Kinematika je grana mehanike koja se bavi prouavanjem gibanja tijela ne uzimajui u obzir

sile pod ijim se djelovanjem to gibanje zbiva. Za to je zaduena dinamika koja se izriito
bavi promatranjem izvora sila na tijelo u gibanju.

Definicija iznosa brzine

Iznos brzine je derivacija puta po vremenu. v=ds/dt
-opisuje kako brzo toka prelazi put

Definicija vektora brzine

Brzina je derivacija vektora poloaja po vremenu. v=dr/dt
-gdje je r vektor poloaja
-opisuje kako se brzo mijenja poloaj toke

Definicija vektora ubrzanja

Ubrzanje (akceleracija) je derivacija brzine po vremenu. a=dv/dt
-opisuje kako se brzo mijenja vektor brzine

Definicija tangecijalne akceleracije

Tangencijalna akceleracija opisuje kako se brzo mijenja iznos brzine. at=dv/dt

Definicija normalne akceleracije

Normalna akceleracija opisuje kako se brzo mijenja smjer brzine. an=v2/r
-gdje je r radijus zakrivljenosti putanje

a = at (promjena iznosa brzine) + an (promjena smjera brzine)

Jednoliko gibanje po pravcu
s(t)=v*t+s0
a=0
v=konst.
Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu
s(t)=s0+v0*t+(a*t2)/2
v(t)=v0+a*t
a=konst.
Slobodan pad
Slobodan pad je jednoliko ubrzano gibanje bez poetne brzine kod kojeg
zanemarujemo otpor zraka, pa je akceleracija a = g = 9,81m/s2.

Gibanja po zakrivljenim putanjama

Kada se tijelo giba po zakrivljenoj putanji akceleracija, brzina i poloaj tijela
mijenjaju iznos i smjer, pa ih moramo prikazivati vektorima.

Vertikalni hitac
Kod vertikalnog hica tijelo bacimo vertikalno prema gore poetnom brzinom v0. Akceleracija
slobodnog pada je u suprotnom smjeru; tijelo se najprije giba prema gore jednoliko
usporeno dok se ne zaustavi, te zatim slobodno pada (giba se jednoliko ubrzano prema
dolje). Tijelu je potrebno jednako vremena da prijee isti put kada se giba prema gore i
kada se giba prema dolje. Brzina tijela je jednaka na istoj visini kada se tijelo giba prema
gore i prema dolje (ali suprotnog smjera).
-kada slobodno pada, predznaci su negativni
-simetrian je

Kosi hitac
Kod kosog hica tijelo bacimo poetnom brzinom v0 pod nekim kutem u odnosu
na horizontalu.
ax(t)=0 ay(t)=-g
vx(t)=v0x vy(t)=v0y-g*t
x(t)=v0x*t y(t)=v0y*t-(g*t2)/2

y(t)=(v0y/v0x)*x(t) (g/2*v20x)*x2(t) ---> jenadba parabole

Gibanje po krunici
-kutna brzina =d/dt [s-1]
-kutna akceleracija tjela =d/dt [s-2]
-relacije: s=*r
v=*r
at=*r
Jednoliko gibanje po krunici
Kod jednolikog gibanja po krunici iznos brzine je konstantan, odnosno kutna
brzina je konstantna. U jednakim vremenskim intervalima tijelo prelazi isti kut,
odnosno isti put po krunici. Kutna akceleracija je nula jer nema promjene kutne
brzine. Kod jednolikog gibanja po krunici iznos brzine je konstantan, ali brzina mijenja
smjer.
-ima akceleraciju kojoj je smjer prema ishoditu (centripetalna)
-iznos: acp= |a|= v*= 2*r= v2/r
(t)=0
(t)=konst.
(t)=*t+0
Period T-vrijeme kada tijelo jednom obie krunicu i prijee kut 2. = /t= 2/T
Frekvencija f-broj ophoda n u jedinici vremena. f= 1/T =n/t
v= (2*r)/T =*r
=2*f=2/T

Jednoliko ubrzano gibanje po krunici

Kutna akceleracija je konstantna. Kutna brzina se poveava jednoliko.
(t)=konst.
(t)=0+*t
(t)=(*t2)/2+0+0*t
auk= (a2t+a2cp)
at=*r

Centripetalna sila-sila koja djeluje na tijelo prema sreditu krunice kojom se giba.
Fcp= m*acp= m*2*r= m*(v2/r)
Newtonovi aksiomi
1.) Ako na tijelo ne djeluje sila, tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja
po pravcu. Masa (ili tromost, ili inercija) je svojstvo tijela da se opire promjeni
gibanja.
2.) Ako na tijelo djeluje sila, ona mu daje akceleraciju. Ako na tijelo djeluje vie sila,
akceleraciju odreuje ukupna sila (suma svih sila). F=m*a [N], za v<<c
G=m*g
Teina tijela je sila kojom Zemlja privlai to tijelo.
Koliina gibanja je umnoak mase i brzine. p=m*v
Brzina promjene koliine gibanja jednaka je sili koja na tijelo djeluje: F=dp/d t
(opa i tona formula)
3.) Ako jedno tijelo djeluje silom na drugo tijelo, onda i to drugo tijelo djeluje na prvo
silom jednakog iznosa i na istom pravcu, ali u suprotnom smjeru.

Zakon ouvanja koliine gibanja

U izoliranom sustavu ukupna koliina gibanja je konstantna.

Sile koje utjeu na tijelo

1.) Sila F kojom vuemo tijelo
2.) Sila teine kojom Zemlja privlai tijelo prema sebi
3.) Reakcija podloge N je sila kojom podloga djeluje na tijelo na kojoj se nalazi,
okomita na podlogu
4.) Sila trenja T=*N je sila kojom podloga djeluje na tijelo koje se po njoj giba, u
suprotnom smjeru od gibanja tijela.
F+G+N+T=m*a, gdje je ax=a i ay=0
Rad
Rad je djelovanje sile na nekom putu. W=F*s*cos() [J]
Rad je prenoenje energije s jednoga tijela na drugo, ili iz jednog sustava u drugi.
Rad sile je umnoak iznosa sile i puta hvatita sile, ako sila ima konstantan iznos a
njezino hvatite se giba u smjeru djelovanja sile. W=F*s

Snaga
Snaga je brzina vrenja rada. P=dW/dt
Snaga sile je skalarni produkt sile i brzine njezinog hvatita. PF= F*dv= F*v*cos
Energija
Energija je sposobnost vrenja rada. Tijelo ima onoliko energije koliko rada moe
izvriti.

Zakon ouvanja energije

U izoliranom sustavu ukupna koliina energije je konstantna.

Kinetika energija
Kinetika energija tijela je energija koju ima tijelo zbog svojeg gibanja.
Ek=(m*v2)/2, za v<<c
Zakon promjene kinetike energije
Zbroj rada svih sila koje djeluju na neko tijelo du nekog puta jednak promjeni kinetike
energije tijela. W=Ek2-Ek1

Potencijalna energija
Potencijalnu energiju ima tijelo zbog svog poloaja u polju konzervativne sile (npr.
gravitacijske). Rad konzervativne sile ne ovisi o izboru putanje nego samo o poetnoj i
zavrnoj toki puta. Rad konzervativne sile po zatvorenom putu je 0. Ep=m*g*h

Zakon o promjeni energije

Promjena ukupne energije tijela ili sustava tijela jednaka je sumi radova vanjskih sila.