INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY TRAVNIK

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

EKONOMSKI FAKULTET
TRAVNIK

Elastinost cijena i taka pokria

SEMINARSKI RAD

Predmet: Teorija i politika cijena

Mentor: Student:
Prof. dr. Ibrahim Jusufrani Elmir Seleskovi
Br. indeksa: E-39/16

Travnik, mart 2017.

Sadraj
UVOD ....................................................................................................................................... 2

1. ELASTINOST CIJENA .................................................................................................... 3

1.1. Kratkorona i dugorona elastinost cijena.................................................................. 4

2. CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE I PONUDE .............................................. 5

2.1. Cjenovna elastinost potranje .................................................................................... 5
2.1.1. Klasifikacija....................................................................................................... 6
2.1.2. Luna cjenovna elastinost potranje................................................................ 8
2.1.3. Unakrsna cjenovna elastinost potranje u jednoj taki.................................. 10
2.2. Cjenovna elastinost ponude...................................................................................... 11
2.2.1. Klasifikacija..................................................................................................... 12

3. TAKA POKRIA ............................................................................................................ 13

ZAKLJUAK ........................................................................................................................ 16

LITERATURA ....................................................................................................................... 17

UVOD

1
Da bi se uope moglo govoriti o elastinosti cijena i primjenama ponude i potranje na tritu,
neophodno je prvo definirati same pojmove ponude i potranje.

Zakon ponude i potranje je ekonomski model odreivanja cijene na tritu. Zakljuak

modela je da e u trinoj ekonomiji jedinina cijena za odreeno dobro varirati dok se ne
smiri u taki gdje e koliina koju zahtijevaju kupci (po trenutnoj cijeni) biti jednaka koliina
isporuenoj od strane proizvoaa (po trenutnoj cijeni), to rezultira trinom ravnoteom
cijene i koliine.

etiri osnovne zakonitosti ponude i potranje su:

1. Ako potranja raste, a opskrba ostaje nepromijenjena, to vodi do vie ravnotee cijena
i koliina (vie cijene robe).
2. Ako se potranja smanjuje, a opskrba ostaje nepromijenjena, to vodi do nie ravnotee
cijena i koliina (nie cijene robe).
3. Ako ponuda raste, a potranja ostaje nepromijenjena, to vodi do nie ravnotee cijena i
koliina (nie cijene robe).
4. Ako ponuda pada, a potranje ostaje nepromijenjena, to vodi do vie ravnotee cijena i
koliina (vie cijene robe).

1. ELASTINOST CIJENA

2
Nakon to su definirane osnovne zakonitosti ponude i potranje u nastavku e biti obraena i
primjena ponude i potranje na tritu. Korisnost primjene ponude i potranje u praksi
direktno je ovisna o brzini reakcije istih na promjene na tritu.

Zasigurno jedna od najvanijih promjena na tritu koja direktno utjee na promjene ponude i
potranje jest promjena cijena. Kako promjene cijena na tritu utjeu na krivu ponude i
potranje promatra se indikatorom koji zovemo koeficijent elastinosti. Iz samoga se naziva
moe zakljuiti da ovaj indikator mjeri utjecaj promjene cijene na tritu na ponudu i
potranju i mjeri intenzitet utjecaja (elastinost).

Elastinost potranje (cjenovnu elastinost) mjeri utjecaj promjene cijena na tritu na

koliinu dobara i usluga koja se na tom istom tritu potrauje uz ceteris paribus uvjet (sve
ostale varijable na tom tritu drimo nepromijenjenima). Pokazuje nam intenzitet reakcije
potraivane koliine na promjenu cijene. Opa formula glasi:

elastinost potranje = postotna promjena traene koliine / postotna promjena cijene

Elastinost ponude mjeri reakciju ponude na tritu zbog novonastalih promjena cijena i
rauna se kao:

elastinost ponude = postotna promjena ponuene koliine / postotna promjena cijene

1.1. Kratkorona i dugorona elastinost cijena

3
Kod analize ponude i potranje nuno je razlikovati kratki i dugi rok, odnosno kod
utvrivanja veliina promjene ponude i potranje potrebno je znati koliko je vremena bilo
potrebno za promjenu.
Kratki rok se odnosi uglavnom na razdoblja do godinu dana, a dugi rok se definira kao
razdoblje koje je potrebno potroaima i proizvoaima da se potpuno prilagode promijeni
cijene.U pravilu se kratkorone i dugorone krive ponude i potranje za nekim dobrom
znaajno meusobno razlikuju.

Kod velikog broja dobara je cjenovna elastinost potranje mnogo vea u dugom roku nego u
kratkom roku (navike, povezana dobra). Meutim, s nekim se dobrima dogaa upravo
suprotno, odnosno potranja je u dugom roku manje elastina nego u kratkom. Radi se
uglavnom o trajnim dobrima i dohodovne elastinosti se razlikuju u dugom i kratkom roku.

Slika 1. a) Benzin: kratkorona i dugorona kriva;

b) Automobili: kratkorona i dugorona kriva

Posmatrajui Sliku 1a, moe se vidjeti da u kratkom roku, porast cijene ima tek mali uinak
na koliinu potranje za benzinom. Vozai e moda voziti manje, ali nee preko noi
promijeniti vrstu automobila koji voze. Meutim, u dugom roku vozai e poeti voziti manje
automobile koji manje troe, pa e uinak promjene cijene biti vei. Dakle, potranja je
elastinija u dugom nego u kratkom roku.

Posmatrajui Sliku 1b, moe se vidjeti da kod potranje za automobilima imamo obrnuti
sluaj. Ako cijena automobila poraste, potroai e u poetku odgoditi kupovinu novih
automobila, pa e broj prodanih automobila na godinu znatno pasti. Meutim, dugorono,
stari e automobili dotrajati i trebat e ih zamijeniti, pa e godinja koliina koja se potrauje
porasti. Dakle, potranja je u dugom roku manje elastina nego u kratkom roku.

2. CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE I PONUDE

4
2.1. Cjenovna elastinost potranje

Cjenovna elastinost potranje (engl. price-demand elasticity, njem. Preiselastizitt der

Nachfrage) predstavlja mjeru postotne promjene traene koliine koja rezultira postotnom
promjenom cijene.

Rauna se koristei sljedeu formulu:

Na primjer, cjenovna elastinost potranje od 0,5 daje nam informaciju da se s poveanjem

cijene od 1% traena koliina na tritu smanjuje za 0,5%.

Faktori koji utjeu na elastinost potranje su:

a) Nunost dobara koja se trae - dobra poput hrane i ogrjeva moraju se kupovati
neovisno o njihovoj cijeni i kupovnoj moi,
b) Dostupnost supstituta - ukoliko se dobra ija je cijena porasla mogu zamijeniti nekim
drugim dobrom (kravlje ludilo, teletina - piletinom) tada je njihova elastinost vea,
c) Vrijeme dostupno za reakciju - vremensko razdoblje unutar kojeg moramo reagirati na
promjenu cijene,
d) Udio u potroaevom buetu - dobra koja imaju velik udio u potroaevom dohotku
su elastina.

2.2.1. Klasifikacija

5
Mogu se razmotriti tri osnovna sluaja cjenovne elastinosti potranje:

a) Potranja je elastina ako je postotna promjena traene koliine vea od postotnog

poveanja cijene.
Kod elastine potranje relativna promjena traene koliine je vea od relativne
promjene cijena.1

b) Potranja je jedinino elastina ako je postotna promjena istovjetna i kod cijene i kod
potranje.
Kod jedinine elastinosti potranje relativne promjene traene koliine i cijena su
jednake.2

c) Potranja je neelastina ako je postotna promjena traene koliine manja od

postotnog poveanja cijene.
Kod neelastine potranje relativna promjena traene koliine manja je od relativne
promjene cijena.3

Slika 2. Grafovi elastinosti potranje

1 Primjer elastine potranje: Ako se pri porastu cijena od 1 % traena koliina smanji za recimo 3 % tada se radi o
elastinoj potranji.

2Primjer jedinino elastine potranje: Ako se pri porastu cijena od 1 % traena koliina smanji takoer za 1 %, potranja
ima jedininu elastinost.

3Primjer neelastine potranje: Ako se pri porastu cijena od 1 % traena koliina smanji za recimo 0.3 % potranja je
neelastina.

6
Takoer, mogu se posmatrati i dva ekstremna sluaja: sluaj savreno neelastine i savreno
elastine potranje.

Savreno neelastina potranja je ona gdje traena koliina ne reagira na promjene cijena
bez obzira na to kolika ona bilaKoeficijent savreno neelastine potranje jednak je 0.Graf
savreno neelastine potranje je pravac okomit na apscisu.

Savreno elastina potranja je ona kod koje beskonano mala promjena cijena izaziva
beskonano veliko poveanje traene koliine.Koeficijent savreno elastine potranje jednak
je plus beskonano.Graf savreno elastine potranje je pravac paralelan s apscisom.

Slika 3. Grafovi savreno neelastine i savreno elastine potranje

to je kriva potranje poloenija to je elastinost potranje vea i obrnuto, to je krivulja

potranje strmija to je i elastinost potranje manja.

7
2.1.2. Luna cjenovna elastinost

Luna cjenovna elastinost se ne rauna u jednoj taki, nego na intervalu izmeu dvije taaka
po formuli:
Q P2 P1
EP
P Q2 Q1

Zadatak 1.

Regresijskom analizom ocijenjena je sljedea funkcija potranje: Q = 360 3P.

(a) Odredite potraivanu koliinu pri cijenama od 60, 80 i 100 KM, te prikaite grafiki
funkciju potranje.
(b) Na spomenutim razinama cijena odredite elastinost potranje i interpretirajte je.
(c) U kolikom e postotnom iznosu promjena cijene od 1% unutar raspona od 80 do 100
KM uzrokovati promjenu potranje?

Slika 4. Analiza P(Q)

8
 Q P 0 60 100
EP 5
P Q 120 100 60
60 120 80
EP 2
100 80 120
120 180 60
EP 1
80 60 180

Ako pri cijeni od 100 KM cijena poraste za 1%, potraivana koliina e se smanjiti za 5%.
Ako pri cijeni od 80 KM cijena poraste za 1%, potraivana koliina e se smanjiti za 2%.
Ako pri cijeni od 60 KM cijena poraste za 1%, potraivana koliina e se smanjiti za 1%.

Q P2 P1 60 120 100 80
EP 3
P Q2 Q1 100 80 60 120

Ako u intervalu izmeu 80 i 100 KM doe do porasta cijena od 1%, potranja e se u

prosjeku smanjiti za 3%.

Zadatak 2.

Istraivanje je pokazalo da je ocijenjena potranja za jednom knjigom P = 70 0,7 Q.

(a) Odredite cijenu i koliinu pri kojima kriva potranje sijee koordinatne osi.
(b) Je li potranja cjenovno elastina ili neelastina na razini od 70 knjiga?
(c) Izraunajte cjenovnu elastinost za sljedee kombinacije cijena/koliina knjiga:
49/30, 28/60.
(d) Odredite kombinaciju cijena/koliina pri kojoj je cjenovna elastinost potranje
jedinina.

Koristei zadanu krivu potranje, dobivamo sljedee podatke:

9
P 0, Q 100
Q 0, P 70

Dakle, take presjeka s koordinatnim osima su (0,70) i (100,0)

Q 70, P 70 0,7 70 21
Q P 0 100 21
EP 0,42587
P Q 70 0 70

Postotna promjena potraivane koliina je manja od postotne promjene cijene, pa se potranja

smatra neelastinom.

P / Q 49 / 30
Q P 0 100 49
EP 2,33333
P Q 70 0 30

P / Q 28 / 60
Q P 0 100 28
EP 0,66667
P Q 70 0 60

Za kombinaciju 49/30 potranja je elastina, a za kombinaciju 28/60 neelastina.

10
E P 1
Q
1,42857
P
P 70 0,7Q
Q ?, P ?

70 0,7Q
1 1,42857
Q
2Q 100
Q 50
P 35

2.1.3. Unakrsna cjenovna elastinost potranje u jednoj taki

Qx
Q Qx Py
E xy x
Py Py Qx
Py
Unakrsna cjenovna elastinost potranje u jednoj taki pokazuje
postotnu promjenu potraivane koliine dobra koja nastaje kao rezultat postotne promjene
cijene povezanog dobra

11
 E xy 0
E xy 0
E xy 0
Supstituti
Neovisna dobra
Komplementi
2.2. Cjenovna elastinost ponude

Cjenovna elastinost ponude (engl. price-supply elasticity, njem. Preiselastizitt des

Angebots) predstavlja mjeru postotne promjene u koliini kojom se opskrbljuje trite, a koja
rezultira iz promjene cijene proizvoda.

Faktori koji utjeu na elastinost ponude su:

a) Raspoloivost kapaciteta proizvodnje - ukoliko se proizvodnja moe poveati uz

minimalne trokove potrebnih novih utroaka za proces proizvodnje kako bi se na
tritu prodalo vie uz vie cijene tada je ponuda elastina,
b) Vrijeme dostupno za reakciju - u roku od 10 - 15 dana poduzea ne mogu svoju
proizvodnju prilagoditi novim cijenama na tritu (nove metode proizvodnje, radne
smjene) ve to iziskuje dulje vremensko razdoblje.

U sutini, cjenovna elastinost ponude pokazuje postotnu promjenu ponuene koliine dobra
koja nastaje kao rezultat postotne promjene cijene.

Rauna se po formuli:

Q
Q Q P
ES
P P Q
P

Dio promjena u koliini opskrbljenosti robom i zbog promjene vlastite cijene moe leati u
pomicanju resursa u njegovu proizvodnju od poduzea i industrija koje se ukljuuju u opskrbu
proizvodima koji su blisko povezani (glede proizvodnje) s proizvodom.
12
2.2.1. Klasifikacija

Mogu se razmotriti tri osnovna sluaja cjenovne elastinosti ponude:

a) Ponuda je elastinakada je postotna promjena nuene koliine vea od postotne

promjene cijena.4

b) Ponuda je jedinino elastinakada su postotne promjene nuene koliine i cijena

jednake.5

c) Ponuda je neelastinakada je relativna promjena nuene koliine manja od promjene

cijena.6

EP 1
EP 1
EP 1

Elastina ponuda
Jedinino elastina ponuda
Neelastina ponuda

4Primjer elastine ponude: Ako se cijena dobra povea za 1 % a nuena koliina za recimo 3 %, ponuda je
elastina.

5Primjer jedinino elastine ponude: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje isti toliki porast nuene koliine,
ponuda je jedinino elastina.

6Primjer neelastine ponude: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje porast nuene koliine od recimo 0.5 %,
ponuda je neelastina.

13
Takoer, mogu se posmatrati i dva ekstremna sluaja: sluaj savreno neelastine i savreno
elastine ponude.

Savreno elastina ponuda je ona kod koje i najmanja promjena cijena uzrokuje
beskonano veliki porast ponude. Grafiki se prikazuje pravcem paralelnim s apscisom, dok
je Ep plus beskonano.

Savreno neelastina ponuda je ona kod koje nuena koliina ne reagira na promjene cijena.
Grafiki je prikazana pravcem paralelnim s ordinatom dok je Ep = 0.

Slika 5. Grafovi elastine ponude

14
3. TAKA POKRIA

Taka pokria je ona koliina proizvoda kod koje je ukupan prihod jednak ukupnim
trokovima (trokovima prodanih proizvoda, tj. rashodima). Operativna dobit kod take
pokria jednaka je nuli. Menadment je vrlo zainteresiran za koncept take pokria jer na
temelju tih podataka mogu se donijeti znaajne odluke, kao npr. koliko proizvoda treba
prodati da se postigne odreeni iznos operativne dobiti, koliko proizvoda treba prodati da se
ostvari odreeni iznos neto dobiti, koliko proizvoda treba prodati da se opravda poveanje
trokova promocije, kako smanjenje prodajne cijene moe utjecati na operativnu dobit, itd.

Vrlo vana informacijaza svakog menaderaje koliko proizvodamora prodati da se izbjegne

gubitak. Odnosno,koliko mora prodatida je operativna dobitnula. U svakom sluajupotrebno
je navestineke osnovne pretpostavkekoje su vane za primjenu take pokria.

Najvanije pretpostavke su sljedee:

promjena razine prihoda i trokova proizlazi samo zbogpromjene broja proizvedenih i

prodanih proizvoda;
ukupni trokovi dijele se na fiksnu komponentu (koja nevarira s promjenom razine
outputa) i varijabilnu komponentukoja varira promjenom razine outputa;
kada se prezentira grafiki ponaanje ukupnog prihoda iukupnih trokova je linearno;
prodajne cijene, varijabilni trokovi po jedinici i fiksni trokovi (u okviru jednog
relevantnog obujma i razdoblja) sukonstantni;
analize se odnose na jedan proizvod, kada se radi o vierazliitih proizvoda tada se
pretpostavlja konstantna proporcijaprodanih proizvoda;
svi prihodi i trokovi se usporeuju bez uzimanja u raunvremenske preferencije
novca.
Da bi se mogao koristiti koncept take pokria potrebnoje grafiki i analitiki prikazati
elemente relevantne za izrauntake pokria. Grafiki prikaz je vrlo prikladan zbog vizualne
percepcije o taki pokria. Nakon toga potrebno je izraunati osnovne elemente takepokria.
Taka pokria najee se prikazuje sljedeim grafikimprikazom:

15
 Slika 6. Grafiki prikaz take pokria
Za raunanje take pokria po analitikoj metodi potrebnoje definirati osnovne elemente i
formule za izraun koliine iprometa kod kojeg se ostvaruje taka pokria.

Simboli za raunanje take pokria:

pc = prodajna cijena po jedinici proizvoda,
vt = varijabilni trokovi po jedinici,
mc = marginalna kontribucija po jedinici (pc - vt),
% mc = postotak marginalne kontribucije (mc / pc),
Ft = fiksni trokovi,
Q = koliina prodanih jedinica outputa,
Od = operativna dobit,
Nd = neto dobit,
Ut =ukupni trokovi (Vt + Ft),
Up = prihod od prodaje.

Formule za raunanje take pokria:

prihodi - varijabilni trokovi - fiksni trokovi = operativna dobit

(pc x Q ) - (vt x Q) - Ft = Od
Q x (pc - vt) = Od + Ft
mc x Q = Od + Ft

Koliina prodanih proizvoda kod koje se ostvaruje takapokria je:

Q = Od + Ft / (mc)

Marginalna kontribucija je razlika izmeu jedinine prodajnecijene i jedininih varijabilnih

trokova koja doprinosi pokriu fiksnih trokova. Jednom kada su pokriveni fiksni trokovi
marginalna kontribucija poveava operativnu dobit.

Q = Ft / mc

16
Prihod (promet) kod kojeg se ostvaruje taka pokria:

P = Ft / (mc / pc)

Budui da je mc/pc postotak marginalne kontribucije, tada je:

P = Ft / %mc

Postotak marginalne kontribucije je postotni udio marginalnekontribucije u jedinici prodajne

cijene.
ZAKLJUAK

Nakon to smo definirali osnovne zakonitosti ponude i potranje , te obradili i primjenu

ponude i potranje na tritu, zakljuili smo da korisnost primjene ponude i potranje u praksi
direktno ovisi o brzini reakcije istih na promjene na tritu.

Zasigurno jedna od najvanijih promjena na tritu koja direktno utjee na promjene ponude i
potranje jest promjena cijena. Kako promjene cijena na tritu utjeu na krivu ponude i
potranje promatra se indikatorom koji zovemo koeficijent elastinosti. Iz samoga se naziva
moe zakljuiti da ovaj indikator mjeri utjecaj promjene cijene na tritu na ponudu i
potranju i mjeri intenzitet utjecaja (elastinost).

17
LITERATURA

1. Besanko, Braeutigam, 2005.

2. Horngren, C. T., Datar, S. M., Foster, G., Cost Accounting, Prentice Hall, 2003.

3. Paul A. Samuelson i William D. Nordhaus, "Ekonomija", Mate, Zagreb, 2000.

4. www.poslovni.hr/

5. www.efpu.hr

6. www.efzg.hr

18