SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJA

UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA

na kolegiju
MENADMENT

OPATIJA, 2017.
Izrada seminarskog rada obveza je studentima u okvirima kolegija Menadment. Ova uputa
slui studentima kao pomo prilikom izrade seminarskih radova na spomenutom kolegiju.

1. OBLIKOVANJE TEKSTA
Seminarski rad izrauje se u WORD u i potrebno je koristiti sljedee oblike formiranja
teksta i stranica:
- font koji se koristi za pisanje seminarskog rada je Times New Roman, veliina fonta
mora biti 12, prored 1,15;
- seminarski rad mora imati minimalno 10 stranica istog teksta (bez uvodne
stranice, stranice sadraja, popisa literature) i pie se u treem licu,
- tekst mora biti poravnan- (opcija Justifay)
- margine stranica moraju biti postavljene u razmaku od 2,5 cm (od lijevog, desnog,
gornjeg i donjeg ruba stranice)
- poetak teksta u odlomku pie se s uvlaenjem od 1 taba, s jednim razmakom
izmeu svakog odlomka
- fusnote (biljeke) piu se na dnu stranice, font Times New Roman, veliina 10
- naslovi i podnaslovi ureuju se upotrebom Wordovih funkcija Stayls zbog
automatskog ureenja sadraja:
a) GLAVNI NASLOV tampana slova, font TNR, veliina fonta 12, prored 1,
boldirano
b) PODNASLOVI PRVE RAZINE pisana slova, font TNR, veliina fonta 12,
prored 1, boldirano
c) PODNASLOVI DRUGE RAZINE pisana slova, font TNR, veliina fonta 12,
prored 1
d) PODNASLOVI TREE RAZINE pisana slova, font TNR, veliina fonta 12,
prored 1, ukoenim slovima,

- u seminarskom radu mogu se koristiti tablini prikazi i grafikoni, ali ne i slike, tj.
fotografski prikazi .
Seminarski rad mora se sastojati od minimalno 2 glavna naslova, a svaki od glavnih naslova
zapoinje na novoj stranici. Glavni naslovi moraju imati minimalno 2 podnaslova prve razine.

2. OSNOVNI ELEMENTI SEMINARSKOG RADA

U osnovne elemente koje seminarski rada treba sadravati ubrajaju se:

- Naslov, sadraj, uvod, osnovi tekst, zakljuak, literaturu, popis ilustracija i dodatak
(prilog) ukoliko postoji.

1
A) OMOTNA I UNUTARNJA STRANICA

1. Omotna stranica

SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU
OPATIJA

IVO IVI
ANALIZA MENADERSKIH FUNKCIJA
SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2017.

2
 2. Unutarnja stranica

SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU
OPATIJA

ANALIZA MENADERSKIH FUNKCIJA

SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Menadment Student: Ivo Ivi

Mentor: prof. dr. sc. Zdenko Cerovi Matini broj: 19238/10
Smjer: Hotelski menadment

Opatija, oujak 2017.

3
 B) SADRAJ
Sadraj slijedi nakon podnaslovne stranice i ukazuje nam na postavljenu strukturu djela.
Struktura rada postavlja se na nain da se najprije obrauje tematika seminarskog rada
openito, a zatim se izlau specifini primjeri i sl. Stranica sadraja numerira se rimskim
brojem I.
Vano je naglasiti kako se UVOD i ZAKLJUAK numeriraju, LITERATURA, POPIS
ILUSTRACIJA I DODATAK ne oznaavaju se numeracijom.

3. Primjer sadraja

SADRAJ

1. Uvod.......................................................................................................................................... 3

2. Znaaj, uloga i ciljevi menadmenta.. 4

2.1. Odreenje pojma menadmenta..5

2.2. Ciljevi menadmenta....6

3. Analiza menaderskih funkcija.7

3.1. Menaderska funkcija planiranja......8

3.2. Menaderska funkcija organiziranja..9

3.2.1. Definiranje pojma organizacije u menadmentu ...10

3.2.2. Kadrovi kao imbenik organizacije....11

4. Zakljuak12

Literatura.13

Popis ilustracija.............................................................................................................................14

Dodatak.15

4
 C) POPIS ILUSTRACIJA
Popis ilustracija stavlja se u seminarski rad ukoliko se u radu nalaze tablice, grafikoni ili bilo
koji drugi oblik grafiko-ilustrativnog materijala.

D) UVOD
Uvod je poetni dio seminarskog rada, pie se nakon stranice sadraja i numeracija uvoda
poinje arapskim brojem 1.
U uvodnom dijelu seminarskog rada iznosimo:
Precizno pojanjenje predmeta rad, njegovu problematiku, te svrhu i cilj
istraivanja,
Znanstvene metode koje se koriste u obradi teme,
Navodi se struktura djela s osvrtom na dijelove i sadraj djela (kompozicija rada), te se
eventualno pojanjavaju vlastiti stavovi spram teme.

E) ZAKLUAK
Zakljuak se svrstava kao sastavni dio seminarskog rada koji se pie u 3 licu i u kojem se
saeto, precizno donosi:
rezime ili sinteza injenica, postavki i rezultata znanstvenog istraivanja,
sinteza zakljuaka,
prijedlozi i stavovi koji proizlaze iz rezultata seminarskog rada.

F) LITERATURA
Popis literature slijedi nakon zakljuka. Popis koritene literature obavezno mora imati
numeraciju i mora biti naveden abecednim redoslijedom.
Ukoliko u seminarskom radu postoji vie razliitih izvora literature, ista se moe svrstati na
sljedei nain: KNJIGE, ASOPISI, ZNANSTVENI RADOVI, OSTALI IZVORI (Internet
stranice).
Ne dozvoljava se koritenje nerelevantnih Internet stranica (primjerice poput Wikipedia ili
www.kamoizai.hr)
Prilikom izrade seminarskog rada student minimalno mora koristiti 4-5 knjige, 3-4 lanka iz
znanstvenih asopisa (koristiti znanstvene baze podataka) i ostale izvore dodatne literature.

5
 4. Primjer navoenja literature

LITERATURA

KNJIGE:

1. Cerovi, Z.: Animacija u turizmu, Fakultet za turistiki i hotelski menadment , Opatija, 2008.

(navoenje literature u sluaju da su dva autora)

3. Van Der Wagen, L., Carlos, R. B.: Event Management Upravljanje turistikim dogaajima,
MATE d.o.o., Zagreb, 2008.

(navoenje literature u sluaju da ima vie autora)

4. Bartoluci, M. i dr.: Sportski turizam, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2008.

ASOPISI:

1. Miller, A.: Turistiki dogaaji kao element poveanja turistike potronje, Ugostiteljstvo i turizam,
br. 4.,2010.

INTERNET STRANICE:

1. www. mint.hr (datum preuzimanja podataka)

2. www. dzs.hr (datum preuzimanja podataka)

6
 3. UREENJE BILJEKI, ILUSTRACIJA I NUMERACIJA STRANICA

UREENJE BILJEKI
Biljeke (Fusnote) se oznaavaju rednim brojevima od 1 na vie, a prilikom njihova koritenja
neophodno je koritenje skraenica ibidem i op.cit. Biljeke slue za oznaavanje citata,
podjela, kljunih misli ili drugih navoda koji su preuzeti od nekog autora, a s kojima se
potkrepljuje struna i znanstvena utemeljenost istraivanog podruja. Biljeke se stavljaju na
kraj reenice.

5. Primjeri pisanja biljeki

Pisanje biljeki iz knjige:

- jedan autor

Cerovi, Z.: Animacija u turizmu, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2008., str. 53.

- dva autora

Van Der Wagen, L., Carlos, R. B.: Event Management Upravljanje turistikim dogaajima, MATE
d.o.o., Zagreb, 2008., str. 87.

-tri i vie autora

Bartoluci, M., i ostali: Sportski turizam, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2008., str. 159.

Pisanje biljeki iz asopisa:

Miller, A.: Turistiki dogaaji kao element poveanja turistike potronje , Ugostiteljstvo i turizam,
(br. 4.), Zagreb,2010., str.55-89.

Pisanje biljeki iz enciklopedije:

Opa enciklopedija Hrvatskog leksikografskog zavoda, 1. izd. sv. 3., HLZ, Zagreb, 1995., str. 214.

Pisanje biljeki s Interneta:

www. europa.eu (20.07.2010.) {navodi se datum preuzimanja podataka s interneta}

7
 6. Primjeri koritenja skraenica
Skraenica ibidem koristi se

- kada se citira isto djelo s iste stranice kao i prethodna biljeka

ibidem

- kada se citira isto djelo s razliite stranice kao i prethodna biljeka

ibidem str. 33.

Skraenica op. cit. koristi se kada se citira ve ranije citirano djelo, a nije neposredno citirano u
prethodnoj biljeci

Cerovi, Z.: op. cit., str. 78.

PRIMJER:

1. Cerovi, Z.: Animacija u turizmu, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2008., str.
67.

2. Ibidem, str. 68.

3. Van Der Wagen, L., Carlos, R. B.: Event Management Upravljanje turistikim dogaajima,
MATE d.o.o., Zagreb, 2008., str. 87.

4. Ibidem

5. Cerovi, Z.: op. cit., str.70.

ILUSTRACIJE (tablice, grafikoni, slike, sheme)

Svaka ilustracija sadri redni broj i naslov, koji se nalazi iznad ilustracije, a ispod ilustracije
pie se izvor ilustracije. Izvor ilustracije pie se na isti nain kao i biljeka.
Ukoliko ilustracija, a najee je rije o tablicama, ne moe stati na jednu stranicu, potrebno
je na sljedeoj stranici napisati iznad ilustracije i redni broj ilustracije. (Pr.: nastavak tablice
br.5.)
Ispred svake tablice/slike/sheme dolazi uvodni dio kojim se pozivamo na ilustraciju koja se
iznosi u djelu i u kojoj ukratko pojanjavamo to emo prikazati.
Iza svake tablice/slike/sheme dolazi komentar iste, te zakljuci koji proizlaze iz navedenih
podataka.

8

U sljedeoj tablici prikazat emo prosjenu dnevnu potronju turista izraenu u eurima i
to po prosjenoj dnevnoj potronji, uslugama ugostiteljstva, uslugama trgovina i ostalim
uslugama.
Tablica 1. Prosjena dnevna potronja turista(u )

Pros. dnevna Usluge Usluge Ostale usluge

potronja ugostiteljstva trgovine

Ukupno 55,48 37,94 9,51 8,02

Hoteli 89,48 66,34 11,54 11,6

Tur. naselja 65,96 46,19 9,59 10,18

Kampovi 38,08 22,95 8,48 6,65

Privatni smj. 48,73 32,81 9,26 6,66

Izvor: orak, S., i ostali: Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj, Tomas ljeto 2007, Institut za turizam, Zagreb,
travanj 2008., br. 50

Prema navedenim podacima dolazi se do zakljuka kako je prosjena dnevna potronja turista
najvea u hotelima i to ak 89,48%.............
(OBAVEZAN JE UVODNI TEKST PRIJE TABLICE I GRAFIKOG PRIKAZA, TE
ZAKLJUAK TABLICE, ODNOSNO POJANJENJE NAVEDENIH ILI PRIKAZANIH
PODATAKA)

NUMERACIJA
Vanjska i unutarnja stranica seminarskog rada se ne numeriraju. U seminarskom radu sadraj
se numerira rimskim brojevima, a od uvoda pa do kraja rada seminarski rad numerira se
arapskim brojevima.

9
NAJEE POGREKE PRILIKOM PISANJA SEMINARSKOG RADA
Primjer 1.

1. Znaaj, uloga i ciljevi animacije u turizmu Izmeu dva naslova

uvijek postoji odlomak
teksta!
1.1. Odreenje pojma turistike animacije

U najirem smislu rijei, za hrvatsko poimanje animacije mogla bi biti najprihvatljivija opa
definicija.

Primjer 2.

1. TURIZAM I PROMJENE TURISTIKE PONUDE I POTRANJE

Turizam i turistika ponuda i potranja u stalnoj su promjeni i prilagodbi koju potie razvoj novih
tehnologija.

1.1. Turistika destinacija i turistika ponuda i potranja

Iz ope poznatih injenica i razliitih istraivanja, poznato je da Hrvatsku meunarodno trite

percipira kao destinaciju s iznimnim prirodnim ljepotama.

Premalo teksta
u poglavljima!

Primjer 3.
Poglavlje u seminarskom radu ne moe zavravati fusnotom, neophodno je ponuditi vlastiti
zakljuak iznesenih informacija, podataka i injenica.

10