Susret ministara vanjskih poslova Irana, Rusije i Sirije u Moskvi

SAHARTV - Muhamed Devad Zarif, ministar vanjskih poslova Irana

danas se susreo u Moskvi sa Sergejom Lavrovim, ministrom vanjskih
poslova Rusije. Razgovarali su o razliitim temama, posebno o
Bliskom istoku i Siriji, te istakli opredjeljenost za nastavak saradnje u
cilju borbe protiv terorizma.

Ministar Zarif je rekao da je neophodno nastaviti strategiju politikog

rjeenja sirijske krize i zaustaviti strana uplitanja.
Po njegovim rijeima, tvrdnje o upotrebi hemijskog oruja treba
prekinuti sve dok se sprovede neophodna istraga.
Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova Rusije je takoer istakao
neophodnost politikog rjeenja sirijske krize te dodao da e biti
poduzete mjere u cilju njenog rjeenja.
Ministar vanjskih poslova Irana je danas, prije trilateralnog susreta sa
ministrima vanjskih poslova Rusije i Sirije u Moskvi, takoer
razgovarao sa Velidom el-Mualimom, sirijskim kolegom.
Muhamed Devad Zarif i Velid el-Mualim su razgovarali o vie tema,
posebno o pitanju Sirije, te su istakli zajedniku opredjeljenost za
politiko rjeenje sirijske krize.
Iran predloio slanje neutralne meunarodne istrane komisije u Siriju
SAHARTV - Ali Reza Dahangiri, ambasador Irana u Ujedinjenim
nacijama je rekao na vanrednom zasjedanju Implementacionog vijea
Organizacije za zabranu hemijskog naoruanja u Hagu: IR Iran, kao
rtva upotrebe hemijskog oruja u nametnutom osmogodinjem ratu,
osuuje svaki oblik upotrebe oruja za masovno unitenje.

Dahangiri je ukazao na unilateralnu agresiju Sjedinjenih Amerikih

Drava na zranu bazu El-uajrat u Siriji, te kazao da je opasna,
destruktivna i u suprotnosti sa meunarodnim zakonima odluka SAD-
a da izvede napad na nezavisnu zemlju i ubije nedune osobe.
Po njegovim rijeima, ovakve akcije mogu samo zakomplicirati krize
u Siriji i regionu te ojaati teroristike grupe.
Osudio je odluke pojedinih zemalja da bez valjanih dokaza optuuju
druge.
-Iran i Rusija e predati prijedlog odluke na dananjem zasjedanju te
zatraiti slanje neutralne meunarodne istrane komisije u Siriju,
zakljuio je Dahangiri.
Ministar odbrane Turske: Kupovina sistema S-400 od Rusije u
finalnoj fazi
SAHARTV - Ministar odbrane Turske je rekao da je kupovina sistema
S-400 od Rusije dola u finalnu fazu.

Fikri Iik, koji boravi u zvaninoj posjeti Sjedinjenim Amerikim

Dravama, je danas, prije susreta sa amerikim kolegom, obraajui
se novinarima, rekao da je Turskoj hitno potreban sistem protivzrane
odbrane.
Naveo je da je kupovina ovog sistema od Rusije u finalnoj fazi.
Iik je kazao da e konanu odluku o kupovini donijeti predsjednik i
premijer Turske.

Sjeverna Koreja: Spremni smo za rat sa SAD-om, Trumpov odnos je

neprijateljski
SAHARTV - Zamjenik ministra vanjskih poslova Sjeverne Koreje je
ukazao na sve uestalije amerike prijetnje u regiji Korejskog
poluotoka, te istakao da Pjongjangu ne predstavlja nikakav problem
svaki oblik sukoba sa SAD-om i da je spreman za rat sa ovom
zemljom u sluaju da ona nastavi provokativne akte.

Govor Han Sung Rivela dolazi u vrijeme sve eih amerikih

prijetnji Sjevernoj Koreji.
Ratni brodovi SAD-a su poslani prema Korejskom poluotoku, dok
Sjeverna Koreja najavljuje esto testiranje nuklearnih raketa.
Testiranje eka na zvanini pristanak Kim Dong Una, predsjednika
Sjeverne Koreje.

Hamid Karzai osudio upotrebu najvee nenuklearne bombe u

Afganistanu
SAHARTV - Hamid Karzai, bivi predsjednik Afganistana je na svom
twitter nalogu osudio upotrebu najvee nenuklearne bombe u
Afganistanu, te zatraio od afganistanskih zvaninika da sprijee SAD
u ovakvim aktima.

Karzai je napisao da upotreba GBU-43/B MOAB (Massive Ordnance

Air Blast Bomb), koja je dobila nadimak "majka svih bombi" nije rat
protiv terorizma nego zloupotreba njegove zemlje radi testiranja
novog i opasnog oruja.
-Na nama Afganistancima je da sprijeimo SAD, zakljuio je bivi
afganistanski predsjednik.

Bombe od nekoliko tona nisu nain za borbu protiv terorizma

SAHARTV - Bivi ambasador Pakistana u Afganistanu smatra da
upotreba najvee nenuklearne bombe u Afganistanu u cilju
likvidiranja terorista DAI-a ne predstavlja utjecajan nain borbe
protiv terorizma.

Rustem ah Mehmand je rekao da su teroristi u afganistanskoj

provinciji Nangarhar poprilino ratrkani i da masivne bombe ne
mogu imati valjan utjecaj na njihovo likvidiranje.
Veliki broj Afganistanaca ima bliske i familijarne veze sa osobama
povezanim sa DAI-om i bombardovanje poput jueranjeg samo
moe poveati broj ubijenih civila.

Palestinski ambasador u Londonu kritikovao britansku podrku

Izraelu
SAHARTV - Palestinski ambasador u Londonu kritikovao je
britansku podrku Izraelu.

Manuel Hasasijan, ambasador Palestine u Londonu, je kazao da su

trenutno zatvorena vrata za formiranje Nezavsine drave Palestine
zbog podrke okupatorskom izraelskom reimu.
Velika Britanija je bila suzdrana na prolomjesenom zasjedanju
Vijea sigurnosti Ujedinjenih nacija na kojem se glasalo o osudi
izraelskih zloina nad Palestincima i nastavka gradnje ilegalnih
doseljenikih naselja.
Palestinski ambasador u Londonu je istakao da Velika Britanija nema
elju da izvri pritisak na Izrael kako bi ga prisilila na zaustavljanje
gradnje ilegalnih doseljenikih naselja.

Francusko pravosue trai ukidanje imuniteta Marine Le Pen

SAHARTV - Francusko pravosue zatrailo je od europskog
parlamenta ukidanje imuniteta Marine Le Pen koja je pod istragom
zbog sumnji u fiktivno zapoljavanje parlamentarnih pomonika njene
stranke Nacionalna fronta. Ova vijest dolazi svega devet dana uoi
prvog kruga krajnje nepredvidljivih predsjednikih izbora 23. aprila.

Suci za podruje finansija u Parizu uputili su zahtjeve za

ukidanje parlamentarnog imuniteta Marine Le Pen, kao i jo jedne
eurozastupnice FN-a, potpisane 29. i 30. marta, istaknuo je sudski
izvor.
Francusko pravosue ukazuje na optube koje je Europski parlament
uputio Le Pen da je prevarila ovu instituciju za 340.000 eura,
potroivi taj novac namijenjen saradnicima europarlamentaraca na
osobnu saradnicu Le Pen i njenog tjelohranitelja na poslovima
obavljenim u Francuskoj.

Kasemi: SAD ne moe govoriti o ljudskim pravima u drugim

zemljama
SAHARTV - Ministarstvo finansija SAD-a je u nastavku
neprijateljske politike prema Iranu stavilo na listu sankcija
Organizaciju teheranskih zatvora i jednog zvaninika Organizacije
zatvora Irana.

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Irana je, reagirajui na

ovu odluku, rekao da ista predstavlja opetovane radnje u cilju
implementacije politikih ciljeva amerike vlade.
Istakao je da SAD neutemeljeno optuuje druge, dok sam kri
meunarodne zakone i ljudska prava.
Kasemi je kazao da niti jedna meunarodna institucija nije dala pravo
SAD-u da samovoljno analizira stanje ljudskih prava u drugim
zemljama.
-Cilj SAD-a je zamajavanje javnog mnijenja u cilju prikrivanja
vlastitih i greaka njegovih saveznika u regiji bliskog istoka, posebno
cionistikog reima.

Kina trai zaustavljanje gradnje doseljenikih naselja cionistikog

reima
SAHARTV - Vang Ji, ministar vanjskih poslova Kine je tokom susreta
u Pekingu sa Rijadom el-Malikijem, palestinskim kolegom, zatraio
od cionistikog reima da zaustavi gradnju doseljenikih naselja na
okupiranoj teritoriji.

Istakao je da odmah mora biti zaustavljen svaki oblik nasilja i

gradnja doseljenikih naselja kao i svaki akt koji je u suprotnosti sa
konvencijama Ujedinjenih nacija.
Ministar vanjskih poslova Kine je kazao da je za palestinsko pitanje
neophodno donijeti rezoluciju.
Vang Ji je takoer zatraio formiranje Nezavisne drave Palestine sa
glavnim gradom Bejtu-l-Mukaddesom i sa granicama iz 1967. godine.
Istakao je da njegova zemlja ne tei nekom posebnom interesu na
Bliskom istoku, te da stoga uvijek pravedno i transparentno
obznanjuje vlastiti stav.

Rijad el-Maliki je doputovao juer u zvaninu posjetu Kini na poziv

ministra vanjskih poslova ove zemlje.
U Siriju putuje delegacija radi istrage hemijskog napada
SAHARTV - Na vanrednom zasjedanju Implementacionog vijea
Organizacije za zabranu hemijskog oruja uz uee 41. lana u gradu
Hagu donesena je odluka o slanju delegacije ove organizacije u Siriju
zbog istrage hemijskih napada u regiji Han ejhun u Idlibu.

Predvieno je da lanovi delegacije prikupe dostupne podatke i

razgovaraju sa rtvama hemijskog napada u Han ejhunu i da za tri
sedmice objave izvjetaj.

Eksplozija bombe u Bagdadu

SAHARTV - Jedna osoba je poginula a tri povrijeene u eksploziji
bombe na jugoistoku Bagdada, objavili su iraki policijski izvori.

Sumeria News javlja da je bomba bila postavljena u blizini riblje

trnice u kvartu El-Medain i da je aktivirana danas prije podne.
Izvor koji je elio ostati anoniman je kazao da su sigurnosne snage
opkolile mjesto napada a da su tijela stradalih prevezena u najblie
bolnice.
Danas je u Bagdadu eksplodirala jo jedna bomba u kvartu El-Mealif
usmrtivi jednu i povrijedivi pet Iraana.

Referendum u Turskoj, milioni glasaa i bezbrojni stavovi

SAHARTV - Ankete pokazuju da je broj pobornika i protivnika
promjene politikog sistema u Turskoj izjednaen, a analize politikih
analitiara ukazuju da e referendum donijeti mnogobrojna
iznenaenja.

Referendum se odrava 94 godine nakon to je Kemal Ataturk

osnovao modernu Tursku, a mogao bi da promijeni odnose sa
Zapadom, mirovne pregovore sa Kurdima i procese unutar drutva.
Ukoliko pobijedi na referendumu, Erdogan e imati ovlatenje da
postavlja ministre, a itava birokratija bie centralizovana u njegovoj
predsjednikoj palati.
Protivnici su zabrinuti da e novom sistemu nedostajati balans i
provjere.
Novi sistem bio bi na snazi od novembra 2019. godine, kada bi
predsjedniki i parlamentarni izbori bili odrani u isto vrijeme. S
obzirom na to, Erdogan bi u novom sistemu mogao da ostane na vlasti
do 2029. umjesto do 2024. godine.
Erdoganovi borbeni govori nikada se nisu ticali mogueg negativnog
ishoda referenduma, a on nijednog momenta nije razmotrio svoju
budunost.
Negativan ishod bio bi veliki udarac za njegov status svemogueg
vladara u Turskoj, navode agencije.

EU ide politikim stopama SAD-a i cionistikog reima

SAHARTV - EU je produila za jednu godinu sankcije Iranu zbog
nepotivanja ljudskih prava.

Alaeddin Buruderdi, predsjednik Komisije nacionalne sigurnosti i

vanjske politike parlamenta IR Iran je rekao da se Iran preobrazio u
simbol borbe protiv terorizma u svijetu i regiji i da su toga svjesni svi,
dok, s druge strane, SAD otvoreno i tajno podrava teroriste nastojei
na taj nain izazvati nemire u regionu.
Iran je u vie navrata bio suoen sa dvostrukim standardima EU po
pitanju ljudskih prava.
EU produava sankcije Iranu zbog nepotivanja ljudskih prava, dok
istovremeno u okviru njenih granica na milione migranata, izbjeglica i
manjina biva suoeno sa krenjem ljudskih prava i dok su u zemljama
EU, poput Francuske i Njemake, sve jai rasistiki glasovi.

Pet terorista DAI-a uhapeno u Turskoj

SAHARTV - Policija je u Istanbulu uhapsila pet osoba pod optubom
za lanstvo u teroristikoj grupi DAI.

Pet osoba je uhapeno u nekoliko razliitih kvartova Istanbula.

Uhapeni su pripremali teroristike napade tokom odravanja
referenduma o promjeni politikog sistema u Turskoj.
Policija je objavila da su od 6. do 12. aprila bile sprovedene akcije u
13 provincija i da je tom prilikom uhapena 131 osoba pod optubom
za saradnju sa teroristikom grupom DAI.
Turska tvrdi da se bori protiv terorizma dok istovremeno pomae
teroristikim grupama u Siriji i Iraku, a njihovi ranjenici se lijee u
turskim bolnicama.

Snowden: SAD gaao u Afganistanu tunel koji je sam napravio

SAHARTV - Ministarstvo odbrane SAD-a je objavilo da je juer u
Afganistanu upotrijebilo najveu nenuklearnu bombu.

Napad je izveden u 19:30 po lokalnom vremenu. Njena eksplozivna

mo je 11 puta vea od 11 tona tnt-a.
Prvi put je testirana 2003. godine.
Edward Snowden, bivi uposlenik amerike Nacionalne sigurnosne
agencije, je rekao da je tunel koji je uniten u Afganistanu izgradio
SAD i za to izdvojio novana sredstva od 319 miliona dolara.

13-Mario Karamati pozvao na ruenje ustavnog poretka BiH i

vraanje Herceg-Bosne
Mario Karamati, lan Predsjednitva Hrvatskog narodnog sabora
BiH, izjavio je kako e BiH ostati bez Vijea ministara, a Federacija
BiH bez Vlade ukoliko SDA ne prihvati "hrvatski" prijedlog o
izmjenama Izbornog zakona i zakona o RTV servisu.Kako je
Karamati rekao, tada Washingtonski i Daytonski sporazum vie ne bi
vrijedili te da Hrvati u BiH imaju pravo na revitalizaciju Herceg
Bosne.
Na ovaj nain delegat u Domu naroda PS BiH direktno je pozvao na
ruenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Uslovljavanje
postojanja Washingtonskog i Daytonskog sporazuma od strane
jednog delegata u najviem predstavnikom tijelu BiH, i od strane
jedne politike, izmjenom nekog zakona, direktan je poziv na ruenje
postojeeg ustavnog porekta.
Nee nama lider SDA, Bakir Izetbegovi, odreivati to smijemo a
to ne smijemo uraditi da bismo osigurali ravnopravan poloaj
hrvatskog naroda u BiH, rekao je Karamti za srpski Euroblic.

Obiljeena 25. godinjica Armije RBiH: Snaga koja je izvirala iz

naroda
U Kasarni "Rajlovac" u Sarajevu, danas je obiljeena 25. godinjica
Armije Republike BiH i 12. godinjice osnivanja 2. pjeadijskog
(renderskog) puka OSBiH.
Sveanosti su prisustvovali visoki uzvanici, na elu s bonjakim
lanom predsjednitva BiH Bakirom Izetbegoviem.

Okupili smo se danas, kazao je Izetbegovi, da obiljeimo etvrt

stoljea otkako su najbolji, najspremniji i najodluniji meu nama,
hrabro stali u odbranu drave.

- Armija Republike Bosne i Hercegovine se borila za svete ciljeve

za nezavisnost i slobodu, za opstanak naeg naroda u vlastitoj zemlji.
Bosna i Hercegovina je napadnuta, brutalno, od udruenog agresora.
Prihvatili smo tu neravnopravnu borbu, jer je naoj dravi i naem
narodu prijetio nestanak. Pod udarom viestruko nadmonih vojnih i
paravojnih snaga, patrioti Bosne i Hercegovine smogli su snage i
pameti da prue ilav otpor. Usprkos svim blokadama, izolaciji,
embargu na naoruanje, razaranju privrede i masovnim pokoljima,
kojima smo bili izloeni od poetka agresije na nau domovinu,
Armija je rasla, razvijala se i jaala. Iz nedovoljno organiziranog i
skoro nenaoruanog naroda, u uvjetima potpune logistike blokade,
izrasla je dominantna vojna snaga - kazao je Izetbegovi.

Sve manje Bonjaka i Hrvata u MUP-u RS-a

Smanjen je broj Bonjaka i Hrvata zaposlenih u Ministarstvu

unutranjih poslova Republike Srpske (MUPRS). Taj trend je bio
prisutan i u ranijem periodu.
U entitetskoj policiji je na kraju 2016. radilo 357 Bonjaka ili 5,3
posto. U odnosu na kraj 2015. manje ih je za 2,2 posto.

Istovremeno, u MUP-u RS-a je bilo zaposleno 70 Hrvata ili jedan

posto od ukupnog broja. Meutim, i taj broj je smanjen i to za 6,7
posto u odnosu na kraj 2015.

Zaposleno je i 46 osoba koje su se izjasnile kao ostali.

Na kraju 2016. u MUP-u RS-a je bilo zaposleno 6.757 radnika, to je

za 63 izvrioca manje nego na kraju 2015. godine.

Najvie je zaposlenih Srba i to 6.284 ili 93 posto.

Od ukupnog broja zaposlenih, 5.240 su policijski slubenici, 1.105

dravni slubenici, 464 namjetenici i 48 zaposlenih sa statusom
pripravnika.

Iran: Do 17:00 registrovano 950 dobrovoljaca za predsjednike izbore

SAHARTV - Od 8:00 do 17:00 sati danas, etvrtog dana registracije
dobrovoljaca za kandidaturu na predsjednikim izborima u Iranu
registriralo se 307. dobrovoljaca.

Do sada se ukupno registriralo 950 dobrovoljaca za kandidaturu za

predsjednike izbore u Iranu.
Najmlai registrirani dobrovoljac ima 18, a najstariji 88 godina.
Do sada se registriralo 18 uglednih politikih linosti Irana.
Registracija je poela 11. aprila, a traje do 15. aprila 2017. godine.
Predsjedniki izbori u Iranu se odravaju 19. maja 2017. godine.

etvrtog dana registrirali se Ruhani, Reisi, Kevakebijan i Zakani za

predsjednike izbore u Iranu
SAHARTV - Hudetu-l-islam ve-l-muslimin Hasan Ruhani,
predsjednik Irana registrirao se danas u Izbornom tabu Irana za 12.
predsjednike izbore.

Ruhani je istovremeno obiao Izborni tab. Nakon registracije je

rekao da svi oni koji danonono rade na registraciji treba da nastave
raditi tim tempom do posljednjg dana radi uspjenosti predsjednikih
izbora. Istakao je da je ono to je obeano narodu prije etiri godine i
ispunjeno, te da je ekonomija krenula uzlaznom putanjom.
Hudetu-l-islam sejid Ibrahim Reisi se takoer registrirao danas za
predsjednike izbore u Iranu.
Mustafa Kevakebijan, generalni sekretar Demokratske stranke Irana je
prisutnim novinarima rekao da eli da u skladu sa svojim
mogunostima povea uee naroda u politikim procesima. Kazao
je da Iran eli da bude primjer drugim islamskim zemljama.
Ali Reza Zakani je nakon registracije okupljenim novinarima kazao
da je prioritet Irana ekonomija i pobjeda u ekonomskom ratu. Po
njegovim rijeima, neophodan je borbeni duh, povjerenje u narod,
potivanje radnika i aktiviranje ekonomske diplomatije u Ministarstvu
vanjskih poslova.
Govori se da se na predsjednikim izborima nee kandidarati Said
Delili, mada to on nije niti demantirao, niti potvrdio, ali izvori bliski
njemu tvrde da je odluio da nee.

Jaanje odnosa Irana i BiH, poboljanje odnosa Balkana i Bliskog

istoka
SAHARTV - Ambasador Irana u BiH je rekao da jaanje odnosa Irana
i BiH utjee na poboljanje odnosa Balkana i Bliskog istoka.

Mahmud Hejdari je u intervjuu za novinsku agenciju Onasa kazao da

je za razvoj i stabilnost Balkana neophodna saradnja svih vlada i
nacija.
Hejdari je istakao da Iran podrava stabilnost i razvoj Balkana te
dodao da njegova zemlja eli dobre odnose sa svim balkanskim
zemljama.
Naglasio je da je Iran bio meu prvim zemljama koje su priznale
nezavisnu dravu Bosnu i Hercegovinu.
-Iran je uvijek bio podrka bh. naciji, odbrani nezavisnosti,
teritorijalnog integriteta i mirnog suivota svih naroda u BiH,
zakljuio je ambasador Hejdari.

Promjene Trumpovih stavova od poetka predsjednikog mandata

SAHARTV - Donald Trump je uveliko promijenio svoje stavove od
pobjede na predsjednikim izborima u SAD-u.

Trump je u manje od tri mjeseca koliko je u Bijeloj kui promijenio

stav o Rusiji, Kini, Siriji i NATO-u, kao i o Afganistanu i prisustvu
SAD-a u meunarodnim sukobima.
Trump je obeao da e odmah na poetku mandata zamijeniti Denet
Pelin, predsjednicu amerike Centralne banke, ali to do sada nije
uradio.
Kinu je opisivao kao "unititelja stranih valuta" i obeao da e
odgovoriti veoma vrsto ovoj zemlji, ali to nije uradio.
Govorio je o poboljanju veza sa Rusijom, ali su sada odnosii SAD-
a Rusije gori nego ikada.
Dovodio je u pitanje NATO i njegovu borbu protiv terorizma, ali se
tokom prvih 100 dana u Bijeloj kui susreo sa generalnim sekretarom
Sjevernoatlantskog saveza.