Prikazi i recenzije
CIJENA NOVOG PORETKA
Plevnik, Jasna. 2009. Cijena novog poretka. Zagreb: Golden marketing-Tehnika
U knjizi Cijena novog poretka Jasna Plevnik
analizira razliite aspekte globalnog poretka
u svijetu, s posebnim naglaskom na shvaa-
nje nacionalnih interesa hrvatskih politikih
elita u novim konceptima integracije. Pojam
integriranja u tom kontekstu predstavlja novi
organizirajui koncept svjetskog globalnog
poretka. U knjizi se na poseban nain nagla-
ava hegemonijska mo Amerike i globalna
financijska kriza u posthladnoratovskom raz-
doblju. Knjiga je strukturirana u pet poglavlja
koja u svom sadrajnom dijelu ne prikazuju
indeks stupnja globaliziranosti, odnosno stu-
panj povezanosti Hrvatske s globalizirajuim
procesima, nego opisuje kakvu je politiku i
intelektualnu panju pojam integracije dobio
nakon stjecanja hrvatske dravne samostal-
nosti. Ta se integracija u knjizi promatra kroz
eurointegracijske procese i procese regionalne
suradnje na jugoistoku Europe. U tom kontek-
stu autorica daje analizu hrvatskog patriotiz-
ma i sposobnosti hrvatskih politikih elita da
poetkom 1990-ih zatite nacionalne interese
na svjetskoj, europskoj i balkanskoj razini. Tu
uoava problem definicije hrvatskog patrio-
tizma koji se definira tradicionalno, i to prije
svega u odnosu na neprijatelje iz Domovin-
skog rata. Meutim, ono to podrazumijeva
zatitu ekonomskih nacionalnih interesa, kao
dio sadraja hrvatskog patriotizma, izostalo je
kod politikih upravljakih elita, to autorica
u 3. i 4. poglavlju posebno analizira.
U prvom dijelu knjige pod naslovom
Teorijska smrt i empirijski ivot globaliza-
cije autorica opisuje tendencije svjetskog
sustava koje vode odbacivanju ekonomske
knjiga, 209 stranica.
meuovisnosti. Koncept organiziranja svijeta
u pravcu potpune ekonomske meuovisnosti
drava autorica u ovom poglavlju prikazuje
kroz suoavanje s izazovima koji se mogu
podijeliti na geopolitike, koje je osobito po-
ticao unipolarizam amerike vanjske politike
u vrijeme administracije Georga W. Busha, na
izazove terorizma i na izazove nove globalne
ekonomije. Osim to se u ovom poglavlju
prati analiza ekonomske meuovisnosti, daje
se poseban naglasak na ameriku okupaciju
Iraka kao odraz Bushove unilateralne vanjske
politike. Ona je izazvala brojne sukobe u
meunarodnim organizacijama, trgovinskim
blokovima i NATO-u. Uvidom u elemente
amerike vanjske politike koju je autorica
prikazala kao izraz amerikog unilateralizma
u svjetskom sustavu, autorica zakljuuje kako
je ipak najvanije obiljeje meunarodnih od-
nosa to to nijedna drava ni skupina drava
nije u stanju suprotstaviti se politici SAD-a u
meunarodnim odnosima.
U drugom dijelu knjige pod naslovom Za-
padni Balkan i mo ideje integriranja autorica
problematizira ideju regionalne suradnje na
zapadnom Balkanu, istiui kako je Hrvatska
svoj nebalkanski identitet i pripadnost sred-
njoeuropskom i sredozemnom krugu dokazi-
vala od poetka osamostaljenja. Hrvatska je od
1991. do 2000. bila u veim ili manjim krizama
regionalnog ili geografskog identiteta. To je
posljedica ekstremnih pritisaka na procese
nastajanja hrvatske drave s podruja koje se
naziva Balkan, zapadni Balkan ili jugoistona
Europa. Cilj hrvatskog antibalkanizma bio je
sprijeiti mogunost ulaska Hrvatske u neku
183
Polemos 16 (2013.) 2: 183-197, ISSN 1331-5595
novu politiku zajednicu drava jugoistone
Europe. U vezi s time, uz politiku, autorica
analizira i daje naglasak na puno vee opasno-
sti postjugoslavenskog razdoblja za Hrvatsku
od regionalnog povezivanja sa zapadnim
Balkanom. To su, prije svega, opasnosti novih
ekonomskih osvajanja koje su vodile i vode au-
strijske, njemake, talijanske i slovenske tvrtke,
kao i nekritike provedbe ekonomskih politika
meunarodnih financijskih institucija. Kao po-
tvrdu tome autorica navodi prodaju hrvatskih
banaka, telekomunikacijskog, farmaceutskog,
turistikog i energetskog sektora, to se po-
kazalo za hrvatski suverenitet opasnijim od
ekonomskog povezivanja s Balkanom.
U treem dijelu knjige pod naslovom
Globalizirana Hrvatska autorica analizira
posljedice hrvatske ukljuenosti u svijet eko-
nomske meuovisnosti. S namjerom da poku-
a definirati to je zapravo hrvatski nacionalni
interes, autorica otkriva kako ga je nemogue
jednoznano odrediti zato to objedinjuje vie
interesa od sigurnosnih i ekonomsko-razvoj-
nih do ekolokih. Pri tome, njegovo jasno de-
finiranje oteava i injenica to postoji velika
razlika u odreivanju biti nacionalnog interesa
izmeu politike elite i graana. Ostvarivanje
nacionalnog interesa od poetka 1990-ih bilo
je definirano kroz ciljeve stvaranja trinog
gospodarstva integriranog u globalno trite,
lanstvo u Europskoj uniji i NATO-u. Autorica
navodi kako je hrvatski nain globaliziranja bio
naivan i vrlo slian ostalim dravama u razvoju
ili tranziciji. Premda je prilagoavanje novim
globalnim uvjetima teklo disciplinirano,u
tekstu se naglaava kako ipak nije postojala
sustavna i preventivna politika zatite naci-
onalnih interesa, koja je stoljeima postojala
u visokorazvijenim dravama, bez obzira na
globalne centre moi. Premda se Hrvatska
ukljuila u procese liberalizacije trita, auto-
rica zakljuuje da ipak treba priznati kako je
hrvatska elita slabo poznavala kapitalizam. U
tom kontekstu istaknuto je kako se Hrvatska
184
u liberalizaciju i deregulaciju ukljuila tako
to je ideologiju slobodne trgovine shvatila
kao skidanje do kraja, to je pristup koji
se pokazao kao modernija verzija hrvatskih
guski u magli.
U etvrtom dijelu pod naslovom Privati-
zacija nacionalnog interesa autorica analizira
na koji je nain politika elita izopaila hrvatski
kapitalizam i privatizirala ak i nacionalne
interese. Uzimajui u obzir da su hrvatski
lideri od nastanka samostalne drave imali
problema s oblikovanjem nacionalne vizije
razvoja, razumljivo je da su problemi nastajali
i s uspostavljanjem principa prilagoavanja
tuim vizijama i razvojnim strategijama, a koji
bi trebali promicati interese graana. U tom
kontekstu autorica postavlja pitanje zato hr-
vatska politika elita nije uspjela razviti zemlju.
Zbog slabe sposobnosti upravljanja dravom
ili zato to je dravu razvijala prema modelu
svoje skrivene, privatne vizije kapitalizma? (str.
159) Odgovor na ta pitanja autorica pronalazi
u modelu hrvatskog kapitalizma koji je obliko-
van, prije svega, na naglaenom ekonomskom
nepatriotizmu politike elite. U tom smislu
autorica zakljuuje da je politika elita u hr-
vatski model kapitalizma ugradila sistemsku
greku u obliku osobnih interesa politikih
elita koji dolaze ispred interesa drave.
U petom poglavlju pod naslovom Al-
ternative autorica prikazuje meunarodne
subjekte kao to su WTO, MMF, EU, kao i
globalno trite, koji irenjem svojih pravila
i standarda organiziraju drutva i ekonomije
drugih drava, pa tako i Hrvatske. Poseban
osvrt daje na analizu uspjenih drava. U tom
kontekstu istie kako iza upravljanja takvih
drava ne postoje neke supertajne strategije ili
teorije zavjere, ve samo borba za nacionalne
interese. Autorica navodi primjer globalne sile
Amerike, koja ak i vojskom iti interese svoje
industrije, a francuskog predsjednika Chiraca
navodi kao primjer predsjednika kome nikakva
ideologija ekonomske globalizacije niti inte-

resi Europske unije nisu prepreka da se bori
za interese francuske drave koja uokviruje
interese francuskih graana i interese njezinih
kompanija. Stoga, kada je rije o Hrvatskoj i
eurointegracijskim procesima, autorica istie
kako proces eurounizacije hrvatskoga dru-
tva nije izazov njezinoj teritorijalnosti, ali je
izazov njezinom ekonomskom suverenitetu
i nacionalnim interesima jer Europska unija
ne funkcionira na naelu zatite nacionalnih
interesa hrvatske drave (str. 173).
Konano, autorica istie kako su za uvo-
enje promjena i ispravljanje pogreaka u
upravljanju hrvatskom dravom potrebne
nove politike elite ije bi se ideje razvoja dr-
ave mogle temeljiti na odbacivanju postavki
da je privatni interes vaniji od nacionalnog.
Jedino na temelju takvog pristupa mogue
je provesti unutarnje reforme i promijeniti
Prikazi i recenzije
hrvatski kapitalizam koji izgleda nakaradno
(str. 199). Ideja poboljanja organizirajuih
naela svijeta zasigurno e imati vano mjesto
u drugom desetljeu ovog stoljea u teoriji i
praksi meunarodnih odnosa. Pitanje je hoe
li Hrvatska iskoristiti krizu globalnog kapita-
lizma za odbacivanje politika koje su se teme-
ljile na kategorikim tvrdnjama globalizacija
nema alternativu, EU nema alternativu,
privatizacija je nunost, ili e se okrenuti
novom putu odbacivanja politike ekonomske
polarizacije i provoenja unutarnjih reformi
drave. Knjiga Jasne Plevnik Cijena novog
poretka vrlo je korisna referentna publikacija
za istraivae globalnog socioekonomskog ra-
zvoja, ali i one koji prouavaju politike razvoja
hrvatskoga drutva.
dr. sc. Andreja Sren
185
Polemos 16 (2013.) 2: 183-197, ISSN 1331-5595
FUNDAMENTALNA OSNOVA ZA PROUAVANJE
RAZLIITIH ASPEKATA DOMOVINSKOG RATA
Raki, Rajko i Branko Dubravica. 2009. Kratak pregled vojnih djelovanja u
Domovinskom ratu 1991.1995. Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske,
Oruane snage Republike Hrvatske, Hrvatsko vojno uilite Petar Zrinski, 312
Knjiga Rajka Rakia, umirovljenog general-
bojnika Hrvatske vojske, i Branka Dubravice,
izvanrednog profesora Fakulteta politikih
znanosti Sveuilita u Zagrebu, donosi pregled
vojnih djelovanja u Domovinskom ratu. Prema
autorima, glavni cilj knjige bio je da se doga-
aji iz Domovinskog rata uine neposrednijim,
odreenijim ali i sugestivnijim, pa je za ovu
knjigu bio vaan redoslijed zbivanja, kako
onih koji su prethodili ratnim djelovanjima,
tako i onih koji su sainjavali ta djelovanja,
ne gubei iz vida o emu je bitno pisati i to
treba rei (str. 13). Knjiga je podijeljena u
tri poglavlja: Uzroci, povod i poetak rata,
Bojita Republike Hrvatske u Domovinskom
ratu 1991. godine i Oslobodilake operacije
Hrvatske vojske 1992.1995..
U poglavlju Uzroci, povod i poetak rata
autori kronoloki razlikuju tri faze: srpsku oru-
anu pobunu bez hrvatskog oruanog odgo-
vora, koja je trajala od 17. kolovoza 1990. do
oujka 1991., nakon toga poinju ogranieni
oruani sukobi sa smrtnim posljedicama, koji
su potrajali do kraja lipnja 1991., te poetkom
srpnja otpoinje trea faza, otvorena agresija
i rat, nakon to je 25. lipnja 1991. Hrvatska
donijela odluku o samostalnosti. Autori de-
taljno opisuju aktere u sukobu politiko i
vojno vodstvo Jugoslavije, ulogu Slobodana
Miloevia i Jugoslavenske narodne armije kao
najodgovornijih aktera rata, te posebno ulogu
pobunjenog dijela hrvatskih graana srpske
186
stranica.
narodnosti i mjere koje su poduzimali protiv
Hrvatske. Autori navode kako je to bilo vrijeme
u kojem su zahtjevi za politikim promjenama
u Jugoslaviji izazivali razne nesporazume,
sukobe i izmiljene strahove, kada su razni po-
litiki pritisci olako pretvarani u vojne pritiske,
kada su politiki stavovi jo lake pretvarani u
vojne planove, a vojni planovi postajali ratni i
pretvarani u ratne operacije.
U poglavlju Bojita Republike Hrvatskeu
Domovinskom ratu 1991. godine autori
navode kako je 1991. bila poetna faza rata
u kojoj je rasla Hrvatska vojska i u kojoj se
ona uz borbu ustrojavala i uvjebavala. Sre-
dinom 1991. zapoela su obrambena vojna
djelovanja Zbora narodne garde i policije i
u rekordnom su roku, do kraja te godine,
ostvareni osnovni strateki nacionalni ciljevi.
Posebna kvaliteta ovog poglavlja je to to je
prvi put precizno izvrena klasifikacija bojita
i bojinica koje su oblikovane krajem 1991.
Bojita su nastajala nakon prve etape rata od
srpnja do prosinca 1991. godine i na njima su
uspostavljene linijske crte s kljunim dodirnim
naseljima koje vode k opinskom sreditu
(str. 55). Autori su pokazali da je u Hrvatskoj
bilo sedam bojita iji su nazivi izvedeni iz
regionalnih pojmova: dva slavonska Isto-
noslavonsko i Zapadnoslavonsko bojite, tri u
sredinjoj Hrvatskoj Banovinsko-pokupsko,
Karlovako-kordunsko i Liko bojite, i dva dal-
matinska Bojite sjeverne i srednje Dalmacije

i Junodalmatinsko bojite. Bojita su podijelili
na 32 bojinice koje su nazvali najee prema
glavnim komunikacijskim pravcima, npr. knin-
sko-sinjska, biogradsko-benkovaka, ili samo
po naselju, gorju ili regiji oko kojih se vodila
borba, npr. upanjska, bilogorska, baranjska
bojinica. Prikazane su i uspjene obrambene
akcije, npr., obrana veih gradova (Osijeka,
Vinkovaca, Karlovca, Siska, ibenika, Zadra i
Dubrovnika), obrana i pad Vukovara i brojnih
manjih gradova i sela, te konano prve vee
oslobodilake akcije u zapadnoj Slavoniji, kada
je osloboeno okupirano podruje Bilogore,
Papuka i Ravne gore.
U poglavlju Oslobodilake operacije
Hrvatske vojske 1992.1995. autori navode
i opisuju neke vanije dogaaje koji su utje-
cali na tijek rata, npr. sarajevski Sporazum o
bezuvjetnom prekidu vatre kojeg su potpisali
Gojko uak, Andrija Raeta i Cyrus Vance,
zatim meunarodno priznanje Hrvatske,
dolazak UNPROFOR-a i poetak rata u Bosni i
Hercegovini. U poglavlju su kronoloki obra-
ene oslobodilake akcije Hrvatske vojske, ali
i Hrvatskog vijea obrane koje su bile dogo-
vorene s Armijom Bosne i Hercegovine. Kako
navode autori, oslobodilake su operacije
planirane prema uputama i zadaama nadre-
enoga zapovjednitva s pravilno odreenim
ciljevima koje je bilo mogue u danoj situaciji
ostvariti. U njima nikada nije postojao samo
jedan cilj, najee je to bilo: osloboditi oku-
pirano hrvatsko podruje, dostii zadanu crtu
i onemoguiti neprijateljske protunapade,
Prikazi i recenzije
ouvati osloboeni prostor (str. 177). Detalj-
no su opisane akcije oslobaanja Miljevakog
platoa i Dubrovakog primorja 1992., zatim
Maslenika operacija, Perua i Medaki dep
1993., te Bljesak i Oluja 1995. Od zajednikih
akcija s Hrvatskim vijeem obrane opisane
su akcije Zima, Skok 1. i 2., Maestral, Ljeto
1995. i Juni potez. Prikaz svake vojne akcije
popraen je zemljovidima na kojima su ucrtani
poloaji sukobljenih strana i njihovo kretanje
kroz bojinice.
Na kraju knjige se govori o Daytonskom
sporazumu kojim je okonan rat u Bosni i
Hercegovini i Sporazumu o mirnoj reintegraciji
Podunavlja u dravno-pravni okvir Hrvatske.
Knjiga Kratak pregled vojnih djelovanja u
Domovinskom ratu 1991.1995. predstavlja
osnovu za prouavanje razliitih aspekata
Domovinskog rata, te je zbog toga treba po-
zdraviti i preporuiti za politoloku analizu, ali
i za ire prouavanje akcija i operacija u ratu.
U knjizi se jasno moe vidjeti kako je Hrvat-
ska vojska tijekom Domovinskog rata rasla i
osposobljavala se za velike zadae. Knjiga je
lako itljiva i pristupana i za iru publiku kojoj
moe posluiti kao izvor informacija o Domo-
vinskom ratu i suvremenoj hrvatskoj povijesti.
U tome sigurno pomau i brojni zemljovidi.
Knjiga je ujedno i udbenik za studente Fakul-
teta politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu,
kao i za polaznike Hrvatskog vojnog uilita
Petar Zrinski.
Velimir Veselinovi
187
Polemos 16 (2013.) 2: 183-197, ISSN 1331-5595
VJENI SJAJ NEPOBJEDIVE JEDINICE
Milkovi, Stjepan. 2013. Alfe ive vjeno! Prilozi za ratni put Specijalne jedinice
policije Alfa PU zagrebake u Domovinskom ratu 1991.1995. Zagreb: Hrvatski
memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Udruga veterana
specijalne jedinice policije Alfa, 352 stranice.
Opseg knjige obuhvaa glavni tekst, 8 shema,
327 fotografija, faksimila dokumenata ili
zemljovida te 155 biljeki u kojima su dana
dopunska objanjenja, usporedbe i podaci.
Organizacijski, knjiga se sastoji od autorove
zahvale, predgovora, saetka, uvoda, sre-
dinjeg dijela rada koji je sastavljen od 117
meusobno povezanih, makar segmentiranih,
potpoglavlja, zakljunog razmatranja, popisa
literature, popisa oznaka i kratica, ivotopisa
autora te kazala pojmova.
Iz navedene strukture zaista nije mogue
na pravi nain odgonetnuti sadraj knjige.
Naime, svojevrsni postmodernistiki ordo
ad chaos pristup uspjeno uklanja mogue
primjedbe glede nepostojanja uobiajenog
(po mnogima presudnog!) razdvajanja i-
njeninog gradiva ozbiljne historiografsko-
sigurnosne studije o jednoj od najznaajnijih
jedinica specijalne policije u Hrvatskoj od
onogaljudskog, emotivnog dijela: osob-
nih sjeanja pripadnika i suradnika jedinice,
sjeanja na poginule suborce, ratnih pria
te prikaza raznih poratnih aktivnosti Udruge
veterana Specijalne jedinice policije Alfa i
drugih priloga. Unato atipinoj strukturi knji-
ge, autor vjeto i minuciozno kontekstualizira
osnivanje i djelovanje specijalne jedinice Alfa
prikazom politikih i drutvenih zbivanja koja
su prethodila proglaenju hrvatske neovisno-
sti i Domovinskom ratu (str. 3341).1 U tom
1
Paralelni procesi demokratizacije i marketizacije
drava realsocijalistikog lagera, jaanja veli-
188
smislu autor navodi dogaaje koji se danas
smatraju kljunim imbenicima politike mo-
dernizacije SRH, a time, neizravno, i raspada
SFRJ: propali pokuaj Slobodana Miloevia i
srbijanskoga partijskog rukovodstva u name-
tanju opcije centralizirane i unitarne drave na
14. izvanrednom kongresu SKJ, prvi slobodni
viestranaki izbori u Hrvatskoj u travnju i
svibnju 1990.2, odravanje konstituirajue
sjednice novog viestranakog Sabora Socija-
listike Republike Hrvatske 30. svibnja 1990.,
proglaenje Ustava 22. prosinca iste godine,
referendum o statusu Republike Hrvatske 19.
svibnja 1991.3 te, konano, donoenje Odluke
kosrpskih ideja s kraja 1980-ih sa simbolinom
potvrdom u objavljivanju nacrta Memoranduma
SANU-a u rujnu 1986., zbliavanja srbijanskog
vodstva i JNA preustrojem JNA planom Jedin-
stvo iz 1988., te faktinog ukidanja autonomije
Vojvodine i Kosova proglaenjem novog Ustava
SR Srbije 1990., izmeu ostalih, nagovijestili su
tektonske promjene u federaciji proetoj razli-
itim zahtjevima vodstava pojedinih republika
i etnikih skupina, krizom ekonomskog modela
samoupravnog socijalizma i politike legitimacije
SKJ te mnogim drugim posljedicama nemogu-
nosti razrjeavanja serioznih sukoba politikih
interesa nakon smrti opeg kohezivnog elementa
SFRJ Josipa Broza Tita 1980. godine (str.
3334).
2
Pobjedom HDZ-a na elu s Franjom Tumanom,
odgovor JNA uslijedio je u obliku oduzimanja
naoruanja Teritorijalne obrane i stavljanjem
istoga pod nadzor komandi, jedinica i ustanova
JNA, a sve to uz preutnu suglasnost tadanjeg
politikog rukovodstva SR Hrvatske.
3
Na temelju referenduma, Sabor Republike Hr-
vatske 25. lipnja iste godine donio je Ustavnu

o odcjepljenju Republike Hrvatske od SFRJ i
njezinom osamostaljenju 8. listopada 1991.
Unutar ovog politiko-pravnog okvira,
autor smjeta dogaaje i procese koji su deter-
minirali sigurnosne prijetnje novostvorenom
politikom poretku i objanjava formiranje
Oruanih snaga RH (str. 4344). Pobuna Srba
u Hrvatskoj, tzv. balvan revolucija, zapoinje
u lipnju 1990., potaknuta tezom o ugroeno-
sti srpskog naroda u Hrvatskoj i posljedino
tomu vlastitim tumaenjem prava na samoo-
dreenje i odlukom o raspisivanju nelegalnog
referenduma o srpskoj autonomiji od strane
srbijanskog vodstva koje je davalo prednost
autonomiji manjinskog naroda, a ne republici
u sluaju raspada SFRJ. U tom kontekstu autor
apostrofira osnivanje Srpske autonomne obla-
sti Krajine 21. prosinca 1990., odluku vodstva
SAO Krajine o prestanku mjerodavnosti MUP-a
RH na podruju iste 4. sijenja 1991., naredbu
Predsjednitva SFRJ o desetodnevnom roku za
razoruanje i rasputanje svih paravojnih reda i mira, suzbijanja kriminaliteta i ostalih
formacija 9. sijenja 1991., teroristike napa-
de pobunjenih Srba (Pakrac, 2. oujka 1991.;
Plitvika jezera, 31. oujka 1991.), Odluku o
prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji
vodstva pobunjenih Srba te izdavanje zapo-
vjedi za mobilizaciju Teritorijalne obrane SAO
Krajine. Nakon pokolja hrvatskih policajaca u
Borovu Selu 2. svibnja 1991. i sjednice Pred-
sjednitva SFRJ 8. i 9. svibnja 1991. dolazi do
rasporeivanja prosrpski orijentirane JNA u
kriznim podrujima Hrvatske (str. 3637).
Srpski i crnogorski predstavnici odbijaju
potvrditi Stjepana Mesia za predsjednika
Predsjednitva SFRJ 15. svibnja 1991., to
je oznailo blokadu rada navedenog tijela.
Naoko neutralna uloga JNA postupno nestaje
u okolnostima poetka oruane agresije na
Hrvatsku suradnjom s pobunjenim Srbima
odluku o suverenosti i samostalnosti Republike
Hrvatske, Ustavni zakon o izmjeni i dopuni
Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike
Hrvatske i Deklaraciju o proglaenju suverene i
samostalne Republike Hrvatske.
Prikazi i recenzije
u Hrvatskoj. Donoenjem Zakona o obrani
26. lipnja 1991. i osnivanjem Glavnog sto-
era Hrvatske vojske, stvaraju se preduvjeti
ukupnog razvitka Oruanih snaga RH s ciljem
guenja pobune Srba u Hrvatskoj, osvajanja
vojarni JNA radi zapljene prijeko potrebnog
naoruanja za neizbjene predstojee sukobe
te potiskivanje snaga JNA s teritorija Hrvat-
ske odreenog granicama uspostavljenim
Ustavom SFRJ iz 1974. Unato konstruktivnoj
diplomatskoj namjeri Carringtonova plana
(listopad 1991.), prema kojem su bive repu-
blike SFRJ trebale postati neovisnim i suvere-
nim dravama, odbacivanje istog od strane
srbijanskog, a zatim i crnogorskog vodstva
odredilo je krvavu putanju budueg rata (str.
39).4 Autor vie puta naglaava da su policij-
ske postrojbe, silom prilika, postale okosnica
vojne sile od poetka pobune Srba u Hrvatskoj
i da su se prve mogle ustrojiti kao snaga protiv
oekivane ratne eskalacije. Uz zatitu javnog
dunosti svojstvenih policijskim odredima,
zadaa im je bila i sudjelovanje u borbenim
djelovanjima protiv udruenih snaga JNA i
SAO Krajine. Osnivanje posebne jedinice poli-
cije (PJP) 23. srpnja 1991., 15. studenog 1991.
preimenovane u specijalne jedinice policije
(SJP), bilo je od posebnog znaaja za budua
djelovanja u smjeru suzbijanja svih prijetnji,
unutarnjih i vanjskih, Republike Hrvatske.5 ATJ
4
Zbog opasnosti od iroke digresije na temu
stvaranja OS RH, a pratei autora, potrebno je
spomenuti tek da su se ispoetka sastojale od
policijskih postrojbi i postrojbi ZNG-a, tj. prve
profesionalne, uniformirane i oruane formacije
vojnog ustroja. Poslije, donoenjem Zakona o
obrani, dolazi do podjele na HV i ZNG, a odlukom
predsjednika RH od 8. listopada 1991. osniva se
i Domobranstvo s ciljem ustrojstva teritorijalne
obrane na podruju RH. U sklopu HV-a tako su
se nali ZNG i Domobranstvo, a 1996. dolazi do
ukidanja istih u svrhu podjele OS RH na Hrvatsku
kopnenu vojsku, Hrvatsku ratnu mornaricu i
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (str. 44).
5
Na poetku prvog Teaja za obuku policijskih
slubenika na Policijskoj akademiji u Zagrebu
5. kolovoza 1990. formirana je brigada policije,
189
Polemos 16 (2013.) 2: 183-197, ISSN 1331-5595
Luko pretea je specijalne jedinice policije
Alfa PU zagrebake, i prema rijeima ratnog
zapovjednika Alfi Vladimira Fabera, imaju
poseban status. Alfa je prvo slovo u grkom
alfabetu i brojana vrijednost je 1, pa ih autor
(str. 64) osim po izuzetnim sposobnostima,
spominje i u kontekstu prvenstva u obrani
Hrvatske jer je obuka esto skraivana, a tzv.
probni rad esto se odnosio na izravno su-
djelovanje u svim borbenim akcijama i opera-
cijama do kraja rata. ivote je izgubilo ukupno
osmero Alfi, a vie od 100 ih je ranjeno (str.
89). Preustrojem Zapovjednitva Specijalne
policije iz 2008. jedinica je integrirana u ATJ
Luko (str. 334).
Zavidna razina faktografije i opsena do-
kumentacija ine ovu monografiju vrijednim
doprinosom prouavanju vojno-redarstvenog
djelovanja SJP Alfa, ali i ukupnom prou-
avanju tijeka Domovinskog rata i njegovih
protagonista s obiju strana. Spomenuta
povijesno-politika kontekstualizacija i deta-
ljan pregled geneze, zapovjednih struktura
i djelovanja OS RH i MUP-a, nesumnjivo su
najvrjedniji dijelovi monografije. Iako je na
poetku ovoga prikaza ustvrena poeljnost
nekonvencionalnog pristupa,6 to se ne odnosi
u potpunosti na sadraj knjige. Hvalevrijedna
elja autora da ne izostavi sve bitne aktere ve-
zane uz Alfe urodila je suprotnim efektom.
Iako je forma studije inovativna, struni dio
nerijetko je optereen gotovo publicistikim
izriajem i povremenim nedostatkom kritike
distance iji se uzroci nalaze u (1) pripad-
nosti autora spomenutoj postrojbi, a time i
dijeljenju osjeaja, vizija, ideja i ivotnih (ne)
prilika sa suborcima i (2) redovitom koritenju
formulacija opeg emotivnog (domoljubnog),
a zatim su 7. rujna popunjene Antiteroristika
jedinica Luko, jedinice za posebnu namjenu
MUP-a i ZNG-a te posebne jedinice policije pri
policijskim upravama (str. 3435).
6
Ozren unec, jedan od recenzenata, smatra da
knjiga slijedi noviju tendenciju u ratnoj histo-
riografiji da se dogaaji prikazuju iz rakursa
pojedinanih sudionika dogaaja.
190
konstruiranog (verbaliziranog) naboja graa-
na zemlje u stanju ratne ugroze. U pojedinim
sluajevima stjee se dojam da se subjektivna
sjeanja/vienja pojedinih pripadnika postroj-
be preslikavaju na struni dio knjige, pa se
tako umanjuje vrijednost analize odreenih
epizoda Domovinskog rata. Uzevi u obzir
opi edukativni karakter ove monografije,
nijedan itatelj u konanici ne bi trebao biti
razoaran unato izloenim primjedbama.
tovie, ovisno o itateljevim sklonostima
i stremljenjima bit e razumljiva razliitost
reakcija na predoeni sadraj; dok znanstveni
puristi mogu inzistirati na kritici osobnog,
a laici negodovati zbog tehnike preciznosti
pojedinih poglavlja, nitko od navedenih nee
nakon pristojne koliine uivljavanja u ratni
put Alfi ostati ravnoduan.Stoga knjiga ima,
i u budunosti e zasigurno imati, najvanije
zadae svojstvene kriancu znanstveno-
strune i monografske publikacije ratne
tematike: predstaviti genezu raspada Jugo-
slavije i Domovinskog rata, ralaniti uzroke
i motive oruane pobune Srba u Hrvatskoj i
obiljeja vojne agresije JNA na RH, prikazati
ustroj oruanih snaga RH, faktografski rekon-
struirati ratni put Alfi te openito obogatiti
sjeanje na sve znane i neznane pojedince koji
su sudjelovali u stvaranju neovisne i suverene
Republike Hrvatske.
Josip Pandi

OFICIR I ASNIK
unec, Ozren, Nikola Petrovi, Danijela Luci i Sran Golubovi. 2013. Oficir i
asnik Prelasci vojnih profesionalaca iz JNA u HV. Zagreb: Hrvatska sveuilina
Knjiga Oficir i asnik sastoji se od predgovora
(str. 912), 8 glava1 podijeljenih na 29 poglav-
lja i 25 potpoglavlja, priloga2, te Zakljuka (str.
356361), popisa literature (str. 381382) i
biljeki o autorima (str. 386387), a istraivaki
i autorski tim vodi nas kroz iscrpan pregled
teme koja je vie od 20 godina ekala da joj
drutvene znanosti posvete pozornost koju
zasluuje, ako ne iskljuivo svojom masovno-
u (iz JNA je na hrvatsku stranu prebjeglo
vie od 3000 vojnih profesionalaca (str. 10)),
onda svakako ulogom koju su bivi oficiri igrali
u stvaranju i organiziranju HV-a, njihovim
motivima prelaska i odnosima s novosteenim
suborcima.
Objedinjujui navedene elemente u istrai-
vaki koncept, knjiga prua kvalitetan pregled
fenomena koji korijene ima u najstarijoj povi-
jesti ratovanja (kako je opisano u 1. poglavlju
1
Prelasci vojnih profesionalaca u neprijateljske
vojske (str. 1332), Demografija i metodologi-
ja (str. 3350), Temeljna obiljeja organizacije i
modaliteti slubovanja u JNA prije uvoenja vie-
stranaja (str. 51156), Situacija u JNA koncem
osamdesetih i poetkom devedesetih godina
(str. 157192), Prelazak iz JNA u HV motivacije
i okolnosti (str. 193233), Bivi oficiri JNA u
HV iskustva i odnosi (str. 234294), Gorki
kraj ili novi poetak: prestanak slube bivih
oficira JNA u HV (str. 295324) te Percepcije
doprinosa bivih oficira u JNA u Domovinskom
ratu i izgradnji HV (str. 325355).
2
Kratice (str. 363364), Usporedni pregled
asnikih inova u JNA, OSRH i OS SAD (str.
365), Jedinice JNA i postrojbe OSRH kopnena
vojska (str. 366), Usporedni glosar nekih vojnih
termina u JNA i OSRH (str. 367), Upitnik de-
mografija ispitanika projekta Bivi asnici JNA
u Domovinskom ratu (str. 368378) i Pitanja za
polustrukturirani intervju (str. 379380).
Prikazi i recenzije
naklada, 387 stranica.
I. glave Epidemiologija: najslavniji i manje
slavni primjeri iz vojne povijesti), a primjeri
koji kreu od grkih, rimsko-idovskih i vene-
cijansko-enovskih ratova, preko amerikog
graanskog rata i Napoleonove vojske pa
sve do Drugog svjetskog rata i hladnog rata
samo naglaavaju kontinuiranu prisutnost
prebjega. Pristupajui vojnim prelascima iz
socioloke perspektive, autori (u poglavlju
Prelasci u neprijateljske vojske kao drutvena
pojava) naglaavaju kako je pri donoenju
ove odluke identitet, promatran kao drutveni
konstrukt, od izrazite vanosti jer prelazak
neprijatelju predstavlja radikalan zahvat u
interpretaciju vlastitog identiteta pojedinca i
identiteta grupe iz koje se i u koju se prelazi,
te je kao takav socijalno pitanje, bez obzira
na to koliko je prebjega: vea grupa ili cijela
armija (str. 23).
Pokuavajui zadrati nacionalni identitet,
oficiri i podoficiri koji su iz JNA prebjegli u HV
morali su dokazati lojalnosti novoj, slabo insti-
tucionaliziranoj vojnoj organizaciji, to je bilo
oteano zbog promjene strane u sukobu, ali i
zbog toga to su Hrvatska i njena vojska bile
utemeljene na idealima liberalne demokracije
i JNA su doivljavale kao srbo-komunistiku
vojsku, pa su vojna znanja kao jedino to su
imali i mogli staviti u slubu vojske u koju su
preli smatrana neprimjenjivima u HV upravo
zato to su bila steena u ne samo nacional-
no nego i svjetonazorski neprijateljskoj JNA
(str. 31).
191
Polemos 16 (2013.) 2: 183-197, ISSN 1331-5595
U II. glavi (Demografija i metodologi-
ja) dan je pregled populacije i istraivakih
metoda koje su primijenjene u istraivanju.
Utvrivanje populacije prebjega pokazalo se
kao teak zadatak, prema podacima dobive-
nim u MORH-u iz JNA je u HV prebjeglo 3017
AVL3. Kako bi se odbacila pretpostavka da je
nacionalna pripadnost bila dominantan motiv
prelaska, autori naglaavaju kako 40 posto
hrvatskih oficira nije napustilo JNA, njih 50
posto nije prelo u HV, a 12 posto ukupnih
prebjega nije bilo hrvatske nacionalnosti.
Uzorak je odabran snowball metodom, a
od poetnih sedam ispitanika (utvrenih na
osnovi osobnih poznanstava) dolo se do
54 kandidata od kojih je na temelju osobnih
preporuka i geografske disperziranosti ob-
naanja vojne slube odabrano 334. Pritom
se nastojalo izbjei bive asnike JNA koji su
obnaali najvie vojne dunosti jer su njihova
iskustva opisana u drugim djelima, a i poznata
su zbog njihovih medijskih istupa.
Zbog specifinosti fenomena, autori u
istraivanju kombiniraju kvalitativnu meto-
dologiju, poput utemeljene teorije, polu-
strukturiranih intervjua i usmenih historija,
i kvantitativnu metodologiju (upitnici su sa-
stavljeni od 139 estica podijeljenih u sedam
cjelina)5. Cilj kombinirane metodologije bio je
stei podrobniji uvid u njihove (bivih oficira
JNA, op. a.) osobne situacije kad su poetkom
rata razmiljali o prelasku na hrvatsku stranu,
zatim kako su se prelasci odvijali te, naposljet-
ku, kakva su bila njihova iskustva u Hrvatskoj
vojsci u vrijeme Domovinskog rata (str. 45). doktrina i planovi uporabe, openarodna
3
Aktivnih vojnih lica.
4
Zbog nemogunosti sudjelovanja dvoje ispitani-
ka, uzorak je na koncu sveden na 31.
5
Identitet, adrese za kontakt i opi podaci o ispi- organiziranu, obuenu i dobro ustrojenu
taniku, kolovanje i obrazovanje u graanstvu,
kolovanje i obrazovanje u JNA, aktivna vojna
sluba (AVS) u JNA, ivot nakon okonanja AVS
u JNA, djelatna vojna sluba (DVS) u OSRH (ZNG,
HV) te ivot nakon okonanja DVS u OSRH.
192
Trea glava, Temeljna obiljeja organi-
zacije i modaliteti slubovanja u JNA prije
uvoenja viestranaja posveena je detalj-
noj analizi nastanka, strukture, ideologije
i prorauna JNA, a podijeljena je na etiri
poglavlja6. U prvom poglavlju, Ideologijski
supstrat, citiranjem iskaza ispitanika autori
daju kljune komponente jugoslavenske
ideologije bazirane na centralizmu, koji se u
toj multinacionalnoj federaciji oitavao kao
neka vrsta ravnotee izmeu unitarizma koji
bi izbrisao razlike izmeu naroda i posebnih
nacionalizama koji su teili odvajanju i samo-
stalnom ivotu (str. 57), i socijalizmu u kojem
je JNA imala (uz policiju) ulogu naoruanog
ideolokog uvara poretka (Hadi, prema
unec et al. 2013: 59), a iji se utjecaj irio
kanalima od samog politikog vrha pa sve do
neovisnih organizacija poput omladinske,
studentske, sindikalne i slinih, koji su reguli-
rali modele ponaanja, pristupanja, pa i izlaska
iz Partije. Negativne reperkusije navedenog
modela upravljanja autori doaravaju opisom
ideologije u kojoj su pripadnici JNA prisilja-
vani da sudjeluju u ritualiziranim politikim
diskusijama i izjanjavanjima, stalno pod
kontrolom i prijetnjom sankcija za mogua
izlijetanja s linije, (oficiri su) morali na neki
nain racionalizirati svoj poloaj u sustavu
te su kao strategiju preivljavanja usvajali
konformistiko ponaanje s raznim stupnjem
uvjerenja u ideologijske sadraje kojima su bili
bombardirani (str. 76).
Dok se u 2. poglavlju, Koncepcija,
obrana opisuje kao temeljni stup JNA, koji
je njezinu vojnu silu (barem prema vanjskim
neprijateljima) predstavljao kao maksimalno
6
Ideologijski supstrat, Koncepcija, doktrina i
planovi uporabe, Sastav oficirskog kadra JNA
i Modaliteti slubovanja oficira JNA.

(iskaz ispitanika, str. 82), u 3. poglavlju, pod
naslovom Sastav oficirskog kadra, predstav-
ljaju se generalne demografske karakteristike,
motivacije za izbor vojne profesije, socijalno
podrijetlo AVL te njihov omjer u JNA baziran
na nacionalnosti. Svaka od tih karakteristika
prezentira se kroz empirijske podatke i pu-
tem osobnih iskustava ispitanika, njihovih
miljenja o utjecaju vlastite nacionalnosti na
profesionalno napredovanje u vojsci, razine
konformizma koja je radi toga bila potrebna,
te razloga za stvaranje vojne karijere.
etvrto poglavlje, Modaliteti slubovanja
oficira u JNA predstavlja trendove pristu-
panja vojsci u kojoj se siromanija, veinom
seoska mlade, u potrazi za subvencioniranim
visokim obrazovanjem i razmjerno lakim na-
predovanjem odluuje za vojnu karijeru. Ve
spomenuti ideoloki konformizam iskazuje
svoju mo i u odreivanju napredovanja u
vojsci, kao to autori spominju, rad, sprema
i sposobnosti nisu bili jedini kriteriji napredo-
vanja, nego je i politika podobnost utjecala
na tijek karijere, a ulogu je igrao i subjektivni
poloaj i osobni odnos pojedinca u organiza-
ciji (str. 138), pa se tako prikazuju i primjeri
u kojima oficiri i druge AVL moraju molbom
traiti odobrenje za sklapanje braka (propis
je bio na snazi od 1946. do 1965.), primjeri u
kojima im se branilo studiranje na civilnim ko-
lama i fakultetima i odlazak u inozemstvo bez
slubenog dopusta, ili pak primjeri u kojima su
morali nositi uniformu i u slobodno vrijeme i
stanovati u vojarnama najmanje etiri godine.
Autori zakljuuju poglavlje predstavljanjem
oficirske populacije kao socijalistike inaice
srednjeg sloja, egzistencijalno osiguranog, a u
veini sluajeva izrazito vieg socijalnog statu-
sa u odnosu na njihove roditelje, pri emu se
sklonost prelasku u druge vojske objanjava
predodbom ispitanika o nemogunosti zapo-
Prikazi i recenzije
ljavanja u civilnom sektoru i indiferentnou
prema (na koncu) propaloj ideologiji.
etvrta glava, Situacija u JNA koncem
osamdesetih i poetkom devedesetih godina,
podijeljena u tri poglavlja7, govori o poetku
krize u bivoj SFRJ, njezinom utjecaju na JNA
te, konano, situaciji koja je vladala u armiji
nakon raspada Jugoslavije.
Dok poetak krize, opisan u istoimenom
poglavlju, autori nalaze u dva dogaaja
(Titovoj smrti i intervenciji JNA na Kosovu
te dodatnoj centralizaciji vojnih snaga zbog
kosovskih negodovanja to se potvruje
iskazima ispitanika), srpski nacionalizam
1980-ih predstavlja nam JNA kao nespremnu,
dezorijentiranu i nedoraslu zadai noenja s
globalnim politikim promjenama zbog pada
Berlinskog zida 1989. i slabljenja socijalizma.
Dolazak Slobodana Miloevia na poloaj
predsjednika opisuje se kao kljuni moment
u jaanju srpskog nacionalizma gdje je Mi-
loevi, nakon to je svoju nacionalistiku
poziciju kamuflirao zalaganjem za jedinstvenu
Jugoslaviju i socijalizam, dakle za onu politiku
koja je desetljeima bila temelj ideologije koja
je njegovana u JNA (str. 168), lako prido-
bio JNA8 za radikalan srpski nacionalistiki
projekt.
Stanje u JNA u vrijeme raspada Jugoslavije
ispitanici opisuju kao obojano raznim naci-
onalnim netrpeljivostima, nepovjerenjem i
nelagodama: Vojska se raspala unutar sebe.
Upravo zbog razliitog sastava. Naravno,
potpomognuta politikom. U svakom sluaju
je ona bila sasvim dovoljno trula da se sama
raspadne (iskaz ispitanika, str. 179), dok
su informacije o iseljavanju Srba i Hrvata iz
vlastitih domova, kao i stalni boravak u vojar-
7
Poetak krize, Srpski nacionalizam osamde-
setih i JNA te JNA u raspadu Jugoslavije.
8
Koja je tada, zbog utjecaja srpskih i drugih naci-
onalizma, ve bila u stanju raspadanja i gubitka
logistikih i operativnih sposobnosti.
193
Polemos 16 (2013.) 2: 183-197, ISSN 1331-5595

nama, stvarali psihozu opsadnog stanja. U i profesionalizam armije. Stanje sukoba kao
zakljuku autori napominju kako je JNA bila razlog navodi 12 ispitanika, pri emu su nave-
nesposobna da se nosi s temeljnom funkci- deni razlozi preteito osobne prirode, vezani
jom svog postojanja, umjesto da bude jamac za pojedine kljune dogaaje koji su stavove
mira i zatite stanovnitva ona je bila jedina ispitanika dovodili u preveliku disonancu
vojska bivih socijalistikih sustava koja zbog sa stavovima i akcijama JNA. Meu ostalim
svojih krivih predvianja nije dopustila miran motivima navode se zdravstveni problemi i
rasplet situacije, ve je aktivno sudjelovala u obiteljske prilike, umirovljenje ili ostanak u
unutranjoj agresiji. JNA kako bi se prenosilo informacije HV-u (toj
Petu glavu, Prelazak iz JNA u HV moti- skupini pripada 5 ispitanika).
vacije i okolnosti, autori dijele u pet poglav- U 3. poglavlju autori iznose iskaze ispi-
lja9 u kojima se prikazuje kompleksan splet tanika o moralnim dilemama vezanim uz
motivacijskih faktora ukljuenih u donoenje prisegu na vjernost JNA i SFRJ, grupirajui
odluke o prelasku, sa svim neizvjesnostima ih u odgovore: prisegu je prekrila JNA (9
koje takva odluka donosi. ispitanika) zbog ega vojnici sebe oslobaaju
Prvo poglavlje prua vremenski okvir odgovornosti smatrajui da je JNA prestala
prelaska, kojeg autori dijele na tri kljuna postojati i da ih je izdala, nisam razmiljao
trenutka: razdoblje do 16. kolovoza 1990. (3 o prisezi (4 ispitanika) te nema odgovora
ispitanika), odnosno do poetka balvan revo- (17 ispitanika).
lucije i prve organizirane agresije u Hrvatskoj, etvrto poglavlje posveeno je prelasku
razdoblje od 17. kolovoza 1990. do 25. lipnja u HV, pri emu autori grupiraju odgovore
1991. (11 ispitanika), odnosno do proglaenja ispitanika u etiri skupine: profesionalna
neovisnosti Hrvatske i Slovenije, te razdoblje opredijeljenost (7 ispitanika) ispitanici koji su
od 26. lipnja 1991. do 2. sijenja 1992. (16 smatrali da e zbog svojih specifinih poslov-
ispitanika), od proglaenja neovisnosti, preko nih vjetina teko pronai posao u civilnom
eskalacije ratnih sukoba pa sve do potpisivanja sektoru; nacionalna opredijeljenost (11 ispita-
primirja izmeu JNA i Hrvatske, u kojem se nika), usko povezana s profesionalnom opre-
jasno prikazuje kako se veina prelazaka u HV dijeljenou, jer su ispitanici prema vlastitom
dogodila u vrijeme izbijanja poetnih nemira narodu osjeali obvezu da mu pomognu kao
i otvorenog rata. vojnici (str. 221); ivotne prilike i graanska
Drugo poglavlje predstavlja motivacijske opredijeljenost (2 ispitanika) ovi ispitanici
sklopove prelaska, koje autori, analizom odgo- nisu bili hrvatski dravljani, ali su zasnovali
vora ispitanika, dijele na tri kljune dimenzije: obitelj u Hrvatskoj i izgradili identitet koji je
strukturni problemi JNA, stanje sukoba te bio kljuan motivacijski faktor prelaska; te
ostali motivi. Strukturne probleme JNA kao nejasni razlozi (10 ispitanika) ispitanici nisu
razlog prelaska navodi veina ispitanika (13), eljeli ili mogli navesti preciznu motivaciju za
a vezani su uz probleme multinacionalnog prelazak.
sastava JNA i reperkusije koje drutveno-po-
litika kriza i nacionalizam imaju na strukturu
9
Vrijeme donoenja odluke o prelasku, Moti-
vacijski sklopovi prelaska, Moralne dileme oko
prisege na vjernost JNA i SFRJ, Prelazak u HV
i Uspostava kontakta s hrvatskim vlastima.

194
 Prikazi i recenzije

U 5. poglavlju predstavljeni su modaliteti u kojima se moe iitati odreena razina

uspostave kontakta s hrvatskim vlastima, a segregacije, nemogunost profesionalnog
ispitanici se dijele na one koji su sami inicirali napredovanja, pa i derogatorna oslovljavanja
kontakt s HV-om (16 ispitanika) i na one s kao bivih i komunjara. Ispitanici su se na
kojima su kontakt uspostavile hrvatske vlasti razliite naine nosili s oteanim odnosima,
i bivi oficiri JNA koji su ve prebjegli u HV neki su izmiljali prie o vlastitim precima,
(14 ispitanika). Dok je drugoj skupini uspo- drugi su raunali na strunost i znanje,
stavljanje kontakta bilo znatno olakano s dokazujui svoje sposobnosti i lojalnost na
obzirom na interes HV-a i bivih oficira JNA terenu. Naravno, mora se napomenuti kako
(iako ishodi nisu uvijek bili zadovoljavajui), je kadar koji je sluio u JNA prvenstveno od
prva skupina ukazuje na vanost drutvenog zapovjednog vrha novostvorene vojske neri-
kapitala: ispitanici koji su imali kvalitetne jetko dran nepodobnim te je za integraciju
kontakte lako su dolazili do kljunih osoba, u novo okruenje trebao zadovoljiti brojne i
dok su oni sa slabijim drutvenim kapitalom visoke kriterije koje su postavljali oni koji su
u nekim sluajevima dovoeni u situacije u sebe drali paradigmama ideoloke istoe i
kojima su morali prijetiti javnim prosvjedom ispravnosti (str. 249). Razmatrajui odnose
kako bi ih HV primio u svoje redove. bivih oficira JNA i asnika zapadnih zemalja,
Zakljuujui petu glavu, autori navode pa i mobiliziranih civila u HV-u, kristalizira se
kako je istraivanje motivacija prelaska, s ob- bitno drugaija slika, u kojoj se, iako se prvima
zirom na isprepletenost motiva, bilo izrazito zamjeralo neznanje a drugima (s obzirom na
zahtjevno,10 iako se moe zakljuiti kako je u njihov amaterizam) nije, prikazuju kao suborci
gotovo svih ispitanika prisutan moment naci- sa zajednikim ciljem.
onalne pripadnosti (str. 231) ili pripadnosti Dok 2. poglavlje, predstavljajui poslje-
lokalnoj zajednici u kojoj su se socijalizirali, dice prelaska na obitelji bivih oficira, nudi
naglaavajui vanost drutvenih elemenata heterogenu sliku iskustava koja variraju od
i u motivaciji i u modalitetima prelaska. bezrezervnog podravanja prebjega do (u
esta glava, Bivi oficiri JNA u HV isku- nekoliko sluajeva) kraha u privatnom ivotu
stva i odnosi, podijeljena u etiri poglavlja11, (razvoda), 3. poglavlje prezentira homogeniju
prua nam pregled iskustava vojnih prebjega sliku gotovo svi ispitanici navode kako je
u novonastalim vojnim institucijama, nerijetko znanje steeno u JNA bilo sasvim primjenjivo u
obiljeenih propitivanjem lojalnosti koja pre- HV-u. Iako je znanje steeno u JNA primjenjivo
rasta u prikrivenu, pa i otvorenu netrpeljivost u veini vojski, nerijetki su oni koji zamjeraju
u napetim i nepovjerljivim odnosima unutar slabu primjenjivost znanja, a neki se osjeaju
vojne organizacije. i iskoritenima jer su nakon odraene slube
Prvo poglavlje posveeno je iskazima u Domovinskom ratu bili ili odbaeni, ili
o konstantnom propitkivanju lojalnosti, tretirani kao oni u koje se ne moe imati do-
voljno povjerenja zbog njihove JNA prolosti
10
to se pokazuje nemogunou pojedinih ispi-
tanika da navedu specifine razloge prelaska. (str. 269).
11
Iskustva bivih oficira JNA u novostvorenoj
Hrvatskoj vojsci, Posljedice prelaska na obitelji
bivih oficira JNA, Primjenjivost i primijenje-
nost znanja biveg kadra JNA u HV i Problemi
bivih oficira JNA u slubovanju u novostvorenoj
vojski.

195
Polemos 16 (2013.) 2: 183-197, ISSN 1331-5595
Zakljuujui VI. glavu, autori navode
probleme s kojima su se susretali bivi oficiri
JNA na novim poloajima. Osim atmosfere
nepovjerenja, oficiri su se susretali i s (naj-
ee politiki podobnim) nekompetentnim
kadrovima i neadekvatnom vojnom opremom
(koja je u bivim slubenicima JNA, upoznatim
s neprijateljskim arsenalom, dodatno pove-
avala strah), ali i raznim degradacijama u
inovima, kao i prijevremenim i iznenadnim
umirovljenjem.
Sedma glava, Gorki kraj ili novi poetak:
prestanak slube bivih oficira JNA u HV,
podijeljena je na sedam poglavlja12 u kojima
se opisuju razni naini umirovljivanja bivih
i njihova aklimatizacija na novi ivot. Dok
je manji broj ispitanika doivio prestanak
djelatne vojne slube kao normalan dogaaj,
skupivi dovoljno staa za starosnu ili invalid-
sku mirovinu, ili su sami procijenili da njihove
ekspertize vie nisu potrebne, veina ispitanika
smatra kako su umirovljeni iznenada i pre-
rano, zadravajui stav da su jo godinama
mogli pridonositi vojnoj organizaciji. Iako
iznenadna umirovljivanja nisu neuobiajena
praksa, nerijetki ispitanici izraavaju revolt
nainom na koji su umirovljeni (pismom ili
brzojavom) u kojem je sustav postupio bez
takta i bez osjeaja za stanje u kojem se nalaze
ljudi koji prolaze kroz traumatsko iskustvo
okonanja radnog vijeka (str. 312), dodatno
potenciranim specifinostima vojne profesije,
dok troje ispitanika tvrdi da je njihovo umi-
rovljenje direktna posljedica sukoba u slubi.
Zakljuujui VII. glavu, autori se kratko (ispi-
tanici su nevoljk ogovorili o toj temi) osvru
na zadovoljstvo materijalnim uvjetima ivota
12
Redoviti kraj djelatne vojne slube, Prerani
kraj, Iznenadnost prestanka vojne slube, Ra-
zoaranje okolnostima i nainom umirovljenja,
Sukobi u slubi i umirovljenje, Zadovoljstvo
i nezadovoljstvo materijalnim uvjetima ivota
nakon umirovljenja i Novi ivot u civilstvu.
196
nakon umirovljenja i ivota u civilstvu. Kao
to je ve napomenuto, specifinost vojne
obuke, kao i dostizanje dobi u kojoj je teko
promijeniti profesiju, utjecali su na tee uklju-
ivanje u civilni ivot. Meutim, u opisivanju
civilnog ivota ispitanici daju izrazito hetero-
gene odgovore.
Osma i posljednja glava, Percepcije do-
prinosa bivih oficira JNA u Domovinskom
ratu i izgradnji HV, jo jednom prikazuje
heterogene stavove o ulozi bivih. Dok veina
ispitanika smatra kako je njihov odlazak iz JNA
bitno promijenio tijek rata jer su (posebice u
usporedbi s asnicima koji su doli iz Legije
stranaca) bili obrazovani na akademijama,
analizom tiska autori ukazuju na podijeljena
miljenja o iskrenosti motivacije pri prelasku,
koja se oituje i u iskazima pojedinih ispita-
nika.
Zakljuujui izrazito opsean i detaljan
prikaz sociolokih i socijetalnih dimenzija
prelaska oficira bive JNA u HV, u kojem se
uspjeno kombiniraju kvalitativne i kvantita-
tivne metode istraivanja, autori jo jednom
navode izrazitu isprepletenost motivacija
koje su nerijetko i ideoloke i pragmatine,
pri emu jedna strana ne umanjuje utjecaj
druge ve vodi do prikazivanja ispitanika kao
otvorenih, slojevitih i introspektivnih osoba.
Kompleksnost pojave i heterogenost doivljaja
ispitanika moe se jednostavno doarati osvr-
tom autora na provedene intervjue: Jedina
zajednika crta gotovo svim ispitanicima jest
da su se u mladosti za vojnu slubu odluili
zbog mogunosti da nastave kolovanje, to
im zbog siromatva u kojem su ivjeli inae
ne bi bio mogue. U svemu ostalome njihova
su iskustva razliita... Moe se rei da skupi-

nu naih ispitanika povezuje samo injenica
prijelaza iz JNA, a da je sve ostalo razliito
od sluaja do sluaja (str. 360). Upravo ta
raznolikost doivljaja ispitanika, jednom ko-
dirana i strukturirana (gdje je to bilo mogue)
Prikazi i recenzije
predstavlja knjigu koja je u svojem spajanju
subjektivnog i objektivnog izvrstan primjer
znanstvene obrade kompleksnog politikog,
drutvenog i vojno-sigurnosnog fenomena.
Luka Bulian
197