EAPC Smjernice Za Planiranje Izvodjenje I Ocjenu Vjezbi

EAPC
Euroatlantsko partnersko vijee
30. oktobar 2009.g.
OBAVIJEST
EAPC (SCEPC)N(2009)0032-REV1
VII KOMITET ZA PLANIRANJE ODGOVORA NA VANREDNE SITUACIJE

U EAPC FORMATU
SMJERNICE ZA PLANIRANJE, IZVOENJE I OCJENU

MEUNARODNIH EAPC VJEBI
OBAVIJEST EFA ODJELA ZA PLANIRANJE ODGOVORA NA VANREDNE

SITUACIJE
VEZA: EAPC(SCEPC)R(2006)0013
1. U skladu sa prijedlogom da se izrade smjernice za planiranje i ocjenu EAPC vjebi, koji

je Poljska izloila na plenarnoj sjednici Vieg komiteta za odgovore na vanredne situacije
(SCPEC) odranoj 9. novembra 2006.godine, 2007. godine uspostavljan je pri
Euroatlanskom centru za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC) Tim za izradu
nacrta i zaduen da izradi nacrt smjernica.
2. Smjernice koje je izradio Tim, koji se sastoji od predstavnika Finske, Nizozemske,
Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Amerikih Drava i EADRCC-a razmatrane su na
SCEPC-u 26. oktobra 2009. godine, kada je i predloena izrada amandmana na nacrt.
Revidiranim smjernicama, koje su date u prilogu, rijeen je problem formatiranja
prethodne verzije i predloeni amandmani.
3. Kako su smjernice ivi dokument, zemlje se pozivaju da informiraju EADRCC o
nauenim lekcijama/najboljim praksama u vezi planiranja, izvoenja i ocjene dravnih
vjebi.
(potpisao) Carsten Th. Fausboll
Aneks 1: Smjernice za planiranje, izvoenje i ocjenu meunarodnih EAPC vjebi

1 Aneks
9 Dodataka
Nosical aktivnosti: Esa Ahlberg, lok. 2642
Original: Engleski
G:\Sections\Eadrcc\Final Documents-2009\EAPC(SCEPC)N(2009)0032-REV1.doc
BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

-1-
ANEKS 1
EAPC(SCEPC)N(2009)0032-REV1
SADRAJ
1. Uvod
2. Faza prije planiranja

2.3 Preliminarni aranmani u vezi planiranja
2.5 Vrste vjebi
2.6 Svrha i ciljevi vjebe
2.7 Glavni scenarij
2.8 Oekivano uee
2.9 Lokacija
2.10 Termin odravanja vjebe
2.11 Proces planiranja i raspored
2.12 Finansijski aranmani i budet
2.13 Faze odgovora
3. Faza planiranja
3.2 Vremenski rokovi
3.3 Organizacija procesa planiranja
3.4 Planske konferencije
3.5 Uee u vjebi
3.6 Odgovornosti zemlje domaina
3.7 Izrada scenarija
3.8 Tijelo za voenje vjebe DISTAFF
3.9 Pripreme za ocjenjivanje/evaluaciju
3.10 Uputstva za vjebu
3.11 Komandovanje, kontrola i koordinacija
3.12 Komunikacijski sistemi
3.13 Prevodioci
3.14 Operativne i karte za planiranje
3.15 Plan zdravstvene zatite
3.16 Zatita i sigurnost
3.17 Javno informiranje
3.18 Program za promatrae i vane goste
3.19 Dodatne aktivnosti
3.20 Posebni aspekti table-top vjebi
4. Faza izvoenja
4.1 Priprema vjebe
4.2 Aktivnosti informiranja i obuke
4.3 Poetak i tok vjebe
4.4 Saetak toka vjebe
4.5 DISTAFF i LEMA/OSOCC
4.6 Redovni brifinzi
4.7 Posebni aspekti table-top vjebi
5. Procjena i identificirane lekcije

5.2 Planiranje i organiziranje procjene
5.3 Promatranje vjebe i prikupljanje podataka
5.4 Analiza podataka

1-1
ANEKS 1
5.5 Izvjetavanje i identificirane lekcije
Apendiksi
1 Raspored planiranja
2 Elementi za dnevni red konferencija
3 Uputstva za vjebu
4 Sistem komandovanja i kotrole
5 Uesnici/primjer
6 Plan ocjenjivaa/primjer
7 Identificirane lekcije/primjer
8 Kontrolni spisak zemlje domaina
9 Spisak skraenica

1-2
ANEKS 1
SMJERNICE ZA PLANIRANJE, IZVOENJE I OCJENU MEUNARODNIH EAPC

VJEBI
1. UVOD
1.1 Cilj ovog prirunika je da pomogne u planiranju, izvoenju i ocjeni vjebi u skladu sa
Politikom za vjebe planiranja djelovanja u vanrednim situacijama. Prirunik prua smjernice, a
ne pravila. Sugestije date u ovom priruniku se trebaju prilagoditi datim uslovima. Ove
smjernice su sastavljene na osnovu iskustava iz niza EADRCC/CEP meunarodnih terenskih
vjebi upravljanja posljedicama i table-top vjebi.
1.2 Najbolji nain da se osigura brz i efikasan odgovor na (civilnu) vanrednu sitauciju je da
se subjekti odluivanja i radnici interventnih slubi adekvatno obue, opreme potrebnom
opremom i da se zadri zadovoljavajui nivo njihove pripravnosti. Pokazne vjebe su efikasan
nain da se osigura spremnost i procijene sposobnosti odgovora na vanredne situacije. Dobro
izvedene vjebe su prilika za testiranje procedura koordinacije izmeu zvaninika ukljuenih
zemalja i radnika interventnih slubi i pomau da se osigura da odgovor na stvarnu vanrednu
situaciju bude efikasan.
1.3 Table-top vjebe su ekonomian nain obuke iz procedura rukovoenja i donoenja

odluka u kontekstu pripremljenosti za vanredne situacije, koji omoguava da se izbjegnu neki od
izazova planiranja tradicionalnih pokaznih vjebi. Iako se smjernice u ovom priruniku
uglavnom odnose na izvoenje meunarodnih terenskih vjebi, svako poglavlje sadri i dio o
posebnim aspektima koje treba razmotriti u vezi table-top vjebi. U tekstu su, takoer, dati
kriteriji i komentari u vezi vjebi komandnog mjesta.
1.4 Smjernice su podijeljene u sljedea poglavlja:
1.4.1 Faza prije planiranja

1.4.2 Faza planiranja
1.4.3 Faza izvoenja
1.4.4 Ocjena i identifikacija nauenih lekcija
1.4.5 Dodaci koji pruaju vie detalja i podataka.
2 Faza prije planiranja
2.1 Tokom faze prije planiranja moraju se obraditi sljedea kljuna pitanja: vrsta vjebe,
glavni ciljevi i svrha, glavni scenarij, vrijeme i mjesto vjebe, finansiranje i preliminarni
raspored.

1-3
ANEKS 1
2.2 Planeri trebaju razmotriti i vrstu i broj uesnika. Fokus vjebe i vrsta uesnika esto
odreuju koliko napora i detalja treba uloiti u proces planiranja.
2.3 Preliminarni aranmani u vezi planiranja
2.3.1 NATO Civilno planiranje (CEP)-EADRCC i zemlja domain su dva glavna partnera u
planiranju meunarodnih vjebi koje se izvode pod pokroviteljstvom EAPC-a. Za ova dva tijela
treba identificirati odgovorni organ ( jedinica, odjel, odjeljenje, itd.).
2.3.2 Sastanak radi preliminarnog planiranja se obino organizira kao bilateralni sastanak
izmeu NATO CEP/EADRCC-a i zemlje domaina. Kako bi se ostavilo dovoljno vremena za
proces planiranja, ovaj sastanak se treba odrati najmanje 12, a po mogunosti i 18 mjeseci prije
vjebe. Na sastanku strane trebaju raspraviti i po mogunosti dogovoriti sljedea pitanja:
2.3.2.1.1 Vrsta vjebe

2.3.2.1.2 Svrha vjebe
2.3.2.1.3 Ciljevi vjebe
2.3.2.1.4 Opi scenarij
2.3.2.1.5 Oekivani broj uesnika
2.3.2.1.6 Mjesto/lokacija vjebe
2.3.2.1.7 Vrijeme vjebe
2.3.2.1.8 Proces planiranja, raspored i glavne aktivnosti
2.3.2.1.9 Finansiranje i budet
2.3.2.1.10 Faze odgovora.
2.3.3 Na ovim sastancima vano je da se zemlja domain informira o velikom teretu koji
preuzima i raznim obavezama koje treba ispuniti, ukljuujui i finansijske odgovornosti.
2.3.4 Na ovom sastanku treba, takoer, uspostaviti i Tim za rukovoenje i planiranje vjebe
(EMPT) koji e izmeu planskih konferencija (vidi stav 3.2.1) rukovoditi svim aktivnostima u
vezi planiranja. Ovaj tim treba imati najvie 6 do 10 lanova iz zemalja i organizacija koje
uestvuju u vjebi s najznaajnijim fikansijskim i organizacijskim resursima. Tim bi trebao imati
dva dopredsjedavajua koji su predstavnici NATO CEP/EADRCC-a i zemlje domaina i koji
sazivaju sastanke tima. (Vidi sliku 3.2).
2.4 Posebni aspekti za razmotranje u vezi table-top vjebe
2.4.1 Vano je dobro definirati obim i fokus table-top vjebe. Na primjer, table-top vjeba koja
se sastoji iz diskusija o politikama i donoenju odluka se znaajno razlikuje od table-top vjebe i
taktikog nivoa odgovora na vanrednu situaciju.
2.5 Vrste vjebi

1-4
ANEKS 1
2.5.1 NATO CEP/EADRCC organizira terenske pokazne vjebe (FTX), vjebe komandnog
mjesta (CPX) i table-top vjebe (TTX). U EAPC kontekstu, vjeba komandnog mjesto je obino
dio faze pripreme terenske vjebe.
2.5.2 Terenska vjeba (zasnovana na operacijama) je osmiljena da se testiraju komanda i

kontrola, komunikacija, koordinacija, interoperabilnost i procedure za razmjetanje timova za
upravljanje posljedicama iz zemlje domaina i zainteresiranih EAPC zemanja, meunarodnih i
nevladinih organizacija. Terenske vjebe zahtijevaju veoma detaljne i realne pripreme,
simulacije, kao i vei i fleksibilniji Tim za voenje vjebe (DISTAFF).
2.5.3 Vjeba komandnog mjesta (zasnovana na diskusijama) je veoma koristan nain za

uvjebavanje zadataka komandnih elemenata, a fokus se stavlja na donoenje odluka, meusobne
odnose i koordinaciju. CPX se izvodi kao finalni test komandnih i komunikacijskih sistema prije
terenske vjebe.
2.5.4 Table-top vjeba (zasnovana na diskusijama) moe obuhvatati procese konsultacija,

donoenja odluka i koordinacije. Obino se izvodi u nekoj kancelariji, ali se moe izvesti i na
drugim mjestima (npr. u prostoru koji je na raspolaganju tokom konferencije). U table-top
vjebama trebaju uestvovati svi odgovorni organi i lica, kao to je propisano odgovarajuim
procedurama. Ove vjebe ne ukljuuju razmjetanje personala i opreme na teren. Zbog svega
navedenog, table-top vjebe su fleksibilan i ekonomian nain obuke i uvjebavanja.
2.5.5 Vjebe, a posebno terenske vjebe, zahtijevaju dugotrajan proces planiranja i poprilino
su skupe za zemlje uesnice. Zbog toga je vano vjebe izvoditi efikasno kako bi posluile kao
vaan dio procesa uenja i pripreme za stvarne operacije upravljanja posljedicama.
2.5.6 Ponekad je potrebno uraditi table-top vjebu i vjebu komandnog mjesta kako bi se
uspjeno mogla izvesti terenska vjeba. U tom sluaju, ove aktivnosti se trebaju uvrstiti u proces
planiranja finalne terenske vjebe.
2.5.7 Kako bi terenske vjebe bile to atraktivnije VIP-ovima, posmatraima i gostima, mogu
se organizirati dodatne aktivnosti, kao to je npr. dan otvorenih vrata, koji timovi koji uestvuju u
vjebi mogu iskoristiti da pokau svoju opremu i sposobnosti. Takoer, moe biti korisno
organizirati nekoliko paralelnih seminara o aktuelnim pitanjima vezanim za vjebu. Ovi seminari
mogu biti korisni za predstavljanje novih metoda i procedura ili posluiti kao poetna taka za
daljnje diskusije.
2.6 Svrha i ciljevi vjebe
2.6.1 Svrha vjebe treba odraavati interes glavnih organizatora. eljeni rezultati vjebe su
opisani kroz ciljeve vjebe. Ciljevi mogu posluiti kao smjernice za proces planiranja i u
promotivne svrhe kako bi se privukao interes EAPC zemalja. Ciljevi trebaju biti realni i
ostvarivi, kao i relevantni za zemlje uesnice.

1-5
ANEKS 1
2.6.2 Od vitalnog je znaaja da navedeni ciljevi budu mjerljivi i da se njihovo ostvarivanje

moe pratiti. U suprotnom nee biti mogue uraditi efikasnu procjenu/ocjenu vjebe.
2.6.3 Ciljevi usmjeravaju donoenje odluka u vezi postavke vjebe, odabira scenarija i tako
dalje. Ciljevi i scenarij su meusobno zavisni, pa je ponekad zbog praktinih elemenata koje se
trebaju uzeti u obzir potrebno praviti kompromisna rjeenja.
2.6.4 Glavna svrha meunarodne terenske vjebe upravljanja posljedicama je da se izvri

obuka i unaprijedi saradnja i koordinacija izmeu pogoenih zemalja i zemalja koje pruaju
pomo. Neki od standardnih ciljeva su:
2.6.4.1 Koordinacija sa drugim meunarodnim tijelima,

2.6.4.2 Koordinacija i komunikacija lokalnih organa za upravljanje u vanrednim
situacijama (LEMA) i Koordinacijskog centra za operacije na licu mjesta
(OSOCC) uspostavljenog po UN modelu, sa dravnim i meunarodnim
elementima za upravljanje posljedicama,
2.6.4.3 Obuka osoblja LEMA-e i oficira za vezu iz zemalja koje pruaju pomo,
2.6.4.4 Regionalna saradnja meu susjednim zemljama,
2.6.4.5 Razmjetanje raznih civilnih i vojnih timova u pogoenu zemlju,
2.6.4.6 Prijem i podrka zemlje domaina civilnim i vojnim timovima,
2.6.4.7 Obuka i testiranje komunikacijskih procedura,
2.6.4.8 Saradnja izmeu meunarodnih i dravnih timova,
2.6.4.9 Uspostava standarda za planiranje djelovanja u vanrednim situacijama,
2.6.4.10 Poboljanje nivoa interoperabilnosti.
2.6.5 Ovisno o izabranom scenariju, ovim standardnim ciljevima mogu se dodati i drugi vani
ciljevi.
2.6.6 Tim za upravljanje i planiranje vjebe (EMPT) treba, po mogunosti, odabrati najvie pet
ciljeva. To e osigurati da vjeba bude fokusirana i ciljevi ostvarivi. Odabrani ciljevi trebaju biti
konkretni, mjerljivi i jasno navedeni u Uputstvima za vjebu. Pored toga, mogu se navesti i
ciljevi koji nisu predmet date vjebe.
2.7 Glavni scenarij
2.7.1 Izbor glavnog scenarija terenske vjebe treba biti zasnovan na potrebama i procjeni koju
prezentira zemlja domain. Scenarij se treba fokusirati na najvjerovatniji scenarij
incidenta/katastrofe i dogaaja koji iziskuju dostupnost posebnih sposobnosti i kapaciteta.
2.7.2 Scenarij mora biti realan. Pored toga, vano je izabrati scenarij koji omoguuje veliki
broj dogaaja i okolnosti. Meunarodna terenska vjeba je skupa i za organizatora i uesnike, pa
je vano da ukljuuje dovoljan broj i interesantne mogunosti za uesnike.
2.8 Oekivano uee

1-6
ANEKS 1
2.8.1 U ovoj fazi teko je odrediti broj i vrstu uesnika. Ipak, od kljunog je znaaja napraviti
grubu procjenu oekivanog uea kako bi se mogla donijeti odluka o veliini i lokaciji mjesta
na kojima e se izvoditi vjeba, napraviti preliminarna procjena budeta i izraditi prvi nacrt
ciljeva obuke.
2.82 U ovoj fazi, takoer je vano razmotriti koje bi se druge meunarodne organizacije
mogle pozvati da uestvuju, primarno UN Ured za koordinaciju humanitarnih poslova (UN-
OCHA ) i moda jo neka UN tijela kao to su Meunarodna savjetodavna grupa za potrage i
spaavanje (INSARAG), Meunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), Svjetska
zdravstvena organizacija (WHO), Evropska unija (EU), Meunarodni crveni krst i najvanije
nevladine organizacije (NVO). Ove organizacije e vjerovatno biti ukljuene u sluaju stvarne
katastrofe, pa je zbog toga veoma vano, ovisno o scenariju, pozvati ih da aktivno uestvuju u
vjebi.
2.9 Lokacija
2.9.1 Lokacija vjebe je od velikog znaaja kako za planiranje tako i za izvrenje vjebe. Ona
mora biti odgovarajua za dati scenarij, pruiti dobre uslove za DISTAFF i tim za simulacije,
realne uslove za LEMA-u i OSOCC, i pruiti odgovarajui smjetaj za timove i posmatrae.
Pored toga, mora imati potrebne uslove za eventualne dopunske aktivnosti, kao to je
demonstracija opreme i sposobnosti, seminari, itd.
2.10 Termin odravanja
2.10.1 Odabir termina za vjebu treba uzeti u obzir druge meunarodne aktivnosti. Ukoliko se
vjeba organizira u terminu blizu neke druge vjebe, a prva najava vjebe se ne poalje barem 6
do 9 mjeseci unaprijed, to e ozbiljno ograniiti broj uesnika. Poeljno je da se prva najava
poalje barem godinu dana prije same vjebe.
2.10.2 Odabrani scenarij takoer utie na odreivanje sezone u kojoj e se vjeba odrati. Ako
se neka vrsta incidenta obino deava u nekom dobu godine, onda se i vjeba tada treba
organizirati.
2.10.3 Takoer, treba odrediti i trajanje terenskih aktivnosti. Ono e ovisiti od toga da li se
vjeba izvodi kontinuirano, i po danu i po noi, ili samo po danu. Raspoloiva finansijska
sredstva e uvijek ograniavati trajanje vjebe.
2.10.4 Terenska vjeba obino obuhvata i nekoliko daana obuke prije same vjebe. Obuka se
izvodi po specijalnostima ( npr. ABH, medicinska podrka, potraga i spaavanje), uz praktine ili
teorijske zadatke.
2.10.5 Table-top vjeba (TTX) se obino izvodi (za razliku od terenske vjebe) zbog mogunosti
da se uvjebaju i ocijene vitalne funkcije u kratkom vremenskom periodu, uz ogranien broj
uesnika i niske trokove.

1-7
ANEKS 1
2.11 Proces planiranja i raspored
2.11.1 Planske konferencije na kojima uestvuju predstavnici svih EAPC zemalja uesnica i
meunarodnih organizacija su od velikog znaaja za proces planiranja. Ipak, veina aktivnosti na
planiranju se treba uraditi prije, izmeu i poslije ovih konferencija.

1-8
ANEKS 1
2.11.2 . Pripremanje i planiranje velikih meunarodnih terenskih vjebi predstavlja veliki izazov
i zahtijeva puno timskog rada. Pripreme i planiranje su uglavnom odgovornost Tima za
planiranje i rukovoenje vjebom (EMPT).
2.11.3. Plan, odnosno Plan projekta vjebe (EPP) moe, na primjer, biti zasnovan na Ganttovom
dijagramu sa vertikalnom osom sa aktivnostima i zadacima na lijevoj margini i sa horizontalnom
osom vremena du gornje margine.
2.12. Finansijski aranmani i budet
2.12.1. Ukoliko je domain vjebe neka EAPC zemlja lanica koja ima pravo na finansijsku
pomo NATO-a, vano je tokom faze prije poetka planiranja napraviti poetnu kalkulaciju
trokova, kao i prvi nacrt finansijskog aranmana i budet. EADRCC i zemlja domain moraju o
izraunatim trokovima razgovarati i dogovoriti se.
2.12.2 Osnovna finansijska obaveza zemlje domaina je pokriti trokove glavnih i zavrnih
planskih konferencija (inicijalna planska konferencija odrava se u sjeditu NATO-a), kao i
trokove pripreme terena i odravanja vjebe.
2.13. Faze odgovora na katastrofe (NATO Handbook)
2.13.1. Odgovor u sluaju nesree koja zahtijeva meunarodnu pomo za upravljanje
posljedicama nesree moe se podijeliti na est koraka:
2.13.1. 1. Odluka vlade zemlje pogoene nesreom da zatrai meunarodnu pomo;
2.13.1. 2. Meunarodni odgovor na zahtjev za pomo koji je uputila zemlja pogoena nesreom;
2.13.1. 3. Prevoz kopnom, vazduhom ili morem do podruja operacije, ukljuujui prelazak
granice, procedure s vizama, osiguranje, itd;
2.13.1. 4. Prijem, angairanje i davanje zadataka pristiglim meunarodnim timovima;
2.13.1. 5. Osposobljenost i vjetine timova za upravljanje posljedicama nesree
2.13.1. 6. Vraanje timova u zemlje iz kojih dolaze
2.13.2. Kad se donosi odluka koje dijelove ovog procesa treba provesti, vano je imati na umu da
ta odluka utvruje okvir za cijelu vjebu.
2.13.3. Terenska vjeba moe obuhvatiti sve navedene faze. Korak 1. i 2. mogu se provesti kao
table-top vjeba na nivou drave domaina nakon koje slijedi terenska vjeba koja obuhvata
korake 3-6. Meutim, na zemljama uesnicama je da o tome donesu odluku u skladu sa
usaglaenim ciljevima i zahtjevima vjebe.

1-9
ANEKS 1
Slika 2.10 Primjer Plana projekta vjebe (Summary Saeti pregled; Element - dio; Activity
aktivnost; % complete procenat zavrenosti; start-to-start od poetka do poetka; finish-to-
start od poetka do zavretka)
3. Faza planiranja
3.1. Konani Plan projekta vjebe je dijagram na kojem su date vremenske odrednice razliitih
aktivnosti i koji u apendiksu sadri opise poslova. U ovom dijagramu treba, takoer, naznaiti i
datume svih projekata, planskih konferencija i sastanaka radnih grupa, kao i datume donoenja
vanih odluka.
3.2. Vremenski rokovi
3.2.1. Proces planiranje terenske vjebe obuhvata vremenski period od trenutka kad je odluka da
se vjeba odri donesena do poetka vjebe. U principu, taj period treba biti 18 mjeseci, ali ne bi
smio biti krai od 12 mjeseci. Pored vremena neophodnog za konkretne aktivnosti planiranja, i
za komunikaciju sa EAPC zemljama i meunarodnim tijelima koja uestvuju u vjebi potrebno
je dosta vremena. Primjerak detaljnog Plana vremenskih rokova dat je u Apendiksu 1.
3.2.2. Table-top vjeba dozvoljava krai proces planiranja. Najvanije je osigurati uee
kljunih osoba. Planske aktivnosti treba, dakle, zapoeti 9 mjeseci prije poetka vjebe, a nikako
se ne preporuuje da taj period bude krai od 6 mjeseci.
3.3. Organizacija procesa planiranja
3.3.1. Koordinatori vjebe nadziru sve aspekte vjebe. Predstavnik NATO EADRCC-a i zemlje
domaina su najee meu koordinatorima vjebe. Tokom procesa planiranja ta dva
koordinatora predsjedaju Timom za planiranje i rukovoenje vjebom (EMPT). Tokom izvoenja
vjebe, ef DISTAFF-a ima glavnu odgovornost za provedbu vjebe, ali odgovara
koordinatorima vjebe.
1-10
ANEKS 1
Slika 3.2: Primjer za organiziranje terenske vjebe (EMPT Tim za planiranje i rukovoenje
vjebom; WG DISTAFF Radna grupa Tima za voenje vjebe; Host Nation Support podrka
zemlje domaina; Observers Programme program za posmatrae; Public Information
informiranje javnosti; Communication komunikacije)
3.3.2. Tim za planiranje i rukovoenje vjebom (EMPT) ne bi trebao imati vie od 6-8 lanova i
trebao i obuhvatiti sljedee planere:
Predsjedavajui iz NATO CEP/EADRCC
Kopredsjedavajui iz zemlje domaina
lanovi: ef DISTAFF-a
nacionalni ef DISTAFF-a
ef ocjenjivaa
ef OSOCC-a
predstavnik meunarodnih organizacija (prema potrebi)
3.3.3. EMPT moe formirati vie radnih grupa kao to je prikazano na slici organizacijske
strukture. Grupa za podrku zemlje domaina bavi se pitanjima kao to su prelazak granice i
pribavljanje carinske dokumentacije, pitanje smjetaja i sanitarnih objekata, medicinska pitanja i
pitanja sigurnosti.
3.3.4. Nijedan uesnik vjebe ne moe imati predstavnika u EMPT-u.
3.3.5. Veina aktivnosti EMPT-a moe se obavljati putem e-maila. Ukoliko je potrebno odrati
neke sastanke, oni se mogu organizirati paralelno s nekim planskim konferencijama.
3.3.6. Pored opeg planiranja vjebe, EMPT je odgovoran i za pripremu i odravanje tri glavne
planske konferencije. EMPT e redovno izvjetavati predsjedavajueg CEP/EADRCC-a i
nadlenu instituciju zemlje domaina.
1-11
ANEKS 1
3.4. Planske konferencije

3.4.1. Uspjene planske konferencije su od kljune vanosti za proces planiranja. Tokom ovih
konferencija, planeri organizatora, zemalja uesnica i meunarodnih organizacija dobit e
informacije o planskim aktivnostima, kao i priliku da daju svoje miljenje i savjet u vezi sa
planom i izvoenjem vjebe.
3.4.2. U principu bi se trebale odrati tri planske konferencije:
3.4.2.1. inicijalna planska konferencija IPC, koja se treba odrati 8-9 mjeseci prije vjebe;
3.4.2.2. glavna planska konferencija MPC, koja se treba odrati 5-6 mjeseci prije vjebe;
3.4.2.3. zavrna planska konferencija FPC, koja se treba odrati 2-3 mjeseca prije vjebe.
3.4.3. Predloene take dnevnog reda planskih konferencija date su u Apendiksu 2.
3.4.4. Inicijalna planska konferencija se obino odrava u sjeditu NATO-a u Briselu, dok se
glavna i zavrna planska konferencija moraju odrati u zemlji domainu, blizu lokacije
odravanja vjebe.
3.4.5. Da bi se dobila opa slika o broju zemalja koje e uestvovati, od EAPC zemalja lanica
treba traiti da CEP/EADRCC-u vrate prvi upitnik o ueu svojih timova i/ili oficira za vjebu
najkasnije mjesec dana prije glavne planske konferencije.
3.4.6. Na glavnoj planskoj konferenciji, od EAPC zemalja lanica trait e se da potvrde svoje
uee. Drugi upitnik i konana registracija sa detaljima o ueu, imenima uesnika, timovima
i njihovim kapacitetima i sposobnostima, brojem i vrstom vozila i opreme, te specifikacijama
komunikacijske opreme, treba dostaviti nakon glavne planske konferencije kako bi se mogla
finalizirati Uputstva za vjebu.
3.4.7. Prije zavrne planske konferencije, CEP/EADRCC e svima dostaviti konani nacrt
Uputstava za vjebu.
3.4.8. Nakon zavrne planske konferencije, od zemalja e se traiti da dostave zavrnu
registraciju za VIP osobe i posmatrae. EMPT e nastaviti s planiranjem zavrnih detalja.
EADRCC e svima dostaviti konanu verziju Uputstava za vjebu najkasnije mjesec dana prije
vjebe.
3.5. Uee u vjebi
3.5.1. Da bi vjeba bila uspjena neophodne su informacije o meunarodnim i domaim
uesnicima. Za svrhu prikupljanja tih infomarcija, EADRCC je osmislio obrazac koji je dat u
Apendiksu 5.
3.5.2. Nadlenosti se meu uesnicima rasporeuju nakon to su identificirani svi subjekti koji e
dati najvei doprinos rukovoenju vjebe. Nadlenosti i druga bitna pitanja moraju se utvrditi u
Uputsvima za vjebu (vidi taku 3.10).
3.5.3. Sve zemlje koje uestvuju sa svojim timovima moraju, takoer, staviti na raspolaganje i
svog oficira za vezu za pomo u komandovanju, kontroli i koordinaciji. Oficiri za vezu su
neophodni radi nesmetane razmjene informacija izmeu komandnih elemenata i timova. Ovi
oficiri moraju biti upoznati sa sposobnostima svojih timova i meunarodnim smjernicama koje
se odnose na rukovoenje operacijama za otklanjanje posljedica nesrea.
3.6. Odgovornost zemlje domaina
3.6.1. Zemlja domain ima najveu odgovornost i ona obavlja najvei dio posla. Zemlja
domain mora osigurati veinu lanova radnih grupa koje pruaju podrku Timu za planiranje i
rukovoenje vjebom. Pored toga, biti domain meunarodne terenske vjebe zahtijeva
ekonomske resurse, to mora biti ukalkulirano u budet.

1-12
ANEKS 1
3.6.2. Podruja i odgovornosti koje pokriva zamlja domain navedeni su u Uputstvima za vjebu
koja su data u Apendiksu 3.
3.6.3. Planiranje za svaku ovu aktivnost i uslugu mora biti ukljueno u Plan projekta vjebe radi
odgovarajue koordinacije sa svim ostalim planskim aktivnostima.
3.7. Izrada scenarija
3.7.1. U ovom kontekstu, rije scenarij znai imaginaran tok dogaaja koji se deavaju u
nekom okruenju, a koji dovode do nekog veeg incidenta. Scenarij se obino izrauje na
osnovu/zasniva na:
3.7.1. 1. Nepromjenjivim uvjetima;
3.7.1. 2. Procjeni rizika;
3.7.1. 3. Prethodnim dogaajima;
3.7.1. 4. Razvoju incidenta;
3.7.1. 5. Neposrednim posljedicama;
3.7.1. 6. Razvoju posljedica;
3.7.1.7. Dodatnim dogaajima
3.7.2. Nepromjenjivi uvjeti
3.7.2. 1. Bira se lokacija ili geografsko podneblje za incident, kao i godinje doba i datum.
Utvruju se vremenski uvjeti i njihov razvoj. Operacija upravljanja posljedicama uvijek je
uvjetovana vremenskim prilikama i promjenom tih uvjeta scenario vjebe moe za uesnike
postati laki ili tei. Mogu se koristiti ili stvarne ili simulirane vremenske prilike. Ako se radi o
ovom drugom, preporuuje se da se za njihovo osmiljavanje angaira meteorolog. Ukoliko je to
mogue, angairanje meteorologa za vjebu moe doprinijeti kvaliteti vjebe. Meteorolog onda
moe tumaiti vremensku prognozu i dati znaajan doprinos u donoenju dugoronih odluka.
3.7.3. Procjena rizika
3.7.3. 1. Najefikasniji nain da se izradi realistian scenarij je da se vjeba bazira na
identificiranim trenutnim i buduim prijetnjama kojim je izloena zemlja domain. Bilo bi
korisno obaviti procjenu rizika za zemlju domaina i scenarij odabrati u skladu s njom.
3.7.4. Prethodni dogaaji
3.7.4. 1. Prethodni dogaaji predstavljaju niz dogaaja koji su doveli do incidenta. Veoma je
vano da prethodni dogaaji budu uvjerljivi kako se incident ne bi inio nemoguim ili
pretjerano izvjetaenim. Prethodni dogaaji mogu biti otvoreni ili zatvoreni. U otvorene
prethodne dogaaje spadaju deavanja koja su poznata javnosti. Primjer za to mogu biti tehnike
potekoe u postrojenju za hemijsku proizvodnju, problemi u nuklearnoj termoelektrani ili neke
druge stvari o kojima su mediji moda izvjetavali. Zatvoreni prethodni dogaaji sastoje se od
informacija koje su na raspolaganju samo nakon obavljenog internog istraivanja ili informacije
koje se mogu otkriti tek nakon to vjeba otpone.
3.7.5. Razvoj incidenta
3.7.5. 1. Razvoj incidenta sastoji se od niza dogaaja koji dovode do intervencije tijela za
odgovor na vanredne situacije. On se zasniva na prethodnim dogaajima i treba biti uvjerljiv i
tehniki korektan.
3.7.6. Neposredne posljedice
3.7.6. 1. Pod neposrednim posljedicama podrazumijevaju se one koje su direktan rezultat
incidenta, kao to su ljudske rtve/povrede ili teta na imovini ili okoliu. Povrede se najee
opisuju na listi poznatoj kao panorama povreda. Neposredne posljedice na poetku vjebe
trebale bi biti predstavljene rukovodstvu interventnih slubi/timova.
1-13
ANEKS 1
3.7.7. Razvoj posljedica

3.7. 7. 1. Razvoj posljedica podrazumjeva direktne posljedice incijalnog dogaaja koje se
razvijaju kako vrijeme protie. Ovo se mora unaprijed odrediti, prije nego to prvi timovi ponu
pristizati na mjesto vjebe i zaponu svoje aktivnosti. Nakon toga, intervencije e utjecati na
razvoj posljedica, bilo na pozitivan ili negativan nain. Mora se pripremiti lista dodatnih
okolnosti kako bi se uveli dodatni problemi ili kako bi se aktivnosti usmjerile u eljenom
smjeru. Ovu listu dodatnih okolnosti ne treba otkrivati uesnicima.
3.7.8. Dodatni dogaaji
3.7. 8. 1. Radi daljnjeg razvoja incidenta, mora se pripremiti opsena lista dodatnih dogaaja i
okolnosti. Ovo mogu biti bilo virtualne ili realne dodatne okolnosti, po mogunosti i jedne i
druge. Svi stvarni dogaaji i dodatne okolnosti moraju se moi simulirati na realistian nain.
Takoer je vano koordinirati osmiljavanje dogaaja za svaku lokaciju vjebe tako da
sveukupni scenario vjebe stvara realistine posljedice i obim posla kako za tijela za
komandovanje, kontrolu i koordinaciju tako i za timove koji uestvuju. Ova lista dodatnih
dogaaja ne smije se dati nikom od uesnika.
3.8.Tim za voenje vjebe DISTAFF
3.8.1. Za svaku veliku meunarodnu vjebu u kojoj uestvuje puno zemalja i/ili vie od hiljadu
ljudi neophodna je velika komandna struktura. U tu svrhu mora se organizirati DISTAFF
odgovarajueg sastava. Zadatak DISTAFF-a je usmjeravati i kontrolirati provoenje scenarija
vjebe kako bi se ostvarili dogovoreni ciljevi i zadaci. Uputstva koja DISTAFF izda su
obvezujua za sve uesnike vjebe. DISTAFF mora biti potpuno nezavisan i fiziki odvojen od
uesnika vjebe, te imati potpunu slobodu djelovanja i slobodan pristup svim informacijama
kako bi mogao na pravi nain usmjeravati vjebu.
3.8.2. Dvoje ljudi je na elu DISTAFFA predstavnik meunarodnih uesnika i predstavnik
zemlje domaina. Oni su odgovorni za izradu detaljnog scenarija i svih dodatnih dogaaja i
okolnosti. Oni su, takoer, i lanovi Tima za planiranje i rukovoenje vjebom.
3.8.3. DISTAFF Radna grupa izrauje detaljnu listu dogaaja koji e se koristiti tokom vjebe
kako bi uveli nove situacije i zadatke za sve uesnike. DISTAFF Radna grupa moe se posebno
sastajati tokom planskih konferencija.
3.8.4. DISTAFF je sastavljen od domaih i meunarodnih lanova. Broj lanova DISTAFF-a
zavisi od broja uesnika, broja lokacija vjebe, te od toga da li se vjeba odrava bez prekida i
tokom noi ili samo tokom dana. ef DISTAFF-a, zajedno sa jednim brojem lanova DISTAFF-
a (domaih i stranih), treba tokom cijele vjebe biti u blizini Lokalne agencije za upravljanje
krizama (LEMA). Ostali lanovi DISTAFF-a obavljat e zadatke na razliitim lokacijama na
kojima se odvija vjeba (barem po jedan domai i jedan strani lan na svakoj lokaciji).
Meunarodni lanovi DISTAFF-a trebaju predstavljati to vei broj zemalja. DISTAFF ne treba
biti ogranien na zemlje i/ili organizacije koje se obuavaju u vjebi. Na svim lokacijama na
kojima se nalaze lanovi DISTAFF-a mora se osigurati prevod i komunikacijska oprema. Kao
podrku DISTAFF-u, zemlja domain uspostavit e Simulacijski tim i iscenirat e odreen broj
povreda tokom vjebi.
3.9 Pripreme za ocjenjivanje/evaluaciju
3.9.1. Aktivnosti ocjenjivanja spadaju u najvanije zadatke tokom svake vjebe. Uspjeno
ocjenjivanje bi zvaninicima i timovima koji uestvuju u vjebi trebalo dati informaciju o
ukupnom uspjehu vjebi kao i konkretnu povratnu informaciju uesnicima o aspektima koji se

1-14
ANEKS 1
moraju poboljati. Tim ocjenjivaa treba se sastojati od prestavnika to veeg broja zemalja i ne
bi trebao biti ogranien na zemlje i/ili organizacije koje se obuavaju kroz vjebu.
3.9.2. Ocjenjivanjaku strukturu treba formirati dosta prije odravanja vjebe, a treba
uestvovati i u procesu planiranja. DISTAFF i Tim ocjenjivaa e blisko suraivati, a i Tim
ocjenjivaa takoer, mora biti upoznat sa svim planiranim dogaajima i okolnostima. Proces
planiranja i pripremanja za vjebu trebaju, takoer, biti predmet ocjenjivanja/evaluacije.
3.9.3. Tokom zavrne planske konferencije, proces i metode evaluacije trebaju se prezentirati
predstavnicima svih zemalja koje uestvuju u vjebi. Domai predstavnici mogu informirati
svoje uesnike o tome kako e se vriti proces ocjenjivanja/evaluacije (vidi taku 5.0
Ocjenjivanje i nauene lekcije).
3.10 Uputstva za vjebu
3.10.1. CEP/EADRCC izrauje i dostavlja Uputstva za vjebu. Prvi nacrt Uputstava treba biti
dostavljen svim EAPC zemljama nekoliko sedmica prije glavne planske konferencije. Tokom
planskih konferencija, Uputstva za vjebu bit e koritena kao radni dokument s tim da e se
finalna verzija Uputstava svima dostaviti nekih mjesec dana prije vjebe.
3.10.2. Uputstva za vjebu slue kao prirunik za vjebu i u njima su sadrane sve informacije,
pravila i propisi za uestvovanje u vjebi. Detaljna lista preporuenih sastavnih dijelova
Uputstava za vjebu data je u Apendiksu 3.
3.11. Komandovanje, kontrola i koordinacija
3.11.1. Komanda, kontrola i koordinacija nacionalnih interventnih slubi tj. agencija u
meunarodnom incidentu velikih razmjera spadaju u najvanije ciljeve vjebe.
3.11.2. CEP/EADRCC vjebe koriste sistem komandovanja, kontrole i koordinacije koji je bio
testiran tokom nekoliko terenskih vjebi i koji se tokom vremena znaajno unaprijedio. Proces
planiranja trebalo bi uesnicima omoguiti da se detaljno upoznaju sa ovim sistemom. Za detalje
o sistemu komandovanja i kontrole, vidi Apendiks 4.
3.12. Komunikacijski sistemi
3.12.1. Komunikacijski sistemi su od kljune vanosti za uspjeh vjebe i moraju se prilagoditi
kako bi zadovoljili potrebe sistema komandovanja, kontrole i koordinacije, kao i pomonog
personala koji prua podrku (npr. DISTAFF-a i Tima ocjenjivaa). Komunikacijska sredstva su
preduslov za koordinaciju, pa zato Lokalna agencija za upravljanje krizama (LEMA) mora biti
opremljena s dovoljno radio komunikacijske opreme, telefona, faksova i kompjuterske opreme,
koju mogu koristiti i oficiri za vezu iz nacionalnih timova.
3.12.2. OSOCC bi trebao imati dovoljno vlastitih komunikacijskih sredstava i resursa.
Kominikacija izmeu OSOCC-a i meunarodnih timova e obino ii preko njihovih oficira za
vezu.
3.12.3. Radio ureaji i telefoni koristit e se kao osnovna komunikacijska sredstva izmeu
LEMA-e, OSOCC-a i zemalja i meunarodnih timova koji uestvuju u vjebi. Za radio
komunikaciju koristit e se i poludupleks i simpleks veze.
3.12.4. Uzimajui u obzir da se poludupleks veza moe koristiti za komunikaciju izmeu radio
stanica na cijelom podruju vjebe, ova funkcija moe se koristiti za strateke komunikacije i
komunikacije u svrhu koordinacije. Da bi se osiguralo da radio veze adekvatno pokrivaju
cjelokupno podruje vjebe, moraju se postaviti repetitorske stanice podeene na VHF
frekvencijski opseg. Simpleks veza e se koristiti samo za komunikaciju meu korisnicima na
podruju vjebe.

1-15
ANEKS 1
3.12.5. Svaki komandir mjesta nesree mora biti opremljen sa dvije radio stanice, jedna za
strateku komunikaciju i potrebnu koordinaciju koordinativnu sa LEMA-om, koja moe raditi sa
poludupleks vezom, i druga, koja ima simpleks vezu, za komunikaciju sa timovima koji
uestvuju u vjebi.

1-16
ANEKS 1
3.12.6. Timovi meunarodne pomoi imat e vlastita sredstva komunikacije i resurse za internu
upotrebu.
3.12.7. Pripadnici Terenskog DISTAFF-a moraju imati na raspolaganju radio vezu za
komunikaciju sa efom DISTAFF-a u LEMA-i, ali i za internu komunikaciju. DISTAFF uvijek
komunicira preko zasebnog radijskog kanala.
3.12.8. Radne i rezervne frekvencije za poludupleks i simpleks veze, te kodne grupe rijei ili
kodovi moraju se odrediti nakon utvrivanja finalnog plana vjebe, o emu valja obavijestiti
angairane timove mjesec dana prije vjebe.
3.12.9. Poto se moe desiti da GSM nije dostupan na cijelom podruju vjebe, GSM se nee
koristiti za komunikaciju izmeu pojedinanih timova.
3.12.10. Timovi koji se slue vlastitom opremom za internu komunikaciju trebaju koristiti
frekvencije u koordinaciji sa zemljom domainom i rukovodnim osobljem vjebe. Podaci o
stvarnim frekvencijama zemalja uesnica vitalni su za uspjeh bilo koje vjebe pruanja pomoi.
Ove podatke bi zemlja domain trebala dobiti barem dva mjeseca prije vjebe. Potreba za
koordinacijom frekvencija naglaena je i u Smjernicama iz Osla u vezi upotrebe vojnih i civilnih
sredstava u operacijama pomoi u nesreama, kao i u Tamperskoj konvenciji, u dijelu nazvanom
Pribavljanje telekomunikacijskih resursa za operacije sanacije i pomoi u nesreama.
3.12.11. Osim komunikacijskih veza izmeu angairanih nacionalnih elemenata i LEMA-e, na
raspolaganju mora biti dovoljno sredstava veze za valjanu komunikaciju izmeu LEMA-e,
nadlenog ministarstva, CEP/EADRCC-a u Briselu i drugih meunarodnih protagonista, poput
UN OCHA-e iz eneve.
3.13. Prevodioci
3.13.1. Iako e se strateke komunikacije obavljati na engleskom jeziku, interne taktike
komunikacije se mogu obavljati na maternjim jezicima.
3.13.2. Ovisno o tome koje se zemlje prikljue vjebi, moe biti neophodan angaman
prevodilaca u komunikaciji izmeu organizatora i timova. S obzirom da oni koji djeluju u
sluaju meunarodnih incidenata koriste specifinu terminologiju, prevodioci moraju biti
upoznati sa tim strunim terminima na svim jezicima koji se koriste tokom vjebe. Ako takvih
prevodilaca nema, mora se sprovesti posebna jezina obuka pprije vjebe. Prevodioci e biti
potrebni i efu DISTAFF-a, efu Procjeniteljskog tima, LEMA-e i OSOCC-a. Prevodioci su,
takoer, potrebni na svakoj lokaciji za Terenski DISTAFF, Terenski procjeniteljski tim i terenske
komandante.
3.13.3. Konano, prevodioce e trebati i visoki gosti i promatrai, kao i za kontinuirano
medijsko izvjetavanje i pres konferencije.
3.14 Operativne i planske karte
3.14.1. Zemlja domain treba svim angairanim zemljama i meunarodnim organizacijama
pribaviti tane karte za operativnu upotrebu tokom same vjebe, ali i za potrebe planiranja prije
vjebe. Planske karte se dostavljaju tokom glavne planske konferencije, a operativne se dijele po
dolasku na vjebu.
3.15. Plan zdravstvene zatite
1-17
ANEKS 1
3.15.1. Zemlja domain je odgovorna za izradu Plana zdravstvene zatite za vjebu. Plan nije
namjenjen sanitetskim aktivnostima u sklopu scenarija i aktivnosti vjebe, ve zbrinjavanju
stvarnih ozljeda do kojih bi moglo doi tokom vjebe. U planu se trebaju nai sljedei podaci:
3.15.1.1. Organizacija zdravstvene zatite.
3.15.1.2. Zdravstvena zatita u bazi operacija (na lokaciji kampa) i na lokacijama vjebe.
3.15.1.3. Medicinska evakuacija (sredstva kopnenog i zranog transporta).
3.15.1.4. Sistem uzbunjivanja.
3.15.1.5. Prethodno dostavljeni podaci o referentnim bolnicama.
3.15.1.6. Medicinska logistika.
3.16. Zatita i sigurnost
3.16.1. Zemlja domain je odgovorna za izradu Plana zatite i sigurnosti. Plan sadri sljedee
podatke:
3.16.1.1. Eskort za transport.
3.16.1.2. Sigurnost saobraaja.
3.16.1.3. Sigurnost smjetaja i lokacija vjebe.
3.16.1.4. Mjere sigurnosti za visoke goste.
3.16.1.5. Sistemi komunikacija.
3.17. Javno informiranje
3.17.1. Plan javnog informiranja je obostrana odgovornost EADRCC-a i zemlje domaina.
Sljedee informacije mogu se nai u ovom planu:
3.17.1.1. Ope napomene strategija javnog informiranja.
3.17.1.2. Internetska stranica sa tanim informacijama prije i tokom vjebe.
3.17.1.3. Javne obavijesti.
3.17.1.4. Informativni centar.
3.17.1.5. Stalna linija.
3.17.1.6. Medijska pokrivenost.
3.17.1.7. Aranmani koji prethode vjebi.
3.17.1.8. Procedure akreditiranja.
3.17.1.9. Izjave za tampu.
3.17.1.10. Novinarski brifinzi.
3.17.1.11. Pisani materijali.
3.17.1.12. Intervjui.
3.17.1.13. Video punkt.
1-18
ANEKS 1
3.17.1.14. Video i foto-timovi.

3.17.1.15. Obilasci za novinare.
3.17.2. Javno informiranje, kao dio upravljanja posljedicama, obino je i dio vjebe kojim
upravlja LEMA, a procjenjuje ga Procjeniteljski tim.
3.18. Program za promatrae i visoke goste
3.18.1. Ako su na vjebu pozvani i visoki gosti i promatrai, treba se posebno potruditi da
program bude zanimljiv. Program se izrauje u uskoj saradnji sa DISTAFF-om, kako bi
promatrai svjedoili najzanimljivijim, najuzbudljivijim i najpounijim aktivnostima.
3.18.2. Po mogunosti, svaki dan poinje sa brifingom efa DISTAFF-a o tekuoj fazi vjebe i
aktivnostima predvienim za taj dan. Zatim treba organizirati kratku posjetu LEMA-i i OSOCC-
u i njihov brifing, pa obilazak najzanimljivijih lokacija. Na svakoj lokaciji, zaduena lica izvode
brifing i objanjavaju promatraima ta se dogaa i kakvi su rezultati svih aktivnosti na toj
lokaciji.
3.19. Dodatne aktivnosti
3.19.1. Osim terenske vjebe, aktivni promatraki program moe obuhvatiti i druge aktivnosti,
poput otvorenog dana, terenskih izlobi i prikaza, kao i seminara o tekuim ili bitnim pitanjima.
3.19.2. Otvoreni dan moe posluiti kao zakljuak vjebe i promatraki program koji svim
timovima daje priliku da demonstriraju i pokau svoje sposobnosti i mogunosti pred publikom.
3.19.3. Terenska izloba moe biti prilika za visoke goste i promatrae da izbliza pogledaju
vozila i opremu te da porazgovaraju sa spasilakim osobljem.
3.19.4. Dobro razraen program seminara moe privui promatrae i planere i dati ulazne
podatke za budue vane projekte. Primjeri opih tema su granine procedure, procedure
komandovanja, kontrole i koordinacije i tako dalje. Meutim, trebalo bi odrati i seminare koji
se konkretno odnose na prirodu date vjebe.
3.20. Posebni aspekti table-top vjebi
3.20.1. S obzirom da je za table-top vjebe potrebno isplanirati manje resursa, potreban je i
manji broj konferencija za planiranje. Vei dio planiranja moe obaviti Tim za planiranje
upravljanja vjebom (EMPT), bilo odvojeno, bilo tokom sastanak tima za planiranje. Planske
konferencije za table-top vjebe mogu se iskoristiti za privlaenje panje i brojnijeg uea.
3.20.2. Vano je jasno odrediti opseg table-top vjebe. Opseg vjebe treba obuhvatati tip
vanredne situacije koja se uvjebava, lokaciju, funkcije koje testiraju i organizacije i osobe koje
uestvuju u vjebi.
3.20.3. Table-top vjebe e imati koristi od jasno definiranih ciljeva. Ciljevi potpomau proces
kreiranja vjebe i daju smjernice za izvoenje i procjenu vjebe. Ciljevi stolnih vjebi mogu
ukljuivati i sljedee:
3.20.3.1. Aktivnost koja se moe promatrati.
3.20.3.2. Uvjete pod kojima se aktivnost izvodi.
3.20.3.3. Nivo izvoenja.
1-19
ANEKS 1
3.20.4. Ciljevi table-top vjebi trebaju biti jednostavni, mjerljivi, dostini, realistini i bazirani
na zadacima. to je bolji cilj to je lake kreirati vjebu koja e ostvariti taj cilj i procijeniti
izvedbu.
3.20.5. Za table-top vjebe je dobro da imaju dobru fabulu. Kvalitetna fabula opisuje dogaaje
koji su se odigrali do trenutka kada vjeba poinje. Fabula vjebe treba nametnuti atmosferu
vjebe i motivirati uesnike.
3.20.6. Karte, fotografije, medijski izvjetaji, situacijski izvjetaji i ostali dokumenti korisni su u
kreiranju vjebe i doprinose njenom realizmu.
3.20.7. Table-top vjebe se sastoje od niza problema. Problemi se trebaju osmisliti tako da se
vode ostvarenjem svih ciljeva. Problemi mogu posluiti za pokretanje diskusije, provjeru
procedura, raspravu o propisima ili za izvlaenje pouka i najboljih pristupa.
3.20.8. Za izvoenje table-top vjebi odgovorni su moderatori. Oni su odgovorni za
prezentaciju problema, moderiranje diskusije i pridravanje rasporeda. Za table-top vjebe su
korisni i procjenitelji, koji utvruju da li su diskusije postigle ciljeve. Moderatori i procjenitelji
se mogu tokom vjebe meusobno koordinirati da bi se postigli ciljevi.
3.20.9. Ako se koriste prevodioci, moderatori se trebaju pobrinuti da tempo diskusije ne ometa
prevoenje.
4. Faza izvoenja
4.1. Priprema vjebe
4.1.1. Osim finalnih priprema za vjebu, koje veina zemalja domaina obavi pred sami dolazak
uesnika, DISTAFF, zajedno sa svojim timovima za simulacije i procjenu, treba pripremiti
lokacije vjebe i raspored vjebe.
4.1.2. Za velike meunarodne terenske vjebe ovakve pripreme traju barem dva dana. ef
DISTAFF-a (HDS) je zaduen za pripreme. Sa nekima od svojih oficira on rukovodi vjebom iz
DISTAFF-ovog centra, koji se nalazi pored LEMA-e/OSOCC-a. ef procjeniteljskog tima
(HAT) i prevodioci takoer su smjeteni u blizini. Na svakoj lokaciji vjebe nalazi se grupa koju
ine oficiri Terenskog DISTAFF-a (OSDS) (strani i domai), predstavnici Tima za simulacije sa
postradalima u vjebi, Terenski procjeniteljski tim i prevodioci.
4.1.3. Prvoga dana priprema, na svakoj lokaciji bi grupa trebala proi kroz sve aktivnosti i
dogaaje, jedan po jedan, pripremiti lokacije, postaviti postradale, dogovoriti signale i znakove
i provjeriti komunikacije sa DISTAFF-om.
4.1.4. Drugoga dana priprema provjerava se koordinacija izmeu svih lokacija i DISTAFF-ovog
centra. Vre se posljednje prilagodbe dogaaja i odreuje njihov redoslijed. Takoer je vano
pojasniti koji se dogaaji na svakoj lokaciji mogu odigrati neovisno o drugim aktivnostima i
dogaajima na ostalim lokacijama i u LEMA-i/OSOCC-u.
4.2. Aktivnosti informiranja i obuke
4.2.1. Prije poetka terenske vjebe, korisno je posvetiti barem jedan dan informiranju i obuci.
Mogue je da mnogi oficiri LEMA-e/OSOCC-a, voe timova i lanovi timova nisu do kraja
upueni u okvir vjebe i druge bitne dokumente i pitanja. Jedan dan posveen obuci i

1-20
ANEKS 1
informiranju moe sprijeiti greke u komunikaciji i druge propuste prvoga dana vjebe. Ako, iz
nekog razloga, nije mogue zakazati dan posvee obuci i informiranju, od vitalne je vanosti da
se nekoliko sati odvoji za brifing o vjebi.
4.2.2. Aktivnosti obuke i informiranja najbolje je izvoditi u odvojenim grupama, kao to su:
4.2.2.1. Pripadnici LEMA-e/OSOCC-a i oficiri za vezu.
4.2.2.2. Terenski komandanti i voe timova.
4.2.2.3. Procjenitelji.
4.2.2.4. Pripadnici timova.
4.2.3. Na dan obuke, takoer je preporuivo izvesti vjebu komandanog mjesta, koja je
dokazano dobar nain da se svi elementi osoblja osposobe za efikasnu komunikaciju i saradnju.
4.2.4. Vano je da se uesnicima u vjebi ne dopusti posjeta i pregled lokacija vjebe.
4.2.5. Ovaj se dan moe iskoristiti i da se predstavnicima medija i promatraima daju neophodne
informacije o vjebi.
4.3. Poetak i tok vjebe
4.3.1. Vrijeme poetka terenske vjebe varira od vjebe do vjebe. Uglavnom, poetna taka je
dolazak meunarodnih timova u podruje incidenta, a to moe biti bilo koje doba dana. Ako se
vjeba odvija iskljuivo danju, a timovi se nou odmaraju, najbolje je poeti rano ujutro. Ako
vjeba traje 24 sata, moe poeti bilo kada.
4.3.2. Poetak terenske vjebe je najvanija taka u slijedu vjebe. Poinje sa DISTAFF-ovom
prezentacijom stvarne situacije za LEMA-u. Kada timovi meunarodne pomoi krenu prema
podruju incidenta, zadatak kolociranih LEMA/ OSOCC-a jeste isplanirati i donijeti odluku o
upotrebi pomonih resursa. To je jedan od najteih i najvanijih dijelova svake vee operacije
pomoi, a rezultat planiranja i odluivanja ima najvei uinak na rezultat cijele operacije.
4.3.3. Saradnja izmeu LEM-e i OSOCC-a i njihova meusobna raspodjela zadataka
predstavljaju temelj njihove sposobnosti da ostvare dobar zajedniki rezultat. Pravi incidenti su
pokazali da ako ova dva tijela ne funkcioniraju propisno, zasebno ili zajedno, resursi se ili trae
ili se uope ne koriste.
4.3.4. ef DISTAFF-a mora paljivo nadzirati saradnju i ostaviti dovoljno vremena LEMA-i i
OSOCC-u da djeluju. Vremenski rokovi moraju biti fleksibilni. Ako LEMA i OSOCC ne uspiju
usvojiti jedinstvenu predstavu i metod rada, ef DISTAFF-a se mora umijeati i vratiti ih na pravi
put.
4.3.5. Nakon to LEMA i OSOCC donesu odluku (generalna odluka i plan djelovanja) o tome
kako i gdje koristiti domae i meunarodne resurse, ova se nareenja prosljeuju terenskim
komandantima i voama timova.
4.3.6. Tada razliiti timovi naputaju operativnu bazu (lokaciju kampa) i kreu ka pripadajuim
lokacijama vjebe radi izvrenja zadataka. Po dolasku na lokaciju vjebe, timove nadzire
terenski komandant, a kontrolira in terenski DISTAFF. Timovi rade na lokaciji do okonanja
svoje misije ili dok se aktivnosti vjebe ne privedu kraju iz drugih razloga (kraj dana ili vjebe).

1-21
ANEKS 1
4.4. Saetak toka vjebe:

4.4.1. Stvarna situacija se predstavlja LEMA-i i OSOCC-u, koji analiziraju situaciju i biraju plan
djelovanja, odgovora i razmjetaja.
4.4.2. LEMA/OSOCC distribuiraju plan djelovanja i nareenja; prenose se dogaaji vjebe.
4.4.3. Uzbunjeni timovi naputaju operativnu bazu i prevoze se do lokacija.
4.4.4. Timovi stiu na lokaciju, analiziraju situaciju i odluuju se za plan rada.
4.4.5. Timovi rade na lokacijama vjebe. Ponekad je potrebno prerazmjestiti timove zbog
razvoja dogaaja.
4.4.6. LEMA/OSOCC prate situaciju, sastavljaju izvjetaje i izrauju kratkorone i dugorone
planove.
4.4.7. Timovi se vraaju u operativnu bazu. Nakon toga, vjeba se nastavlja u skladu sa
scenarijem i rokovima.
4.5. DISTAFF i LEMA/OSOCC
4.5.1. DISTAFF-ov centar treba pratiti situaciju na kartama i emama na osnovu izvjetaja
Terenskog DISTAFF-a. Ove karte i izvjetaji, skupa sa detaljnim scenarijem i spiskom
aktivnosti i dogaaja, najvaniji su podaci za voenje vjebe. Meutim, DISTAFF-ov centar
treba biti fleksibilan i biti u stanju da uvodi nove virtualne dogaaje, posebno za LEMA-
u/OSOCC, kako bi ih prinudio da sastavljaju valjane kratkorone i dugorone planove,
informiraju javnost, prate dogaanja i dostavljaju izvjetaje.
4.5.2. preporuuje se imenovanje tri DISTAFF-ova oficira koji e neprekidno pratiti rad LEMA-
e/OSOCC-a, sa ovlatenjem da interveniraju, odnosno uvedu nove virtualne dogaaje, ukoliko je
to neophodno za realizaciju ciljeva vjebe.
4.6. Redovni brifinzi
4.6.1. Tokom vjebe vano je odravati redovne brifinge radi prikupljanja informacija od
uesnika iz DISTAFF-a, ali i da bi DISTAFF i Procjeniteljski tim podijelili svoje prve dojmove i
savjete sa uesnicima.
4.6.2. Ukoliko se vjeba odigrava samo danju, brifinzi se mogu odravati na kraju svakog dana.
Ako je vjeba neprekidna, mogu se praviti pauze za brifinge jednom ili dva puta tokom vjebe.
Zavrni brifing vjebe treba odrati na kraju vjebe.
4.6.3. Svi komandanti, efovi odjela u LEMA-i i OSOCC-u, voe timova i svi oficiri DISTAFF-
a i pripadnici Procjeniteljskog tima trebaju uestvovati u brifingu.
4.6.4. Ovisno o radu LEMA-e/OSOCC-a, moda e biti nuno da se samo za njih odri poseban
brifing na kojem e se razgovarati o metodama, razmjeni informacija i tome slino.
4.6.5. ef DISTAFF-a vodi brifinge. Namjena brifinga nije kritika na raun protagonista i
drugih uesnika u vjebi, ve promocija pozitivnog okruenja za usvajanje znanja.
4.6.6. Kratki pismeni izvjetaji sa ovih brifinga ulaze u cjelokupan proces ocjenjivanja.
4.7. Posebni aspekti table-top vjebi
1-22
ANEKS 1
4.7.1. Priprema table-top vjebe ukljuuje izradu i kopiranje pisanih materijala, postavljanje
stolova za registraciju i provjeru audio-vizuelne opreme.
4.7.2. Moderatori nastoje da poetak vjebe postavi scenu za izvoenje stolnih aktivnosti:
4.7.2.1. Doekuju se uesnici.
4.7.2.2. Navode se procedure, ciljevi i temeljna pravila table-top vjebe.
4.7.2.3. Predstavlja se fabula vjebe.
4.7.3. Svrha table-top vjebi je rjeavanje problema ili izrada planova u grupi. To znai da je
detaljno rjeavanje problema vaan cilj. Moderatori trebaju usmjeravati diskusiju tako da se
protagonisti ne zadovolje povrnim rjeenjima.
4.7.4. Moderatori mogu kontrolirati i odravati aktivnosti uvoenjem dogaaja u razliitim
okruenjima, promjenjivim tempom, ouvanjem ravnotee meu uesnicima i uoavanjem
znakova frustracije ili sukoba.

1-23
ANEKS 1
5. Procjena i identificirane lekcije
5.1. Proces procjene bi se trebao uzeti u obzir u svim fazama prilikom organiziranja vjebe.
Meutim, mi smo izabrali da u ovom poglavlju u potpunosti obradimo pitanje procjene. Proces
smo podijelili u sljedea 4 koraka:
5.1.1. Planiranje i organiziranje procjene/ocjene (Korak 1)

5.1.2. Posmatranje vjebe i prikupljanje podataka (Korak 2)
5.1.3. Analiziranje podataka (Korak 3)
5.1.4. Izvjetavanje i identificirane lekcije (Korak 4)
5.2. Planiranje i organiziranje procjene/ocjene (Korak 1)
5.2.1. Imenovanje efa Tima za procjenu
5.2.1.1. Na poetku procesa planiranja, ef Tima za upravljanje i planiranje vjebe (EMPT) bi

trebao imenovati efa Tima za procjenu koji bi trebao biti punopravni lan EMPT-a. ef Tima za
procjenu bi po mogunosti trebao biti visoko pozicionirana osoba sa menaderskim
sposobnostima potrebnim za nadzor, koordinaciju i analizu posla koji obavlja Tim za procjenu
tokom dueg procesa. Moda bi bio potreban i zamjenik efa Tima za procjenu.
5.2.2. Priprema i definiranje zahtjeva za procjenom
5.2.2.1. Prije odabira i imenovanja tima za procjenu, EMPT bi trebao definirati zahtjeve za
procjenom tako to e razmotriti obim i ciljeve vjebe. Obim i ciljevi e biti prve naznake za
utvrivanje sredstava, planova i osoblja potrebnog za efikasno posmatranje vjebe, prikupljanje
podataka i analizu informacija.
5.2.2.2. Obim vjebe se sastoji od, ali nije ogranien na, vrste vjebe, dane i sate trajanja vjebe,
lokacije/a za izvoenje vjebe, te broja timova i uesnika. Definiranje obima pomae prilikom
utvrivanja potrebnog broja ocjenjivaa i lokacije na kojoj bi ocjenjivai trebali biti smjeteni
tokom posmatranja.
5.2.2.3. Bez konkretnih ciljeva nije mogue obaviti procjenu, zbog ega je neophodno postaviti
jasno definirane ciljeve koji se mogu jednostavno posmatrati i ocjenjivati. Prilikom izvoenja
table top vjebi, ciljevi pruaju pomagau vjebe prijedloge kako bi usmjeravao diskusiju tokom
vjebe na potencijale koji se ocjenjuju.
5.2.3. Odreivanje strukture i organizacije Tima za procjenu
5.2.3.1. EMPT i ef Tima za procjenu bi trebali odrediti strukturu i organizaciju tima za procjenu
na osnovu obima vjebe, ciljeva vjebe i odgovarajuih potencijala, aktivnosti i zadataka koji e
biti potvreni tokom vjebe (vidjeti sliku 5-1).
5.2.3.2. Slika 5-1, Primjer organizacije procjene:

1-24
ANEKS 1
Slika 5-1, Primjer organizacije procjene
ef i zamjenik
Tima za procjenu
LEMA/OSOCC Lokacija 1 Lokacija 2

Voa ocjenjivaa Voa ocjenjivaa Voa ocjenjivaa
6 ocjenjivaa 3 ocjenjivaa 2 ocjenjivaa
5.2.4. Odabir, imenovanje i obuka ocjenjivaa
5.2.4.1. Nakon to utvrdi kakva procjena je potrebna, ef Tima za procjenu nadgleda odabir,
imenovanje i (ako je potrebno) obuku ocjenjivaa.
5.2.4.2. Ocjenjivai bi trebali posjedovati iskustvo i odgovarajuu strunost u funkcionalnoj

oblasti koja im je dodijeljena za posmatranje (npr. komanda i kontrola, vatra, zakon i provoenje,
javno informiranje, medicinska sluba u vanrednim situacijama itd.).
5.2.4.3. Obuka za ocjenjivae se mora izvesti barem jedan dan prije vjebe i trebala bi obuhvatiti
namjere i ciljeve vjebe, scenario, uesnike, te uloge, odgovornosti i zaduenja ocjenjivaa. Za
vrijeme obuke ocjenjivai bi trebali imati na raspolaganju primjerke sljedeih materijala kako bi
ih pregledali prije proigravanja vjebe:
5.2.4.3.1. Materijali/sredstva za procjenu

5.2.4.3.2. Plan i program vjebe, lista zadataka za izvoenje vjebe (injects)
5.2.4.3.3. Odgovarajui planovi i politike
5.2.5. Finaliziranje plana procjene/ocjene

1-25
ANEKS 1
5.2.5.1. Nakon to se definiraju zahtjevi za vjebu i izradi plan procjene za ispunjavanje tih
zahtjeva, ef Tima za procjenu mora finalizirati plan procjene. Primjer plana procjene/ocjene
vidjeti u Apendiksu 6.
5.2.6. Brifing za kontrolore i ocjenjivae
5.2.6.1. Prije poetka vjebe, ef Tima za procjenu bi se trebao sastati sa ocjenjivaima kako bi
se potvrdile uloge, odgovornosti i zaduenja i pruile sve bitne najnovije informacije (promjene
scenarija, nova zaduenja itd.). To je dobar trenutak za ocjenjivae da postave pitanja i da u
potpunosti shvate svoje uloge i odgovornosti.
5.3. Posmatranje vjebe i prikupljanje podataka (Korak 2)
5.3.1. Proces posmatranja vjebe i prikupljanja podataka se moe razlikovati u zavisnosti od toga
da li je u pitanju terenska pokazna vjeba (koja se zasniva na operacijama) ili table top vjeba
(koja se zasniva na diskusiji) zbog ega su ove dvije vrste vjebi odvojeno obraene u ovom
dijelu Smjernica.
5.3.2. Terenske pokazne vjebe
5.3.2.1. Procjena terenskih vjebi zahtijeva detaljna posmatranja na nivou zadatka i aktivnosti.
Na osnovu ciljeva vjebe, ocjenjivai e biti smjeteni na stratekim lokacijama gdje mogu
prikupiti korisne podatke, a moraju paljivo pratiti i biljeiti aktivnosti uesnika.
5.3.2.2. Kako uesnici/igrai donose odluke i poduzimaju aktivnosti, ocjenjivai bi trebali

biljeiti sljedee informacije:
5.3.2.2.1. Ko (ime i pozicija) je poduzeo aktivnost ili donio odluku?
5.3.2.2.2. ta se desilo (posmatrana aktivnost)?
5.3.2.2.3. Gdje (lokacija) je poduzeta akcija ili donesena odluka?
5.3.2.2.4. Kada (vrijeme) je zavrena aktivnost?
5.3.2.2.5. Kako je poduzeta aktivnost i kako je donesena odluka (proces)?
5.3.2.3. Zabiljeke se mogu unijeti u ranije pripremljen obrazac ili u neki drugi adekvatan
dokument.
5.3.3. Brifing nakon vjebe (Hot Wash Up)
5.3.3.1. Ovaj brifing se odrava to je mogue prije nakon vjebe, po mogunosti isti dan.
Brifing bi trebao koordinirati i voditi ef Tima za procjenu uz pomo, ako je potrebno, voa
ocjenjivaa. Tokom brifinga se iznosi opa procjena naina na koji su subjekti izveli vjebu.
Pored toga, on prua mogunost ocjenjivaima da pojasne odreene stavke ili prikupe
informacije koje nedostaju.
5.3.3.2. Takoer je bitno da ocjenjivai odre brifing nakon svakog dana tokom vjebe. Svaki
ocjenjiva bi mogao efu Tima za procjenu dostaviti i prvi kratki pisani izvjetaj prije odlaska sa
vjebe.
1-26
ANEKS 1
5.3.4. Prikupljanje dodatnih podataka
5.3.4.1. ef Tima za procjenu zaduuje jednog ili vie lanova Tima za procjenu da prikupe
dodatne podatke odmah nakon vjebe. Takvi podaci su kljuni kako bi se popunile sve praznine
tokom ocjene vjebe. Na primjer, koristan izvor informacija mogu biti zabiljeke iz
automatiziranih sistema ili komunikacijskih mrea.
5.3.5. Table top vjeba
5.3.5.1. U table top vjebama uobiajena je upotreba analiza i drugih tehnika vjebi, razliitih od
onih koje se koriste u terenskim vjebama. Tokom analize, pomaga uobliava scenario i
postavlja direktna pitanja, nakon ega se igrai dijele u podgrupe. U takvim vjebama koje se
zasnivaju na diskusiji moraju u svakoj grupi biti ocjenjivai i, ako je potrebno, osobe koje
pripremaju zabiljeke.
5.3.5.2. Tokom vjebe, a na osnovu ciljeva, svaki ocjenjiva koristi obrazac za ocjenjivanje kako
bi zabiljeio podatke za kljune teme za koje ga/ju je zaduio ef Tima za procjenu.
5.3.5.3. Ocjenjivai obino biljee sljedee vrste informacija na osnovu diskusije uesnika:
5.3.5.3.1. Koji planovi, politike i procedure e se primijeniti kako bi se popravila trenutna

situacija?
5.3.5.3.2. Da li su uloge i odgovornosti razliitih organa vlasti i organizacija jasno definirani?
5.3.5.3.3. Kako se donose razliite odluke? Ko ima nadlenost za donoenje odluka?
5.3.5.3.4. Kakve informacije su prikupljene o scenariju, opasnostima, rtvama, uesnicima i
javnosti? Ko ih prikuplja i ta rade sa informacijama?
5.3.5.3.5. Kako se informacije dijele sa drugim agencijama?
5.3.5.3.6. Na koji nain se trae dravni i regionalni resursi? Ko alje zahtjev? Kako se dijele i
kontroliraju resursi?
5.3.5.3.7. Koji sporazumi o meusobnoj pomoi postoje? Na koji nain bi se aktivirali?
5.3.5.3.8. Koje preporuke za poboljanja je dala grupa?
5.4. Analiziranje podataka (Korak 3)
5.4.1. Tokom analize tim za procjenu objedinjava podatke prikupljene tokom vjebe i prebacuje
ih u tekst u kojem se obrauje tok vjebe, prikazane dobre strane i podruja gdje je potrebno
poboljanje.
5.4.2. Namjera je da se za vrijeme terenskih vjebi (koje sa zasnivaju na operacijama) prikupi

vea koliina podataka nego za vrijeme top table vjebi i komandno-tabnih vjebi (koje se
zasnivaju na diskusiji). Kao rezultat, vjebe koje se zasnivaju na operacijama zahtijevaju fazu
sveobuhvatnije analize podataka u odnosu na mnoge vjebe koje se zasnivaju na diskusiji. To za
posljedicu ima odvojeno obraivanje ove dvije kategorije vjebi u ovom koraku.

1-27
ANEKS 1
5.4.3. Terenske pokazne vjebe
5.4.3.1. Kako bi se dale korisne preporuke, tim za procjenu treba znati ne samo koji se dogaaji
odigravaju tokom vjebe, ve i zato su se dogaaji odvijali na nain na koji su se odvijali.
Ocjenjivai moraju ispitati svaki zadatak koji nije ispunjen na oekivani nain.
5.4.3.2. to je prije mogue nakon analize poslije vjebe treba odrati debrifing za procjenu.
Debrifing omoguava svim ocjenjivaima da daju preliminarnu ocjenu funkcionalnih oblasti koje
su posmatrali, te da razgovaraju o dobrim stranama i podrujima gdje je potrebno poboljanje.
5.4.3.3. Nakon debrifinga za procjenu ocjenjivai koriste obrazac za analizu kako bi sastavili
izvjetaj (tekstualni dio) za svaku sposobnost i odgovarajuu aktivnost u kojem se opisuje ta su
uesnici radili tokom vjebe. Nakon toga, ocjenjivai, uz koritenje svih raspoloivih podataka,
identificiraju dobre strane i podruja gdje je potrebno poboljanje za svaku sposobnost
obuhvaenu vjebom.
5.4.3.4. ef Tima za procjenu e vriti koordinaciju procesa tako to e koristiti pojedinane

izvjetaje za rekonstrukciju vremenskog toka dogaaja tokom vjebe. Proces izrade izvjetaja
(tekstualnog dijela) koji predstavljaju rekonstrukciju toka vjebe moe biti u rasponu od nekoliko
sati do nekoliko dana ili sedmica i zavisi od veliine i obima vjebe i koliine prikupljenih
podataka. Konani proizvod bi trebao prikazati ukupni tok vjebe koji sadri sve kljune
dogaaje relevantne za sposobnosti koje su uvjebavane. Ti izvjetaji se trebaju kombinirati kako
bi se omoguilo glavnom ocjenjivau da sumira vjebu u Izvjetaju o ocjeni koji izrauje Tim za
procjenu.
5.4.4. Table top vjebe
5.4.4.1. Debrifing sa EMPT-om, pomagaima i ocjenjivaima bi se trebao odrati neposredno

nakon vjebe. Debrifing omoguava ocjenjivaima da prikupe zapaanja i miljenja o nainu na
koji je vjeba izvedena, te vodi ka izradi preliminarnih analiza zapaanja o vjebi.
5.4.4.2. Nakon debrifinga bi ocjenjivai trebali pregledati svoje zabiljeke sainjene tokom
diskusije i zapoeti sa izradom preliminarnih analiza vjebe. Preliminarne analize obuhvataju
izradu hronolokog opisa bitnih diskusija za svaku sposobnost, kao i s njom vezane aktivnosti.
5.4.4.3. ef Tima za procjenu moe zaduiti pojedinca ili grupu ocjenjivaa sa odgovarajuom
strunou za pojedine funkcionalne oblasti da izrade preliminarne analize ili Tim za procjenu
moe zajedniki izraditi sve potrebne preliminarne analize. U tom opisu bi se trebale naglasiti
dobre strane i podruja gdje je potrebno poboljanje.
5.4.4.4. Prilikom izrade preliminarnih analiza ocjenjivai bi trebali razmisliti o sljedeim

pitanjima:
5.4.4.4.1. Da li su ispunjeni ciljevi vjebe?

1-28
ANEKS 1
5.4.4.4.2. Da li je diskusija pokazala da e svo osoblje biti u stanju uspjeno obaviti zadatak
neophodan za izvrenje svake aktivnosti? Zato ili zato ne?
5.4.4.4.3. Koje su kljune odluke povezane sa svakom od aktivnosti?
5.4.4.4.4. Da li je diskusija pokazala da je svo osoblje adekvatno obueno za izvravanje
aktivnosti/zadataka potrebnih za demonstraciju sposobnosti?
5.4.4.4.5. Da li je diskusija ustanovila bilo kakve nedostatke u resursima koji bi mogli
predstavljati prepreku u izvrenju aktivnosti?
5.4.4.4.6. Da li postojei planovi, politike i procedure podravaju izvoenje aktivnosti? Da li su
uesnici upoznati sa tim dokumentima?
5.4.4.4.7. Da li osoblje iz razliitih agencija ili sa razliitim nadlenostima treba da radi zajedno
na izvrenju zadatka, aktivnosti ili testiranju potencijala?
5.4.4.4.8. ta bi se trebalo nauiti iz vjebe?
5.4.4.4.9. Koje dobre strane su identificirane za svaku aktivnost?
5.4.4.4.10. Koja podruja za poboljanje se predlau za svaku od aktivnosti?
5.5. Izvjetavanje i utvrene lekcije (Korak 4)
5.5.1. Izvjetavanje sa vjebe obino obuhvata sljedee:
5.5.1.1. Pismeni izvjetaj o prvim utiscima od svih koji su bili ukljueni

5.5.1.2. Ocjenu Tima za procjenu
5.5.1.3. Izvjetaj EADRCC-a nakon vjebe
5.5.1.4. Sastanak nakon vjebe, po potrebi
5.5.2. Pismeni izvjetaj o prvim utiscima
5.5.2.1. Domai i meunarodni civilni i vojni uesnici, DISTAFF, komandanti lokacija, domai
organ za upravljanje u vanrednim situacijama i OSOCC bi trebali EADRCC-u dostaviti pismeni
izvjetaj o prvim utiscima. Ti izvjetaji o prvim utiscima bi trebali biti u istom formatu i poslati
najkasnije dvije sedmice nakon vjebe.
5.5.2.2. Preporuena struktura izvjetaja o prvim utiscima obuhvata sljedee:
5.5.2.2.1. Planiranje vjebe

5.5.2.2.2. Ispunjenje svrhe vjebe
5.5.2.2.3. Koncept/scenario vjebe
5.5.2.2.4. Ispunjenje ciljeva vjebe
5.5.2.2.5. Procedure razmjetaja
5.5.2.2.6. Interoperabilnost izmeu civilnih i vojnih elemenata
5.5.2.2.7. Trajanje vjebe
5.5.2.2.8. Uee u vjebi
5.5.2.2.9. Problematina podruja uoena tokom izvoenja vjebe
5.5.2.2.10. Komunikacije
5.5.2.2.11. Steeno iskustvo, praktina znanja i nauene lekcije
5.5.2.2.12. Ostali odgovarajui aspekti
1-29
ANEKS 1
5.5.3. Izvjetaj Tima za procjenu
5.5.3.1. Nakon komentara svih timova, ocjenjiva(i) bi izvjetaj o prvim utiscima treba(li)o
bazirati na razgovoru sa ukljuenim voom tima i njegovim timom.
5.5.3.2. Neposredno nakon vjebe, Tim za procjenu bi se trebao sastati kako bi se napravio
saetak vjebe. Svi ocjenjivai moraju dostaviti efu Tima za procjenu pismeni izvjetaj o svojim
zapaanjima tokom vjebe. Nakon toga e ef Tima izraditi zavrnu ocjenu i poslati je svim
ocjenjivaima za zavrne komentare, a nakon toga EADRCC-u najkasnije jedan mjesec nakon
vjebe.
5.5.4. Izvjetaj nakon vjebe/identificirane lekcije
5.5.4.1. Na osnovu svih gore opisanih informacija i izvjetaja, EADRCC e pripremiti izvjetaj
nakon vjebe koji e biti proslijeen svim dravama lanicama EADRCC-a i meunarodnim
organizacijama koje su uestvovale.
5.5.4.2. Najvanije je dostaviti nalaze i lekcije sa vjebe onim tijelima koja mogu uiniti
poboljanja u budunosti. Utvrene nauene lekcije e posluiti kao vodi prilikom planiranja i
izvoenja drugih vjebi. Apendiks 7 nudi moguu matricu za proslijeivanje preporuka.
5.5.5. Sastanak nakon vjebe
5.5.5.1. Sastanak nakon vjebe oznaava zavretak cijelog procesa vjebe. Uesnici mogu
razgovarati o nauenim lekcijama sa vjebe i o tome kako implementirati lekcije u cilju
poboljanja sposobnosti EAPC-a da odgovori na stvarne incidente. Identificirane lekcije e biti
unesene i u odgovarajuu bazu podataka.

1-30
APENDIKS 1
ANEKS 1
RASPORED PLANIRANJA
1. Meunarodne terenske vjebe
Oekivani poetak
Faza Aktivnost Pratei materijal
aktivnosti/isporuke
Faza predplaniranja Bilateralni sastanak 12-18 mjeseci
Rukovoenje vjebom
Vrsta vjebe, svrha i
ciljevi
Partneri i odgovornosti
Opi scenarij
Oekivano uee
Lokacija
Vremenski raspored i
finansijski aranmani za
vjebu
Informiranje, marketing
i pozivnice
Proces planiranja i
raspored
Konana odluka o vjebi
Faza planiranja Organizacija vjebe 11 mjeseci
start
Rukovodilac vjebe
Tim za planiranje i
upravljanje vjebom
radne grupe za
planiranje
Prvi nacrt uputstva za 9 mjeseci
vjebu
Prva planska 8-9 mjeseci
konferencija
Podnoenje prvog 7-8 mjeseci
preliminarnog upitnika
za uee u vjebi
Glavna planska 5-6 mjeseci
konferencija
Podnoenje drugog 3 mjeseca
upitnika i konana
registracija pripadnika
timova i pojedinanih
oficira za uee u
vjebi
Zadnji nacrt uputstva 3 mjeseca
za vjebu
Zavrna planska 2-3 mjeseca
konferencija
Zavrno uputstvo za 1 mjesec
vjebu
Dva dana za pripremu 3 dana
vjebe DISTAFF,
simulacijski tim, tim za
ocjenu vjebe
Dan za informiranje i 1 dan
obuku svih uesnika
Izvoenje vjebi Poetak vjebe +/- 0 dana
1-31
APENDIKS 1
ANEKS 1
Tok vjebe 0 +2 dana
Dodatne aktivnosti + 3 dana
Procjena i nauene Izvjetaj o prvim + 2 sedmice
lekcije utiscima
Zavrna ocjena + mjesec
Sastanak nakon + 3-6 mjeseci
zavrene vjebe
2. Meunarodne table-top vjebe (+*odgovarajue aktivnosti preuzete su prethodnog rasporeda

planiranja za FTX)
Oekivani poetak
Faza Aktivnost Pratei materijal
aktivnosti/isporuke
Faza predplaniranja Bilateralni sastanci - 12 mjeseci
ciljevi +* - 9 mjeseci
Faza planiranja Prva planska konferencija -9 mjeseci
Zadnja planska -3 mjeseca
konferencija +*
Faza izvoenja vjebe Tok vjebe +* 1 dan
Ocjena i nauene Zavrna ocjena+* +1 mjesec
lekcije

1-32
APENDIKS 2
ANEKS 1
ELEMENTI ZA DNEVNI RED PLANSKIH KONFERENCIJA

1. Prva planska konferencija
1.1. Prva planska konferencija moe sadravati sljedee elemente:
Nauene lekcije iz prethodnih vjebi
Organizacije za odgovor na vanredne situacije iz zemlje domaina
Opi ciljevi i svrha
Okvirni scenario
Oekivanja zemalja uesnica i preliminarni podaci o ueu
Ulazni elementi zemalja uesnica
Informacije i uputstva za vjebu
Lokacija vjebe
Podrka zemlje domaina
Prekogranini aranmani i oslobaanje od plaanja carine
Prvi upitnik za uee u vjebi
Finansijski aranmani
2. Glavna planska konferencija
2.1. Glavna planska konferencija moe sadravati sljedee elemente:
Prezentacija najavljenih uesnika
Detaljniji scenario, primjeri zadataka i dogaaja za izvoenje vjebe
Organizacija i rukovoenje vjebom
Uputstva za vjebu
Podrka zemlje domaina
Geografske i topografske informacije i karte
Procedure za komunikaciju
Posjeta lokaciji i mjestima odravanja vjebe
Program za VIP i posmatrae
Dodatne aktivnosti
3. Zavrna planska konferencija
3.1. Zavrna planska konferencija moe sadravati sljedee elemente:
Uputstva za vjebu
Zvanini uvodni scenario
Uee u vjebi
Ocjena vjebe
Podrka zemlje domaina i aranmani za vjebu
Informiranje javnosti, posjetioci i ceremonije
Program za VIP i posmatrae

1-33
APENDIKS 3
ANEKS 1
STRUKTURA UPUTSTAVA ZA VJEBU
1. Uputstva za vjebu
1.1. Preporuuje se sljedei sadraj uputstava za vjebu
Ope informacije
Lokacija vjebe i vremenski okviri
Uee u vjebi
Ciljevi vjebe
Svrha vjebe
Misija
Izvoenje vjebe
Uputstva za koordinaciju
Komanda
Komunikacija i informacijski sistemi
Ocjenjivanje
1.2. Pored navedenog, uputstvo treba sadravati i niz aneksa o:
Osnovnim informacijama
Scenariju vjebe
Ueu u vjebi
Koordinaciji i komunikaciji
Logistici i podrci zemlje domaina (Apendiks 8 sadri listu elemenata podrke
zemlje domaina)
Sigurnosti i zatiti
Informiranju javnosti
Programu za posmatrae
Finansijskim aranmanima
Rasporedu planskih dogaaja
Ocjenjivanju
2. Lista skraenica

1-34
APENDIKS 4
ANEKS 1
KOMANDA I KONTROLA
1. Sistem komande, kontrole i koordinacije

1.1. Lokalne civilne vlasti drave pogoene katastrofom i njen operativni centar za
vanredne situacije jednim imenom nazivamo Lokalnim tijelom za upravljanje vanrednim
situacijama (LEMA). U skladu sa dogovorenom politikom EAPC o poboljanju
praktine saradnje u oblasti pruanja meunarodne pomoi u sluaju katastrofa,
nacionalni elementi ostaju pod kontrolom matine drave za vrijeme dok su rasporeeni
u zemlji pogoenoj katastrofom i stavljeni na raspolaganje LEMA-i.
1.2. Pored toga, u sluaju katastrofe irih razmjera, Ured UN-a za koordinaciju
humanitarnih aktivnosti uspostavlja koordinacijski centar na licu mjesta (OSOCC) koji
prua pomo lokalnim vlastima u koordinaciji meunarodne pomoi.
1.3. Kako zemlja pogoena katastrofom zadrava kontrolu nad svim aktivnosti
usmjerenim ka ublaavanju posljedica, LEMA je tijelo koje izdaje odgovarajue zadatke
u vezi ovih aktivnosti. Komandant LEMA-e bit e komandant operacije spaavanja.
LEMA obino djeluje kao strateki kontrolni centar za sve nacionalne resurse.
1.4. Ako je potrebno, OSOCC prua podrku LEMA-i u koordinaciji aktivnosti
meunarodne pomoi. Zbog toga je saradnja izmeu ova dva tijela od izuzetne vanosti.
U idealnim uvjetima, LEMA i OSOCC trebaju biti smjeteni na istom mjestu kako bi,
integrirani, mogli djelovati kao jedinstven Centar za strateku koordinaciju, komandu i
kontrolu.
1.5. U svrhu postizanja ovog cilja, slubenici Meunarodnog sekretarijata NATO-a,
kao i slubenici za vezu iz svih zemalja koje su ukljuene u pruanje pomoi, rasporeuju
se u odjel za operacije/planiranje pri OSOCC-u.
1.5.1. Glavni zadaci nacionalnih oficira za vezu bit e:
1.5.1.1. Informirati OSOCC o sastavu i mogunostima njihovih nacionalnih timova;
1.5.1.2. Planirati, zajedno sa OSOCC-om, optimalno koritenje svih meunarodnih
resursa (zadaci, rotacije, itd);
1.5.1.3. Sluiti kao kontakt osobe izmeu nacionalnih elemenata i OSOCC-a;
1.5.1.4. Informirati OSOCC o svim aktivnostima koje e njihovi nacionalni elementi
poduzeti tokom izvoenja operacije (ostvareni napredak u operacijama ublaavanja
posljedica, problemi s kojima se suoavaju, rjeenja problema, potreba za podrkom,
itd);
1.5.1.5. Prenoenje nacionalnom elementu svih korisnih informacija i/ili uputstava
raspoloivih u OSOCC-u.
2. U strukturi komande, kontrole i koordinacije utvreno je pet funkcionalnih nivoa:
2.1. Nivo donoenja politika je nivo na kom se procjenjuje situacija i odluuje o ulozi
cjelokupne operacije ublaavanja posljedica na osnovu odgovarajuih zakona i
operativnih procedura. Ovaj nivo je obino nivo ministarstva.

1-35
APENDIKS 4
ANEKS 1
2.2. Strateka komanda odluuje o stepenu pripravnosti i operativnim okvirima.

Takoer, ovaj nivo je odgovoran za strateko i taktiko koritenje svih nacionalnih i
meunarodnih resursa. Ovaj nivo izvrava LEMA.
2.3. Taktika komanda zaduena je za sveukupnu komandu nad tekuim operacijama
na mjestu njihovog izvoenja u operativnim okvirima koje utvruje LEMA. Na svakoj
lokaciji operativnog djelovanja treba biti ustanovljena taktika komanda. Ovaj nivo
izvrava nacionalni komandant lokacije.
2.4. Svrha koordinacije meu individualnim timovima je spreavanje i rjeavanje
sukoba i neslaganja meu timovima i zadacima putem korigiranja i usklaivanja. Ovu
koordinaciju vri pomonik komandanta lokacije.
2.5. Komandant individualnog tima predvodi tim u izvravanju dodijeljenih zadataka.
Svaki komandant individualnog tima izvrava ovu komandnu dunost.
3. Komandant operacije spaavanja donosi glavne odluke o koritenju rasploivih resursa u
skladu sa operativnim planom koje podnose operativni tab u LEMA-i i OSOCC-u.
Ovakva nareenja (lokacije, zadaci i resursi) sputaju se do komandanta lokacije koji,
zatim, izdaje zasebne zadatke komandantima individualnih timova stavljenih na
raspolaganje.
3.1. Kako je svaki komandant individualnog tima odgovoran za svoj tim, on, na
osnovu sposobnosti tima i raspoloive opreme, daje svoju saglasnost za zadatke koji se
dodjeljuju njegovom timu, istovremeno uzimajui u obzir njihovu sigurnost i zatitu.
Svaki komandant individualnog tima ponosi izvjetaj o rezultatima njegovog tima
komandantu lokacije i OSOCC-u.

1-36
APENDIKS 4
ANEKS 1
Struktura komande i kontrole (terenska vjeba)

1-37
APENDIKS 5
ANEKS 1
UPITNIK O UEU
UEE TIMOVA I OSOBLJA
Drava:
Institucija/sluba:
Ime uesnika:
Adresa:
Telefon:
Faks:
Email:
Tim 1 Broj lanova

Kategorija/specijalnost
Tim 2 Broj lanova

Tim 3 Broj lanova

Tim 4 Broj lanova

EADRCC Zemlja domain

NATO Headquarters
1110 Brussels
Belgium
Tel: +32-2-707.2670
Faks: +32-2-707.2677
Email: eadrcc@hq.nato.int
POC:
(kontakt osoba)
Rok: DD MM GGGG
Svrha upitnika je da prui zemlji domainu i EADRCC-u preliminarne informacije o nivou

uea, koje e se naknadno potvrditi tokom glavne planske konferencije.

1-38
APENDIKS 5
ANEKS 1
UPITNIK O UEU
OSOBLJE ZA PODRKU VJEBE
Prezime: Ime:
Gdin/ga:
Dravljanstvo:
Organizacija:
Funkcija:
Adresa Ulica:
Grad/potanski broj:
Drava:
Tel: Faks:
Email:
Uestvuje kao dio:
Izvrnog tima vjebe (DISTAFF)

DISTAFF Radne grupe
Ocjenjiva
OSOCC lan
EADRCC Zemlja domain

NATO Headquarters
1110 Brussels
Belgium
Tel: +32-2-707.2670
Faks: +32-2-707.2677
Email: eadrcc@hq.nato.int
POC:
(kontakt osoba)
Rok: DD MM GGGG
Svrha upitnika je da prui zemlji domainu i EADRCC-u preliminarne informacije o nivou

uea, koje e se naknadno potvrditi tokom glavne planske konferencija.

1-39
APENDIKS 6
ANEKS 1
PLAN OCJENJIVANJA/PROCJENE
A. MOGUA STRUKTURA I SADRAJ
1. Uvod
Pojasniti da ovaj dokument treba da pomogne izvrenje procesa procjene i prui dragocjene
informacije lanovima tima za procjenu. Plan procjene takoer precizira uslove za procjenu tako
to uzima u obzir:
2. Obim i ciljeve vjebe

Vano je dobro definirati i prezentirati sveukupni obim vjebe i ciljeve koji se njom ele postii
jer e se na osnovu toga vriti procjena vjebe.
3. Proces procjene
Opis dokumentacije, elemenata koji se procjenjuju i metodologije.
4. Brifinzi
Vano je prije i tokom vjebe jasno defionirati gdje i kada e se tim za procjenu sastati radi
brifinga kako bi mogao dati povratne informacije i, po potrebi, napraviti prilagodbe.
5. Izvjetaji
Jo jedan vaan elemenat su izvjetaji, njihova vrsta, mjesto i vrijeme podnoenja. Pored toga,
treba odluiti koju formu izvjetaja e koristiti ocjenjivai.
6. Referentni materijal
Ovakve vjebe pruaju priliku da se izvjeba i testira nekoliko EAPC procedura navedenih u niz
dokumenata. Preporuuje se sastavljanje spiska tih dokumenata radi lakeg rada.
7. Ulogu i funkciju tabnih elemenata

Opisati ulogu i funkcije raznih tabnih elemenata.
8. Sastav, zadatak i uloge Tima za procjenu

Opis odgovornosti, zadataka i uloga, kao i kljune injenice da su ocjenjivai nezavisni i imaju
pristup svim objektima i lokacijama vjebe.
9. Praktine aranmane
Postoji niz praktinih pitanja koja se moraju razjasniti kao to su: zborno mjesto, brifinzi,
prehrana, dobrobit, komunikacija, sigurnost i zatita, itd.

1-40
APENDIKS 7
ANEKS 1
PRIMJER
KAKO OBRADITI IDENTIFICIRANE LEKCIJE U IZVJETAJIMA
Br. Opservaciije/identificirane lekcije Korektivne Nosilac aktivnosti

mjere/preporuka
Cilj/ Dio 1 npr. Uee u vjebi
1.1 Aaaaaaaa Bbbbbbbb ccccc
Cilj /Dio 2 npr. Planiranje vjebe
Definicije:
Opservacija
Pitanje u kojem je identificirana potreba za poboljanjima ili neto to se pokazalo kao dobro i
moe biti korisno za budue aktivnosti (u tom sluaju se ne moraju navoditi korektivne mjere i
nosilac aktivnosti jer se nita ne treba poboljavati).
Identificirana lekcija
Opservacija za koju je definirana korektivna mejra i predloen nosilac aktvionosti koji e te
mjere provesti.
Korektivne mjere
Mjere koje se mogu poduzeti radi ispravke pogrenog ili poboljanja uslova.
Nosilac aktivnosti
Organizacija zaduena da implementira ili pomogne implementaciju odobrenih aktivnosti.

1-41
APENDIKS 8
ANEKS 1
Kontrolna lista (checklist) za podrku zemlje domaina
1. Ulazna mjesta (aerodromi, pomorske luke, granini prelazi) za meunarodne

timove/sredstva
2. Aranmani za prelazak granice
3. Vize- pozivno pismo-putni dokumenti
4. Imigracijske procedure
5. Carinske procedure
6. Izuzee od dadbina, poreza i taksi
7. Procedure uvoza za radio opremu, vozila, plovila, potrebnu opremu, farmaceutske
proizvode, opasne materijale (HAZMAT), potrone robe kao to su hrana/gorivo/nafta/
maziva, valute, krv i plazma, ivotinje (psi tragai), alkohol...
8. Transport u zemlji od mjesta ulaska
9. Mjesta ulaska za snabdjevanje
10. Aranmani/procedure za povlaenje
11. Obezbjeivanje/iznajmljivanje vozila
12. Osiguranje za vozila/ rukovaoce opremom
13. Snabdjevanje/ cijena goriva i drugih naftnih derivata
14. Snabdjevanje komprimiranim plinom
15. Smjetaj, prehrana, mokri vorovi, WC, tuevi; baza za operacije u skladu sa INSARAG
smjernicama
16. Obezbjeenje namjetaja za smjetajne objekte
17. Obezbjeenja karti
18. Snabdjevanje hranom i kuhinjsko-trpezarijski objekti
19. Snabdjevanje pitkom vodom
20. Snabdjevanje elektrinom energijom
21. Interna komunikacija za meuanrodne timove- dostava informacija o frekvencije,
tehnikim detaljima, itd.
22. Dozvoljeni spektri frekvencija
23. Podizanje telekomunikacijskih antena
24. Pristup/ povezanost sa telekomunikacijskim mreama
25. Internet konekcija
26. Usluge koje se plaaju/ ne plaaju
27. Pristup bankarskim uslugama
28. Obezbjeenje potanskih usluga
29. Pristup zdravstvenom osiguranju
30. Obezbjeenje podruja za rad i odravanje
31. Obezbjeenje kancelarijskog prostora i opreme
32. Obezbjeenje smjetajnih i radnih objekata i podruja
33. Obezbjeenje usluga odravanja
34. Obezbjeenje domarskih usluga
35. Obezbjeenje usluga lokalnih nabavki
36. Obezbjeenje mehanike opreme za rukovanje teretom
1-42
APENDIKS 8
ANEKS 1
37. Obezbjeenje skladinog prostora/podruja/ sigurnih skladita

38. Obezbjeenje rashladnog skladita
39. Pristup lokalnoj radnoj snazi
40. Obezbjeenje prevodilakih usluga ( pismenih/usmenih)
41. Obezbjeenje zdravstvenih usluga (ukljuujui i stomatoloke usluge)
42. MEDEVAC i povratak u zemlju porijekla iz zdravstvenih razloga
43. Propisi o zatiti okoline koji se moraju potivati
44. Obezbjeenje usluga kanalizacije/odvoza smea
45. Pravni status meunarodnih timova; model sporazuma, Aneks 1 Smjernica iz Osla
46. Privremene radne dozvole, privremeno priznanje profesionalnih kvalifikacija
47. Dozvola za noenje oruja za (meunarodne) vojne timove (nije) data?
48. Primjena domaeg zakonodavstva u sluaju krenja zakona
49. Odustajanje od zahtjeva za naknadu tete u sluaju nenamjernog oteenja imovine
50. Politika rada sa medijima; Smjernice iz Budimpete.

1-43
APENDIKS 9
ANEKS 1
SPISAK SKRAENICA
ASS OSC Assistant On-Site Commander (pomonik komandanta lokacije)

AT Assessment Team (Tim za procjenu)
BCP Border Crossing Point (mjesto prelaska granice)
BoO Base of Operations (baza za operacije)
CBRN Chemical, Biological, Radiological and Nuclear (agents) (ABH i radioloki
agensi)
CBR Chemical, Biological and Radiological (BH i radioloki)
CEP Civil Emergency Planning (planiranje za vanredne situacije)
CIP Critical Infrastructure Protection (zatita kritine infrastrukture)
CIS Communication and Information System (komunikacijsko-informacijski sistemi)
CPX Command Post Exercise (vjeba komandnog mjesta)
DISTAFF Directing Staff (Tim za voenje vjebe)
EADRCC Euro-Atlantic Disaster Response Co-ordination Centre
(Euroatlantski koordinacijski centar za odgovor na katastrofe)
EADRU Euro-Atlantic Disaster Response Unit
(Euroatlantska jedinica za odgovor na katastrofe)
EAPC Euro-Atlantic Partnership Council
(Euroatlantsko partnersko vijee)
EMPT Exercise Management Planning Team
(Tim za planiranje i rukovoenje vjebom)
EPP Exercise Project Plan (Plan projekta vjebe)
EPT Exercise Planning Team (Tim za planiranje vjebe)
ETD Estimated time of departure (predvieno vrijeme polaska)
FTX Field Training Exercise (terenska pokazna vjeba)
FIR First Impression Report (izvjetaj o prvim utiscima)
FPC Final Planning Conference (finalna planska konferencija)
HDS Head of Directing Staff (ef osoblja za rukovoenje i kontrolu vjebe)
HAT Head of Assessor Team (ef tima za procjenu)
HQ Headquarters (komanda/tab)
IAEA International Atomic Energy Agency
(Meunarodna agencija za atomsku energiju)
IDRA International Disaster Relief Assistance
Meunarodna pomo u katastrofama
INSARAG International Search and Rescue Advisory Group
(Meunarodna savjetodavna grupa za potrage i spaavanje)
IO International organizations (meunarodne organizacije)
IPC Initial Planning Conference (inicijalna planska konferencija)
IPOC Initial Point of Contact (inicijalna kontakt osoba)
LEMA Local Emergency Management Authority
(lokalni organ za rukovoenje aktivnostima odgovora na vanrednu situaciju)
LO Liaison Officer (oficir za vezu)
MAA Mutual Aid Agreements (sporazumi o uzajamnoj pomoi)
1-44
APENDIKS 9
ANEKS 1
MCDA Military and Civil Defense Assets (vojna i civilna odbrambena sredstva)
MEDEVAC Medical Evacuation (medicinska evakuacija)
MHE Material Handling Equipment (oprema za rukovanje teretom)
MPC Main Planning Conference (glavna planska konferencija)
MTF Medical Treatment Facility (objekti zdravstvene zatite)
NGO Non Governmental Organisations (nevaldine organizacije)
OCE Officer Conducting the Exercise (oficir koji izvodi vjebu)
OPCW Organisation for Prohibitation of Chemical Weapons
(Organizacija za zabranu hemijskog oruja)
OSC On-Site Commander (komandant lokacije)
OSDS On-Site Directing Staff (Distaff)
(osoblje koje rukovodi i kontrolira vjebu na lokaciji)
OSE On-Site Evaluation (ocjena na licu mjesta)
OSOCC On-Site Operations Co-ordination Centre
(operativni koordinacijski centar na lokaciji)
PC Press Centre (press centar)
PfP Partnership for Peace (Partnerstvo za mir)
PIC Public Information Centre (centar za informiranje javnosti)
POC Point of Contact (kontakt osoba)
POL Petroleum Oils(s) and Lubricants (goriva i maziva)
PPM Preliminary Planning Meeting (preliminarni sastanak za planiranje)
PWP Partnership Work Programme (radni program partnerstva)
RC Rescue Commander (komandant akcija spaavanja)
SAR Search and Rescue (portage i spaavanje)
SCEPC Senior Civil Emergency Planning Committee
(Vii komitet za planiranje za vanredne situacije)
SSAR Specialised search and rescue (specijalizirana potraga i spaavanje)
TC Team Commander (komandant tima)
t.b.d. To be determined (treba odrediti)
t.b.c To be confirmed (treba potvrditi)
TTX Table-Top Exercise (table-top vjeba)
UN United Nations (Ujedinjeni narodi)
UNOCHA United Nations Office for the Co-ordination of Humanitarian Affairs
(UN Ured za koordinaciju humanitarnih poslova)
UNDAC United Nations Disaster Assessment and Co-ordination Team
(UN Tim za procjenu katastrofe i koordinaciju)
VIP Very Important Person (veoma vana osoba)
WG Working Group (radna grupa)
WHO World Health Organisation (Svjetska zdravstvena organizacija)

1-45

EAPC Smjernice Za Planiranje Izvodjenje I Ocjenu Vjezbi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

EAPC Smjernice Za Planiranje Izvodjenje I Ocjenu Vjezbi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

EAPC

Euroatlantsko partnersko vijee

30. oktobar 2009.g.

VII KOMITET ZA PLANIRANJE ODGOVORA NA VANREDNE SITUACIJE

SMJERNICE ZA PLANIRANJE, IZVOENJE I OCJENU

OBAVIJEST EFA ODJELA ZA PLANIRANJE ODGOVORA NA VANREDNE

1. U skladu sa prijedlogom da se izrade smjernice za planiranje i ocjenu EAPC vjebi, koji

(potpisao) Carsten Th. Fausboll

Aneks 1: Smjernice za planiranje, izvoenje i ocjenu meunarodnih EAPC vjebi

BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

2. Faza prije planiranja

5. Procjena i identificirane lekcije

BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

5.5 Izvjetavanje i identificirane lekcije

BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

SMJERNICE ZA PLANIRANJE, IZVOENJE I OCJENU MEUNARODNIH EAPC

1.3 Table-top vjebe su ekonomian nain obuke iz procedura rukovoenja i donoenja

1.4 Smjernice su podijeljene u sljedea poglavlja:

1.4.1 Faza prije planiranja

2 Faza prije planiranja

BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

2.3 Preliminarni aranmani u vezi planiranja

2.3.2.1.1 Vrsta vjebe

2.4 Posebni aspekti za razmotranje u vezi table-top vjebe

2.5 Vrste vjebi

BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

2.5.2 Terenska vjeba (zasnovana na operacijama) je osmiljena da se testiraju komanda i

2.5.3 Vjeba komandnog mjesta (zasnovana na diskusijama) je veoma koristan nain za

2.5.4 Table-top vjeba (zasnovana na diskusijama) moe obuhvatati procese konsultacija,

2.6 Svrha i ciljevi vjebe

BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

2.6.2 Od vitalnog je znaaja da navedeni ciljevi budu mjerljivi i da se njihovo ostvarivanje

2.6.4 Glavna svrha meunarodne terenske vjebe upravljanja posljedicama je da se izvri

2.6.4.1 Koordinacija sa drugim meunarodnim tijelima,

2.7 Glavni scenarij

2.8 Oekivano uee

BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

2.10 Termin odravanja

BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

2.11 Proces planiranja i raspored

BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

3.4. Planske konferencije

BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

3.7.7. Razvoj posljedica

BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

3.17.1.14. Video i foto-timovi.

BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

4.4. Saetak toka vjebe:

BEZ NATO/EAPC SIGURNOSNE KLASIFIKACIJE

5. Procjena i identificirane lekcije

5.1.1. Planiranje i organiziranje procjene/ocjene (Korak 1)

5.2. Planiranje i organiziranje procjene/ocjene (Korak 1)

5.2.1. Imenovanje efa Tima za procjenu

5.2.1.1. Na poetku procesa planiranja, ef Tima za upravljanje i planiranje vjebe (EMPT) bi

5.2.2. Priprema i definiranje zahtjeva za procjenom

5.2.3. Odreivanje strukture i organizacije Tima za procjenu

5.2.3.2. Slika 5-1, Primjer organizacije procjene:

Slika 5-1, Primjer organizacije procjene

LEMA/OSOCC Lokacija 1 Lokacija 2