INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY TRAVNIK

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

EKONOMSKI FAKULTET
TRAVNIK

Subjetki spoljne trgovine

SEMINARSKI RAD

Predmet: Spoljnotrgovinsko i devizno poslovanje

Mentor: Student:
Prof. dr. Mladen Bodiroa Elmir Seleskovi
Br. indeksa: E-39/16

Travnik, novembar 2016.

S AD R AJ
U V O D ............................................................................................................................ 2

1. POJAM, ULOGA I ZNAAJ SPOLJNE TRGOVINE ............................................ 3

1.1. Pojam spoljne trgovine .......................................................................................... 3
1.2. Uloga i znaaj spoljne trgovine ............................................................................. 3
1.3. Spoljna trgovina kroz historiju ...............................................................................4

2. SUBJEKTI SPOLJNE TRGOVINE .......................................................................... 6

2.1. Spoljnotrgovinska preduzea za neizravan (posredan) izvoz i uvoz .................... 6
2.1.1. Specijalizirana spoljnotrgovinska preduzea za izvoz i uvoz ..................... 6
2.1.2. Komisionar .................................................................................................. 7
2.1.3. Inostrani zastupnik ....................................................................................... 7
2.1.4. Distributer samostalni zastupnik i diler ................................................... 7
2.1.5. Brokeri ........................................................................................................ 8
2.1.6. Izvozni prekupci jobberi .......................................................................... 8
2.1.7. Projektno konzultativni ininjering biroi .............................................. 8
2.2. Spoljnotrgovinska preduzea za izravan ( direktan) izvoz i uvoz ......................... 9
2.2.1. Vlastita vanjskmotrgovinska organizacija u zemlji proizvoaa ................ 9
2.2.2. Spoljnotrgovinska mrea u inostranstvu ......................................................10
3. SPOLJNOTRGOVINSKI RIZICI ........................................................................... 11
3.1. Vrste rizika ............................................................................................................ 11
3.1.1. Robni rizici ................................................................................................. 12
3.1.2. Finansijski rizici ......................................................................................... 12

ZAKLJUAK ................................................................................................................. 14

L I T E R A T U R A........................................................................................................ 15

UVOD
U ovom seminarskom radu u opisati subjekte spoljne trgovine. Takoer, prvo u pojasniti
pojam spoljne trgovine, gdje u teorijski elaborirati pojam spoljne trgove ali i kroz praktine
primjere pojasniti koliko je spoljna trgovina dobila na znaaju u svijetu. Uzet u za primjer

1
dravu vicarsku, koja je jedna od vodeih zemalja koja uiva u luksuzu primjene svih dobiti
spoljne trgovine. Svi znamo da je vicarska glavni izvoznik luksuznih satova , dovoljno je
spomenuti: Tag Heuer, Rolex, Omega i svaka asocijacija ide ka vicarskoj. Zemlja sa
skromnih 8. miliona stanovnika ne bi sigurno bila ovako uspjena u proizvodnji satova da su
satovi bili namijenjeni samo domaem tritu.

Nakon to pojasnim spoljnu trgovinu, detaljnije u obraditi subjekte spoljne trgovine.

Subjekte spoljne trgovine dijelimo prema vrsti spoljnotrgovinskog prometa to ga obavljaju,
prema nainuposlovanja ( u ije ime i za iji raun rade) i prema imovinsko pravnim
obiljejima takvih preduzea( privatna, dravna, mjeovita, zadruna).

Na kraju rada kratko u se osvrnuti na spoljnotrgovinske rizike, kao i koje sve vrste rizika u
spoljnojtrgovini imamo.

1. POJAM, ULOGA I ZNAAJ SPOLJNE TRGOVINE

1.1. Pojam spoljne trgovine

2
Spoljna trgovina je gospodarska djelatnost koja predstavlja promet roba, usluga i prava u
kome se razmjena obavlja izmeu subjekata raznih zemalja tako to predmet kupoprodaje
prelazi carinsku liniju i teritoriju zemlje prodavca (izvoz) ili zemlje kupca (uvoz), a na osnovu
zakljuenih spoljnotrgovinskih ugovora.
Spoljna trgovina predstavlja trgovinu koja se odvija izmeu rezidenata jedne zemlje i
rezidenata svih drugih zemalja iz ega se zakljuuje da je ona podsistem velikog sistema
meunarodnog poslovanja.

Spoljna trgovina kao ukupnost razmjene roba, usluga i faktora jedne zemlje sa inostranstvom,
u funkciji je razvoja nacionalne privrede. Uvozom se obezbjeuju sirovine, repormaterijal,
energija i finalni proizovdi za koje bi se u domaoj proizvodnji troilo vie resursa, ili se
uopte ne bi mogli proizvoditi. Uvoz je, takoer, izvor snabdijevanja kapitalom, opremom i
tehnologijom. Uvozom se smatraju i nove ideje i znanja koji su izuzetno vani za razvoj
privrede. Spoljna trgovina, kada je u pitanju izvoz, utie na poveanje proizvodnje i
zaposlenosti. Ona takoer omoguava racionlniju alokaciju proizvodnih resursa i
specijalizaciju u proizvodnji.

Spoljna trgovina razvija se uporedo s razvojem proizvodnih snaga pojedinih zemalja i

povienjem ivotnog standarda. Tako je spoljna trgovina postala drutveno nuna, bez
obzirana to potie li je ostvarivanje profita ili drutveni interes, odnosno sudjeluju li u njoj
zemlje s razliitim drutvenim, politikim i gospodarski ureenjima.

1.2. Uloga i znaaj spoljne trgovine

Osnovni zadatak vanjske trgovine ogdleda se u tome da po najpovoljnijim uvjetima kupuje
odnosno uvozi robe koje ili uope nema u dovoljni koliinama na domaem tritu, te da se
po najpovoljnijim uslovima prodaje, tj. izvozi domaa roba i gospodarske usluge na inostrano
trite.

Uloga i znaaj spoljne trgovine u gospodarskom ivotu zemlje ogleda se u sljedeem:

u snadbjevanju gospodarstva zemlje proizvodima koje ne moe proizvoditi, ili ih ne

proizvodi u koliinama dovoljnim za zadovoljavanje domae potronje

u doprinosu svjetskoj podjeli rada, pa time i smanjenju proizvodnih trokova

u omoguavanju konkurencije izmeu kupaca i proizvoaa. Spreavajui stvaranje

monopola i prenagle promjene cijena robe

u olakavanju izvoza kapitala.1

Spoljna trgovina je vana grana u ekonomiji, jer omoguava zemljama da svoje proizvode
plasira na inostrano trite. Dok zemlje koje su u deficitu sa resursima za proizvodnju
pojedinih proizvoda pronalaze rjeenje u uvozu deficitarnih proizvoda.

1 Andrijani I.: VANJSKA TRGOVINA, Zagreb, 2001, str. 9

3
Uloga i znaenje spoljne trgovine u gospodarstvu jedne zemlje moe se ocijeniti pomou
sljedeih pokazatelja:

koliko je pridonijela opskrbljenosti domaeg trita potrebnim koliinama i

asortimanom robe (uvoz)

koliko je utjecala na izjednaavanje trokova proizvodnje domae robe s trokovima

proizvodnje istovrsne inostrane robe (uvoz i izvoz)

koliko je omoguila potpunije koritenje domaih proizvodnih kapaciteta plasmanom

domae robe na inozemnom tritu (izvoz)

koliki je udio spoljnotrgovineske razmjene ( izvoz i uvoz robe i usluga) u ukupnom

drutvenom proizvodu zemlje.2

Spoljna trgovina omoguava da se na spoljna trita plasiraju vikovi i kupe tj.

popune manjkovi u robi, uslugama, novcu, kapitalu, tehnologiji i sl. Spoljna trgovina
omoguava postizanje povoljnijih uslova razmene (cijena), nego ako se prodaje samo na
domaem tritu. Spoljna trgovina dopunjuje asortiman proizvoda i usluga i omoguuje
kvalitetnije zadovoljenje ljudskih potreba proizvodnih i potroakih.

Spoljna trgovina usmjerava proizvoae na primjenu svjetskih standarda i kriterijuma

u proizvodnji i na primjenu savremenih tehnologija.

1.3. Spoljna trgovina kroz historiju

Ukoliko elimo govoriti o historiji spoljne trgovine, prva znaajna godina koju moemo
spomenuti je 1157. kada se tzv. Hanza (Hanseatic Liga) 3 osigurava trgovinske privilegije i
trina prava u Engleskoj za dobra iz gradova koji su formirali Ligu. . Nakon toga, sljedei
vaan datum je 1498. kada Vasco da Gama otvara takozvano trgovanje zainima 4. Tokom
esnaestog vijeka, Antverpen je bio centar trgovine a nakon njegove okupacije, centar
meunaordne trgovine postaje Amsterdam.

U osamnaestom vijeku vani aspekti prava meunarodne trgovine oderivana su

monopolskim ugovorima. Godine 1751. Bendamin Frenklin objavljuje knjigu Observacije u
vezi rasta ovjeanstva i naseljenosti drava u kojoj zagovara da e pojava dobavljaa iz
treih zemalja sprijeiti Britance da prodaju svoje proizvode Amerkim kolonijama iznad
njihove stavrne cijene, to je do tada bio sluaj u okvirima liberlane tradicije slobodne
trgovine. U isto vrijeme to djelo zagovara merkantilovske zakone kao generativne zakone
koji e ojaiti dravu. Merkanitlizam je predstavljao nacionalnu teroiju koja je dominirala
2 Andrijani I.: VANJSKA TRGOVINA, Zagreb, 2001, str. 10

3 Web: https://hr.wikipedia.org/wiki/Hanza

4 Web: https://hr.wikipedia.org/wiki/Vasco_da_Gama

4
tokom osamnaestog vijeka u Evropi: izvozi to je vie mogue a uvozi minimum i tako
osiguraj odgovarajui trgovinski balans.

Tokom osamnastog vijeka, meutim javljaju se i teoretiari, poput Adam Smith, JamesMill,
Robert Torrens, David Riccardo koji sumnjaju u merkantelizam i postavljaju teroije koje
govore o principima slobodne trgovine. Posebno David Ricardo istie da slobodna trgovina
moe doprinijeti razvoju i indsutrijski slabo i jako razvijenih, kroz poznatu teoriju
komparativne prednosti. Dalji razvoj spoljne trgovine prati razvoj industrijskog drutva i
obiljeen je usponima i padovima istog, kao i svjetskim krizama i ratovima koji su neminovno
uticali na iste.

Godine 1946. Breton Woods5 sistem stupa na snagu, planiran je od 1944. i imao je za cilj da
sprijei dalje depresije i ratove. Ukljuivao je institucije i pravila koja su imala za cilj da
sprijee podizanje prepreka meunarodnoj trgovini jer je nedostatak slobodne trgovine
smatran jednim od osnovnih uzroka dva svjetska rata. Godine 1947. dvadeset tri zemlje su
potpisale Opti ugovor o tarifma i trgovini da racionalizuju trgovinu meu dravama.
Konano, 01. januara 1995. formirana je World Trade Organsiation (WTO)-
Svjetskatrgovinska organizacija iji je primarni zadatak da posreduje u slobodnoj trgovini.6

5 Web: http://www.investopedia.com/terms/m/monetary-reserve.asp

6 Web: http://www.investopedia.com/articles/03/040203.asp

5
2. SUBJEKTI SPOLJNE TRGOVINE

Subjekti spoljne trgovine su lica koja direktno obavljaju spoljnotrgovinski promet sa

inostranstvom ili, pak, svojom ulogom indirektno doprinose obavljanju spoljontrgovinskih
poslova. To su nosioci spoljnotrgovinskog prometa od pripreme spoljnotrgovinskih poslova,
pa do njihovog zakljuivanja, realizacije i kontrole. Bez njihovog djelovanja
spoljnotrgovinski promet ne bi mogao ni postojati.

Subjekti koji se bave poslovima spoljne trgovine moraju da ispunjavaju potrebne prostorne,
tehnike, kadrovske i organizacione uslove i da budu upisani u registar koji se vodi kod
Agencije za privredne registre. U spomenuti registar upisuju se i poduzetnici, odnosno
samostalne privredne radnje koje su ranije bile upisivane u optinske registre.7

Subjekte spoljne trgovine u praksi je poznat i naziv spoljnotrgovinska operativa djelimo

prema spoljnotrgovinskog prometa to ga obavljaju, prema nainu poslovanja ( u ije ime i za
iji raun rade) i prema imovinsko pravnim obiljejima takvih preduzea( privatna, dravna,
mjeovita, zadruna).

Ovisno o nainu poslovanja subjekata spoljne trgovine dijelio ih u dvije osnovne grupe:

Spoljnotrgovinska preduzea za neizravan (posredan) izvoz i uvoz

Spoljnotrgovinska preduzea za izravan (direktan) izvoz i uvoz8.

2.1. Spoljnotrgovinska preduzea za neizravan (posredan) izvoz i uvoz

Spoljnotrgovinska preduzea za neizravan izvoz i uvoz su sva ona preduzea koja poslove
spoljnotrgovinsog prometa obavljaju kao trgovci, nakupci ili posrednici radi zarade to je
ostvaruju na razlici kupovine i prodajne cijene ili ugovorene provizije za usluge
spoljnotrgovinskog posredovanja. Ova preduzea nisu vezana uz odreenog proizvoaa, ve
je vrlo irok krug njihovih klijenata (komitenata) za koje izvoze ili uvoze razliite robe i
usluge.

2.1.1. Specijalizirana spoljnotrgovinska preduzea za izvoz i uvoz

7 Unkovi M., Staki B.: SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE, Beograd.

2011., str. 45

8 Andrijani I.: VANJSKA TRGOVINA, Zagreb, 2001, str. 93

6
Specijalizirana spoljnotrgovinska preduzea za izvoz i uvoz kupuju trgovaku robu direktno
od proizvoaa i prodaju je na stranom tritu. To su najstarija spoljnotrgovinska preduzea,
imaju dobre poslovne veza na domaem i stranom tritu, poznata su po temeljitom
ispitivanju trita, potpuno su samostalna u poslovanju i redovito odravaju izvrsne poslovne
odnose s proizvodnim preduzeimau zemlji i inostranstvu, iju robu prodaju ili kupuju prema
ugovorenim uslovima.

Primjer takvog preduzea je preduzee Vait 9. Preduzee Vait ima dugogodinju

uspjenu tradiciju u otkupu i izvozu poljoprivrednih proizvoda, te su ili jo jedan
korak i oformili su budet za finansiranje poljoprivredne proizvodnje. S obzirom
da je ovo firma koja potie iz male sredine, stavili su akcenat na otkup
poljoprivrednih zemljala svoje regije, ime dodatno jaa svoju regiju.

2.1.2. Komisionar

Komisionar (lat. Commissionarius) jeste spoljnotrgovinski posrednik, koji prima naloge,

osoba koja obavlja spoljnotrgovinske poslove ali po nalogu svoga komitenta (nalogodavca) uz
odreeni postotak. Budui da komisioanr nastupa pred stranim partnerom kao izravni
suugovara, on ne mora stranom partneruu otrkiti svog nalogodavca.

Komisioni poslovi predstavljaju posredovanje u robnom prometu, tj. kupovinu i prodaju robe
u svoje ime, za tui raun.

Subjekti komisionog poslovanja su:

1. komisionar (trgovinsko preduzee ili lice koje vri kupovinu ili prodaju robe)

2. komitent (preduzee ili lice za iji raun se obavlja komisiona kupovina ili prodaja)

Dokumentacija koja se koristi:

ugovor izmeu komisionara i komitenta (sadri iznos provizije iznos koji pripada
komisionaru)

obraun o komisionoj kupovini ili prodaji (sastavlja ga komisionar i iz njega prilae

dokumentaciju sa treim licima/ugovor, otpremnicu, fakturu, instrumente plaanja)

Komitent odreuje ili limitira gornju granicu cene kod kupovine, a donju granicu kod prodaje.
Vlasnik robe u komisionu je komitent, i zbog toga se vodi vanbilansna evidencija. Knjige se
posebno vode kod komisionara, a posebno kod komitenta.10

2.1.3. Inostrani zastupnik

Inostrani zastupnik jeste spoljnotrgovinski posrednik koji obavlja trgovake poslove u ime i
za raun inostranog nalogodavca principala, kojeg stalno i javno zastupa na odreenom

9 Web: http://vait.co.rs/

10 http://beleske.com/komisioni-poslovi/

7
tritu. Ono to je vano napomenuti jeste, da inostrani zastupnik ne smije zastupati druge
firme koje se bave istom ili slinom djelatnou, tj. konkurentne firme.

Primjer inostranog zastupnika pojasnit emo sa firmom AS Impex 11 koja se nalazi u Srbiji i
koja se bavi katolokom prodajom, implementacijom tehnologija i prodajom opreme za
zatitu ivotne sredine. Ono to je bitno napomenuti jeste da firma je zastupnik vie firmi koje
se ne bave istom djelatnou.

2.1.4. Distributer samostalni zastupnik i diler

Distributer jeste spoljnotrgovinski posrednik koji posluje u svoje ime i za svoj raun. On
na odreenom tritu ima iskljuivo pravo prodaje proizvoda svoga proizvoaa. Znai,
da distributer prodaje robu trgovcima na veliko i na malo putem trgovakih putnika.

Distributer kupuje robu od principala po niim cijenama, te prodaje po veim cijenama i

na kontu toga se formira njegova zarada.

Prednost plasmana robe putem distributera su sljedee:

Izvrenje ugovornih obaveza vrlo je jednostavno, jer principal alje robu

distributeru na temelju njegovih narudbi
Naruenu i isporuenu robu distrbuter plaa principalu akreditivom, ime je
prinicpalu osigurana naplata isporuene robe u gotovu.12

2.1.5. Brokeri

Prva asocijacija na rije broker se vee za berzu i trgovanjem dionicama, to i nije

pogreno s time da uvozno/izvozni brokeri trguju izmeu ostalog sa robom.
Uvozno/izvozni broker je pojedinac ili firma koja se nalazi u ulozi posrednika izmjeu kupca
i prodavatelja u jednom izvoznom ili uvoznom poslu. Znai da nemaju trajni ugovorni odnos
s komtentom, ve posluju po potrebi i sami ne zakljuuju kupoprodajne ugovore.

Uloga robnog brokera posebno je vana u pronalaenju kupca ili prodavatelja odreene robe.
Posebno je vana uloga brokera u poslovanju na meunarodnim robnim berzama, berzama
vrijednosnih papira i meunarodnim aukcijama.

2.1.6. Izvozni prekupci jobberi

Izvozni prekupci jobberi su spoljnotrgovisnki posrednici koji kupuju robu neposredno od

proizvoaa i odmah je prodaju na stranom tritu, obavljajui sami sve izvozne poslove. Ne
dre robu na skladitu i nisu vezani za jednog proizvoaa ni za jednog kupca. Jobber izvrsno
poznaje trine cijene, kao i trine potranje, tako da veoma brzo kupljena roba pronae svog
kupca. Jobberi su postali poznati tako to svoje poslove obavljaju u svojim kancelarijama i a
svoje klijente kontaktiraju telefonom.

11 http://www.asimpeks.com/

12 Andrijani I.: VANJSKA TRGOVINA, Zagreb, 2001, str. 99

8
Pojam jobbera u BiH je poprilino nepoznat, i tek se oekuje njena prava expanzija. S
obzirom da je VOIP ( Voic Over Internet Protocol) tehnologija 13 postala pristupana i BiH
tritu, potrebno je samo internet konekcija i jobberi mogu da po mnogo povoljnijim cijenama
komuniciraju sa svijetom.

2.1.7. Projektno konzultativni ininjering biroi

Ininjering biro su samostalna preduzea koja su specijalizirana prema gospodarskim

djelatnostima. Ininjering biroi po zahtjevu investitora izrauju projekte, studije, elaborate,
daju strune tehnike upute, nadziru izgradnju objekta i izradu postrojenja, pokusno putanje
objekta i postrojenja u pogon, provode organizaciju proizvodnje, koluju uposlene itd.

2.2. Spoljnotrgovinska preduzea za direktan izvoz i uvoz

Spoljno trgovinska preduzea za direktan uvoz kao to iz naslova moemo zakljuiti

predstavljaju preduzea koja u sklopu svoje organizacione jedinice imaju organizacioni dio
koji je odgovoran za organizovanje direktnog izvoza/uvoza robe na inostrano trite.

Izgradnja vlastite organizacione jedinice za obavljanje ovih poslova obino se provodi

postupno u odreenimfazama razvoja i konkretnim potrebama proizvodnog preduzea, ovisno
o nizu elemenata s kojima se proizvoa suoava pri donoenju poslovne odluke o direktnom
nastupu na inostrano trite.

Ovisno o ciljevima koji se ele ostvariti, trinim okruenjima, zakonskim propisima i

vlastitim mogunostima prozivoaa, prozivoa se moe direktno ukljuiti u
spoljnotrgovinski promet na sljedee naine:

Putem vlastite spoljnotrgovinske organizacije u zemlji

Putem vlastite spoljnotrgovinske organizacije u inostranstvu.14

2.2.1. Vlastita spoljnotrgovinska organizacija u zemlji proizvoaa

Proizvoa je, u skladu sa zakonskim propisima svoje zemlje, duan tu svoju djelatnost
uredno prijaviti i upisati u trgovaki registar kod nadlenog suda. Nakon toga preduzee
osniva odgovarajuu organizacionu jedinicu u kojoj se obavljaju planirani poslovi
izvoza/uvoza vanjskotrgovinskog prometa,

13 http://www.voipdirekt.net/index.php/podrska/stojevoip

14 Katumari A., VANJSKA TRGOVINA principi i praksa, Zagreb, 1983., str. 65

9
Organizacijska jedinic aza obavljanje poslova spoljnotrgovinskog prometa prozivodnog
poduzea moe se osnivati na razliite naine i u razliitim oblicima, npr. kao:

Posebni odjel za izvoz i uvoz u sastavu komericjalnog sektora preduzea u praksi se

ovaj organizacijski oblik obavljanja koristi kada je opseg spoljnotrgovinskog prometa
proizvodnog preduzea relativno neznatan i kada je sve komercijalne djelatnosti
racionalnije obavljati u jednom sektoru.
Samostalni odjel ili sektor vanjske trgovine s posebnim odjelima za izvoz i uvoz
ovaj oblik organizacije spoljnotrgovinskog poslovanja prozivodnog preduzea
primjenjuje se kada opseg spoljnotrgovinskog prometa prozivoaa u izvozu vlastitih
prozivoda i uvozu za vlastite potrebe dosegne takvu razinu, oblike i intenzitet da
zahtijeva osnivanje izdvojene i specijalizirane organizacijske jedinice, koja je
sposobna temeljito obraditi sve faze spojlnotrgovinskog poslovanja.
Samostalni odjel ili sektor za izvoz osnivaju obino preduzea koja veliki ili najvei
dio svoje prozivodnje izvoze na inostrana trita. To su izrazito izvozno usmjerena
preduze, kojima je izvoz odlulujui imbenik opstanka i razvoja.
Samostalni odjel ili sektor za uvoz prozivodno preduzee najee osniva kad
godinji opseg uvoza sirovina, repordukcijskog materijala, opreme i dr., za vlastite
potrebe dosegne takav opseg da je ekonomski opravdano ove poslove obavljati u
vlastitoj reiji15

2.2.2 Spoljnotrgovinska mrea u inostranstvu

Spoljnotrgovinska mrea u inostranstvu je vana grana spoljnetrgovine s obizrom omoguuje

proizvoau da direktno surauje sa poslovnim partnerima na inostranom tritu, to mu daje
informacije iz prve ruke. Time ostvaruje i uspjean nadzor nad spoljnotrgovinski prometom
na inostranom tritu, bolje prilagoavanje domae proizvodnjezahtjevima kupaca i ptoraa i
osnaujevezu s inostranim poslovnim partnerima.
Dobrim i uspjenim poslovanjem uz posredovanje spoljnotrgovinske organizacije u
inostranstuv, domae spoljnotrgovinsko preduzee smanjuje uticaj mnogobrojnih poslovnih
rizika u obavljanju poslova spoljnotrgovinskog prometa, stie odgovarajui poslovni ugled
tzv. dobar glas i uvruje svoju poziciju na inostranom trit, to mu osigurava poveanje
robne razmjene sa inostranstvom i to je najvanije prua stvarniju i sigurniju podlogu za
dugoronija planiranja i ulaganja.

U nastavku su prikazani neki od oblika spoljnotrgovinskih organizacija kojima se preduzee

registrirano za obavljanje poslova spoljne trgovine moe koristiti na inostranom tritu:

Filijala u inostranstvu predstavlja samostalni dio ili ogranak domaeg preduzea na

inostranom tritu, koji za matino preduzee obavlja sve spoljnotrgovinske poslove
na tom tritu. Filijalu u inostranstvu osniva obino vee preduzee radi uspostavljanja
i odravanja stalnih poslovnih veza s kupcima i prodavaima na inostranom tritu.
Afilijacija - je pravno i financijski samostalno vlastito preduzee na stranom tritu,
koja posluje prema zakonima zemlje u kojoj ima sjedite. Posluje kao samostalan
gospodarski subjekt u skladu s trinim uvjetima i kriterijima. U nadlenosti afilijacije

15 Andrijani I.: VANJSKA TRGOVINA, Zagreb, 2001, str. 107

10
 moe biti i rad filijale matinog preduzea u inostranstvu, to se regulira ugovorom o
otvaranju afilijacije u inostranstvu.
Delegat u inostranstvu je struna i opunomoena osoba matinog preduzea koja na
inostranom tritu odrava neposredne poslovne veze sa inostranim kupcima,
dobavljaima i drugim poslovnim svijetom.
Predstavnitvo u inostranstvu jeste vanjskotrgovinska organizacija koja obavlja sve
poslove spoljnotrgovinskog prometa u ime i za raun svog matinog proidvodnog
preduzea te ga stalno i javno predstavlja na inostranom tritu. Osim toga,
predstavniko preduzee moe ovavljati i poslove zastupanja matinog preduzea
imati u svome sastavu i skladite za konsignacijsku prodaju robe proizvoaa i
prodaviti robu.
Nabavljaki uredi u inostranstvu su posebne poslovne ispostave veih proizvodnih
ili trgovakih preduzea u inostranstvu. Poslovanje nabavljakih ureda usklaeno je s
planovima matinog preduzea i njegovim potrebama za uvozom odreenih prozivoda
i glede vrste potrebnih proizovda i glede koliina, vrijednosti i dinamike uvoza.
Prodajni uredi u inostranstvu osnivaju se radi ostvarivanja neposredne poslovne veza
sa stalnim i potencijalnim kupcima proizvoda matinog proizvodnog preduzea u
inostranstvu.
Trgovaka i servisna mrea u inostranstvu sastoji se od razliitih organizacijskih
oblika nastupa domaega proizvodnoga ili trgovakog preduzea na inozemnom
tritu, odnosno od vlastitih, tuih ili mjeovitih spoljnotrgovinskih preduzea na
inostranom tritu.
Mjeovita drutva u inostranstvu su posebne organizacije koje nastaju udruivanjem
kapitala matinog preduzea centrale sa kapitalom neke strane pravne osobe.
Mjeovito drutvo posluje samostalno i ostvaruje dobitak koji dijele poslovni partneri
razmjerno uloenom kapitalu.
3. SPOLJNOTRGOVINSKI RIZICI

Direktno odreivanje visine rizika radi njegovog kalkulativnog obuhvatanja je veoma teko, a
najee i nemogue. U tom cilju se pribjegava posrednoj metodi dugoronog praenja
kretanja rizika po njegovim vrstama, intenzitetu i uestalosti pojava. Potom se na principu tzv.
zakona velikih brojeva odreuju potrebni parametri neophodni za njegovo obuhvatanje i
kalkulativno iskazivanje.

Postoji jedno pravilo, koje je ustanovila meunarodna praksa, da se svi rizici ne mogu
otkloniti ugovorom i osiguranjem. Zatita od njegovog dejstva mora imati jo obuhvatniji
karakter. Zato se u sadanjem stanju raspoloivog instrumentarija u ovom pogledu nalae, kao
neodloan i prvorazredni zadatak spoljnotrgovinskih organizacija udruenog rada, to
detaljnije uporeivanje rezultata prethodne i konane kalkulacije svakog pojedinog izvrenog
spoljnotrgovnskog posla. Uporeujui odgovarajue stavke ovih dviju kalkulacija
konstatovane razlike e predstavljati dejstvo neobuhvaenih rizika kroz uobiajne forme
osiguranja. Poveana stavka kod konane kalkulacije znak je dejstva taknih okolnosti, koje u
momentu kalkulisanja i zakljuenja kupoprodajnog ugovora nisu mogle da budu predviene
ili su uopte nepredvidive. Znai, da je posrijedi dejstvo nekog faktora koji iskrivljuje
oekivanu sliku rezultata obavijenog posla, a to je upravo taj elemnt rizika, koji u prethodnoj
kalkluaciji ostaje neobuhvaen ili je njegovo obuhvatanje bilo nerealno.

3.1.Vrste rizika

11
Rizici, koji se susreu u toku izvrenja likvidacije jednog spoljnotrgovinskog posla, se
uglavnom razvrstavaju prema uzrocima koji ih izazivaju i mjestu tete koju mogu
prouzrokovati. Inae sami rizici su najee posljedice zbog udesa, nestanka nepodobnih
okolnosti koje mogu oteavati ili omesti dalje izvrenje posla ili uticati negativno na kvalitet i
prirodna svojstva robe.

Rizici mogu nastupiti usljed znaajnih promjena okolnosti na meunarodnom tritu, zatim kao
posljedica zle volje ili posebnih interesa neke od ugovorenih strana, dejstv sluaja vie sile,
kao mjera nadlene vlasti bilo koje od drava uesnica u kupoprodaji pa ak i zemlja koje
mogu izraziti svoj uticaj na sam posao. Kako se vidi, uzroci pojave rizika su mnogobrojni i po
svom karakteru veoma raznovrsi. Usljed toga su i rizici veoma razliiti po karakteru svog
dejstva, obimu tete, vremenu i drugim okolnostima nastajanja.

Potrebno je za svaku vrstu rizika posebno razmotriti i analizirati po najbitnijim mjerilima, a

svi rizici se mogu svrstati u dvije osnovne grupe:

robni
finanisjski 16

3.1.1. Robni rizici

Robni rici mogu biti:

rizik izgleda i kvaliteta robe pogaa one kategorije robe koje podlijeu uticaju
promjene temperaturnih, klimatskih i drugih slinih okolnosti, zatim poljoprivredne,
industrijske i zanatske proizvode kod kojih je od bitnog uticaja ukus potroaa i tekua
moda u oblasti potrnje
transportni rizik je zbirni pojam za itav niz vidova teta koje mogu nastati na robi u
toku njenog prevoza ili uopte fizikog premjetanja na drugo mjesto u zemlji i
inostranstvu. Takve tete su posljedica raznih uzroka kao to su zao udes, nepanja
odgovornog osoblja, nepravilno i nestruno rukovanje robom, neodgovarajue vozilo.
rizik atmosferskih uticaja je u spoljnotrogovinskom prometu, u posljednje vrijeme sve
vie dobilo na znaaju. Nagle i neuobiajene promjene temperature i poviena
vlanost vazduha mogu da imaju veliki uticaj na uredno ostvarenje pojedinih faza
izvrenja spoljnotrgovinskog posla.
Rizik rata, trajka i dejstva sluaja vie sile mogunost dejstva ove grupe rizika prati
izvrenje spoljnotrgovinskog posla od poetka do njegove konane finansijske
likvidacije
Trini rizik ova vrsta rizika predstavlja neizvjesnu mogunost ostvarenja
namjeravane trgovalke operacije. Trini rizik u spoljnojtrgovini je posljedica dvojakih

16 Begti R., SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE, Tuzla, 1998. Str. 44

12
 razloga, jedni od ovih su kao subjektivna slabost u organizaciji a drugi su posljedica
dejstva faktora nezavisno od radne organizacije.
Rizik isporuke podrazumjeva neizvjenost u pogledu urednog i potpunog ispunjenja
ugovora sa strane prodavca tj. da li e on u cjelosti isporuiti ugovorom predvienu
koliinu robe, odgovarajueg kvaliteta i u ugovorenim rokovima isporuke
Rizik preuzimanja robe od stane kupca - dogaa se, naime, da kupac iz niza razloga
ne eli da preuzme robu poruenu od prodavca. Nuno je da prodavac sebi rezervie
odgovarajui regres za podnijeti rizik transporta, kvalitet i drugih trokova u vezi sa
dopremom robe na odreeno mjesto.
Rizik izrade se sastoji u neizvjesnosti proizvoaa, da e mu kupac preuzeti
specijalno porueni predmet kupoprodaje17

3.1.2. Finansijski rizici

Ova kategorija rizika prijeti da omete izvrenje finansijske likvidacije spoljnotrgovinskog

posla na ugovoreni nain i u ugovorenom roku sa oekivanim poslovnim rezultatom. Najei
motivi su autonomne mjere dravnih vlasti, trine okolnosti koje utiu na kretanja odnosa u
prometu valuta, insolventnost dunika ili drave u platnom prometu sa inostranstvom i drugi.

U nastavku emo nabrojati i ukratko pojasniti koji su to finansijski rizici:

Rizik cijene zuroke koji mogu izazvati promjene u cijeni predmeta kupoprodaje u
vrijeme od dana zakljuenja kuporpodajnog ug
Rizik izvoznog kredita vjerovatnoa i intenzitet ovog vida rizika su takve prirode da
ih najee izvoznik nije u mogunosti sam podnese. Usljed toga ni zemlja izvoznik
ne moe ostati po strani u slinim naporima izvoznih organizacija. Naelo podjele
rizika izmeu izvoznika i njegove zemlje se ostvaruje znaajnim ueem u zajednici
(drave)u podnoenju rizika izvozno kreditnog posla.
Rizik transfera ovaj rizik je posljedica autonomnih, intervencionistikih mjera
dravne vlasti u zemlji kupca usljed ijeg dejstva se kupac ometa, ograniava ili
onemoguuje da u svemu ispuni svoju obavezu prema prodavcu.
Rizik konvertivanja - nastaje usljed nepostojanja mogunosti kod iro centrale u
bilateralnom klirinkom obraunu da konvertuje naloge u domaim valutama u
ugovorenu valutu plaanja radi isplate dospjelih obaveza u korist prodavca
povjerioca
Kursni rizik izvoznik prihvata izvozni posao i obezbjeuje uplatu protivvrijednosti
od strane kupca robe ili usluge u odreenom roku radi pokria supstance i ostvarenja
izvjesne zarade18

17 Begti R., SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE, Tuzla, 1998. Str. 45 - 48

18 Begti R., SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE, Tuzla, 1998. Str. 48 - 53

13
ZAKLJUAK

U spoljnotrgovinskom poslovanju postoji veliko ukrtanje i saradnja preduzea iz raznih

zemalja. Kako je trite postalo globalno, specijalizacija i ekonomija obima su vanije nego
kad se radi o subjektima na nacionalnom tritu. Promjene u specijalizaciji i organizaciji
meunarodnih subjekata imaju znaajan uticaj na meunarodne marketing strategije.

Subjekti spoljne trgovine su lica koja direktno obavljaju spoljnotrgovinski promet sa

inostranstvom ili, pak, svojom ulogom indirektno doprinose obavljanju spoljnotrgovinskih
poslova. To su nosioci spoljnotrgovinskog prometa od pripreme spoljnotrgovinskih poslova,
pa do njihovog zakljuivanja, realizacije i kontrole. Bez njihovog djelovanja
spoljnotrgovinski promet ne bi mogao ni postojati.

14
LITERATURA

1. Andrijani Ivo ( 2001. God), Vanjska trgovina: kako poslovati sa inozemstvom,

Zagreb, Mikrorad

2. Vasiljevi Mirko (2007. god), Kompanijsko pravo, Pravni fakultet, Beograd,

3. Milosavljevi Momilo ( 2005. god), Savremeni strategijski menadment, Megatrend,

Beograd,

4. Unkovi, Milorad (2010. god), Meunarodna ekonomija, Beograd, Univerzitet

Singidunum,

5. Katumari Ante (1983. God), Vanjska trgovina principi i praksa, Zagreb,

6. Begti Read ( 1998. God.) Spoljnotrgovinsko poslovanje, Tuzla

15
7. http://limun.hr/default.aspx

8. http://www.investopedia.com

9. https://hr.wikipedia.org/wiki/

10. http://beleske.com/komisioni-poslovi/

16