10 1s Ivan Gunde: Osman PJEVANJE PRVO ‘Ab, éijem si se zahvalila, taSta fjudska oholasti? Sve Sto vige stere8 kxila, sve Ge paka nize pasti! ‘Vjekovite i bez svrhe nije pod suncem krepke stvari, au visocijeh gora vrhe najprije ognjen trijes udari.’ Bez pomoti vignje s nebi' svijeta je stavnos svijem bjeguéa: satiru se sama u sebi silna carstva i moguéa, Kolo od sreée* uokoli vrteci se ne pristaje: tko bi gori, eto je dol, a tko doli gor ustaje. Sad vrh sablje kruna visi, sad vrh krune sablja pada, 1. Ab, dime si se zanijela (Kime se uznosis, rarmece8); stihovi 128. Eine uvodnu intonaciju Gitavom epu i imaju u njemu otprilike istu funkeiju kao i uvertira u operi, glazbeno} visti kkoja se upravo i rada u doba baroka; oni su slika politike doktrine i prakse Sto ju je rarradio N. Machiavelli u svojem Viadaru (II Principe), ali gledana_—-s—aspekta prolaznosti, nauéanja sto su ga u borbi za ponovno podvrgavanje sveukupnog Hivota—crkvi_—propovijedali —revnici protureformacije, » 78, a u wthove visokih gora_najprije (najéesce, najlakée) udara grom: aluzija na cara Osmana koji se nalazi na vrhu modi i na kkojega Ge udariti grom (tj. pobunjeni janjigar) "9, s nebi- 8 neba, +210. svijem- svima, + 12. poredai: silna i moguéa carstva + 13:16. sKolo od steées, sintagma odavna primjenjivana u knjitevnosti i prikazivana w likovnim umjetnostima, kao zorma slika prolaznosti; stoga se u st. 1546, prirodno namecu antitetithi parovi: gori - doli, doli - gor 1748. Sad se sabljom (orusjem) kruna (kraljevstvo) sljese, sad po kruni (po viadaru) sablja udara, 20 25 30 35 sad na carstvo rob se uzvisi, a tko car bi, rob je sada. Proz nesreée sreéa ianosi,’ iz kevi se kruna crpe,’ 2 oni kijeh se boje mnozi* strah od mnozijeh i oni trpe. Od izdajstva i od zasjeda ogradena je glava w cara, au éas se zgoda ugleda od ke ne bi pametara.” O device éiste i blage ke vth gore slavne i svete slatkom vlasti pjesni drage svijem pjevocim" narivete, narecite sad i meni kako istoénom caru mladw’ smrt vitezi nesmiljeni dae u svomu" Carigradu, Znam da bi se otprije htilo” + 21. ie nestece sreca islati (i obrnuto). * 22, kruna se stjege pokoljem (krvljy. © 23. kijeh - koi "23, mnozi- mnogi » 25:28. carska je glava okruzena izdajstvom i zasjedom, i u eas se mote dogoditi Sto nitko ne parti 29.56, Invokacija; Gundulié ne zaziva Gospu, kako bi se ofekivalo i kako je postupio njegov wor T. Tasso (u Gerusalemme liberata), veé se utjege 2a nadahnuce djevicama (muzama) uth gore slavne i svete« (s Helikona), postupa dakle prema praksi klasignih epskih pjesnika, “32. pievécim- pjevatima, 1) pjesnicima, 34, istocnom caru mladu - mladom turskom caru Osmanu; pridjev istocni testo seu Gunduliéa upotrebljava u magenju turski, s obzirom na éinjenicu da je Tursko carstvo na istoku; car Osman je glavni junak Gunduligeva cep2; rodio se 1604. kao prvi sin cara Ahmeta I, eojega je naslijedio njegov brat Mustafa I, stric Osmanay (1617); Mustafa je svrgnut 1618. i na carski prijesto popne se Osman II, junak cepa, koji je zaglavio u pobuni janjiéara 1622. © 36, u svom! u njegovu. 37. znam da bi najprije trebalo, [Hivatska knjzemost na 0D - ROM u] 340 45 50 58 opto, Salyer TTS TCSTT Ivan Gunde: Osman Beka da ja pjevam, vi kazete, 0 se’ on rodi sreéno i milo caru Ahmetu prvo dijete; i po smrti oca svoga s ke pomoti, s ke zasjede* vrh pristolja otmanskoga ‘Mustafa mu dundo sjede; 6 li se opet carsko misto" Mustafi ote, tere u slavi na pristolje ono isto sultan Osman car se stavi ion mladahan kako paka, Zeljan starijeh slavu sresti, odie se na Poljaka ‘s mnogom silom, s inalom éesti’ ‘Ali da tijem pjesni moje sasma duge ne ishode, samo objav'te smnrti svoje hude uzroke, twine zgode!” Viadislave’, poljackoga slavna kralja slavni sinu, im tva" puni slava mnoga 39, kb se kako se. 42. s ke pomoci, s ke zasjede + kakvom pomoéi, kakvom zasjedom, » AB. ko li se opel carsko misto - kako li se opet carsko prijestole. “48. car se stavi= zacari se. + 50, slavu sresti-slavu steci 51. na Poljaka -na Poljake, tj. na Poljse, 52. s malom éesti-s malo sreée. + 53:56, Pjesnik moli muze da mu objave samo ‘shude uzroke« njegove (Osmanove) smrti, 57. Viadislav sin i nasljednik poliskog kralja ‘igmunda, bio je za hocimske bitke (1621) jo8 rijestolonestjednik; sudjelovao je na Hocimu, ali je veéim dijelom odle#20 bolestan od grozice; vojskom su zapovijedali_najprije Hotkjevig, pa onda Ljubomirski. Ipak je hhocimsla slava pripala njemu; odlikovao ga je i papa Kad je na svojim putovanjima po cevropskim zemljama posjetio Rim. Prolazio je i kroz Anconu i tada odsjeo u kuti ankonskih Gunduliéa, pa je to moda bio samo jedan razlog vise da mu Ivan Gundulié posveti svoje glavno djelo. Ovdje valja jo8 napomenuti da je 60 65 70 15 80 85 90 95 svega svijeta velidinu, na spijevanja ova obrati veliéanstvo vedra ela, u kijeh ti i8tem prikazati nedobitna tvoja dela, Kraljevicu plemeniti jur u smrti cara Osmana svemogucom tvom dobiti zamanjela je* svaka strana, ‘Tim s mé trublje da svit slisa slavu tvoju svakéas vec, ti sved djeluj djela visa, a ja pjet ih pristat nec, Jadna w stew uspomena caru Osmanu bijeSe ostala dda mau je vojska nebrojena od poljatke ruke" pala, i da zemijom svom velikom od tega" se digh slava, slaseé carskijem dobitnikom kraljevica Viadistava Ili putnik kopnom jase, i pomorac more brodi, Viadislav se Klikovase slavan carskoj pri nezgodi. Gozbe éasteé druzba mila i pastri stada pase” strenitelja turskijeh sila popijevahu u sve glase Jur na kailijeh od vjetara las po svemu svijetu pr8i 6" kralevié sina cara opja slomi, sablje skrSi U vedrini nad oblacim s istoka mu do zapada ssunce upisa zlatnim zracim ime kojim slava vlada,* " 68. zamnjelaje- zaSumjela je (zazvutala). © 69. smé trublje~ po mojo} pjesmi (epu). 76. od poljacke ruke-od poljske vojske. "78. od tega od toga 84, pri nezgodi- pri porazu. + 86. pase- pasedi 22 njegove viadavine osobito evjetalo poljsko © 91. ko - kako, azaliste, 96. ime kojim slava viada - igra rijeti s * 59, cim tva - buduei da tvoja, imenom poliskoga kraljevica [Hivatska knjzemost na 0D - ROM u] 4100 Los 110 opto, Salyer TTS TCSTT Ivan Gunde: Osman Beka kabué da on pri Nester Istotnoga razbi Zmaja,* leteé za njim u potjeru sivi Oré do Dunaja Cim s ovega' dijete cholo petali se, grize i mori, misleé da svijet vas okolo ‘tudom hvalom njega kori, Klige: »Ja ti, ab, nikkako, kraljevicu, ne zavidim: sudeno je bilo tako dobitnika da te vidim. Ni me manje sreéa muti tebi dobra, meni huda; cer komu se Sto odludi, vik ne ubjegne togaj suda.” Nu sve rane srca moga imuke sui Zalosti 97. Nester - Dnjestar, rijeka w ondasnjoj Poljskoj na kojoj se nalazi Hotim. Dnjestar protjeée kroz danaénju Ukrajiny i Moldovu, a Hocim (Hotin) se nalazi u zapadnoj Ukrajini. » 98. Istognoga (..) Zmaja-turskog cara. 100. sivi Ord do Dunaja + kraljevié Vladislav do Dunava; historiski nije tono da je poljska vojska 1621, tjerala Turke do Dunava. To je jedno od vie Gundulievih slobodni povezivanja hocimske bitke $ —ranijim poxijesnim zbivanjima i bitkama, sto je w skladu sa zamisii da Sto sjajnije prostavi junaka od koga je na elo Jkriéanskih vojski protiv Turaka, koji su po njegovu misljenju veé bili presli zenit svoje modi oéekivio da stane +101, dim s ovega - buduci da, zbog toga (¥. 2bog slave Viadislavieve) 101. dijete obolo car «112113, Doslovce preuzeti stihovi iz Jedupke Sto se pripisivala Andriji Cubranovicu, a zaprava je Pelegrinoviceva; togaj suda, te sudbine; s ova dva stiha, kao is onim 103, sudeno je bilo tako, autor izratava carev fatalizam, vjerovanje da su sudbine unaprijed odredene; takva gledanja uostalom nisu bili oslobodeni ni Gundulié, ni njegovo vrijeme, pa se tome, u petom deceniju XIX. st., prilagodio i Ivan Maduranié pjevajued dopun. Osmanu: prvi stihovi XIV, Maduranigeva, pjevania glase: Nebesa su knjige od vijeka ade svojim prstom Visnji pise us 120 125, 130 135 ss neposlua viteSkoga is bojnicke neyjernosti ‘Ah, neumrli vitezovi, slasoviti Turci stati, kijem dobise’ vas svijet ovi moji djedi, vasi cari, di navini vasi bojni i djela su slavna ona kin izgled jes dostojai vitesiijh od zakona?* Viu trudu dni vodedi, snaéna stca, smione obraze kazahote" podnoseci Jjetna sunca, zimne mraze U pogubah krepci uzrokom ood posluha vjere ciste”, tijekom polja, gore skokom, rijeke plovom prihodiste, tnisle¢ da je svake zledi* tupjet bolje, page umrit, neg careve zapovijedi ss neposluha pristupit. Sve potude, sve pohlepe » 115.8 neposluha neposlusnosti vojske. viteskoga - zbog +117. 4 dalje: potinje Osmanovo razmatranje Turaka nekad iTuraka sadz; w kontrastima, jednom od bitnih sredstava baroknoga tila, Osman daje sliku Turaka u stara vremena, kad su oni pobjedivali gdje god bi dos rammatranje potinje s uzvikom ab, s kojim je zapoteo i sam ep, i sadrli u sebi i Cednju za starim slaynim yremenima i tugu nad sada8njom situacijom. 119. dobige - pobijedise, 128424, 4 Kojima se (w djelima starih Turaka) dostojno ogledaju viteSki (ratni) zakoni, “127. kazahote - athaizam umjesto kazaste, pokazivali ste; pjesnik taj i nekoliko arhaizama iste tvorbe (sudahote, grdahote itd.) upotrebljava syjesno za stilske svrhe, kako bi staru slavu igrazio starim izrazima © 128, krepei- snaéni, jak, 129.130. uzrokom od posluha vere iste Dduduci da ste bili poslusni (odani) tistoj vjeri (islamu koji je ukjjutivao apsolutnu yjernost cary) 133, svake sledi- evakakve nevolje. [Hivatska knjzemost na 0D - ROM u] 5140 14s 150 155 160 165 170 opto, Salyer TTS TCSTT Ivan Gunde: Osman vidahu se vae mile jahat bojne konje lijepe ‘iz luka tratit strle, Pate svaki u odluci za raskoSe svoje obra sablju o pasu, kopje u ruci, luk o pleéih, konja dobra Bila vam su braina hode: bez razluke svaka Zita, a poskupo' hladne vode pica ugodna, plemenita. Konju i vami strehe opéene stahu noénijeh sred pokoja kuéarice opletene od hrastovijeh tancijeh hvoja Tvojvode i viteza, ina kopnu i sred mora, i postelja i trpeza bijeSe kota zvijert od gora, Page u sjever posred zime, jezdeé mrazno Podunavje, steraSe vam mnokrat svime snijeg postelju, stijenje uzglavje. Odjeca vas resi laka svita sama i priprosta, za oklopje u junaka stce i prsi bijehu dosta. Grdahote’ vi sva blaga i sva plemstva razmi ono ko’ dobije sablja i snaga vojujuci sved smiono. Sudahote’ da nevolje najvece su stat bez rati? i da je umrijet vele bolic neg isprazno dni trajati Veljahote' da kudjelje ene predu doma w tmini, 141. u odluci-rijeken, odlutan. +145, hode- hodedi. 147. poskupo - malo, + 151-152, kuée (su vam bile) ispletene od tankih hrastovih grana, 165. grdahote + grdili ste, pogrdivali ste, 4. odbacivali ste. +167 ko koje, 168, sudahote- sudili ste, smatrali ste. +170, bez rati-bes rata, +173. veljahote. govoraste, govoril ste 175 180 185, 190 195 200 a junaci neprijatelje da zatjeét na ravnini. Dréahote" za Cs svoju i najvecu dik i slavu za vaSega cara u bojtt ingubiti rusu glavu’. ‘Vapijahote": »Smrti prijeka, ne stavijamo pamet na te: da se carstvo prostre, a neka ivoti se naki skrate!« ‘Ab, blazena i éestita koli doba vasa seijenim*! Lasno dobit krunu od svita bis vitezim ta hrabrenim. Jaob, a sada sve je inako:” vojevode i vojnici, sve je oti8lo naopako, nevjerni su svikolici! Na boj ide svak pod silu: grije ga ljeto, zima mu udi;* a oblatu alato i svilu = Jjudska obligja, Zenske cudil” ter pod zlatom docim sjaju 1 napravah bez procjene,! neprijatelje pozivaju ne na bjenja neg na plijene. Hodeé zemlju, brodeé vodu, da u lasti plovu, brane” “177, dréahote- deka ste, smatrali ste. "180. rusu glavu; rus - pridjev od rusa ( = ruta); vilo est epitet u narodnoj pjesmi sa znatenjem: syjeza kao rua » 181. Vapijahote -apili ste, vikali ste, 182, ne mislimo na te, 186, scijenim- dr#im, smatram. 189. i dalje: podinje kontrast: nekadasniim Turcima suprotstavijaju se danainji Turci; tuzenje pocinje s uzvikom jaoh da se izrazi sva silina Osmanovih osjeCanja nad sadaSnjin nepostusnim Turcima, « 194, ljeti mu je vruée, simi mu je hladno. © 196. bjudi (iunaci) po vanjstini, ene po éudi (tj, strates) 198. u skupocjenim ukrasima, * 200. (mame neprijatelia) ne na megdan, nego na pljacku, * 202, hrane- imaju, sa sobom vode. [Hivatska knjzemost na 0D - ROM u] 6205 210 215 220 225 230 235 opto, Salyer TTS TCSTT Ivan Gunde: Osman Beka sptijed jedeke u povodw, napréane zad seksane. Svioné su njih Satori, stolizlatni na kijeh’ sjede, ptica u moru, riba u gori jestojske ih slijedom slijede. Na trpezah vrhu saga duge i obilne gozbe dine, pijué dokii svijes i snaga ‘od vina im svijem pogine. Pernice im raskoine su, adi u bludijeh svu no¢ tony, umirisu i uresu, pro¢ naravi i zakonu. (Od momaka i od dvorana svaki ograden uokolo jae u zlatu konja vrana, glavu diZe, gleda oholo, ter se gizda, ter se ditt tastom slavom od junaka: vas u vidjenju i u rigi, au stvoru nigta paka,’ Ab, kolikrat pun nemira vidjeh jednog od krstjana agdi ih na jata gonii tira kkako ovce sa svijeh strana; vviknuh, skodih sam na konju ojnik ujedno i vojvoda," pri sramotnom bezakonju’ he pazeé se od nezgoda.’ Page ne ostah’, 2a osvetit tej prikore sasma grube,” vracat ovijeh, onijem prijetit, 203. u povodu--8to ih vode (vojnici) 208, svioni- svileni, » 206. na lijeh -na kojima, + 207208. ako ratuju na moru, imaju uza se tice (divljaé) za hranu, ako sw na kopnu, onda ‘yuku za sobom ribe. 223-224, sav (je) u vanjstini i u priganju, aw stvarnostinista +230. ujedno i vojniki vojskovoda, » 281. pri sramnom kxSenju ratne discipline. + 232. ne imajuci na umu opasnost da stradam (j- da budem ranjen ili da poginem). + 233. ne ostah-ne prestadoh, * 234 indaju). tu strainu sramotu (jj, nejunaitvo, 240 245 250 255 260 265 ne mareci za pogube." Ab, zlogesti i neznani, od Sta ste se, rijeh, pripali? Jeda ivi, k6 krstjani, po dvije ruke nijeste imali? Jeda i oni nijesu ljudi? jeda iu vas srca nije? Sto vas stra8i? Sto vas trudi? tursko staro smjenstvo edi je? Bolje vam je smrt stignuti” i wboju s kopjem pasti negli tako poginuti bez zamjene” i bez éasti.- Nu zaman se snaga izmuti, jezik vika, ruka udara, jer od ovih strah se studi ss neposluhom janjigara* Spahoglani, ki sted rati rvahu se jo8 smioni, 6 ovi potese ustupati," uzmakoSe presno i oni Ovo uzrodi méyz82) bojnike le8ki mati" da posijeku iiod krvi druge rike kraj Nestera da proteku;” pave, da taj rijeka svudi napuni se i zajazi telesima mrtvijeh Ijudi ijeh poljaéka vias” porazi. ‘Ali hocu unaprijeda dda ma ruka svijetom vrti* ii ona sama zapovijeda veh ivota i vrh smrti " 236. ne mareéi za opasnost. © 245, smart stignuti- pasti u boju, poginuti, ® 248. ber zamjene - (da nikoga ne ubijete) u zamjenu za svoj tivot. “ 251.252, jer se strah onih sto su djezali spojio s neposlusnoséu janjicara 253, sred rati-usred boja % 255. kad ovi potese odstupati (bjezati natrag). © 258. leSki maci- polska vojska. 259.260. da proteku uz rijeku Nester druge rHicke, ai od krvi * 264. poljatka vias - poljska vojska * 266, da moja ruka svijetom upraviia (po svojoj voi) [Hivatska knjzemost na 0D - ROM u] 7210 215 280 285 290 295 opto, Salyer TTS TCSTT Ivan Gunde: Osman Beka Cim mi cari Stete svake i naSega smo uzrok vaja, ki Castimo ne junake' neg hotime od saraja; i ho¢emo, tko otprije sluzeé bludno dni provodi, s neprijateljim da boj bije i da vlada i gospodi, Mi, za uzmnotit’ veée zlata, ne gledamo nijedna ina, ter junatka Sto bi plata, sad je carska trgovina.* Ali trg se carski tjera od trgovac namjesnike agone u vojsku skup pastijera, a placaju se od bojniki. ‘Tim pastijeri iza stada vojevodam pod ovacim kako hoéeS da ikada udriti se smiju s junacim? Ne, ne, istoéni bojni puci, zaéeo sam djela veca, aw ovo} sabi u ruci svijeta je udes, vasa srecal Car Lesandro’ primogui ubremena starijeh Keta, milad k6 i ja vojujuei, dobi carstvo svega svijeta, 271, koji dajemo (uzvisujemo na) éasti {polozaje) ne po junackim zaslugama. +272. nego pohotnike ie dvora (ili iz harema), » 277. 2a wzmnodit- da sakupimo. + 279.280. s onim éim se prije plaéale a junastvo sada se vodi trgovina: naime, nekada ‘su se visoki polodaji w dravi davali za junatka djela (dakle 2a zasluge), a sada se ti polotaii prodaju za novac. * 281-282. ali poput cara trgoviny (polodajima) vode i carski namjesnici « 283-284, (namjesnici) regrutiraju uw vojsku pastire koji se u ratu i ponaSaju kao pastiri, ti. nehrabri su, Iukavitni i plaSijivi, 2 placu im daju kao da su (doista) ratnici * 293, car Lesandro - AleksandarVeliki makedonski car od 336. do 232. prije n. e., jedan od najvech osvajata u_syjetskoj ovijesti. * 294. u staro doba, tu starom vijeku. 300 305 310 315 Ai Suliman car hrabreni, pradjed slavni moga djeda, sablju opasar vrsnik meni” i vojskami zapovijeda Dya cata ova jo8 odavna za igled” stavib Zeljam mojim: nijih Cu sliditdjela slavna, dol vas saj svijet osvofim! Hrrabrene su ove sprave"; ja anam Sto éu i Sto je trijebile Prista® i, pun Zelje od slave, stvari wzmnodne* zaée u sebi Carska blaga nebrojena uIstok odnijet mis6 obraca", i pisma u kijeh Ste se imena od svijeh vitéz kijeh on placa: a to da ty, ne pazeci sipat pinez” odsvudijere, ki uzmnote skup najvedi od junaka izabere;* I janji¢arom ter savise * 297. Suliman, turski car Sulejman I. od 1520. do 1566, jedan od najvecih turskih careva, stoga je i dobio naslov Veliéanstveni; opsiedao je Siget u Madfarsko} 1566, koji je Nikola Subié Zrinjski branio i pri tom poginuo, " 299, sablju opasa~ zacari se, postane carem, » 299, vrsnik meni~moj vESnjak 302, za izgled - 2a uzor. * 303. njth-njihova “305. sprave - pothvati 306, S tim stihom zavréava carey upravni govor; u njemu je rijeé o stvarima poznatima i stoga je sasvim prirodno da je izraten u upramnom obliku, Od sljedevega stiha zapotinje unutrasnji monolog u neupravau govoru, naslucuje, dakle za sada nepomato, time se izratava ono Mo se tek " 307. prista- prestade (govoriti. 308. uzmnodne velike, mocne. 310, misé obraca-u mislima namjerava, » 311-312. i popise © Kojima su imena svib ratnika (vojnika) Sto ih on plaéa (misli se na ssvu sultanovu pla¢enitieu vojsku). » 313314. ne pazedi sipat pinez - ne gledajuci na cijenu, % 315-316, (da) izabere vojnika koliko najvi8e bude mogao, [Hivatska knjzemost na 0D - ROM u] 8320 325 335 340 345 opto, Salyer TTS TCSTT Ivan Gunde: Osman Beka vele vecit broj iznova po izboru jo8 ispi8e od istoénijeh vitezova? a iéete spahoglana dvakrat vece s tijem utini ss nova skupa izabrana, skim ih zdrudi i sjedin, Neka se uzdom tom ukrote i poslusni unaprijeda, ne Stede¢i své" divote, lete gdi car zapovijeda. Joste odludi u svéj voli pod zakletvu paéek rete: tho se ukaze junak bolfi, da ¢4s bolju prid njim stece, na viadanja carska svoja hteci samo da se uzvise ki dobiju é4s sted boja neprijateljim rvuci se; ter ne pjenez, blud i Zene, negli sama krepos gola put od milosti i od scjene u carskoga bude stola’ Blagodarstvom ovacijeme svemogué se izit nada iu kratko prostrijet vrijeme ss istoka se do zapada. Ovu odluku stanovitu, pod zakletvu i pod vjeru, najprije uéini on ofitw glavi od paSa Dilaverw’, 318, vele veci- mnogo vet 320. od vitezova (vojnika) Sto ¢e ih sakupiti na istoku, 1327. sve -svoje, «340. u carskoga ( prijestoljem, ) stola - pred carskim 341, ovacijeme- ovakvim, «347. uéini(..) o€itu- objav 348, Dilaver ~ istaknuti turski dréavnik podrijetlom iz hrvatskih strana; prije bitke kod Hocima bio je carski namjesnik (beglerbeg) vise turskih pokrajina; 2a same hocimske bitke imenovao ga je Osman velikim vezirom, rmaknuvSi s toga polofaja Husainpasu. Dilaver je lik saviSena ratnika i viteza koji do posljednjeg daka ostaje vjeran caru; njegova Ijubovea, lijepa Perzijanks Begum, izmisljeno je lice 350 355 360 365 370 s deset tisué ki bojara 11 istoénoj skupnihy strani Tansku jesen mlada cara od poljacke sile obrani. Tim car paSu velikoga Husaina smaknu onada", a uzvisi slavno ovoga, dau své mjesto" carstvo viada. Nu Sto njemu ne zataja, jo’ i hodai= svomu objavi i hadumu’ od saraja, bijelijeh vila crnoj glavi« Pak svakomu da se uzmti"® mis6 ovoga dogovora, za koristan svjet odluéi bogoljupstvom skrit ju zdvora, Zato glase prosu opeta i svakomu Gini znati da grob sveca Mahumeta na Meci ée poé klanjati; a otole* put krajina pomorskijeh svrnut rete, sidonskoga emirina® ss odmetnicim da posijete. + 849. bojard-bojnike, ratnika, * 850. skupnih - skupljenih. “ 954, smaknu onada - skine onda s polodaja (velikog vezira). " 356. da usvé mjesto-da u njegovo ime. » 358. hodéa - sve¢enik i utitelj Osmanoy; tada je tu dudnost vr8i0 Omer-fendija » 359. hadum od saraja je eunuh (uSkopljenik) koji je Guvao carski harem (odjeljenje 2a carske dene). 360. u antitesi- ernom poglavaru bijelih via, i, crncu ili crnom (cnoputnom) hadumu koji je upravijao carskim liepoticama. 361. uzmdi- presuti, sake “ 364. (misao da se pode na istok po nova vojsku) treba izvana prikriti bogoliupstvom, fj. hodogascem u Mek. 368. na Meci - u Meki; Meka je grad u Arabiji, pomnat kao muslimansko sveto mjesto; tamo se Muhamed dodute rodio, ali nije na tom mjestu pokopan. 369, ofole -odanle. © 371. sidonski emirin ili emir (knez) bio je Fehredin koji se 30 godine odupirao turskom [Hivatska knjzemost na 0D - ROM u] 9