Upravni sud u Rijeci

UDK 347.998.85(497.5Rijeka)(094.8)

Povrat u prijanje stanje u upravnom postupku ne

primjenjuje se na materijalne rokove
Presudom od 11. srpnja 2012. Upravni sud u Rijeci odbio je tuiteljiin
zahtjev radi ponitenja rjeenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigura-
nje, Direkcije, kl. UP-II-504-03/11-01/93, ur. br. 388-01-21-2 od 24. si-
jenja 2012., kojim je odbijena tuiteljiina alba, a prvostupanjskim rjee-
njem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Podrunog ureda u P.,
kl. UP/I-504-03/11-01/14, ur. br. 338-18-13-11-2 od 28. listopada 2011.,
odbijen je tuiteljiin zahtjev za priznavanje prava na naknadu trokova
lijeenja u inozemstvu (Ljubljana, Slovenija) u iznosu od 14.828,84 eura

CROATIAN AND COMPARATIVE PUBLIC ADMINISTRATION

na teret sredstava Zavoda.
Tuiteljica tvrdi da nije imala vremena za proceduru traenja prethod-
nog odobrenja tuenika za lijeenje u inozemstvu i da se njezin zahtjev
prvostupanjskom tijelu trebao ujedno smatrati prijedlogom za povrat u
prijanje stanje. Tuiteljica predlae da Sud poniti osporeno rjeenje i
vrati predmet prvostupanjskom tijelu.
Meu strankama je sporno jesu li prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo
u upravnom postupku tuiteljiin zahtjev podnesen prvostupanjskom tije-
lu trebali tretirati kao prijedlog za povrat u prijanje stanje u odnosu na to
nepodnoenje zahtjeva prije odlaska na lijeenje u inozemstvo.
Sud je utvrdio da tubeni zahtjev nije osnovan.
Materijalnopravne odredbe relevantne za rjeavanje spora sadrane su u
Pravilniku o pravima, uvjetima i nainu koritenja zdravstvene zatite u
inozemstvu (NN 50/09, 118/09, 4/10, 13/10, 14/10, 1/11, 16/11, 31/11,
93/11). Trokovi zdravstvene zatite koritene u inozemstvu terete sred-
stva obveznog zdravstvenog osiguranja (ovdje tuenika) samo ako je ta
zdravstvena zatita koritena u skladu sa Zakonom o obveznom zdrav-
 SUDSKA I UPRAVNA PRAKSA / Upravni sud u Rijeci
HKJU CCPA, god. 12. (2012.), br. 3., str. 921926
922

stvenom osiguranju i Pravilnikom, na osnovi potvrde o pravu na koritenje

zdravstvene zatite u inozemstvu iz l. 7/1. i 7/2. Pravilnika. Osigurana
osoba mora ostvarivanje tog prava zatraiti prije odlaska na lijeenje u
inozemstvo. Rok za ostvarivanje tog prava je materijalni rok, tj. rok kojim
se odreuje razdoblje u kojem neka osoba moe stei ili izgubiti neko
pravo.
U pogledu povrata u prijanje stanje u ovom su sporu relevantne odredbe
l. 82/1.3. Zakona o opem upravnom postupku (NN 47/09), a odnose
se na proputanje procesnog roka za obavljanje pojedine radnje. Tuitelji-
ca nije bila iskljuena od poduzimanja procesne radnje.

Primitak u hrvatsko dravljanstvo, dokazivanje

pripadnosti hrvatskom narodu
Presudom Upravnog suda u Rijeci od 23. svibnja 2012. odbijen je kao
neosnovan tuiteljev zahtjev za primitak u hrvatsko dravljanstvo. Rjee-
njem Ministarstva unutarnjih poslova, br. 511-01-203-UP/I-1/7140/9-08
od 7. studenog 2011., odbijen je tuiteljev zahtjev za primitak u hrvatsko
dravljanstvo.
Tuitelj je podnio tubu u kojoj osporava zakonitost tuenikove odluke,
ali nije mogao dostaviti dokaz da se prethodnih godina u pravnom pro-
CROATIAN AND COMPARATIVE PUBLIC ADMINISTRATION

metu izjanjavao kao pripadnik hrvatskog naroda, tj. ne posjeduje pisanu

ispravu iz prethodnih godina u kojoj bi bila navedena njegova narodnost.
Tuenik smatra da to nije tono jer je to mogao uiniti prilikom popisa
stanovnitva 1991. ili na neki drugi nain. Tek se 2008. prvi put deklarirao
kao hrvatski dravljanin kada je sklopio brak u 41. godini ivota, a iste go-
dine odbijen mu je posljednji zahtjev za produenje privremenog boravka
te je tek tada zatraio hrvatsko dravljanstvo. Za svoje roditelje upisao
je da su po narodnosti Bonjaci, a nije sudjelovao ni u jednoj od mnogo-
brojnih hrvatskih udruga ime je posredno mogao dokazati pripadnost
hrvatskom narodu.
Sud je utvrdio da je tubeni zahtjev neosnovan.
U postupku je sporno ispunjava li tuitelj uvjete za stjecanje hrvatskog
dravljanstva na temelju odredbe l. 16. Zakona o hrvatskom dravljan-
stvu. Prema toj odredbi pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalite
u Republici Hrvatskoj moe stei hrvatsko dravljanstvo ako udovoljava
pretpostavkama iz l. 8/1. t. 5. tog Zakona i dade pisanu izjavu da se sma-
tra hrvatskim dravljaninom.
SUDSKA I UPRAVNA PRAKSA / Upravni sud u Rijeci
HKJU CCPA, god. 12. (2012.), br. 3., str. 921926
923

Ustaljena pravna praksa u ovim predmetima temelji se na shvaanju da

dokaz stvarne pripadnosti nekom narodu jest deklariranje te pripadnosti u
pravnom prometu (isprave, udruge), a ne rad i vjeroispovijest.

Odgodni uinak tube ne moe biti odreen za

drugostupanjsko rjeenje koje nije izvrno
Tuitelji su tubom traili ponitenje drugostupanjskog rjeenja Ministar-
stva graditeljstva i prostornog ureenja Republike Hrvatske, kl. UP/II-
361-03/11-02/212, ur. br. 531-04-1-12-2-2 od 10. veljae 2012., kojim je
povodom albe zainteresirane osobe ponitena graevinska dozvola P.-g.
upanije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zatitu okolia, kl. UP/I-361-
03/09-03/170, ur. br. 2170/1-03-01/4-11-12 od 20. listopada 2010., a njo-
me je tuiteljima doputena gradnja individualne stambene graevine na
z.. 7234/2, k.o. K., i predmet je vraen prvostupanjskom tijelu na ponov-
ni postupak.
Naknadnim podneskom zaprimljenim kod Suda 30. oujka 2012. tuitelji
su podnijeli zahtjev za odgodnim uinkom tube. U l. 26/2. ZUS-a pro-
pisano je kada Sud moe odluiti da tuba ima odgodni uinak. l. 133.
ZUP-a propisuje da se rjeenje u upravnom postupku izvrava nakon to

CROATIAN AND COMPARATIVE PUBLIC ADMINISTRATION

postane izvrno. l. 133/3. propisuje da drugostupanjsko rjeenje kojim se
rjeava upravna stvar postaje izvrno dostavom stranci.
U konkretnom sluaju drugostupanjskim rjeenjem, iju odgodu izvrenja
tuitelji trae, nije rijeena upravna stvar niti je stranci odreena kakva
obveza, ve je tim rjeenjem dana uputa prvostupanjskom tijelu. Stoga tu-
itelji ne mogu traiti odgodu izvrenja navedene drugostupanjske odluke.
(Rjeenje od 17. srpnja 2012.)

Interpretacija normi domaih propisa europskim

pravom, na primjeru troarina
Upravni sud u Rijeci presudom je odbio tubeni zahtjev radi ponitenja
rjeenja Ministarstva financija, kl. UP/II-471-01/10-01/325, ur. br. 13-
04/11-02 od 15. studenog 2011., radi ponitenja prvostupanjskog rjeenja
Ministarstva financija, Carinske uprave, Carinarnice P., kl. UP/I-410-
19/10-10/1, ur. br. 513-02-4492/16-10-2 od 10. lipnja 2010., kojim je od-
 SUDSKA I UPRAVNA PRAKSA / Upravni sud u Rijeci
HKJU CCPA, god. 12. (2012.), br. 3., str. 921926
924

bijen tuiteljev zahtjev za izdavanje odobrenja za osloboenog korisnika

troarinskih proizvoda (ekstra lakog loivog ulja).
Tuitelj u tubi osporava zakonitost tuenikove odluke i tvrdi da ispunjava
uvjet za izdavanje tog odobrenja propisan u l. 79/1. t. 5. Zakona o troa-
rinama (NN 83/09; ZOT).
Meu strankama ovog upravnog spora sporno je tumaenje odredbe l.
79/1. t. 5. ZOT-a s obzirom na znaenje pojma gorivo za grijanje. Tui-
telj taj pojam interpretira u uem smislu, kao gorivo za zagrijavanje odre-
enog prostora, dok tuenik smatra da grijanjem treba razumjeti svako
oslobaanje toplinske energije, bez obzira na namjenu.
Tubeni zahtjev je neosnovan.
Odredbom l. 79/1. t. 5. ZOT-a propisano je da se troarina ne plaa na
energente koji se koriste za druge namjene, a ne kao pogonsko gorivo ili
gorivo za grijanje. Obrazloenje uz l. 79. ZOT-a, sadrano u Prijedlogu
ZOT-a s konanim prijedlogom Zakona (11. sjednica 6. saziva Hrvatskog
sabora), referira se na Direktivu 2003/96 EEZ (Council Directive 2003/96/
EC, OJ L 283/51, 31. 10. 2003). Stoga je prilikom interpretacije sporne
odredbe ZOT-a potrebno razmotriti i relevantne odredbe Direktive. Ter-
min gorivo za grijanje, po ocjeni ovog Suda, potrebno je tumaiti kao
gorivo ijim izgaranjem dolazi do oslobaanja toplinske energije (unutar-
nje energije energenta), bez obzira na namjenu tog procesa.
CROATIAN AND COMPARATIVE PUBLIC ADMINISTRATION

Ponitenje rjeenja koje se temelji na nedovoljno

obrazloenom nalazu medicinskog vjetaka
Presudom Upravnog suda u Rijeci od 20. lipnja 2012. poniteno je rje-
enje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i predmet je
vraen na ponovni postupak drugostupanjskom tijelu. Prvostupanjskim
rjeenjem HZMO-a, Podrune slube u G., kl. UP/I-141-02/11-01/OB:
03159640647, ur. br. 341-06-05/3-11-005414 od 16. studenoga 2011.,
tuiteljici nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju inva-
lidnosti.
Tuenik je rjeenjem, kl. 141-02/11-01, ur. br. 341-99-05/3-11-14082 od
28. prosinca 2011., odbio tuiteljiinu albu izjavljenu protiv prvostupanj-
skog rjeenja. Tuiteljica osporava zakonitost tuenikove odluke i tvrdi da
miljenje viega ovlatenog vjetaka, na kojem se izmeu ostalog temelji
drugostupanjsko rjeenje, ne moe biti rezultat ispravnog pristupa ocjeni
SUDSKA I UPRAVNA PRAKSA / Upravni sud u Rijeci
HKJU CCPA, god. 12. (2012.), br. 3., str. 921926
925

tuiteljiine radne sposobnosti te da je u upravnom postupku ignorirana

medicinska dokumentacija. Predlae da Sud poniti odluku tuenika te da
predmet vrati na ponovni postupak drugostupanjskom tijelu.
Na temelju razmatranja svih injeninih i pravnih pitanja, Sud je utvr-
dio da je tubeni zahtjev osnovan. Dio obrazloenja koji se donosi na
degenerativne promjene kraljenice ne referira se na precizno navedenu
medicinsku dokumentaciju, pa nisu vidljivi razlozi za navedeni dio ocjene
vieg vjetaka.
U lanku 34/1. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 102/98, 71/99,
127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07,
79/07, 35/08, 94/09, 40/10, 121/10, 139/10, 61/11; ZOMO) definirana je
invalidnost. U obrazloenju rjeenja povodom albe nadleno javnoprav-
no tijelo duno je ocijeniti sve navode albe (l. 120/3. ZUP-a).
Sud je utvrdio procesnu nezakonitost koja se sastoji u nedovoljnom obraz-
loenju miljenja vieg vjetaka od 15. prosinca 2011. Stoga je tubeni
zahtjev usvojen, osporena pojedinana odluka je ponitena, a predmet je,
po prirodi stvari, bilo potrebno vratiti na ponovni postupak drugostupanj-
skom tijelu (l. 58/1. ZUS-a). Rok za donoenje drugostupanjske odluke u
ponovnom postupku odreen je sukladno odredbi l. 81/2. ZUS-a.
U ponovnom postupku nadlena tijela vezana su pravnim shvaanjem i
primjedbama ovog Suda (l. 81/2. ZUS-a).

CROATIAN AND COMPARATIVE PUBLIC ADMINISTRATION

Uzrono-posljedina veza izmeu steenih
predispozicija radnika i ozljede na radu
Tuitelj je podnio albu na rjeenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osi-
guranje, Podruni ured P., kl. UP/I-502-03/11-02/198, ur. br. 338-18-13-
11-11-2 od 20. listopada 2011., kojim je u t. I. izreke odbijen tuiteljev za-
htjev za priznavanje ozljede pod dg: S 22.4 viestruki prijelomi rebara kao
ozljede na radu nastale prilikom poslova zavarivanja na brodu u brodo-
gradilitu, kada je tuitelj pritom pao s visine oko 1,5 m. Tuenik, HZZO,
Direkcija, rjeenjem kl. UP/II-502-03/11-01/865, ur. br. 338-01-21-12-2
od 9. sijenja 2012. odbio je albu osiguranika (ovdje tuitelja).
Tuitelj osporava zakonitost tuenikove odluke navodei da je u ospora-
vanim rjeenjima pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje i po-
greno primijenjeno materijalno pravo. Tuenik u postupku nije proveo
nijedan dokaz, osim uvida u medicinsku dokumentaciju koja prilei spisu,
 SUDSKA I UPRAVNA PRAKSA / Upravni sud u Rijeci
HKJU CCPA, god. 12. (2012.), br. 3., str. 921926
926

kako bi utvrdio je li tuiteljeva eerna bolest dovela do njegova pada i

ozljede ili je do toga dolo iz nekih drugih razloga.
Tubeni zahtjev tuitelja je osnovan.
U predmetnom je upravnom sporu sporno je li do ozljeivanja tuitelja
(ozljede na radu) 29. kolovoza 2011. dolo zbog uroene ili steene pre-
dispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati kao posljedicu bolest ili iz
nekog drugog razloga, odnosno je li navedena bolest kod tuitelja dovela
do njegova pada i ozljede.
Odredbom l. 14/1. podst. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osigura-
nju propisano je da se u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja
za ozljedu na radu i profesionalne bolesti osiguravaju prava za sluaj priz-
nate ozljede na radu. Odredbom l. 35. Pravilnika propisano je da se oz-
ljeda na radu nee priznati osiguranoj osobi iz l. 34. Pravilnika ako je do
ozljede odnosno bolesti dolo zbog, izmeu ostaloga, uroene ili steene
predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati kao posljedicu bolest.
Osnovano tuitelj u tubi navodi da su tuenik i prvostupanjsko tijelo bili
obvezni prije donoenja osporavanih rjeenja provesti dokaze o okolnos-
tima utvrivanja stradavanja (ozljeivanja) tuitelja, tj. nastanka ozljede,
kako bi utvrdili postojanje uzrono-posljedine veze izmeu eerne bo-
lesti i ozljede, a to ni tuenik ni prvostupanjsko tijelo nisu uinili, pa nije
na nedvojben nain utvreno da je ozljeda na radu koju je tuitelj zadobio
u uzrono-posljedinoj vezi sa eernom bolesti. (Presuda od 21. lipnja
CROATIAN AND COMPARATIVE PUBLIC ADMINISTRATION

2012.)

Priredila Mateja Crnkovi*

*
Mateja Crnkovi, asistentica na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveui-
lita u Zagrebu (assistant at the Chair of Administrative Law, Faculty of Law, University of
Zagreb, e-mail: matejacrnkovic@ymail.com)