PODUZETNITVO

Biljeke sa predavanja

Josip Kova 3.b razred III Ekonomske kole

1
 Vrijednosti

Parohijalizam gledanje na svijet kroz vlastite oi i vlastiti kut gledanja, on ne

priznaje drugima pravo na razliitost u nainu ivota i rada.

Menader mora odrediti iz koje zemlje dolazi osoba ije ponaanje nastoji
razumjeti, a tada koristei spoznaje i informacije na pravilan nain se postavi.
Vrijednosti su temeljna mjerenja da je specifian nain ponaanja osobno ili
drutveno poeljniji od protivnog naina ponaanja. Vrijednosti sadre moralnu
notu i nose ideju pojedinaca o tome to je pravo, dobro ili poeljno. Sustav
vrijednosti predstavljaju odreivanje prioriteta pojedinanim vrijednostima u
odnosu na njihovu relativnu vanost. To se moe identificirati kroz relativnu
vanost koju pridajemo vrijednostima poput slobode, potenja, samopotovanja,
poslunost itd. Ponaanje vrijednosti su vane jer su temelj za razumijevanje
ovjekovih stavova, percepcije, osobnosti i motivacije. Pojedinac ulazei u
organizaciju unaprijed stvara dojmove o tome to treba, a to ne treba uiniti. Ovi
dojmovi sadre tumaenje ispravnog i pogrenog i daju naslutit da stanovita
ponaanja imaju prednost nad drugima. Posljedica toga je da vrijednosti
zamagljuju objektivnost i racionalnost.

Karakteristike vrijednosti:

1. Nema sivih zona ovjek je ili dobar ili lo

2. Vrijednosti su relativno postojane i trajne vrijednosti kojih se drimo
danas najee su sline vrijednostima kojih smo se drali prole godine i
kojih emo se drati sljedee godine
3. Odreene vrijednosti su ili poeljne ili nepoeljne (poeljne iskrenost,
potenje, pravednost, odgovornost...)

Hijerarhije vrijednosti

Mogue je identificirati vrijednost od sedam razina koje opisuju osobne vrijednosti

i ivotni stil pojedinca.

1. Reaktivna razina to su ljudi koji nisu svjesni sebe ili drugih kao ljudskih
bia i reagiraju na fizioloke potrebe (hrana, spavanje). Ova je razina
karakteristina za male bebe, no imaju je i odrasli loa razina
2. Plemenska razina karakteristina je visoka ovisnost o autoritetu i tradiciji.
Danas je to karakteristino u plemenima, ruralnim razinama te odreenim
etnikim skupinama. Na ljude ove razine utjee tradicija i mo kojom se
slue odreene osobe
3. Egocentrina razina (vrlo loa) to su ljudi koji vjeruju u surovi
individualizam, agresivni su i sebini i reagiraju iskljuivo na mo

2
 4. Konformistika razina imaju nizak prag tolerancije na razliitost i teko
prihvaaju ljude ije su vrijednosti razliite od njihovih, u isto vrijeme ele
da drugi prihvate njihove vrijednosti
5. Manipulativna razina ljudi koji tee postizanju ciljeva putem manipulacija
sa ljudima i stvarima, oni su materijalisti i tee viem statusu i priznanju
6. Sociocentrina razina (dobra razina) razina gdje je ljudima najvanije da
ih se voli i da se slau s drugima, ne zanima ih napredovanje u karijeri,
odbojan im je manipulizam, konformitizam (skandinavske zemlje)
7. Egzistencijalna razina (najbolja razina) ljudi imaju visok prag tolerancije
na razliitost i ljudi s razliitim vrijednostima otvoreno se bore protiv
nefleksibilnih sustava respektivnih politika, statusnih simbola i proizvodne
uporabe ovlatenja

Vrijednosti pojedinca odraavaju vrijeme i socijalne vrijednosti doma u kojem su

te osobe odrasle. To menader koristi da lake predvidi ponaanje suradnika,
radnika, kolega.

STAVOVI

Osobe imaju 1000 stavova, ali organizacijsko ponaanje je ogranieno na 3 bitna

stava:

1. Zadovoljstvo na poslu najvanije (ako smo zadovoljni na poslu, odmah

smo involvirani i organizacijsko predani)

2. Involviranost (ukljuenost, BBB se poistovjeuje s Dinamom)

3. Organizacijska predanost (Lojalnost, odanost. Ako smo nezadovoljni s

nekime i ako ga ogovaramo iza lea, to znai da nismo odani. Odani ljudi
su oni koji to kau osobi s kojom nisu zadovoljni)

ODNOSI

1. Odnosi su opi stav pojedinca prema njegovu poslu. Tko ima visok stupanj
zadovoljstva, ima i pozitivne stavove prema poslu i obrnuto.

2. To je stupanj do kojeg se pojedinac identificira sa svojim poslom.

3. To je lojalnost prema organizaciji.

KOGMITIVNA DISONANCA NESKLAD

3
 (Svaki ovjek eli minimalizirati nesklad. Primjer: Sara je profi jako draga, ali ne
ui nita. Najrae bi ju natjerala da ui nasilnim nainom, ali ne moe. Daje joj
jedan to joj nije drago. Primjer 2: Ja bi u kino, ali moram uit.)

Ta teorija ukazuje da ljudi tee minimalizaciji disonance to znai da ovjek

smanjujui nesklad, a time i nelagodu koja nastaje kad postoji nesklad izmeu
dva ili vie stava. Nitko ne moe u potpunosti izbjei disonancu. Primjer: Svi mi
smatramo da je potenje najbolje, meutim uenik prepisuje na testu.

Osobnost je kombinacija crta koje koristimo za klasifikaciju osobe. Svaka ta crta je

bipolarna (ima svoju drugu krajnost, dobar lo). Crte nam pomau u predvianju
ponaanja pojedinca, a ono to je vano u organizacijskom ponaanju su:

1. Mjesto kontrole (Internalisti koji su uspjeni i eksternalisti koji su

neuspjeni)

2. Autoritarizam (Takve osobe su poeljno jedino u vojsci)

3. Makijavelizam (Nisu poeljni u organizaciji. Poeljni su u diplomaciji)

4. Sklonost riziku (Ljudi koji su skloni riziku nisu poeljni u financijama)

ima Krasi dravna revizorica

1. Internalisti vjeruju da su gospodari vlastite sudbine i da ju mogu

kontrolirati. Eksternalisti vjeruju da su pijuni sudbine i da je sve to im se
dogaa nesrea ili sluaj. Oni su manje zadovoljni , otueni su od svoje
radne sredine i manje su involvirani od internalista.

2. Vjerovanje da meu ljudima u organizaciji trebaju postojati razlike u

statusu i moi. Ekstremno snana autoritaristika osobnost intelektualno
je kruta, sklona osuivanju drugih. Pokorna je onima iznad sebe, a sklona
iskoritavanju ispod sebe. Nepovjerljivi su i ne vole promjene. U negativnoj
su vezi s radnim uinkom na mjestu koje zahtjeva senzibilnost prema
osjeajima drugih, taktinost i sposobnost prilagodbe. Tamo gdje uspjeh
ovisi o strogom potivanju pravila, oni postiu dobre uinke (vojska).

3. Osobe s makijavelistikim sklonostima su pragmatino i emocionalno

DISTANCIRANI. Oni vjeruju da cilj opravdava sredstvo. Produktivni su na
mjestima koje zahtijeva vjetinu pregovaranja (diplomacija), a kobni su na
mjestu koje ukljuuje etino ponaanje.

4. Osobe koje su veoma sklone riziku bre donose odluke i koriste manje
informacija. Oni su uinkoviti kao burzovni meetari, ali su kobni u
poslovima revizije, financija i knjigovodstva.

Pojam u vrste ulaganja

4
Poduzetnik ulaskom u poduzetnitvo najprije mora provjeriti kojim glavnicama
raspolae i koje eli i moe unijeti u biznis.

Ulaganje dijelimo prema:

1. Vlasnikom podrijetlu:

a. Vlastiti kapital

b. Tui kapital (zajmovi, robni krediti dobavljaa, najam i leasing)

2. U materijalnom obliku:

a. Materijalna ulaganja-opipljiva (zemljita, zgrade, strojevi)

b. Nematerijalna ulaganja (duhovne vrijednosti, ljudske i strune

kvalitete i prava kojima raspolae poduzetnik, a to su: patenti,
licencije, goodwill, franizing, software, zatitni znak, renta,
factoring) (karakteristika im je da poduzetnik ulae imovinu danas,
da bi u budunosti imao materijalnu korist) (rizina su jer poduzetnik
nije siguran koliko e mu se vratiti) (nemaju knjigovodstvenu
vrijednost)

GOODWILL dobar rejting poduzea

3. Prema mjestu plasmana:

a. Vlastiti biznis

b. Tui

Poduzetnik ulae tamo di je vei profit (u pravilu).

Ulaganje u tui pothvat poseban je izazov i velika neizvjesnost jer ulagatelj na

poslovanje nema veliki utjecaj. Najei oblici takvog ulaganja su zajedniko
ulaganje ili JOINT VENTURE, spajanje akvizicija, ulaganje u vrijednosne papire,
ulaganje u investicijske fondove.

4. Prema trajanju:

a. Kratkorono

b. Dugorono

5
S knjigovodstvenog stajalita razlikujemo dugotrajna i kratkotrajna ulaganja.
Dugotrajna imovina je obino od velike vrijednosti, a to su zemljita, graevinski
objekti, dugogodinji nasadi, osnovno stado, strojevi, vozila, infrastruktura itd.
Karakteristike ove imovine je da ju poduzetnik nabavlja dugoronim kreditima.

Kratkotrajna imovina nema veliku vrijednost kao dugotrajna (zalihe, sirovine i

materijali, sitni inventar, potraivanja od kupca, iralni novac.

Franizing

Dugoroni poslovni ugovorni odnos izmeu davatelja i primatelja franize o

obavljanju djelatnosti koju je davatelj razvio i zatitio.

6
 LEASING

U naem gospodarstvu leasing je novi oblik koritenja tuih izvora. To je odnos u

kojem se obino daju u zakup skupi strojevi, motorna vozila i graevni objekti.
Pogodan je za male poduzetnike koji leasingom stjeu pravo upotrebe skupe
opreme odmah, premda vlasnitvo nad tom imovinom mogu stei tek nakon
konane otplate duga.

To je oblik poslovnog ugovora u kojemu vlasnik davatelj leasinga daje pravo

koritenja nekog materijalnog dobra nekoj osobi primatelju leasinga, na
odreeno vrijeme. Za to vrijeme primatelj leasinga plaa ugovoreni iznos u
obrocima. Nakon isteka ugovorenog vremena primatelj ima tri mogunosti:

1. Dobro vratiti vlasniku i prekinuti ugovorni odnos

2. Produiti vrijeme koritenja produljiti ugovor o leasingu

3. Dobro otkupiti i u cijelosti otplatiti njezinu vrijednost

Pomou leasinga poduzetnik moe doi do razliite opreme, strojeva velikih

vrijednosti i visoke tehnologije, elektronike i informatike opreme, skupih
graevnih strojeva i motornih vozila.

Osim toga, predmet leasinga mogu biti i nekretnine kao to su skladita, poslovni
i prodajni prostori, proizvodni pogon. Leasing, kao i najam, omoguuje koritenje
tue imovine i stjecanje prihoda, a da poduzetnik nije uloio velike iznose za
njezinu kupnju.

Prigodom sklapanja ugovora kupac plaa samo dio cijene, dok ostatak plaa u
obrocima, kao i kredit. Ali dobro kupljeno na kredit ulazi u vlasnitvo kupca
odmah uz obavezu otplate kredita, a imovina kupljena na leasing ostaje u
vlasnitvu prodavatelja do isplate posljednjeg obroka.

U poslovnom svijetu nalazimo razliite vrste leasinga, kao to su izravni i

neizravni, godinji i viegodinji, domai i inozemni, uz obavezu otkupa imovine ili
bez nje, uz obavezu odravanja sredstava ili bez takve obaveze itd.

Izvorni je leasing ugovorni odnos dviju strana (davatelja i primatelja), dok

neizravni leasing ukljuuje tri strane (proizvoaa opreme, financijaa ili
posrednika te primatelja leasinga). Posrednik nalazi financijska sredstva za
plaanje prodavatelju te materijalno dobro prodaje kupcu na leasing (naziva se i
financijskim leasingom).

Postoji i takozvani operativni leasing koji takoer obuhvaa tri strane. Slian je
najmu jer imovina ostaje u vlasnitvu davatelja i nakon isteka ugovornog roka. Taj
oblik leasinga podrazumijeva i dodatne usluge primatelju, kao to je prijevoz,
instaliranje, odravanje, servisiranje i sl.

7
Nakon isteka ugovora imovina se vraa davatelju i ide u daljnju prodaju, a
korisniku leasinga se vraa depozit koji je uplatio prilikom sklapanja ugovora. Za
koritenje dobra plaa se naknada tijekom ugovornog odnosa.

NAJAM

Najam je samo jedna od mogunosti ulaganja iz tuih izvora. To je ugovorni odnos

koji poduzetnik kao najmoprimatelj sklapa sa najmodavateljem. Prema vaeim
pravnim propisima, ugovor o najmu mora ovjeriti javni biljenik. U najam se
uzima dugotrajna imovina, kao to je prostor, strojevi, oprema i sl.

Dobre su strane najma to to poduzetnik moe tuim sredstvima zapoet biznis.

To je dobar nain financiranja biznisa kada poduzetnik ne raspolae vlastitom
imovinom niti novcem dostatnim za njegovu kupnju. ak i kad raspolae
dostatnim novcem za njezinu kupnju, a nije siguran u ishod pothvata, dobro se
odluiti za najam. Koritenjem unajmljene imovine poduzetnik stjee poslovno
iskustvo, ali i spoznaju o trinoj i profitnoj budunosti svog pothvata. Ako spozna
da pothvat nema budunosti, moe ga napustiti, a unajmljenu imovinu vratiti
najmodavatelju. Za koritenje tue imovine poduzetnik plaa najamninu prema
uvjetima iz ugovora.

Loe je strana najma to to je unajmljena imovina ve koritena te esto i

zastarjela. esti su kvarovi i visoki trokova popravka s kojim poduzetnik nije
raunao. Tako poduzetnik mora ulagati u tuu imovinu, to mu najmodavatelj ne
mora priznati. Ako mu ipak prizna, poduzetnik ne mora plaati najamninu dok ne
iskoristi visinu uloenih financijskih sredstava u obnovu ili popravak te imovine.
Nakon zavretka ugovornoga odnosa poduzetnik moe produljiti ugovor ili
promijeniti odnos, te unajmljena sredstva vratiti vlasniku.

Motivi davatelja franizinga

1. Razvoj i irenje djelatnosti svojih biznisa uz relativno mala ulaganja

2. Predaja proizvoda odnosno usluga pod jednakim uvjetima uz kontrolu

prodajnog poslovanja

3. Mogunost veih ulaganja u istraivanja i marketing zahvaljujui utedama

na ulaganje u prodajnu mreu

Interesi primatelja franizinga

8
 1. Manji rizik osnivanja i vea sigurnost poslovanja jer je biznis uhodan

2. Mali trokovi poslovanja, posebno na istraivanjima

3. Smanjen trini rizik

4. Laki pristup tritu jer je proizvod poznat

Prava i obveze davatelja franize

1. Ustupa iskljuivo prava prodaje tj. proizvodnje primatelju na odreenom

zemljopisnom podruju

2. Obveza da drugim osobama nee davati ista prava na ugovornom podruju

3. Obveza da nee sam otvarati poslovne jedinice na ugovornom podruju

Primatelj franize plaa davatelju u pravilu cijenu na vrijednost bruto

prometa.

Patenti

Lat. rije otvoren

Zatita traje 20 godina. Patent je teritorijalno ogranien na podruju drave iji je

nadleni organ izdao patent. Postoje izuzeci (oruje). Dobro je i poeljno da se
patent patentira u uredu u M nchenu pa onda dobivamo europski patent.
Patent treba izumitelju omoguiti da iz prihoda koji e ostvariti koritenjem
pronalaska nadoknadi energiju, kapital koji je uloio da bi doao do izuma.

Licencija

Lat. rije nesputanost

Kupovinom licencije kupac dobiva tehniku dokumentaciju i proizvodna

iskustva na osnovi kojih moe u kratkom vremenu otpoeti proizvodnju.
Prodavaoc ima pravo na odtetu za svoja ulaganja na taj proizvod do
kraja vijeka trajanja proizvoda na tritu.

9
 Faktoring

Financijski ugovor gdje financijska institucija faktor, kupuje potraivanja svojih

klijenata koje oni imaju prema dunicima. Faktor kupuje potraivanja svog klijenta
koja mogu biti dospjela ili nedospjela potraivanja. Koliko e faktor zaraunati
proviziju svojem klijentu za faktoring ovisi o vremenu ulaganja i bonitetu
dunika.

Copyright

Zakonsko iskljuivo pravo objavljivanja i reproduciranja knjievnog, umjetnikog

ili znanstvenog djela. To pravo pripada autoru, njegovim nasljednicima ili se u
pismenoj formi moe prenijeti i na 3. osobe. Vrijedi za ivota autora i jo 50
godina nakon njegove smrti za njegove nasljednike, a fotografska i
kinematografska djela 25 godina. Ta prava su zatiena enevskom konvencijom
o autorskim pravima iz 1886. godine. Vrijednost svakog djela dokazuje se u
pravilu zahtjevima drugih da se autorsko djelo umnoava i prodaje.

Software

Nematerijalna komponenta informatikog sustava koju ine programi razliitih

kategorija.

1. Sistemski skup programa za rjeavanje softwarea i hardware problema.

2. Komunikacijski koristi se za povezivanje hardverskih komponenti i
informacijskog sustava

10
 3. Aplikacijski program za rjeavanje konkretnih problema

Prodaje se na diskovima. Za prodavatelje predstavlja ogroman prihod, a za kupca

pristup svim moguim informacijama.

Trademark ili brand ZNAK KVALITETE

U njegovu zatitu poduzetnik ulae kapital i istodobno ga zatiuje od

neovlatene upotrebe od bilo kojeg konkurenta. Znak ili ig zatiuje se u

Dravnom zavodu za intelektualni rad slovom . Vlasnik ga prodaje kao dio

ugovora o franizingu ili leasingu. Takvi proizvodi su obino po viim cijenama i
imaju viu kvalitetu.

Goodwill reputacija, ugled

Nema knjigovodstvenu vrijednost, to je u biti razlika izmeu knjigovodstvene i

stvarne vrijednosti. Goodwill se moe prodati jedino kad se prodaje cijelo
poduzee.

Koncesija

Akt kojim drava daje odreenoj fizikoj ili pravnoj osobi ovlatenje za izvrenje
odreene privredne aktivnosti,a pripada u iskljuivu nadlenost drave. Koncesija
traje maksimalno 99 godina. To je povlastica jer poduzetnik tu djelatnost ne bi
mogao obavljati bez koncesije. Primatelj koncesije plaa odreenu naknadu sa
onim s kim je sklopio koncesiju (vladi RH, upaniji ili gradu). Ugovor se upisuje u
jedinstven registar koncesija koje vodi ministarstvo financija.

Vrste koncesija

11
 1. Koncesija koja se daje na javne koristi (izgradnja pravnih objekata luke,
ceste, aerodromi)
2. Koncesija koja se odnosi na iskoritavanje prirodnog bogatstva

Zakon o koncesiji RH donesen je u Saboru 1992. godine kojim je izriito propisano

da se koncesija ne moe dati na umska dobra. Odluka o koncesiji donosi se na
temelju pravnog javnog prikupljanja ponuda, javnog natjeaja ili na zahtjev. Pri
odabiru ponude vlada RH posebno prosuuje:

1. Poslovni ugled podnositelja ponude

2. Sposobnost podnositelja da ostvari koncesiju
3. Financijsku i tehniku povoljnost ponude
4. Utjecaj na ouvanje i zatitu okolia
(Prije je bilo pobuna ekolozi, biolozi protiv izgradnje cesta iznad jezera)

Ulaganje u unapreenje poslova

Povremeno svaki poduzetnik dolazi do stagnacije u vlastitom biznisu i negativnih

trendova. Da bi to sprijeio on mora poduzimati odreenu akcije ulaganja u
poboljanje poslovanja. Akcije:

1. Poboljanje plasmana:
a. Istraivanje trita
b. Marketinkim aktivnostima
c. Koritenjem novih distribucijskih kanala
2. Poboljanje proizvoda
a. Poboljanjem kvalitete
b. Inoviranjem, modificiranjem ili diferenciranjem proizvoda
3. Proirenje proizvodnje
a. Ulaganje u nove proizvode
b. Ulaganje u nova trita
c. Ulaganje u nove tehnologije

1. Poboljanje plasmana

a) Trite je proces razmjene robe. Ono je ogranieno brojem

potroaa to jest potranjom utemeljenom na kupovnim sposobnostima.
Potranja je spremnost potroaa da u odreenom vremenu kupe
odreenu robu po odreenim cijenama i u odreenim koliinama. Kroz
marketinko istraivanje poduzee saznaje vie o potrebama potroaa,
njihovim preferencijama o konkurenciji, o nedostatcima proizvodima itd.
Da bi poduzee imalo koristi od istraivanja, treba imati dobar MIS ->
marketinki informacijski sustav. (Jura dobije informaciju na sajmu o

12
 inputima i TREBA ju dat NABAVI!). To znai da prikupljene informacije treba
kvalitetno analizirati i proslijediti osobama koje e ih moi iskoristiti na
najbolji mogui nain da bi se unaprijedilo poslovanje.

b) Reklama mediji, vrijeme. Jedno od najboljih naina poboljanja

plasmana je kvalitetna marketinka aktivnost. Odabir medija i vrijeme
(televizija je najbolji medij, vrijeme termina (prije dnevnika, poslije
dnevnika, zavisi o proizvodu)). Trite ne moemo definirati kao mjesto
susreta roba i usluga jer se danas velik dio razmjene obavlja putem
Interneta i telefona.

2. Poboljanje proizvoda
Diferencirati jedan proizvod obavlja vie funkcija. U pravilu kupac je za
viu kvalitetu spreman platiti viu cijenu. Kod formiranje cijena mora se
vodit briga o konkurenciji, o estetskom izgledu proizvoda, korisnosti u cilju
da budemo bolji od konkurencije.

3. Poboljanje proizvodnje
Poveati proizvodnju ili broj usluga
a) Ulaganja u nove proizvode ako se poduzetnik odlui na ulaganje u nove
proizvode to je kao da pokree novi biznis, a to znai da mora izraditi
poslovni plan, pribaviti kapital, tehnologiju, radnu snagu i kvalitetno
izvriti organizacijske promjene.

b) Poduzetniku je zanimljivo svako trite. On se moe zemljopisno iriti ili

iriti asortimanom na postojeem, a i na novom tritu. U procesu
globalizacije velike svjetske kompanije se udruuju zbog bolje
konkurentske sposobnosti. Malim poduzetnicima iz malih zemalja je
znatno tee. Zato njima trebaju pomoi veleposlanstva zemlje u koje
namjeravaju ii, gospodarska komora, predsjednik drave kao autoritet
itd. Mali poduzetnici da bi uspjeli na velikim tritima dobro je da se
udruuju u klastere.

Klasteri

Zemljopisno koncentrirani, meusobno povezani subjekti, specijalizirani

dobavljai, davatelji usluga i povezane institucije koje u odreenom
podruju predstavljaju regiju ili dravu. Klaster je skup ekonomskih
aktivnosti gospodarskih subjekata, institucija, zemljopisno koncentriranih
(lokalno ili regionalno) koji su uspostavili formalne ili neformalne odnose
izmeu sebe, horizontalno ili vertikalno i naklonost industrijskih sektora
preko kojih razmjenjuju informacije, znanje i robu radi izrade zajednikih
proizvoda.

Klaster = grozd

13
 (RH proizvodi masline (Istra, Dalmacija). Imamo maslinovo ulje visoke
kvalitete. Mi hoemo s 10t ulja otii na kinesko trite. Moramo uzeti u
obzir da su najvei proizvoai maslinovog ulja Italija i Grka. Kinezima se
nee isplatit kupovat od RH malu koliinu ulja od RH, pa se zato RH
udruuje s Italijom i Grkom da bi to prodali.)

Cilj klastera je povezivanje tehnologije, preraivake industrije, malih

gospodarstvenika dviju ili vie regija radi razvoja gospodarskih subjekata i regije.
Vlada mora osigurati 4 osnovne pretpostavke u okruju:

1. Politika prema malim i srednjim tvrtkama mora biti jasno ugraena u

osnovne ekonomske i drutvene ciljeve.

2. Nuno je razviti primjerenu regulatornu politiku i osigurati kredibilitet u

njezinu provoenju.

3. Osigurati decentralizaciju politike i gospodarske moi

4. Razvijati i poticati poduzetniku kulturu koja ukljuuje i naelo povjerenja i

suradnje

Glavna naela klastera

1. Zajednitvo odnosi se na zajednike aktivnosti, podruja u kojima

gospodarski subjekti djeluju u klasteru te srodnim industrijama koje dijele
isto trite

2. Koncentracija pokazuje postojanje koncentracije gospodarskih subjekata

u zemljopisnim podrujima

3. Povezanost pokazuje meusobnu komunikaciju i meusobnu

isprepletenost razliitih tipova odnosa izmeu organizacija unutar klastera

Povezanost moe biti horizontalna (unutar iste privredne grane) ili vertikalna
(agrokor kravlje mlijeko sir, jogurt...), formalno (postoji ugovor),
neformalno.

U RH 2003. pokrenut klaster.

Najtipiniji ciljevi mnogih klastera su: zajednika nabava, zajednika prodaja,

zajedniki marketing itd.

14
 Klaster omoguuje ostvarivanje boljih poslovnih rezultata nego to bi uspjele
samostalnim nastupom.

Ponuda/Ponuda kompletnijeg proizvoda, vea konkurentnost na tritu gdje su

smanjeni trokovi, meusobni poticaj na kvalitetniji rad unutar klastera.

Ulaganja izvan vlastitog biznisa

Vrlo esto poduzetnik ne moe ili ne eli ulagati u vlastiti biznis. Na raspolaganju
mu stoje razliiti oblici ulaganja u tue pothvate koji e mu omoguiti vei prinos
uz umjereno poveanje poslovnog trinog rizika.

Najei oblici takvog ulaganja su:

Zajedniko ulaganje Joint Venture

Vrlo esto poduzetnik ne moe ili ne eli ulagati u vlastiti biznis. Tada mu
na raspolaganju, kao to ve rekosmo, stoje razliiti oblici ulaganja u tue
pothvate koji e mu omoguiti vei prinos, uz umjereno poveanje
poslovnoga i trinoga rizika.

Jedan od takvih oblika ulaganja u tue pothvate je tzv. joint venture ili
zajedniko ulaganje. Rije je, kao to i naziv ulaganja kae, o zajednikome
pothvatu dvaju ili vie poduzetnika. Najee je rije o velikim
poduzetnikim pothvatima, pa je svrha zajednikoga ulaganja lake
prikupljanje sredstava nunih za realizaciju pothvata te smanjenje
trinoga i poslovnog rizika. Kada se udrue dva ili vie poduzetnika iz
razliitih zemalja radi financiranja zajednikog pothvata, rije je o tzv.
izravnim stranim ulaganjima.

Razlikujemo bilateralno ulaganje (kada se udrue samo dva poduzetnika) i

multilateralno ulaganje (kada se na zajednikom projektu nae vie od
dvaju poduzetnika).

Prigodom zajednikoga ulaganja uvijek se ustrojava novi gospodarski

subjekt koji djeluje prema zakonima zemlje u kojoj je osnovan i gdje mu je
sjedite.* Dio kapitala i tehnologije dolazi iz druge drave ili drava. Sve
strane u zajednikom ulaganju imaju svoje interese, to je najvea

15
prednost takvoga oblika ulaganja. Problemi se pojavljuju onda kada
domicilna zemlja nema primjerene zakonske propise glede isplate dobiti,
odnosno kad oteava stranim ulagateljima isplatu i iznoenje ostvarene
dobiti u njihovu matinu zemlju.

(Joint Venture gradnja metroa velika lova, to ne moe 1 poduzetnik

radit. Sara + Elizabeta + Dorotea + Patricia Joint Venture zajedniki
ugovor. Solidarna odgovornost, veliki zahvati! *Moraju se potivati zakoni
zemalja iz koje dolaze. Ako francuska tvrtka zezne u RH, ona e odgovarat
po francuskim zakonima.)

Spajanja i pripajanje (mergers &

acquisitions)

Spajanje i pripajanje posebni su oblici ulaganja izvan vlastitog biznisa,

odnosno ulaganje u tue pothvate. Rije je o kupnji te spajanju ili
pripajanju postojeih gospodarskih subjekata, pri emu se transakcija moe
obaviti isplatom u gotovini ili kupnjom dionica, a kupac je najee holding
kompanija.

Pripajanje je oblik vanjskoga rasta gospodarskoga subjekta kada neka

roditeljska kompanija kupi i sebi pripoji jedan ili vie gospodarskih
subjekata kao svoje podrunice keri. Podrunice nastaju dijelom
roditeljske kompanije i najee dobivaju status posebne divizijske
organizacijske jedinice. Pripajanje moe biti homogeno (kada se pripajaju
subjekti iste iz djelatnosti) i heterogeno (kada se pripajaju subjekti iz druge
djelatnosti). S obzirom na vrstu poduzetnikoga pothvata spajanje ili
pripajanje moe biti vodoravno horizontalno, uspravno vertikalno ili radi
proirenja trita.

Horizontalnim spajanjem ili pripajanjem povezuju se gospodarski subjekti iz

iste djelatnosti (primjerice, kada tvornica tjestenine kupi jednu ili vie istih
takvih tvornica).

Vertikalno je ono u kojem se spajaju ili pripajaju gospodarski subjekti iz iste

reprodukcijske cjeline.

Kupnja radi proirenja trita je ona kada se spajaju ili pripajaju

gospodarski subjekti koji proizvode novi proizvod za vee ili postojee
trite ili koje istim proizvodima osvajaju nova trita.

Inae , kupnja i prodaja, odnosno spajanje i pripajanje gospodarskih

subjekata u razvijenim gospodarstvima moe biti vrlo unosan posao.
Subjekti koji ne ele biti prodani nazivaju kupca hostile takeover ili

16
neprijateljski preuzimatelj. Da bi se obranili od njega, trae drugoga kupca,
white knight ili bijelog viteza. Ako ih bijeli vitez preproda novome
neeljenom kupcu za viu cijenu, onda je to green mail ili plaanje zelenim
novanicama, odnosno greenbacks, to znai gotov novac.

Spajanja i pripajanje u nas je ureeno Zakonom o trgovakim drutvima.

Akvizicija ili acquisitions potpuno je preuzimanje drugoga drutva koji
nakon preuzimanja prestaje postojati. Pod akvizicijom se razumijeva i
preuzimanje dijela veeg od 51% vrijednosti. Proces preuzimanja i spajanja
nadzire Agencija za zatitu trinog natjecanja.

Ulaganje u vrijednosne papire

Ulagatelji uvijek trae prigodu za ulaganje uz to manje rizike i uz to vee

mogunosti zarade. Jedna od takvih mogunosti je i ulaganje u vrijednosne
papire. Osim znaajne profitabilnosti, ulaganje u vrijednosne papire osobito
je atraktivno. To je suvremeni nain raspolaganja novcem i njegovo
gospodarsko investicijsko ulaganje, jer je izdavanje vrijednosnih papira
izvor prikupljanja dugoronoga kapitala. Sadrava i sve interese ulaganja
izvan biznisa.

Slino je ulaganju u vlastiti biznis, s time to je poduzetnik osloboen brige

o voenju poslovanja. Svrha je ulaganja u vrijednosne papire dobit,
dividenda i kapitalna dobit. Kapitalna je dobit razlika u cijeni dionica na
tritu vrijednosnim papirima koja se postie kupnjom dionica po nioj
cijeni i prodaja po vioj. (U RH nema poreza na dobit. Kapitalna dobit
Rai, prodaja Dukata. Ljubo Juri je to predloio prije izbora, te je izgubio
jer ljudi nisu shvatili o emu govori. Kapitalna dobit nije dividenda.
Kapitalna dobit je kada ja kupim dionicu po 100, a ona se popne na 500
kuna, znai 400 kuna je kapitalna dobit. Dividenda je profit koji kompanija
ostvari od dionica.)

Vrijednosni su papiri isprave koje zamjenjuju gotov novac, a svome

vlasniku donose odreena prava. Ako su vrijednosni papiri tiskani, onda je
rije o materijalnoj ispravi slinoj novanici (neto se vei od novanica,
zatieni su od umnoavanja, sastoje se od veega plata i manjega
talona.)

Vrijednosni papiri mogu biti i dematerijalizirani, a to su oni koje se kao

zapisi nalaze u raunalu Sredinje depozitne agencije. To je jedina
ovlatena ustanova u dravi za voenje evidencije o knjigama dionica svih
trgovakih drutava koje kotiraju na burzi ili tritu vrijednosnih papira.
Vrijednosni papiri sadravaju naznaku vrste, serijski i kontrolni broj, sjedite

17
 i adresu izdavatelja, naznaku o tome glasi li vrijednosni papir na ime ili na
donositelja, opis prava i obveza koje sadrava, obveze izdavatelja, mjesto i
nadnevak izdavanja, potpise ovlatenih osoba.

Dionice

Vrijednosni se papiri najee dijele na vlasnike i dunike. Vlasniki su dionice

koje osiguravaju pravo vlasnitva nad dijelom dionikoga drutva. Dionice mogu
biti na ime i na donositelja.

Takoer, dionice se mogu podijeliti prema dividendi i pravu glasa na sjednici

skuptine, pa razlikujemo ope ili redovite dionice te povlatene ili prioritetne
dionice. Ope ili redovite dionice svome vlasniku osiguravaju pravo glasa i
odluivanja na skuptini.

Povlatene ili prioritetne dionice imaju zajamenu dividendu, slino kao tedni
ulozi u banci. Vlasnici takvih dionica nemaju pravo glasa na skuptini dioniara.
Dionice izdaju dionika drutva primarnom emisijom. Dionika drutva nisu
obvezna isplatiti ulog dioniarima kada oni ele unoviti svoje dionice. Dioniari
svoje dionice mogu prodati na tritu vrijednosnih papira, to je temeljna razlika
izmeu dionica i obveznica.

(U RH nema poreza na kapitalnu dobit. Trezorske dionice su emitirane i otkupljene

vlastite dionice. Karakteristike vrijednosnih papira su:

1. Razvijeno sekundarno trite (druga prodaja)

2. Visok stupanj mobilnosti

3. Transferabilnost novca

Ope ili redovite dionice dionice A

Povlatene dionice Dionice B

Dionice u prometu ili glavne dionice su sve emitirane koje se nalaze u rukama
dioniara. Ta koliina se izraunava na sljedei nain:

Ukupan broj emitiranih dionica trezorske dionice

Broj glavnih dionica je osnovica svih prava i operacija s dionicama. One

odreuju knjigovodstvenu vrijednost obveza preuzetih emisijama. Posebno je
bitan kod obinih dionica gdje se odreuju prava i obveze pojedinih drutava.
Dionice bez nominalne vrijednosti su zabranjene!)

18
 Obveznice

Obveznice su duniki vrijednosni papiri koje najee izdaju dravna tijela, od

ministarstava do gradova i upanija. U nas je drava raspisala obveznice za
obnovu nakon Domovinskoga rata i prijanjih godina za izgradnju cesta. upanije
i gradovi izdaju obveznice za gradnju objekata vanih za ivot lokalnog
stanovnitva. Obveznice mogu izdavati i trgovaka drutva ako odlue na taj
nain prikupiti kapital iz odreenih izvora.

Sam naziv obveznica, govori da je rije o vrijednosnome papiru za koji izdavatelj

preuzima obvezu isplatiti uloge u odreenom roku i obrocima, s naknadom u
obliku jamenih kamata. Za ulagatelja to je slino ulaganju u oroenu tednju. Za
izdavatelja izdavanje obveznica znai prikupljanje kapitala, slino kreditu, s tom
razlikom to za obveznicu izdavatelj ne mora za povrat duga jamiti svojom
imovinom.

(Savka Dapevi Kuar je na prijevaru skupila novac od graana za autocestu

Zagreb Split, te je novac umjesto na autocestu otiao u Beograd na
najnerentabilniju eljeznicu.)

Kratkorone vrijednosnice

Osim dionica i obveznica kao najvanijih i najpoznatijih dugoronih vrijednosnih

papira, postoje i kratkoroni vrijednosni papiri. To su trezorski, komercijalni i
blagajniki zapisi. Trezorski se zapisi uvaju u trezoru poslovnih banaka, a
izdavatelj im je HNB. Komercijalne zapise izdaju gospodarski subjekti i druge
pravne osobe. Njima se prikupljaju kratkorona novana sredstva.

Graani kupuju komercijalne zapise kada imaju slobodna financijska sredstva jer
ne ele sav novac staviti na tednju u banke. Nakon njihova dospijea
iskoritavaju ih za kupnju robe izdavatelja zapisa, i to uz povoljne uvjete.

U 2003. godini u nas je komercijalne zapise izdavalo samo est trgovakih

drutava, i to onih koja uivaju visok ugled, u ije poslovanje i postojanost
graani vjeruju (primjerice, Pliva i Podravka).

Blagajniki su zapisi slini komercijalnima. Izdaju ih poslovne banke i druge

financijske organizacije. Glase na iznos koji se isplauje donositelju ili osobi na
koju glase prema vrijednosti istaknutoj na vrijednosnome papiru. U naelu,
prodaju se po diskontnoj vrijednosti.

Voenje vlastitog portfelja

19
Portfelj je lisnica ili novarka, a u financijskim krugovima pod tim pojmom se
razumijeva skup razliitih vrijednosnih papira koje neki gospodarski subjekt
kupuje ili prodaje na tritu vrijednosnih papira. I za taj nain ulaganja vrijedni
amerika izreka koja kae da sva jaja ne valja drati u istoj koari. Poduzetnik koji
ne raspolae slobodnim kapitalom, a ne eli ili ga nema prigodu ulagati u vlastiti
biznis, kupuje razliite vrijednosne papire od veeg broja izdavatelja te tako
smanjuje rizik ulaganja.

Poduzetniki izazovi i neprestana neizvjesnost prirodne su osobine pravoga

poduzetnika. Svako je ulaganje rizino, neko manje, neko vie, kako u koje
vrijeme. Eventualni gubitak na jednoj vrsti ulaganja pokriva se profitom
ostvarenim s drugom vrstom vrijednosnih papira.

Stjecanje profita na vrijednosnim papirima nije jedini cilj takvoga naina ulaganja.
Jedan je od razloga u stvaranje vlastitog portfelja koji daje sigurnost za budue
poslovanje. Doe li poduzetnik u situaciju da iz tekuega poslovanja ne moe
podmiriti sve rashode , moe prodati jedan dio vrijednosnih papira iz svoga
portfelja.

Ako se pojavi takva potreba, najprije e na prodaju ponuditi vrijednosne papire za

koje ne oekuje rast vrijednosti, ili one na kojima bi s vremenom mogao gubiti. Da
bi poduzetnik ulagao to sigurnije, mora dobro poznavati trite vrijednosnih
papira. Velikim gospodarskim subjektima isplati se zaposliti i strune analitiare
koji e se baviti iskljuivo praenjem financijskoga trita.

(Kod portfelja postoji financijska piramida. Piramidni prikaz strukture imovine

prema kriteriju sigurnosti, likvidnosti i prinosa. Strukturiran je tako da su na dnu
piramide najsigurniji instrumenti dok je prinos u drugom planu (gotovina i zlato).
Prema vrhu piramide ulae se u instrumente veega rizika, veeg potencijalnog
prinosa, ali manji stupanj likvidnosti. To su dravni vrijednosni papiri, a na samom
vrhu piramide su iznosi predvieni za vrlo rizina ulaganja.)

Ulaganje u investicijske fondove

Investicijski su fondovi samostalne financijske ustanove kojima je glavna svrha

prikupljanje kapitala od razliitih ulagatelja radi njegova plasmana u vrijednosne
papire. Prema nainu poslovanja i odnosa prema ulagateljima i prikupljenim
sredstvima, razlikujemo otvorene i zatvorene investicijske fondove.

Otvoreni fondovi prikupljaju sredstva od razliitih ulagatelja, svaki dan vode

evidenciju i obraune prema ulagateljima i svaki dan utvruju vrijednost portfelja
fonda. Na temelju detaljnoga i svakodnevnog obrauna spremni su u svako doba
ulagatelju isplatiti njegov ulog i zaradu ako on eli istupiti iz fonda. Prije isplate
fond naplauje svoju uslugu administrativnih trokova iz ulagateljeve zarade.
Ulaganje u investicijske fondove mnogo je sigurnije od drugih oblika ulaganja.

20
Sigurnost ulaganja proizlazi iz injenica da fondovi zapoljavaju najjae
financijske strunjake, iji je iskljuivi zadatak praenje financijskoga trita.
Prikupljenim financijskim sredstvima kupuju najprofitabilnije i najatraktivnije
dionice i obveznice. (U inv. fondovima rade najvei ekonomski maheri. Kad mu se
daje novac, on gleda gdje e najbolje uloit sredstva, jer mu je to u interesu, jer
zbog toga dobiva proviziju. ak do 30% provizije dobiva taj maher.)

Zatvoreni investicijski fondovi takoer prikupljaju financijska sredstva od

ulagatelja te na tritu vrijednosnih papira kupuje najvrednije dionice i obveznice.
Od otvorenih fondova razlikuju se po tome to svojim lanovima izdaju vlastite
dionice. Te dionice ulagatelji mogu prodati na burzi kao i svaku drugu dionicu.
Stoga zatvoreni fondovi nisu duni isplatiti svoga lana kada eli istupiti iz fonda,
ve ga upuuju na trite vrijednosnih papira.

Oblici financiranja poduzetnikog

pothvata

Poduzetnik da bi uspio u svome poduzetnikom pothvatu mora dobro znati

upravljati, a da bi znao dobro upravljati mora ispuniti 4 uvjeta:

1. Mora biti trino usmjeren

2. Treba izgraditi financijsko planiranje/prognozu

3. Financirati rukovodeu ekipu

4. Definirati poduzetniku ulogu

1. Ako poduzetnik ne uzme u obzir i ne osigura se tako da je u stanju okoristiti

se neoekivanim dogaanjima i skromnim tritima, ako nije u cijelosti
trino orijentiran, ako se ne upravlja prema tritu, jedino e uspjeti
stvoriti povoljnu priliku konkurenciji. Tom prilikom uobiajeno je
opravdanje: dobro nam je ilo, ali onda su nam doli drugi i oduzeli trite.
Poduzetnik mora krenuti od pretpostavke da e njegovi proizvodi pronai
kupce na tritima ili za namjene za koje nitko nije predvidio za vrijeme
njihova nastanka (DDT). Najvea je opasnost kada poduzetnik misli da
bolje zna od kupca kakav je proizvod i kakav bi trebao biti.(Za vrijeme
Drugog svjetskog rata vojnici su na ratitima doivljavali osipe otd.
Izumljen je praak DDT koji daje zatitu od razliitih parazita. Kad je rat
zavrio, mnogi vojnici su se vratili natrag na svoje farme. Povre im je
propadalo, pa im je sinula ideja da DDT postane pesticid. Kupac, vojnik je
stvorio trite. Poduzetnik treba sluati kupca!)

21
2. Nepostojanje odgovarajueg financijskog plana i odrednica najvea je
prijetnja novim poduzeima na sljedeem stupnju razvitka. to je novo
poduzee uspjenije, to je postojanje financijske prognoze opasnije. Ako
poduzee nakon poetnog uspjeha propadne, uzroci tome su:

1. Nedostatak gotovine

2. Nemogunost pribavljanja kapitala potrebnog za proirenje

3. Gubitak kontrole nad trokovima

Kad financijska kriza nastupi, ona se lijei teko, ali se moe puno lake
sprijeiti na sljedei nain:

1. Potrebno je dobro promisliti o kritinim tokama, kvaliteta proizvoda,

trokovi, dospjela potraivanja, tehnologija

2. Poduzee mora ve danas uspostaviti nadzor nad ovim kritinim

podrujima koja e im trebati i nakon nekoliko godina

Pri tome je najvanije da je rukovodstvo svjesno tih toaka i da ih nikad ne

zaboravi jer jedino tako moe reagirati.

3. Kada poduzee se nakon nekoliko godina uvrsti na tritu, ipak,

naalost esto, moe nakon toga zapasti u ozbiljne potekoe. Uzrok je
uvijek isti - nepostojanje rukovodee ekipe. Naime, kada poduzee
preraste fazu u kojem njima upravlja 2-3 ovjeka, dolazi vrijeme da se
sastavi rukovodea ekipa. To se mora napraviti prije nego to poduzee
dostigne stupanj u kojem je mora imati. To je zbog toga jer se ekipa ne
moe stvarati preko noi, treba vremena dok ponu funkcionirati, a
njihovo funkcioniranje se temelji na uzajamnom povjerenju i
razumijevanju za to je potrebno 1-3 godine. Mladim poduzeima je
teko pronai i uzdravati jaku rukovodeu ekipu. Da bi u tome uspjeli
potrebno je:

a. Da osniva poduzea bude voljan sastaviti ekipu

b. Kada objektivni ekonomski pokazatelji novog poduzea

upozoravaju da bi se poduzee na 3-5 godina moglo udvostruiti
osniva mora sastaviti rukovodeu ekipu (preventivna medicina)

c. Osniva s ostalim kljunim ljudima treba promisliti o najvanijim

djelatnostima svog poduzea. To je zbog toga jer moramo
identificirati podruja o kojima ovisi opstanak, a ako postoji
neslaganje u miljenju, moramo o tome prodiskutirati

d. Svaki lan grupe treba se zapitati koje radne zadatke najbolje

obavlja i koje radne zadatke najbolje obavlja njegov suradnik. Ako

22
 postoji neslaganje trebaju ozbiljno prodiskutirati i nai zajedniko
miljenje.

e. Svaki lan grupe se treba zapitati koje bi kljune djelatnosti

pojedini lan ekipe trebao preuzeti na sebe kao svoje najvanije
zaduenje

Kada na sva ova pitanja dobijemo odgovore, pristupamo stvaranju ekipe.

Prve 2 godine ekipa je neformalna, a kad oni ponu dobro funkcionirati,
postaju formalne to znai da dobivaju titulu, poveanje plae itd.

Poduzee mora za svako podruje postaviti ciljeve. Mora znati to od

svakog menaera moe oekivati i za to je svaki odgovoran i to eli
postii i kada.

Osniva mora nauiti kako biti voa ekipe, a ne zvijezda.

4. Formiranje poduzetnikove uloge

Razvitkom i irenjem poduzea uloge i odnosi onih prvih poduzetnika

neminovno se mijenjanju. Neprihvaanjem ove injenice osnivai
sprjeavaju razvoj poduzea. ak i meu osnivaima koji prihvaaju
injenicu da je promjena nuna malo ih zna kako to i uiniti. Pravo
pitanje je to je poduzeu, odsad pa nadalje, objektivno potrebno u vezi
rukovoenja i koje potrebe poduzee moe izvriti. Svaki zaposlenik bi
se trebao pitati to zapravo eli raditi i to smatra vrijednim truda.

Planiranje

Jedna od funkcija menadera. Ono ukljuuje odabiranje zadataka i ciljeva te

akcije kojima bi se oni postigli. Planiranje zahtijeva donoenje odluka tj.
odabiranje buduih smjerova akcija izmeu moguih alternativa.

Plan osigurava standard kontrole.

To znai da su plan i kontrola nerazdruivi jer nam plan govori gdje

trebamo ii, a kontrola da li idemo tamo gdje elimo.

Uinkovitost plana se odnosi na doprinos svrsi i ciljevima u usporedbi s

trokovima i drugim imbenicima koji su potrebni u njegovom izvoenju.

23
 Koraci u planiranju

1. Biti svjestan prilike

Ovaj korak prethodi stvarnom planiranju pa i nije striktno dio procesa, ali je
neophodan. Svaki poduzetnik prije pokretanja vlastitog biznisa mora biti
svjestan:

1) Trita veliina trita, koji dio

2) Konkurencije napadamo slabe, a ne jake konkurente (neulaganje u razvoj

= manji profit)

3) elja kupaca ankete

4) Svojih snaga inovativnost, entuzijazam

5) Svojih slabosti neiskustvo, kontrola nad trokovima (naglo irenje)

Svi u buduem poduzeu moraju biti svjesni svih onih (ne)prilika jer
planiranje zahtijeva prognozu.

2. Postavljanje ciljeva

Prvenstveno moramo znati gdje elimo biti, to moramo otvoriti i kada.

3. Razmatranje pretpostavki planiranja

Moramo pretpostaviti u kakvoj e se okolini ostvariti nai poslovi, o svim

pretpostavkama, svi koji sudjeluju u planiranju. Nuno je da se svi
menaeri sloe u pogledu pretpostavki (kakva je vrsta trita na koju elite
izai,koji obujam prodaje,kakve cijene). Da bi to to bolje pretpostavili,
moramo koristiti relevantne informacije. Nemogue je pretpostaviti svaki
detalj budunosti plana pa se to obino ograniava na kritine ili strateke
pretpostavke.

4. Odreivanje alternativnih pravaca akcija

24
 Ovdje trebamo znati koje alternative najvie obeavaju u ostvarenju
ciljeva. esto se dogaa da je najbolja ona alternativa koja nije bila oita
na poetku pa smo je predvidjeli. Ovdje je bitno smanjiti broj alternativa i
analizirati samo one koje obeavaju.

5. Vrednovanje alternativnih pravaca akcija

Mora biti u svijetlu pretpostavki i ciljeva. Ovo je najtei dio planiranja jer
susreemo mnotvo neizvjesnosti s nemjerljivim imbenicima, s
nedostatkom kapitala, npr. Izabrali smo onu koja donosi manji profit i manji
rizik, onu koja je najprofitabilnija, ali zahtijeva puno gotovine. Ako nam je
cilj presti na tritu, to iziskuje velike trokove (marketing) i moramo
odluiti da bi izabrali tu alternativu s gubitkom koja e biti isplativa poslije.

6. Izbor pravca akcije

To je moment kad se usvaja plan. Moemo izabrati vie pravaca ili jedan. ?

7. Formuliranje izvedenih planova

To je izrada izvedenih planova koji su nuni da bi se podrao osnovni plan.

8. Kvantifikacija planova izradom prorauna

Iskaz oekivanih rezultata izraeni brojano proraunski. Moe biti izraen

financijski i nefinancijski. Proraun trokova prihoda je ustvari proraun
prodaje koji predstavlja formalni i detalnji prikaz prognoze prodaje. On je
temelj svakog planiranja pa tako i proraunske kontrole. Proraun vremena
se odnosi na izravne i radne sate koji su nam potrebni da bi proizveli
zadanu koliinu.

Vrste prorauna

Proraun je iskaz oekivanih rezultata izraenih brojano. Moe biti izraen

financijski i nefinancijski. Proraun trokova i prihoda je najosnovniji
financijski plan. Proraun prihoda je ustvari proraun prodaje koji
predstavlja formalni i detaljni prikaz prognoza prodaje. On je temelj svakog

25
planiranja, pa tako i proraunske kontrole. Proraun vremena se odnosi na
izravne radne sate koji su nam potrebni da bi proizveli zadanu koliinu.

Vrste planova str. 116

Misija ide od korisnika, cilj ide od poduzetnika. Cilj ne moemo ostvariti

bez misije. Misija je zadovoljavanje potreba kupaca, bolesnika, uenika,
studenata. Ciljevi su poduzea da ostvare to vei profit. Strategija
poduzea moe biti razliita, npr. ako elimo biti najbolji u svojoj brani,
onda emo svoje resurse usmjeriti u najbolje kadrove jer bez kvalitetnih
ljudi neemo uspjeti. Strategija moe biti da svoje proizvode prodajemo
preko vlastite mree ili tue. Strategija moe biti da veliki dio raspoloivih
financijskih sredstava uloimo u marketing. Pravila odravaju menaerovu
odluku i ne doputaju nikakvu slobodu odluivanja. Koristimo ih kad ne
elimo da ljudi ne postupaju po svom nahoenju.

(KRA misija mu je zadovoljit kupce, dok mu je cilj ostvarit profit. Misija

kree od kupca, a cilj od poduzetnika. Misija je zadovoljavanje potreba
kupca, bolesnika, uenika, studenata.... 2. Cilj je da poduzee ostvari to
vei profit. 3. Strategija poduzea moe biti razliita. Npr ako elimo bit
najbolji u svojoj brani onda emo svoje resurse usmjeriti u najbolje
kadrove jer bez kvalitetnih ljudi ne moemo uspjeti. Strategija moe biti da
svoje proizvode prodajemo distribuirano preko vlastite ili tue mree.
Takoer strategija moe biti da veliki dio raspoloivih sredstava uloimo u
marketing. Procedura ISO 9000. Sve se zna, tko, to i zato. Strategija
daje okvir za djelovanje, a sve ostalo je taktika (proizvoditi 2 vrste cipela,
to odreuje top menader))

Politika zapoljavanja da se ne zapoljavaju ene, da su manje plae. da

zapoljavamo djecu naih zaposlenika. Ona je fleksibilna, nikad nije ista.
Preko koji novina reklamiramo poduzee

Procedure su planovi kojima se striktno odreuju postupci djelovanja.

Pravila odraavaju menaderovu odluku i ne doputaju nikakvu slobodu
odluivanja. Koristimo ih kada elimo da ljudi ne postupaju po svom
nahoenju. Programi su mali planovi (proraunski planovi koji sadre
ciljeve, procedura pravila, alokacija resursa).

26
 Ocjena opravdanosti i ekonomske
uinkovitosti poduzetnikog pothvata
(66. str.)

Je analitiki postupak izraunavanja statikih i dinamikih pokazatelja, na temelju

kojih se donosi odluka o prihvaanju ili odbacivanju projekta.

Da bi ocijenili projekt trebaju nam razliiti podaci:

Ulaganje prema izvorima sredstava (vlastiti ili tui)

Ulaganje u stalna trajna obrtna sredstva

Iznos anuiteta

Prihodi, rashodi, raun dobiti

Amortizacija i ostatak vrijednosti projekta

Razliite bilance

Ekonomski i financijski tijekovi itd.

Da bi procijenili uinkovitost projekta dobivene rezultate, pokazatelje moramo

usporediti sa:

Pokazateljima iz drugih projekata iz investicijskih projekata (programa)

Pokazateljima iz postojeih djelatnosti investitora ili iz prethodnog razdoblja

Pokazateljima poslovanja slinih ili istih poduzea

Prosjenim ili minimalno prihvatljivim pokazateljima iz iste grane ili sektora ili
cjelokupnog gospodarstva.

Za procjenu se koriste i sljedee analize:

27
1) Usporedna analiza je usporeivanje pokazatelja iz prethodnog razdoblja na
temelju kojih nismo pretpostaviti budua kretanja (konjunktura i de-
konjunktura).

2) Padat e jer nemamo strategiju razvoja, jedino daju sredstva poduzetnicima

da bi ozdravilo poduzee aukcije kredita. U seoskom turizmu se osjea
konjunktura

Analiza trenda

To je analiziranje postotaka financijskih izvjea iz prethodnih razdoblja na temelji

kojih pretpostavljamo trendove buduih zbivanja. Statistiki pokazatelji su podaci
koji nam daju sliku uinkovitosti projekta u promatranoj godini uz uvjet da se
pokazatelji ne svode na dananju vrijednost.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

1000,00 1100,00 1200,00

700,00 kn 800,00 kn 900,00 kn
kn kn kn

Vrijednost novca pada, cijena raste. Moramo svesti na sadanju vrijednost da bi

mogli usporeivat. Razlog inflacija. Ako to ne radimo, ispada vea vrijednost to
nije tono. Proizvodnost ili produktivnost je mjera koliine izlaza dobara ili
usluga po jedinici ulaza proizvodnih resursa kojima su proizvedeni. Npr. cipele po
jedinici vremena. Na proizvodnost utjee razina tehnologije, vjetina,
obrazovanje, znanje, sposobnost i zdravlje, kvaliteta i kvantiteta kapitalnih zaliha.
Ekonominost (prihod/trokovi) izraava odnos ukupnih prihoda i trokova.
Izraava nastojanje da se utrokom odreene mase unose vrijednosti stvori to
vea vrijednost. Profitabilnost pokazuje veliinu prinosa na ukupnu angairanu
imovinu u poslovanju. Mjeri se kao odnos bruto financijskih rezultata prosjeno
koritenih sredstava po zavrnom raunu. Uz to manja angairanja kapitala
treba ostvariti to vei financijski rezultat (dobit). Godinja stopa prinosa je
iznos iste dobiti iz promatrane godine po svakoj jedinici uloenih sredstava.

Produktivnost ne znai da smo i ekonomini!

Vrijeme je novac!

28
Primjeri

Razdoblje povrata je pokazatelj koji oznaava vrijeme tokom kojeg se iz istih

primitaka ekonomskog toka vrati ukupni uloeni novac koji je u njega uloen. U
projekt je uloeno 70 000 , a planirani vijek trajanja projekta je 5 godina. (Nulta
godina -> uhodavamo se, trokovi)

Godina projekta Neto novani tok Kumulativni novani

tok

0 0 0

1 10 000,00 10 000,00

2 15 000,00 25 000,00

3 20 000,00 45 000,00

4 25 000,00 70 000,00

5 30 000,00 100 000,00

Ukupno: 100 000,00

Vrijeme povrata je 4. godine, to vrijeme mora biti uvijek krae od vijeka trajanja
projekta. to je vrijeme projekta krae to je projekt rentabilniji.

Godinja stopa prinosa je statistiki pokazatelj uinkovitosti. To je relativni

izraz oplodnje investiranog novca u obliku iste dobiti u reprezentativnoj godini.

SP stopa prinosa ND kvocijent iste dobiti Io Ukupna ulaganja

SP = SP = = 20%

To znai da se za svaki uloenog novca oplouje 0,20

iste dobiti.

29
Pravilo palca (ili pravilo 72 ili 69)

Pokazuje u kojem je razdoblju uz zadani kamatnjak mogue udvostruiti glavnicu.

Ovaj pokazatelj odgovara na pitanje je li bolje uloiti novac u neki poduhvat ili ga
deponirati (u banku staviti). Ako se broj 72 podijeli realnom godinjom kamatnom
stopom koja se moe dobiti za uloeni novac u banku (7,5 %) dobije se broj
godina tijekom kojih e se uloeni novac udvostruiti.

Toka pokria ili prag profitabilnosti - TP

Obujam poslovanja pri kojem poduzee prihodima pokriva ukupne (fiksne i

varijabilne) trokove poslovanja. Moe se ukazivati u naturalnim i vrijednosnim
pokazateljima.

GK (godinji kapacitet) = 2500 komada

FT (fiksni trokovi) = 33 000,00 kn
VT (Varijabilni trokovi) = 60 000,00 kn
PP (Godinji plan prodaje) = 2000 komada
UP (Plan prihoda) = 100 000,00 kn
VTJ (Varijabilni troak po jedinici proizvoda) = 30,00 kn
PCJ (Cijena po jedinici proizvoda) = 50,00 kn

Toka pokria

Naturalni oblik

ILI

30
 Kada ostvarimo 82 500,00 kn prihoda ili prodamo 1650 komada tj. kada
ostvarimo 82,50 % planiranog prihoda doli smo do toke pokria, a to
znai da tek tada kreemo u dobitak, a sve to je ispod ostvarujemo
gubitak.

Dinamike metode procjene

Njima se analizira odabranu ekonomsku pojavu ili proces u nekom

promatranom vremenskom tijeku, te kakve se promjene s njom dogaaju pri
djelovanju razliitih varijabli. Ovom metodom se utvruje rentabilnost i likvidnost
projekta tijekom svih godina njegova trajanja, a polazne informacije za tu ocjenu
sadrane su u planiranom financijskom i gospodarskom tijeku projekta ija se
izrada temelji na sljedeim postavkama:

1. Trajanje gospodarskog vijeka projekta izraava se u godinama, a planira se

ovisno o vrsti djelatnosti i trajanju otplate kredita i godina poeka
(razdoblje kada se ne otplauje kredit) ako je predvien

2. U prvoj godini rada projekta planira se postizanje punog planiranog opsega

poslovanja koji proporcionalno raste u ostalim godinama vijeka projekta

3. U utvrenom vijeku nema re-investiranja nove dobiti

4. U izradi spomenutih tijekova koriste se podaci iz ostalih planskih i

analitikih podloga, a najee isplaniranog rauna dobiti i gubitka te
isplaniranih bilanci za svaku godinu trajanja projekta

Prosjena profitabilnost (Stopa povrata) to je stopa vea poslovanje je

bolje i obrnuto. Rezultat PP, ako je npr. 20% PP to znai da se uloena
sredstva prosjeno godinje vrate po stopi od 20%

Analiza likvidnost pokazatelj iz kojeg se najobjektivnije moe iitati

stanje financijskog zdravlja svakog projekta. Financijski tokovi na strani

31
 izdataka ukljuuju sve stavke (bez amortizacije koja se ne troi za tekuu
likvidnost) obvezne i neobvezne priuve i anuiteti bankarskih zajmova.

Iz projekcija financijskih tokova vidljivo je da e poslovni pothvat moi

uredno podmiriti sve obveze, redovito uplaivati porez na dobit.

U vezi s likvidnou projekta, a temeljem izvedenih neto primitaka

financijskog tijeka utvreno je sljedee:

1. Projekt kroz cijeli ekonomski vijek iskazuje zadovoljavajuu likvidnost

(nakon prve godine neto primitak je pozitivan)

2. U godini ulaganja planira se ostvariti predloeni nain zatvaranja

financijske konstrukcije s planiranim izvozima financiranja, a planira se
u istoj godini ostvariti i pozitivan utjecaj projekta pokretanjem
djelatnosti

3. Nakon nulte godine rada projekta, to jest kad se ve ostvaruje planirano

poslovanje evidentiran je pozitivan uinak projekta na financijski
potencijal investitora budui da su neto primici vei od nule.

Strategijski planovi

Dokumenti u kojima su navedene najznaajnije etike i poslovne vrijednost i na

njima se temelji njen dugoroni razvoj.

Kad drava ima strategijski gospodarski razvoj onda je to najpouzdaniji okvir za

planiranje razvoja pojedinih subjekata. Poduzetnik mora znati kakva je trenutana
situacija i koje su njegove elje. Nakon to provede analizu SWOT mora odgovoriti
na bitna pitanja:

Kako stii do eljenog cilja

Tko nam je potreban da ostvarimo planove

Koje inpute moramo iskoristiti

Poduzetnik mora prilagoditi sve svoje elje i potrebe proizvodnim, kadrovskim i

organizacijskim i financijskim sposobnostima i brinuti se o karakteristikama
trita kojim se usmjerava.

Izvor strategije

32
Moe se odnositi na poduzee u cjelini ili na njezine pojedine dijelove, na
organizacijsku kulturu, trite nabave i prodaje ili upravljanje poduzeem to
znai da se strategija dijeli na nekoliko vrsta, a to su:

Strategija poduzea. proizvoaa, trinih mia, menadmenta, strategija

standardizirane i diferencirane ponude itd.

1. Gdje konkurirati? mogue je odgovoriti s nekoliko strategija:

a) Postojei proizvod i postojee trite

b) Novi proizvod na postojeem tritu ova strategija ukljuuje

strategiju razvoja sa svim neizvjesnostima (hoemo li uope uspjeti
na tritu, visine trokova, reakcije konkurencije, spremnost za
trite itd.)

c) Nova trita s postojeim proizvodima (marketinka neizvjesnost)

vezana za trite koja se moe smanjiti dobrim marketinkim
aktivnostima, moramo znati znaajke kupaca (distribucijske kanale)

d) Novi proizvodi na nova trita to je potpuna diversifikacija i nosi

najvei rizik (neizvjesnost, nepoznavanje)

2. Kako konkurirati?

Postoji nekoliko strategija kao odgovor na ovo pitanje:

a) Voenje poslovanja trokova > ova strategija mora osigurati uvjete

za to jeftiniju masovnu proizvodnju jer je naglasak na smanjenju
svih vrsta trokova. Rezultat ove strategije je vei udio na tritu. Da
bi ova strategija uspjela poduzee mora biti snano u tehnologiji,
podruju nabave, proizvodnji i fizikoj distribuciji.

b) Diferencijacija nastoji se postii neto posve drugaije to

konkurencija nema (WGW), zahtijeva se velika istraivanja, ulaganja
u razvoj, dizajn, kontrola, stvaranje imitacija

c) Diversifikacija nain poslovanja kojim se proiruje asortiman

proizvodnje ili prodaje robe. Uvodi se razliitost to osigurava
stabilnije privreivanje. Rizik (gubitak tog proizvoda) se podmiruje s
proizvodima koji ostvaruju dobit.

3. ime konkurirati?

Mogue su razliite varijante pojedinih vlasnitva

33
 a) Potpuno vlasnitvo nad proizvodima i tehnologijom ovu strategiju
moemo razviti internim razvojem novih proizvoda ili tehnolokih
procesa ili akvizicijom tvrtki koje imaju konkurentsku prednost

b) Djelominim vlasnitvom i kontrolom ulaganja, a to ukljuuje zajedniko

ulaganje u postojeu tvrtku ili u novo poduzee, ili manjinski udio u
novom ili veem poduzeu.

c) Djelomina kontrola bez vlasnita postie se licencijom za neku

proizvodnju ili prodaju, franizomili dugoronim ugovorom s nekom
drugom velikom tvrtkom proizvodnjom samo za njih

Svaka ova strategija mora se testirati, razmotriti rizik koji nosi i to

vremenski uskladiti.

Primjena strategije

Odabrana strategija mora se taktikim planovima ugraditi u svakodnevno

poslovanje tj. implementirati. Pri tome je vano odrediti nositelju pojedinih
aktivnosti i naine na koji se oni provode. Za to se angairaju srednji i nii
menaderi koji pomou razraenih taktikih planova, programa i prorauna i
procedura provode strategiju.

O kvaliteti primjene strategije ovisiti e uspjenost cijelog stratekog pothvata, ali

bez odreene konkurentske prednosti ne moe biti uspjean.

Postoje neki imbenici koji mogu pomoi u provedbi strategije:

a) Pravilno priopavanje strategije svim menaderima kako svi donosili odluke

u skladu s planiranim smjernicama

b) Stvaranje organizacijskih pretpostavki za kontinuirano planiranje

c) Osiguranje da operativni planovi donose ostvarivanju strategijskih ciljeva

d) Redovito preispitivanje strategije zbog moguih naglih promjena na tritu

e) Stvaranje priuvnih strategija zbog moguih naglih promjena na tritu

f) Prilagoavanje organizacijske strukture potrebama planiranja

34
 g) Utvrivanje podruja kljunih zadataka i minimalnih rezultata (pomou
planiranih graninih prihoda i rashoda) te postojanje odgovornih osoba za
provedbu

Razlozi neuspjeha

1. Povrna analiza kljunih problema

2. Nedovoljne informacije pri pripremi planova

3. Nejasni ciljevi, misija i nejasno utvrene poslovne jedinice

4. Nedovoljna financijska sredstva (est razlog neuspjeha u RH to emo u

hodu rijeiti, sve se treba dobro isplanirati, trebamo imati ideju i novac)
uzrokuju da istraivanja i razvoj zaostaju, a rezultat je lo ili slabiji ugled i
stvara se ovisnost o drugima

5. Kriva procjena vremena za provedbu strategije

6. Neodgovarajua osposobljenost zaposlenika ili nestruno voenje ili

usmjeravanje funkcionalnih menaderskih razina. Zbog toga se kasni s
planiranim rokovima i ugroena je kvaliteta.

7. Nedostatak menaderskih kreativnosti i loi meuljudski odnosi

8. Zastarjela tehnologija (rastu trokovi, pada profitabilnost)

9. Pojava nekontroliranih vanjskih initelja (dolazi do izraaja educiranost)

kojima se nismo dovoljno posvetili kad smo stvarali strategiju (2008.
Rohatinski je rekao za krizu, dok su ministar financija i Ivo govorili da e
BDP porasti za 4%)

10.Povrno praenje zacrtanih aktivnosti (rak rana RH) (donesemo zakone, no

nitko nikog ne prisiljava da ih potuje). alje se poruka da provoenje
strategije nije vano, a rezultat je neizainteresiranost zaposlenika.

Ovakve situacije se mogu izbjei raznim metodama kontrole. Zbog toga je

najvaniji zadatak menadmenta da osigura provoenje poslovne strategije
podjelom zadataka odgovornim osobama na niim razinama koji e
operativnim planovima osigurati razvijanje poslovnih procesa.

Tijek vrednovanja strategije

Uoavanje nepravilnosti i procjena tih nepravilnosti, uoavanje razloga

nepravilnosti, odreivanje naina uklanjanja tih nepravilnosti i konkretna akcija.

35
Za uspjeno provoenje samog vrednovanja potrebno je:

1. Odrediti postupke i rezultate koji e se pratiti i mjeriti

2. Postaviti standarde, ciljeve, veliinie, kriterija ili mjerila

3. Usporeivati ostvarene planove s planiranim odnosno poduzimati

korekcijske aktivnosti

Vrste strategija

1. Strategija poduzea - strategija koja obuhvaa mnotvo akcija

usmjerenih na integraciju poduzea kao gospodarskog subjekta u
cjelokupni drutveni, gospodarski sustav.

To je dugoroni organizacijski plan u funkciji ostvarenja razvojnih ciljeva

poduzea. Poduzee usmjerava svoje aktivnosti:

Prema osiguravanju trajnije prednosti u odnosu na konkurenciju

(stvaranje dobrog goodwilla, etinost, tehnologija, novi proizvodi)

Poboljanju iskoritenosti svojih inputa (tehnologija, obrazovanost

radnika, meuljudski odnosi)

Unapreenje svog poloaja prema potroaima (sudjelovanje kupaca

u kreiranju, ankete, popust na koliinu)

Potvrivanje svog znaaja u drutvenoj zajednici (izgradnja vrtia,

humanitarni rad)

2. Strategija proizvoaa proizlazi is strategije proizvodnog poduzea

kojem je cilj prodaja posebnih proizvoda. Cilj im je imati posebno mjesto na
tritu, pa ulau u stvaranje marke, promidbe, poseban imid i time
podrava interes potroaa za svojim proizvodima.
Mnogo se ulae u tehnologiju jer se primjenjuje visoka specijalizacija, ali i
jaka kontrola trokova. Da bi uspjeli smanjiti trokove moramo proizvoditi
veu koliinu i na taj nain proizvod e biti jeftiniji, odnosno dostupniji
veem broju potroaa.

3. Strategija standarizine ponude - primjenjuju je poduzea koja su

usmjerena na trite uz pretpostavku da su osobine potroaa i njihova
potranja na svim gospodarskim razinama (meunarodnoj, globalnoj)
sline.
Ova strategija je prvenstveno usmjerena na marketing. Moe se poslovati
sa niim cijenama jer u cijeni proizvoda marketing ima vrlo visok udio. Na

36
 ovaj nain se stvara jedinstvena promidba za razliita trita. (za svaku
dravu razliita reklama)

4. Strategija diferencirane ponude polazi od pretpostavke da su osobine

potroaa razliite na nacionalnom i globalnom tritu, pa se prilagoava
pojedinom tritu i to programom marketinga, nainom unapreenja
prodaje, nain pakiranja za pojedina trita (boja, ambalae, cijena) tj.
primjenjuje se razliiti marketing, a to omoguava veu prisutnost na
razliitim tritima.
Ova strategija zahtijeva snanu financijsku potporu to znai da je mogu
provoditi uspjena i svjetski poznata poduzea.

5. Strategija trinih nia (polica) je strategija koja je usmjerena na

posebnu proizvodnu liniju ili posebna svojstva proizvoda, posebnu
kvalitetu, distribucijske kanale i posebnu cijenu. Biraju je mala poduzea
da bi osvojila male trine segmente, nedovoljno zanimljive velikim
poduzeima. To su specijalizirana poduzea za posebno zahtjevne
potroae.
Nastoje zadrati anonimnost
Proizvod mora biti ivotno vaan, da se ne moe bez njega
Cijena je zanemariva prema ukupnoj cijeni proizvoda
Nikome se ne isplati trud oko pronalaenja konkurentskog proizvoda (taj
proizvod ne bi se vie troio da je jeftiniji)

6. Strategija inovacijskog poduzetnikog menadmenta je strategija

kojom e ideja postati inovacija u poslovnom procesu. Obuhvaa
primjenu inovacije u poslovanju.

Potrebno je upoznati voditelje s ciljevima pothvata i ukljuiti sve

zaposlene

Svi trebaju razumjeti ciljeve, motivaciju i sve nune akcije da bi se

ciljevi ostvarili

Potrebno je odrediti kriterije za postizanje ciljeva i potrebno vrijeme

Odrediti prioritete i odgovornost kljunih osoba

Predvidjeti probleme u vezi komuniciranja (najvanije loa

komunikacija, ratovi, svae)

Izraditi kratke prirunike s uputama, potrebnim sredstvima,

instrumentima i zaduenjima

37
 7. Strategija promocije menadmenta usmjerena je na posebnu
izobrazbu ljudskih potencijala kojim e moi napredovati i time
promovirati poduzee. Menaderi moraju imati odreene sposobnosti:

Kreativnost

Sposobnost organiziranja

Inicijativnost

Fleksibilnost

U cilju uspjenog poticanja, usmjeravanja i voenja svih zaposlenih koji su

generator ideja. Ova strategija osigurava dugoronost na tritu. Da bi ova
strategija uspjela, potrebno je postii zadovoljstvo na poslu, prihvaanje
odgovornosti i shvaanje poduzea kao vlastitog.

Operativni planovi

Planovi koji sadre postupke kojima e se izvesti odreeni zadaci. S njima se

razrauje odabrana strategija koje poduzee implementira u svoje poslovanje.

Oni sadre razraene zadatke u vezi uporabe odreenih proizvodnih initelja u

zadanom vremenu (1 godina). Odnose se na pojedinane poslovne funkcije i
organizacijske jedinice. Obuhvaaju precizno samo jednu djelatnost, npr. plan
godinjeg ulaganja u promociju novih proizvoda itd.

Kod novih poslova rizik je vei jer ne postoji vlastito prednosno iskustvi, pa oni
mogu biti i tromjeseni ili mjeseni jer se trini uvjeti mogu vrlo brzo promijeniti.

Zbog brzih i neplaniranih promjena na tritu mora postojati sposoban

menadment koji e imati sluha za budue trendove i mora biti dobro informiran.
On sam ne moe nita, pa zbog toga mora zainteresirati suradnike koji e znati
brzo reagirati.

Hrvatska ima veliki problem po pitanju procedura, izdavanja dozvola i potrebne

dokumentacije za pokretanje vlastitog biznisa, davanje patenata, registriranje itd.
Zbog toga, dravne institucije bi se trebale organizirati sa jednostavnim
procedurama da se u najkrae vrijeme dobiju odreene dozvole i potrebna
dokumentacija.

Tko e bre, tko e vie

38
Cilj -> trajno zauzeti vodeu poziciju
Iako uvijek mora biti cilj stvaranje poduzea koja dominira tritem TKO E
BRE, TKO E VIE ne mora biti cilj stvaranje velikog poduzea.

Strategija mora imati ambiciozni cilj, inae nee dovesti do uspjeha. Ona tei
stvaranju novih industrija ili novih trita ili barem nalaenje prilino drukijeg i
neubiajenog procesa.

Strategija odmah mora biti pun pogodak, ili je potpuni promaaj.

Da bi uspjela, inovacija se mora temeljiti na pojmljivo pripremljenom i

promiljenom pokuaju, koritenjem jedne od vrijednih povoljnih prilika za
inovaciju.

Kada pone pokazivati rezultate, inovator mora biti spreman na iroko

mobiliziranje resursa. Ovakva strategija zahtijeva znatne i dugotrajne napore da
bi se zadrala vodea pozicija, inae e se jedino stvoriti trite za konkurenta.
Budet za istraivanja mora biti vei od poslije neke uspjene inovacije, nego
prije. Poduzetnik koji je uspio s ovom strategijom mora prije svojih konkurenata
pomoi noviji tip vlastitih proizvoda ili procesa.

Poduzetnici koji su strategijom TKO E BRE, TKO E VIE postigli vodei

poloaj, moraju sami sustavno smanjiti cijene svojih proizvoda ili procesa.
Odravanjem visokih cijena stvara se kiobran kojim se titi i ohrabruje
potencijalne konkurente.

Udri tamo gdje ih nema

Dinamitski kartel kompanija koja je drala najvei privatni monopol u povijesti

ekonomije

Cijene su smanjivali svaki put kad se potranja poveala za 10 20%. Oni koji s
njom nisu imali uspjeha, nestali su.

Planiranje prodaje

Plan prodaje je ishodite za sve dijelove poduzea jer ono odreuje to e nabava
nabaviti, proizvodnja proizvoditi, to e i koje ljude ljudski resursi traiti, koja
sredstva mora financijska sluba osigurati i kada e joj doi priliv od prodaje.

U posljednih 50-ak godina unutar prodaje se razvio marketing jer zahvaljujui

napretku tehnologije proizvodnja je mogla puno vie proizvesti nego to je trite
moglo potroiti i dolo je do stvaranja ogromnih zaliha gotovih proizvoda.

39
Da bi se to rijeilo, osmiljen je marketing koji ekonomskom propagandom,
dobrim odnosom s javnou itd. je od obinog ovjeka stvorio potroaa pa je
ovjek sve vie i vie troio pa je postao POTROAKO DRUTVO.

Marketing u suradnji sa odijelom za razvoj stvara nove proizvode, tj. nove

potroae.

Zbog toga je danas marketing jedan od glavnih nosioca uspjenosti svakog

poduzea, meutim marketing je i skup, pa zbog toga pri planiranju cijene
proizvoda planeri moraju ugraditi te visoke trokove u cijenu proizvoda.

Plan prodaje, osim to prikazuje koliinu proizvoda koji se planiraju prodati,

ukljuuje izraun oekivanog priljeva gotovine od kreditirane prodaje koja e
kasnije koristiti u svim drugim proraunima i planskim financijskim izvjeima.

Poduzetnik mora utvrditi kakvu dinamiku prihoda moe oekivati temeljem

planirane prodaje (koliina x cijena = oekivani prihod).

Organizacije plan prodaje prikazuju dinamiki, to znai mjeseno, tromjeseno i

godinje.

Planirana koliina prodaje procjenjuje se temeljem poznavanja sadanjeg stanja

na tritu i temeljem prognoze svih onih primjena koje se mogu predvidjeti u
trenutku izrade plana.

GODINJI PRORAUN PRODAJE

A. Sva potraivanja od 9500,00 naplativa su u prvom tromjeseju

B. (44800) 70% planirane tromjesene prodaje naplativo je u prvom

tromjeseju

C. 28% planirane tromjesene prodaje naplativo je u sljedeem tromjeseju, a

ostatak od 2% je nenaplativo

40
Ove pretpostavke na kojima poiva proraun prodaje posve su realne u uvjetima
normalnog trinog poslovanja. Poduzetniku je vano utvrditi kakvu dinamiku
prihoda moe oekivati temeljem planirane prodaje.

NOVI PRORAUN PROIZVODNJE

Izrauje se nakon to ve postoji plan prodaje iz kojeg je vidljivo koliko se

proizvoda moe prodati tijekom cijele godine. Odreivanje broja proizvodakoji e
se proizvesti planira se tako da se mogu zadovoljiti proraun prodaje i proraun
zaliha.

Oekivani opseg proizvodnje nekog proizvoda odreuje se oduzimanjem

procjenjenih zaliha gotovih proizvoda na poetku razdoblja od broja proizvoda za
koje se oekuje da e biti prodani te eljene zalihe na kraju razdoblja.

Godinji proraun proizvodnje do 31.12.2011.

A. 10% planirane prodaje sljedeeg tromjesjeja (zalihe)

B. Poetne zalihe jednake su zavrnim zalihama prijanjeg tromjeseja,

vidljiva je razlika od 20 komada planirane prodaje i proizvodnje. Budui da
su planirane poetne zalihe za 20 komada manje od planiranih zavrnih
zaliha jasno je da tih 20 komada treba proizvesti za skladite.

Iz toga proizlazi da je poveanje zaliha gotovih proizvoda u skladu s planiranom

politikom poduzea.

Proraun direktnog materijala

Zadatak je ovog plana pokazati koliko e direktnog materijala trebati za planiranu

proizvodnju te koliko materijala treba kupiti da bi se ta proizvodnja ostvarila.
Direktni materijal se moe normirati jer je stalan, pa se i trokovi kupnje tog
materijala izravno prenose na proizvode koji su iz takvog materijala izraeni.

41
A. Planirana kupnja direktnog materijala zavisit e od oekivane uporabe
tog materijala i od razine postojeih zaliha. Formula za izraun
planirane kupnje:

B. U ovom je proraunu vidljivo da normativ utroka nije ona koliina koju

treba nabaviti jer se taj normativ korigira putem zalihe direktnog
materijala.

C. Ukoliko se u obraunu koristi takozvani neto normativ (to je ona koliina

materijala koja izravno ulazi u gotov proizvodi) tada se normativ mora
poveati jo i za planirane gubitke materijala (kalo, rasip, lom) ime se
dolazi do takozvanog bruto normativa.

Proraun direktnog rada

42
 Za izraunavanje potrebnog proizvodnog rada planirani opseg proizvodnje za
svako tromjeseje mnoi se brojem sati planiranog direktnog rada potrebnog za
proizvodnju jedinice proizvoda.

To je ujedno normativ utroka radnih sati za jedan proizvod. Iz gornje tablice

vidljivo je koliko nam je sati potrebno i koliko e sati kotati.

Na temelju podatka o ukupnom broju potrebnih sati, poduzetnik izraunava

potreban broj radnika.

Ako je ukupan fond sati po radniku 1760 sati, onda za 16 100 sati potrebno je
zaposliti oko 10 radnika. Osim direktnih radnika potrebni su takozvani radnici u
upravi. Svaka organizacijska jedinica dostavlja organizacijskoj jedinici ljudski
Ako
resursi planira
zahtjev Ako planira
za odreeni profil Ako
i broj planira
ljudi.
godinu dana stoljeimadesetljeima
unaprijed, ondaunaprijed,
unaprijed, zasadi
posadi riu.odgajaj ljude.vonjak.

Razvoj, odgajanje i Adam Smith Vjetina, sposobnost i

izobrazba znanje stanovnika neke
zemlje najsnaniji je
kadrova najvrijednija su
pokreta njezinog
investicija svakog drutva. ekonomskog rasta i
razvoja.
Kineska poslovica

Ovo vrijedi za sve organizacije neke zemlje, a svaka organizacija ima

mnotvo ljudi razliit sklonosti (afiniteta), znanja, sposobnosti, etinosti itd.
Neki meu njima rade da bi preivjeli, drugi da po pokazali strunost i
talent, a trei da bi upravljali i ostvarili svoje vizije. Menader planira,
izabire, educira, efikasno koristi, ocjenjuje, razvija i usmjerava ljudske
potencijale u organizaciji. Planiranje kadrova polazi od procjene postojeeg
stanja i potreba za ljudima.

43
Temeljni princip svake politike ljudskih resursa je pravi ovjek na pravo
mjesto. O kvaliteti ljudske sirovine koja ulazi u tvornicu ovisi ne samo
kvaliteta proizvoda, ve i meuljudski odnosi i klima poduzea. Pri izboru
pravih ljudi pred menaderom stoji temeljna dilema:

1. Unaprijediti nekoga iznutra

2. Zaposliti nekoga izvana -> bolje (donosi nove ideje, svjea krv, nova
klima u poduzeu)

Unaprijediti nekog iznutra

Prednosti Nedostatci

Pogonosko sljepilo (netko

Poznavanje radnika pokriva nekog)

Motivacija svih radnika

Zaposliti nekoga izvana

Prednosti Nedostatci

Nova klima Nepoznavanje

Nova pravila Demotivirajue

Nove ideje

Nema pogonskog sljepila

to je negativno za prvu, pozitvno je za drugu i obrnuto.

Kriteriji za odabir ljudi:

1. Formalni uvjeti: sta, dob, kanjavanje, dosje

2. Testiranje: znanje, vjetine, sposobnosti

3. Provjera fizikih sposobnosti: zdravstveno stanje, otpornost na stres i buku,

podnoenje putovanja itd.

44
 Proraun indirektnih trokova

Iz gornje tablice vidljivo je da postoje 2 vane veliine zbog kojih se izrauje

proraun indirektnih trokova:

1. Iznos koji se mora ukalkulirati u cijenu proizvoda i u raun dobiti i gubitka

2. Iznos koji se ukljuuje u izvjee o novanom tijeku

Indirektni trokovi su svi oni koji se ne mogu izravno pripisati pojedinom

proizvodu, pa se utvruju u ukupnom iznosu, a onda se prenose na proizvode
putem razliitih kljueva. To moe biti: sati izravnog rada ili normativ utroka
izravnog materijala. Svrha je ovog plana da se utvrdi raspored svih ostalih
oekivanih trokova uz ve prikazane trokove direktnog materijala i rada.
Da bi se to postiglo potrebno je unaprijed odrediti trokovnu stopu u varijabilnom
dijelu. Kod izrade novanih prorauna treba znati da amortizacija ne uzrokuje
troenje novca pa se zbog toga mora oduzeti od ukupnih trokova.

45