac ne moe odrati. Rezervno sae se moe
uvati i u zatvorenim prostorijama upotrebom sumpordioksida, koji nasta-
je spaljivanjem sumpora u prahu ili u ipkama.
Bolesti pela 265
Prostorija mora biti dobro zatvorena, da dihtuju i vrata i prozori. U tu svrhu
uzima se 50 gr sumpora na 1 m3 prostora. Nastavke sa saem treba nasla-
gati jedan na drugi i u najgornjem, koji treba biti prazan nabrzinu se zapali
sumpor i prostorija zatvori. Prethodno treba osigurati da se ne izazove
poar. Postupak treba ponavljati do zahlaenja svakih dvadesetak dana, jer
sumpordioksid ne unitava jaja moljca. Ima i drugih naina zatite sumpor-
dioksidom, ali princip i efekti su isti. Sae koje je sumporisano ne smije se
stavljati u pelinja drutva dok se dobro ne provjetri ili ispere hladnom
vodom. Ostatak vode u sau treba istresti na centrifugu. Treba zapamtiti da
se sae ne smije niti u bilo kom sluaju drati u prostorijama gdje vise tus-
trake ili neki drugi insekticidi s obzirom da vosak vrlo apsorbuje mnoge
hemikalije pa moe doi do trovanja pela ako se stavi u konice.
13.6.2. Pelinja va
Pelinja va (Braula coeca) je ustvari bezkrilna muva i kod nas ne pred-
stavlja neki problem za pele, jer vie je kao nepoeljni pridrueni gotovan
pelinjeg drutva. Hranu uzima iz konice a kao poluparazit ivi na peli,
radilici mada se ponajee moe nai na grudima i glavi na matici.
Ponekad se mogu vidjeti i na trutovima, mada mnogo rjee. U Francuskoj
i SAD je nekom prilikom nalaeno vie desetina pelinjih vai na jednoj
matici. Pelinja va se najvie zadrava izmeu glave i grudi odrasle pele,
gdje je duboki ubor. Kao pridrueni goto vani hranu uzimaju sa usnog
aparata pela-radilica i matice, jer ne siu hemolimfu kao drugi paraziti.
Odrasla enka je 1,5 mm duga i 0,75 mm iroka. Crvenomrke je boje i ima
tri para nogu i stoji uzdignuto. enka polae jaja ispod mednih poklopaca,
na poklopce legla i na druga mjesta na sau. Zimi ne nosi jaja. Izleena
larva iz jajeta moe narasti do 2,2 mm. Larve na poklopcima i na ramovi-
ma brzo uginjavaju a preivljavaju samo one pod mednim poklopcem.
Cjelokupni razvoj traje oko 20 dana. Larve i lutke se hrane medom i
polenom. Mlada va im se izlee popne se na pelu, jer ako to ne uspije
za 6 sati onda ugine. Kad su na matici uznemire je i matica manje polae
jaja. Vrlo su pokretljive i dosta brzo prelaze sa jedne na drugu pelu.
Suzbijanje pelinje vai
Stepen zaraenosti u pelinjem drutvu najlake se utvruje kontrolnim
tretiranjem. Za tretiranje pelinjih drutava protiv vai moe se koristiti
vie sredstava. U naim uslovima kod suzbijanja varoe dimnim listiima
fluvalinata suzbija se istovremeno i pelinja va. Timol je takoe efikasan
266 Pelarenje za 21. vijek
13.6.3. Mravi
Mrave viamo svuda po pelinjacima i oko konica kako vuku otpatke i
mrtve pele. Ima ih raznih vrsta i rado uzimaju med iz konica, a da bi do
njega doli znaju napadati i pele. Neke vrste su toliko napasne da mogu
postati pravi problem za pelinja drutva. Stalno su u pokretu i pretrauju
pukotine i otvore kako bi se lake uvukli u konicu. Ponekad naprave i
mravinjak ispod poklopca konice ili u utopljavajuem materijalu ako se
due ne otvara. Najee budu privueni nepanjom pelara koji prilikom
ienja konica raspe otpatke saa u kojim bude neka estica kristalisanog
meda. Na podrujima gdje nema mnogo mrava nije potrebno preduzimati
neke mjere, ali ako su pelinjaci u umi ili na rubovima to e sigurno biti
neophodno. Suzbijanje mrava moe se izvriti na vie naina. Ako su
konice postavljene na postoljima preporuljivo je namazati ih u vidu uske
trake sa tovotnom masti. Noice postolja ako su od metala ili drveta mogu
se staviti u neke posude ili konzerve napunjene sa pregorjelim motornim
uljem. Meutim, kad konice stavljamo direktno na zemlju sa malim pod-
metaima onda je jedino prihvatljivo njihove putanje posuti petroleumom
pepelom ili sumpornim prahom. Mravinjake treba rasturiti ili u sredini
napraviti rupu i nasuti kaiku ugljendioksida i rupu zatvoriti. Dobro je
mravinjak posuti vrelom vodom. Mravi se mogu unititi, i upotrebom
raznih insekticida kojih ima u prodaji, ali to nije preporuljivo initi na
konicama i u njihovoj blizini jer moemo unititi i pele koje dou sa
sprejom u kontakt. Na kraju da podsjetimo da su mravi korisni insekti i
zato ih treba potedjeti ako nam ne prave probleme.
13.6.4. Ose i strljeni
Ose moemo esto vidjeti oko konica i u konicama. Veliki su sladokus-
ci i rado kradu med iz konica i ubijaju pele i nose ih u svoja gnijezda da
bi hranile leglo. Pele straarice u jaim drutvima im se uspjeno odupiru,
ali u slabim drutvima ta odbrana je nedovoljna, pa mogu i cijelo drutvo
da rasture i u njemu naprave pravi osinjak. Strljeni su jo opasniji i mnogo
lake savladaju pelu na letu konice kad se pod teretom vraa iz pae.
Med im je takoe poslastica. Zato treba unitavati gnijezda osa i strljeno-
va gdje god se nau, bilo u zemlji ili na nekom drugom mjestu. Ubodi
strljenova su mnogo opasniji od uboda pela i osa pa je neophodno zati-
titi se prije njihovog unitavanja. Najbolje ih je kad se otkriju unitavati
navee ili nou kad su u gnijezdu. Na naim pelinjacima praktikuje se za
Bolesti pela 267
hvatanje osa staviti pivsku flau do polovine ispunjenu pivom i u nju
kaiku eera i nekoliko kapi sireta. Kad doe do vrenja privuene miri-
som ose ulaze u flau i utapaju se. Sadraj flae ne privlai pele tako da
za njih nema opasnosti. Strljeni se najvie nalaze na pelinjacima tokom
avgusta i septembra i tad ih treba unitavati jer su velika napast za pele.
Svoje leglo prvenstveno hrane leevima ubijenih pela pa kad im se leglo
nalazi u blizini pelinjaka nanose veliku tetu. Najlake ih je unitavati
navee loenjem vatre ispod gnijezda, pa kad se uznemire ulijeu u plamen
i tu nau sigurnu smrt. Ose i strljeni se mogu hvatati i u posebne klopke
napravljene u vidu lijekova od iane mree. Klopke se postavljaju kasno
uvee i narednih dana u njima se moe nai veliki broj osa i strljenova. U
okviru osa postoji jedna posebna vrsta koja ivi specifino pa je zato nazva-
na Pelinji vuk. Razmnoava se i jaja polae u zemlji slino strljenu.
Takoe je velika napast za pele jer se iskljuivo hrani pelama. Neto je
manji od ose ali ima deblju glavu, jai grudni ko i vilice.
13.6.5. Pauci
Pauci su takoe prisutni na pelinjacima i lako moemo primijetiti po
konicama kako su ispreli mree od krova do poletaljke u koje hvataju
pele koje se punim mednim voljkama vraaju iz pae. Kad pela upadne
u mreu ne moe se osloboditi i tako postane rtva i poslastica skrivenog
pauka. Pauci napadaju na pele i za vrijeme sakupljanja nektara, na cvje-
tovima. Pauci su razliito rasprostranjeni na naim podrujima. Tamo gdje
ih primijetimo po konicama treba skidati njihove mree i ubijati jer je to
jedini nain borbe protiv pauka.
13.6.6. Mievi i rovice
Mievi su najvie prisutni oko naseljenih zgrada i u poljima, upravo tamo
gdje se najvie nalaze i pelinjaci. U zimskom periodu privueni toplinom
i materijalom pelinjeg drutva nastoje se smjestiti u konici jer je to za
njih veoma povoljna sredina za zimovanje. Ako uspiju da se domognu
konice naprave veliku tetu pelinjem drutvu i sau. Prije poetka zime
obilaze leta po konicama i pokuavaju pronai dovoljan otvor na letu da
bi se unutra smjestili. Ako mi ue u konicu i pelar to ne primijeti mogu
u njoj provesti cijelu zimu. U konici negdje u oku naprave gnijezdo,
jedu med i pele i grickaju sae. Pelinja drutva u iju se konicu smjes-
tio mi bivaju uznemiravana i kad su u klubetu pele koje se odvoje posta-
ju njegova hrana. Takvo drutvo postepeno slabi i esto ugine. Konica
268 Pelarenje za 21. vijek
269
Bolesti pela

bude zaprljana i ramovi oteeni. No, nekad se dogodi i obrnuto. Mi koji 13.6.8. Medvjedi
ue u konicu bude napadnut od pela i ugine. Postoje le preteak za nji- Medvjedi su uglavnom prisutni u podrujima veih planina. Pelinja dru-
hova "plea" pele ga oblijepe propolisom i balzamiraju da im ne bi tva su im dobro dola ako uspiju da se domognu nekog pelinjaka. Ako
zagaivao konicu. No, svakako ovo su rjei sluajevi. Opasnost od mie- se navade najbolji je nain odbrane preseliti pelinjak na bezbjednu lokaci-
va najbolje se otkloni ako se s jeseni postave eljevi na leta konica, na ju. Neki su pelari pokuavali da sa velikom ianom bodljikavom
pelinjaku takoe oisti trulo lie, nabaciti otpatke, ukloniti travuljinu i ogradom zatite pelinjak. To nije pomoglo. Ako nema drugog izbora pre-
sve to bi moglo biti privlano za mieve. Preporuljivo je koristiti make, ostaje samo da se trai od nadlenog organa da se odobri odstrel i nadok-
miolovke i otrovne mamce za njegovo suzbijanje. Lasice se hrane mie- nadi teta, jer je medvjed zakonom zatiena ivotinja.
vima pa ih ne treba progoniti sa pelinjaka. Rovica je slina poljskom
miu s tom razlikom to ima duu njuku i obrasle duge i rijetke ekinje.
U konicu lake ulazi od mia jer je neto ueg tijela. Kad ue u konicu
hrani se pelama i drobi sae, dok med ne dira. Za vrlo kratko vrijeme
moe da pojede sve pele u konici, pa je opasnija za pelinje drutvo od
mia. Zatita od rovice je ista kao od mieva.

13.6.7. Ptice
Poznato je da se ptice hrane insektima, ali je vrlo tetno kad meu njima
ima i nekih koje hvataju pele. Neke vrste ptica su po tome dobro poznate
pelarima, jer redovito hvataju pele a neke samo kad u prirodi ima malo
drugih izvora. Od svih tih ptica najopasnija je pelarica (Neropsapiaster).
Po izgledu je vrlo lijepa. Na leima ima perje zagasitosmee boje, pod
vratom uto a na ostalim dijelovima tijela plavozeleno. Kad nadlijee
pelinjake za kratko vrijeme moe da utamani do 200 pela, dok u jatima
rasporeene po pravcu leta pela masovno ih unitavaju. Najee se
viaju u jatima, rijetko usamljene. Najefikasniji nain za zatitu od ove
tetoine je ubijanje iz lovake puke i pucnjavom da se rasplae. Mogu se
unitavati i njena gnijezda, ali je to mukotrpno. Ako napravi gnijezdo blizu
pelinjaka mora se ukloniti, jer za mlade treba joj velika koliina hrane. Od
maja do avgusta nastanjuje se i gnijezdi du strmih pjeskovitih rijenih
obala.
U toku zime i djetli napada pelinje drutvo. U stanju je da svojim dugim
iljatim kljunom probije dasku na konici i tako uznemirava pele. Kad su
pele u klubetu to je za njih pogubno.
Sjenica je takoe veoma aktivna u toku zime pa slijee na leta konice gdje
hvata pele koje pokuavaju da izlete napolje. Ne treba nita prepustiti
sluaju i vjerovati da nee biti problema. Preporuuje se da se i tokom zim-
skog perioda obilaze pelinjaci u vie navrata i dre pod kontrolom da ne
bi bilo nepredvienih iznenaenja.
270 Pelarenje za 21. vijek Prilozi 271

3 1 obranog mlijeka
5 tableta oligovita
sastojke umijeati i sipati u hranilice

6. 5 kg eera
5 1 vode
0,5 kvasca
sok od tri limuna
sastojke umijeati i dati u hranilice

7. 10 kg eera
10 1 vode
VI PRILOZI 3 umuena jaja
5 tableta bevipleksa
a) Pripremanje sirupa za pele
sastojke umijeati i staviti u hranilice
1. 1 kg eera u prahu
8. 10 kg eera
1 litar obranog mlijeka
3 1 vode
1,5 kg tenog meda
5 gr mlijene kiseline
smjesu dobro umijeati i dati u hranilice
sastojke umijeati i sipati u hranilice
2. 2 kg eera
b) Pogae za prihranu pela
0,8 1 vode
0,2 1 obranog mlijeka
1. 10 kg eera u prahu
sastojke umijeati i staviti u hranilicu
6% pekarskog kvasca
3. 2 kg eera 5% meda i
1 1 vode 4% vode
Pekarski kvasac prokuhati na temperaturi od 100C da kljua 5 minuta i
150 gr germe
nakon toga zagrijati med na temperaturi do 50C i sve sastaviti i dobro
1 tableta bevipleksa
umijesiti, a onda pakovati u najlonske kesice po 1 kg.
sok od 1 limuna
sastojke umijeati i staviti u hranilicu
2. 10 kg eera u prahu
4. 3 litra sirupa (2:1) 2 1 vode
1 litar obranog mlijeka 1 kg kvasca (prokuhati na 100C)
2 gr fumagilina 2 kg soj inog brana (obezmaenog)
sastojke umijeati i dati u hranilicu Smjesu dobro umijesiti i pakovati po 1 kg u najlonske kesice.

5. 10 kg eera 3. 1 kg meda
5 1 vode 0,5 kg eera u prahu
272 Pelarenje za 21. vijek 273
Prilozi

0,5 kg sojinog brana 10. 1 kg meda

0,2 kg polena 4 kg eera u prahu
2 draeje oligovita 2 bevipleksa
Masu sastaviti i zamijeati i upakovati u najlonske kese. 0,5 kg germe
Smjesu napraviti i dobro umijeati, a zatim pakovati u najlon-kese.
4. 10 kg eera u prahu
3 kg sojinog brana 11. 5 kg eera u kristalu
1 kg kvasca (prokuhano na 100C) 1 1 vode
1 kg mlijeka u prahu 0,5 kg kvasca
0,8 1 vode 9 gr vinske kiseline
Sastojke dobro umijeati i pakovati u najlonske kese po 1 kg. Sastojke sastaviti i dobro umijesiti i pakovati u najlonske kese.

5. 10 kg eera u kristalu 12. 10 kg eera u prahu

2 1 vode 1 kg sojinog brana
0,5 kg kvasca (deaktiviranog) 0,6 kg kvasca
2 kg meda 0,5 kg meda
Sve sastojke umijeati i upakovati u najlonske kese po 1 kg. 0,5 1 vode
5 tableta oligovita
6. 4 kg eera u prahu Sastojke sastaviti i dobro umijesiti, a potom upakovati u najlonske kese.
1 kg meda
0,5 kg obranog mlijeka
Sastojke pomijeati i dobro ukuhati u vidu tijesta i pakovati po 1 kg.

7. 3 dijela sojinog brana

1 dio polena
2 dijela eera u prahu
1 dio vode *
Sastojke izmijeati i napraviti pogae i staviti u najlonsku kesu.

8. 0,3 kg polena
0,9 kg sojinog brana
1,6 kg eera
0,8 1 vode
Sastojke izmijeati i napraviti smjesu i upakovati u najlonske kese.

9. 1,6 kg eera u kristalu

1,2 kg sojinog brana
0,8 1 vode
Sastojke sastaviti i umijeati i upakovati u najlonske kese.
274 Pelarenje za 21. vijek Prilozi 275

Medeni kolai za aj Voe oprati i oistiti drke i kopice. Staviti u sud i kuhati kratko vrijeme
500 gr meda na pari, a zatim propasirati kroz sito. Dobijeni pire pomijeati sa medom i
500 gr brana staviti u zamrziva. Sluiti sa kremom i sokom kao sladoled.
6 dl vode
1 kesicu vanilin-eera Vone salate
3 jaja 500 gr jabuka
5 ajnih kaiica praka za pecivo 4 banane
Sastojke pomijeati i napraviti tijesto srednje tvrdoe. Pei na umjerenoj 50 gr suhog groda
temperaturi. 50 gr suhih ljiva
4 supene kaike mljevenih oraha
Engleski medeni kola 1 limun (sok)
500 gr meda 100 gr. pavlake
250 gr putera malo ruma
2 limuna (sok iscijediti) 3 supene kaike meda
5 gr mukat oraia Voe oistiti i isjeckati na sitne komadie. Suhe ljive staviti u toplu vodu
brano po potrebi da nabubre, izvaditi kopice i sitno isjeckati. Mileram pomijeati sa
Sve izmijeati i umutiti tijesto, rastanjiti na medom, sokom od limuna i rumom. Voe preliti tako dobijenom mjeavi-
umjerenoj vatri. nom, posuti sitno mljevenim orasima i ostaviti u friider do posluivanja.

Sladoled od banana sa medom Vitaminska salata sa medom

3 kom. banana 50 gr crvenog ribanog kupusa
1 limun (sok i kora) 50 gr zelenog kupusa
2 pomorande (sok) 50 gr argarepe
3 olje vode 50 gr kelerabe
2 bjelanca od jaja 1 kisela jabuka
3 supene kaike meda 30 gr sjeenih suhih smokava
Napraviti snijeg od bjelanaca, dodati sok od pomorande i limuna i 20 gr suhog groa i sok od 1 limuna
limunovu koru. Vodu prokuhati i preliti preko banana i mijeati. Kad tem- Sve sastojke dobro izmijeati i dodati 3 kaike meda.
peratura spadne ispod 45C dodati med i mijeati dok se cijela masa ne
ohladi. U posudu za sladoled staviti snijeg od bjelanaca a po njemu kau
d) Upotreba pelinjih proizvoda u kozmetici
od banana i ostaviti u zamrziva da se ohladi. Kad masa pone da se
zgunjava dobro promijeati i ostaviti da se ohladi i potom sluiti.
Upotreba meda u kozmetici datira jo iz davnih vremena, tako da i danas ima
izuzetno veliku primjenu, posebno zbog svojih omekavajuih svojstava na
Voni sladoled sa medom
koi. Kombinujui med sa raznim odgovarajuim elementima mnoge
200 gr meda
pelarske porodice same prave razne proizvode u vidu krema, maski za lice,
100 gr jagoda
ampona i si. I u komercijalnoj proizvodnji med je dosta prisutan. Vosakje sa
200 gr vianja
znatno veom primjenom u kozmetikim preparatima nego to je med.
200 gr kaj ija
Najvie se koristi za proizvodnju rua za usne, krema i maski za lice, sprejo-
100 gr treanja
276 Prilozi 277
Pelarenje za 21. vijek

va za kosu i si. Takoe, u posljednje vrijeme nalaze primjenu u kozmetici i 'A olje bademovog ulja
drugi pelinji proizvodi (matini mlje, ekstrakti polena, i propolisa). V2 olje kokosovg ulja
'A olje raine vodice
Krema protiv bora Istopiti vosak i kokosovo ulje u vodenom kupatilu. Dodati ostale sastojke
30 gr voska i zagrijavati smjesu nekoliko minuta dok se to sve ne zagrije. Sipati u
30 gr meda posude dok je proizvod topao. Dobije se 1-1/2 olja gotovog proizvoda.
30 gr soka od listova bijelog ljiljana
Hladna voskova krema
30 gr soka od crnog luka
'A olje pelinjeg voska
Sve sastojke pomijeati u porcelanskoj posudi drvenom kaikom, uz
'A olje glicerina
umjereno zagrijavanje na pari. Smjesu nanijeti na kou lica i vrata i utrl-
1 kaika tenog lecitina
jati, zatim ponoviti i dodati jo jedan sloj i ostaviti da djeluje 20-30 minu-
'A ulja za bebe
ta, a potom kremu odstraniti vlanom gazom natopljenom u aju od zove.
'A olje bademovog ulja
ampon za kosu 1 kaika pelinjeg polena
1 umance Rastopiti vosak u vodenom kupatilu. Dodati ostale sastojke i zagrijavati
1 kaika meda nekoliko minuta dok se sve ne umijea. Razliti u posude dok je vrue.
Sastojke staviti u oljicu i izmijeati i tako dobijete vrlo blag ampon. Dobie se 1-1'A olje gotovog proizvoda.

Runa krema sa polenom

Krema za ienje lica i vrata ]
li olje petroleum-elea (vazelin)
1 lli supena kaika tenog sapuna
'A olje glicerina
'A olje meda
'A olje pelinjeg voska
'A olje raine vodice
2 kaike polena
Sastojke pomijeati i krema je spremna za upotrebu.
Istopiti petroleum-ele i vosak u vodenom kupatilu. Dodajte glicerin i
Osvjeavajua maska zagrijavajte nekoliko minuta dok se smjesa dobro ne zagrije. Dodajte polen
2 kaike meda i sipajte u posudu dok je smjesa vraa. Dobie se l'A olje proizvoda.
2 kaike toplog mlijeka
Voskova krema za ruke
Sastojke izmijeati i masu paljivo staviti na lice i vrat. Nakon pola sata
'A olje pelinjeg voska
masku skinuti i lice oprati kamilicom i namazati hidrantnom kremom.
'A olje bademovog ulja
Medno tretiranje za vrlo suhu oteenu kosu 'A olje meda
3 kaike meda 1 kaika polena
1 kaika ulja od masline 'A olje vazelina
Mijeati oko 1 minutu dok masa ne postane mekana. Primijeniti na tek 'A olje glicerina
opranu kosu i ostaviti da se upija 10-12 minuta. Oprati toplom vodom. 2 kaike lecitina
Ovo je doza zajedno tretiranje. Rastopiti vosak i vazelin u vodenom kupatilu. Dodati ostale sastojke i
zagrijavati 4-5 minuta dok se smjesa ne zagrije i meko mijea. Sipati u
Krema za ruke od pelinjeg voska i bademovog ulja posudu dok je smjesa jo vraa jer se stvrdnjava kada se ohladi. Dobije se
'A olje pelinjeg voska 1 'A olje kreme.
278 Pelarenje za 21. vijek Prilozi 279

e) Pia i napici od meda dan. Ako se popije i vie nema problema samo se moe javiti blaeni
osjeaj.
Medovina - vino od meda
Ovo je recept za spravljanje medovine na nain iz prastarih vremena. Rakija - medenjaa
Poslije vrcanja meda u posebnu veu posudu odvoje se poklopci od meda, 'A kg meda
i skinuta pjena sa kanti meda nakon njegovog grubog cijeenja tako da se 3-4 dcl ljute rakije prepeenice
u toj ukupnoj koliini nae med, poklopci od meda, vosak, polenov prah, 'h litra prokuhane izvorske vode
propolis i dr. Treba obratiti panju da se tu ne nau i prignjeene pele, jer Sastojke dobro izmijeati i moe se odmah koristiti.
ih treba oistiti iz toga. Dakle, tu su samo isti proizvodi dobijeni iz
prirode. U posudu se naspe mlaka voda u koliini da prekrije tu smjesu. Medeni liker sa propolisom
Sve to dobro izmijeamo i pravimo male grudve od votine koju dobro 500 gr 96% alkohola
stisnemo rukama da se bolje iscijedi sva tenost iz nje. Grudve se odloe 100 gr propolisne vode
u drugu posudu sa strane. Vodu iz prvog suda koja je sada ve i dobro 250 gr meda
l
zaslaena presipamo uz obavezno cijeenje u neki emajlirani sud sa pok- li litra vode
lopcem u kojem e medovina da se kuha. Na grudve opet sipamo toplu Priprema: ist usitnjen propolis staviti u alkohol da odstoji 10-15 dana uz
vodu, izmijeamo masu iz grudvi i dobro iscijedimo iz njih svu tenost. povremeno mukanje mjeavine. Tako dobiveni oko 15% rastvor propolisa
Takoe ovu vodu sipamo u sud koji je predvien za kuhanje. Prije nego to procijediti kroz gazu i pomijeati sa medom (250 gr) i toplom vodom ('A 1
ponemo sa kuhanjem treba ocijeniti slatkou vode jer od toga zavisi us- vode), na 35-40C. Mjeavinu ostaviti da odstoji 10-15 dana, a zatim je
pjeh. Ta slatkoa treba daje kao slatka kafa ili sok blago razblaen naprav- flairati. To e biti vrlo ljekovit i prijatan napitak.
ljen od sirupa. Ako je preslatko dodaje se vode, a ako nije dodaje se jo
malo meda. Nakon toga stavlja se da se kuha poklopljeno poklopcem. Prije Medeni veps
kljuanja poklopac treba skloniti jer pjena brzo nadolazi iz kuhane vode i 1 grejpfrut
nju treba sklanjati. Kuhanje traje sve dotle dok se izdvaja pjena to je ori- 2 narande
jentaciono oko 15-20 minuta, uz obavezno mijeanje da ne zagori. Po 4 limuna
zavrenom kuhanju kad se tenost ohladi sipa se u bure ili drugu posudu 1 limuntos
gdje stoji da "nadolazi" i jo se jednom procijedi kroz gazu. Iz bureta moe 1 kg meda
odmah da se pije ali to je sok od meda. Da bi se dobila medovina treba 10 litara vode
ostaviti da stoji 7-15 dana ovisno o spoljnoj temperaturi kada e se zavri- Pripremanje: Samljeti sa istom korom: grejpfrut, narande i limun i u
ti vrenje.Tako dio slatkog ukusa prelazi u alkohol i tako se dobije sladu- dobivenu mjeavinu dodati:l limuntos, 1 kg meda i 10 1 tople vode (na oko
njavo pie koje pomalo ree. Iz bureta se moe piti sve dok se ne pretvori 40C). Ostaviti da odstoji oko 24 sata a potom koristiti.
usljed nastavljanja vrenja u sirce koje vie nije za pie. Da bi se to spri-
jeilo moe se u bure dodati vinobran. Takoe medovina se moe nasuti u Jabukovo sirce sa medom
tamne boce i dobro zatvoriti a potom zaliti voskom da nema kontakta sa 1 litar vode
vazduhom. Pri sipanju treba ostaviti malo (1 cm) praznog prostora u grliu 50 gr meda
boce. Napunjene boce staviti poloene u neku tamnu prostoriju i tu ostaju 80 ml jabukovog sireta
do upotrebe. Tako lagerovana medovina moe ostati dugo i biva sve bolja. Priprema: U mlakoj vodi (oko 400C) rastvori se med i doda jabukovo
Moe se uvati i u veim balonima ali zatiena hermetiki kao i boca sa sirce. Kad se tenost ohladi flaira se i koristi po potrebi.
voskom. Tako moe stajati i uspravno. Pije se 3 puta po 1 aa od 2 dcl na
280 Pelarenje za 21. vijek
LITERATURA
Abadi, N. Medena apoteka, Beograd, 1987.
Avetisan, G.A. Razvedenie i soderanie pel, Moskva, 1971.
Beli, J. Moj nain pelarenja, Zagreb, 1973.
Beli, J. Katalini, J. i drugi, Pelarstvo, Zagreb, 1985.
Brother, A. Bee Breeding, London, 1954.
iEerimagi H., Pelarstvo, Sarajevo, 1990.
^Eerimagi H., Hadimuratovi M., Rihar J., Bolesti, tetoine i trovanje
pele, Zadrugar, Sarajevo, 1986.
Farrar, C. L. Pela i uljej prevod s engleskog, Moskva, 1969.
Gluhov, M.M. Medonosno rastinje, Moskva, 1960.
Grozdani, S. Dvomatini sistem pelarenja, Beograd, 1962.
Jankovi, P. i Lj. Hadi-orevi, Med i pelinji prozvodi, Beograd, 1981.
Jamak, K. Medonosno bilje, Beograd, 1980.
Jojri, N.P. Pele krilati farmaceuti, prevod s ruskog, Beograd, 1968.
Jevti, T. Rad sa velikim brojem konica, Beograd 1966.
Kulinevi, J. i R. Gai, Pelarstvo, Beograd, 1974.
Konstantinovi, B. Praktino pelarstvo, Beograd 1966.
Reli, B. Pelarstvo i ekonomika pelarstva, Sremska Mitrovica, 1983.
Rodionov, V.V. i abarov, I.A. Esli vi imeete pel, Moskva, 1983.
Rihar, J. Pelaranje nastavljaama, Ljubljana, 1976.
Taranov, G.F. Rabota na kolhozni pasek, Moskva, 1947.
Tucakov, J. Nae. lekovito bilje, Beograd, 1942.
Todorovi, V. i Todorovi, D. Praktino pelarstvo, Beograd, 1988.
Todorovi, V. Bolesti i tetoine pela, Beograd, 1988.
Pelar, razni brojevi
Pelovodstvo, razni brojevi,
Pelarstvo, br. 1-4.
O autoru 281
O AUTORU
Dr. Zdravko Avram je roen 1940.godine.
Doktor je ekonomskih nauka, ugledni
ekonomista i dugogodinji pelar iz
Sarajeva. Ekonomsku kolu, fakultet i
postdiplomski studij na Ekonomskom
fakultetu zavrio je u Sarajevu. Doktorsku
disertaciju iz oblasti ekonomski nauka
odbranio je na Sveuilitu u Rijeci. Radio
je u privredi i vanprivredi, i u republikim
organima i organizacijama, na rukovodnim
poslovima. Bio je i profesor na
Univerzitetu u Sarajevu. Objavio je knjigu
iz oblasti analize poslovanja i vie strunih
i naunih radova iz oblasti ekonomije, u
raznim strunim asopisima. Uesnik je u
izradi vie studija i programa od znaaja za razvoj Bosne i Hercegovine.
Pelarstvom se bavi od rane mladosti radei u poetku kao hobista, a kas-
nije profesionalno. Kao dugogodinji profesor i iskusan pedagog vrlo usp-
jeno se bavi edukacijom kadrova u pelarstvu. Uesnik je u obrazovnim
programima na radiju i televiziji. Takoe, objavio je vie zapaenih rado-
va iz oblasti pelarstva u strunim asopisima i odrao brojna predavanja
pelarima. Uesnik je okruglog stola na temu "Praktino pelarstvo".
Pored bavljenja praktinim pelarstvom autor je dao veliki doprinos razvo-
ju pelarske opreme i nove tehnologije pelarstva. Cijeni se da e njegov
inovatorski rad, to jest izum biti uspjeno primijenjen u budunosti i sma-
tra se revolucionarnim pronalaskom za novu tehnologiju pelarenja za 21.
vijek.
Za svoje izume iz oblasti pelarstva dobio je vie najveih meunarodnih
priznanja i nagrada. U 1997.godini dobio je tri zlatne medalje iz oblasti
pelarstva i jednu iz oblasti ekologije, i to:
25E Salon internacional, des invecions Geneve 1997. - zlatna medalja
Internacionale ausstellung "ideen-erfindungen-neuheiten" JENA 97.
Nirnberg - zlatna medalja
Brussels EUREKA 97. Brisel - specijalna zlatna medalja,
282 Pelarenje za 21. vijek Sadraj 283

Brussels EUREKA 97. Brisel - specijalna zlatna medalja inovatora Rusije SADRAJ
za doprinos u oblasti ekologije,
Na sajmu INOVA 97 u Zagrebu za izum iz oblasti pelarstva-srebrena OSNOVNE POSTAVKE 15
plaketa.
Na sajmu pelarstva Beograd 1996.,Savez pelarskih organizacija Srbije- I IVOT PELA 18
srebrena medalja.
1. IVOT I RAZVOJ PELINJEG DRUTVA 18
Dobitnik je i drugih priznanja.
Sada se sa suprugom Jasminkom profesionalno bavi pelarstvom i
1.1. Porijeklo medonosne pele 18
pelarskom naukom na svojoj pelarskoj farmi "Dr. Avram".

1.2. Rase medonosne pele 20

1.3. Pelinje drutvo 23

1.3.1. Matica 24
1.3.2. Pele radilice 26
1.3.3. Trutovi 26

1.4. Organizacija pelinjeg drutva 27

1.4.1. Izgradnja saa 30
1.4.2. Pelinje leglo (gnijezdo) 31
1.4.3. Razvojni stadijumi 32
1.4.4. Sporazumijevanje pela radilica 34
1.4.5. Feromoni 35

1.5. Pelinja hrana 36

1.5.1. Polenov prah (cvjetni prah) 37
1.5.2. Nektar i med 38
1.5.3. Medljika 40
1.5.4. Voda 40

1.6. Anomalije u pelinjem drutvu 41

1.6.1. Matica trutua-trutovnjaa 42
1.6.2. Bezmatinost i lane matice 42
1.6.3. Tiha izmjena matice 44

II UZGOJ PELA 45

2. KONICE I PELARSKI PRIBOR 45

284 Pelarenje za 21. vijek 285
Sadraj

2.1. Uslovi koje treba da ispunjava dobra konica 47 3.7.2. Ocjena kvaliteta matice 80

2.2. Vrste konica 48 3.7.3. Ocjena prinosa meda prema snazi pelinje zajednice 80
2.2.1. Langstrot-Rotova konica 48
2.2.2. Dadan-Blatova konica 50 3.8. Poloaj leta na konici 81
2.2.3. Farrarova konica 51
2.2.4. Anton-niderieva konica 52 3.9. Trava pred konicama 81
2.2.5. Poloka 53
3.10. Postavljanje pojila 82
2.2.6. Pomone konice i nukleusi 53
3.11. Odravanje toplote 83
2.3. Pelarski pribor 54
2.3.1. Pribor za prihranjivanje pela 55
3.12. Forsiranje razvoja 83
2.3.2. Pribor za dodavanje i otpremanje matica 56
2.3.3. Pribor za uvrivanje pojedinih dijelova konice 56 3.13. Jaanje drutva i rojenje 86
2.3.4. Pribor za oduzimanje i istresanje meda 56
2.3.5. Pribor za uiavanje satnih osnova 58 3.14. Izgled produktivnog drutva 87
2.3.6. Pribor za topljenje i cijeenje voska 58
2.3.7. Pribor za izradu satnih osnova 58 3.15. Orijentisanje pela 88
2.3.8. Armiranje satnih osnova 60
4. POJAVA ROJEVOG NAGONA 89
3. TEHNOLOGIJA PELARENJA 61 4.1. Uzroci rojenja 89

3.1. Osnove visokoproduktivnog pelarstva 61 4.2. Prirodno rojenje 92

4.2.1. Hvatanje, naseljavanje i njega prirodnog roja 94
3.2. Smjetaj pelinjaka 65 4.2.2. Spreavanje rojenja 94
4.2.3. Vjetako rojenje pelinjih drutava 96
3.3. Osnivanje pelinjaka 66
4.2.4. Metodi vjetakog rojenja 97
3.3.1. Izbor tipa konice 68 4.2.5. Njega vjetakih rojeva 98
3.3.2. Sa koliko konica da pelarimo i kada? 69 4.2.6. Paketni rojevi 99
3.3.3. Koliko pelinjih drutava drati najednom mjestu? 70
5. VIEMATINI SISTEM PELARENJA 101
3.4. ienje konica 71
5.1. Dvomatini sistem pelarenja 102
3.5. Cilj pregleda 74
5.2. Believ nain dvomatinog pelarenja 104
3.6. Prvi pregled 75
i spreavanje rojenja
3.7. Mjerenje i iskazivanja snage pelinjeg drutva 77
5.3. Volohoviev nain viematinog pelarenja 106
3.7.1. Izrada planimetra 78 5.3.1. Prilagoavanje Volohovievog naina naim uslovima 109
286 Sadraj 287
Pelarenje za 21. vijek

5.4. Avramova savremena metoda pelarenja 7.5. Biljke proljenog razvoja 147
sa nastavljaama 111
5.4.1. Polazne osnove 111 7.6. Biljke glavne pae 151
5.4.2. Opis i prikaz opreme 112
7.7. Gajene biljke (industrijske biljke) 154
5.4.3. Avramova univerzalana podnjaa 113
5.4.4. Tehnologija pelarenja u jednomatinim drutvima 117 7.8. umska paa 157
5.4.4.1. Osnovne postavke 117
5.4.4.2. Prikaz tehnolokog postupka 119 8. SELIDBA PELA 158
5.4.5. Tehnologija pelarenja u dvojnim drutvima 123
5.4.5.1. Pretpmljeni i proljeni razvoj 123 8.1. Premjetanje konica na kraa rastojanja 158

6. PRODUKTIVNOST PELINJIH ZAJEDNICA 126 8.2. Utovar i istovar konica 161

6.1. Meteoroloki podaci kao podloga za 8.3. Pelarske graevine 162

planiranje pelarske aktivnosti 126 8.4. Preseljenje pelinjih drutava iz konica sa

nepokretnim saem u konice sa pokretnim saem 163
6.2. Zalihe hrane 129
9. PRIPREMANJE PELINJIH DRUTAVA
6.3. Snaga drutva 129 ZA ZIMU 165
6.4. Uzrast i sastav pelinje zajednice 130 9.1. Uzimljavanje pelinjih drutava 169
6.5. Uticaj matice i legla na produktivnost 130 9.2. Klube 169
6.6. Broj okvira 131 9.3. Zamjena medljike u konicama pred zimovanje 173
6.7. Ventilacija 132 174
9.4. Zimski radovi u pelinjaku
6.8. Razmjetaj pelinjih drutava na pai 132 176
10. PROIZVODNJA MATICA
7. PELINJA PAA, KAO BITAN FAKTOR
VISOKOPRODUKTIVNOG PELARSTVA 133 10.1. Pribor za proizvodnju matica 178

7.1. Luenje nektara 134 10.2. Matice koje daju meterijal za presaivanje 181

7.2. Broj drutava i pelinja paa 140 10.3. Obezbijeivanje larvi potrebne starosti 182

7.3. Prirodne livade kao pelinja paa 145 10.4. Uzgoj matica bez presaivanja larvi 183
10.4.1. Milerova metoda 183
7.4. Ukrasno drvee i iblje 146
288 Pelarenje za 21. vijek Sadraj 289

10.4.2. Alejev nain proizvodnje matica 184 IV PELE I IVOTNA SREDINA 234
10.4.3. Modifikovana metoda proizvodnje matica 185
10.4.4. BHS metoda proizvodnje matica 12. IVOTNA SREDINA 234
(Barbeau, Hiller, Snelgrov) 185
12.1. Pele i pesticidi 235
10.4.5. Uzgoj matica pomou Jenterovog aparata 186
V BOLESTI PELA 238
10.5. Proizvodnja matica sa presaivanjem larvi 187
10.5.1. Drutva za zapoinjanje matinjaka - starteri 189 13. POJAVA BOLESTI 238
10.5.2. Presaivanje larvi 191
10.5.3. Uzgajivaka drutva za dovravanje matinjaka 196 13.1. Bakterijalne bolesti 239
10.5.4. Zreli matinjaci 198 13.1.1. Amerika trule legla 239
10.5.5. Izbor i naseljavanje oplodnjaka 200 13.1.2. Evropska trule legla 242
10.5.6. Iskoritavanje oplodnjaka 204 13.1.3. Nozemoza (Nozema) 244
10.5.7. Razmjetaj i opsluivanje oplodnjaka 205
10.5.8. Oplodnja matica 206 13.2. Gljivina oboljenja 247
10.5.9. Otpremanje i dodavanje matica 209 13.2.1. Kreno leglo 247
10.5.10. Kontrolisano sparivanje matica 212 13.2.2. Kameno leglo 249
10.5.11. Kako pronai maticu u konici 214
13.3. Virusne bolesti 250
III PELINJI PROIZVODI 216 13.3.1. Hronina paraliza pela 251
13.3.2. Akutna paraliza 251
11. PROIZVODNJA PELINJIH PROIZVODA 216 13.3.3. Mjeinasto leglo 251
11.1. Proizvodnja vrcanog meda 216 13.4. Parazitske bolesti 252
13.4.1. Varoza 252
11.2. Proizvodnja meda u sau 219 13.4.2. Akaroza 260
11.3. Proizvodnja mednog krema 221 261
13.5. Druge vrste bolesti
13.5.1. Majska bolest 261
11.4. Proizvodnja polena 222
13.5.2. Prehlaeno leglo 262
11.4.1. uvanje polena 224
13.6. Neprijatelji pela 263
11.5. Proizvodnja voska 225 13.6.1. Voskovi moljci 263
13.6.2. Pelinja va 265
11.6. Proizvodnja matinog mljea 229 13.6.3. Mravi 266
13.6.4. Ose i strljeni 266
11.7. Proizvodnja propolisa 230 13.6.5. Pauci 267
13.6.6. Mievi i rovice 267
11.8. Proizvodnja pelinjeg otrova 232
290 Pelarenje za 21. vijek

13.6.7. Ptice 268

269
13.6.8. Medvjedi
270
VI PRILOZI
280
LITERATURA
281
O AUTORU
283
SADRAJ