Grana medicine koja se bavi osiguravanjem potpore za odravanje ivota

kritino oboljelih bolesnika koji zahtjevaju stalni monitoring vitalnih funkcija

Kritino oboljeli su bolesnici kod kojih je ivot ugroen boleu ili povredom
jednog ili vie organa i zahtjevaju intenzivnu terapiju
Lijenici koji rade u JIL nazivaju se intenzivisti
Intenzivisti su najee specijalisti anesteziolozi, internisti, neurolozi
JIL je najskuplje i tehnoloki najopremljenije mjesto u bolnici
Historijat
Intenzivna medicina je relativno nova specijalnost, iji znaaj stalno raste
Tek u 20. st u Evropi se otvaraju ok-sobe, prva JIL otvorena u Baltimoru
(anesteziolog Safar)
Prva koronarna jedinica otvorena je 1962. g
Drutvo za njegu kritino oboljelih bolesnika SCCM osnovano je 1970.g.
Evropsko drutvo za njegu kritino oboljelih ESICM osnovano je 1982.g.
Licenca za specijaliste intenzivne medicine odobrena je 1986.g.
Nastanak u BiH
Poetci intenzivnog lijeenja kod nas se veu za hirurke ok-sobe
bolesnike su vodili hirurzi, anesteziolozi su bili zadueni za mehaniku
ventilaciju i hemodinamski monitoring
Krajem sedamdesetih razvijaju se samostalne JIL-a (hirurke, kardioloke,
pedijatrijske, internisrike, neuroloke)
Najvei nivo brige za bolesnika je u anesteziolokim JIL-a, (respiratorna i
hemodinamska potpora, kontrola energetskih potreba i lab nalaza,
enteralna i parenteralna prehrana, njega)
Nedostatak strunih osoba, nedostatak savremene opreme, nedostatak
novca spreavaju razvoj JIL

JIL se po pravilu smjeta u:

Odvojeni dio bolnice
Sa kontrolisanim pristupom
Nema prolaza preko JIL-a do drugih djelova bolnice
Blizina Urgentnog bloka, operacionih sala i rentgena
Mora imati mjesto za laboratoriju
JIL moe biti jedan za cijelu bolnicu to:
Racionalizira kadar, opremu ipotronju lijekova
Pojeftinjuje nabavku opreme i lijekova
Vie jedinica intenzivne njege u bolnici ovisno o patologiji daje
prednost u profesionalnosti kadra (, koronarna, interna, hirurka...)
Idealan broj kreveta u JIL-u je 8 do 12.
Na svakih 10 kreveta jedna izolacija,
Omjer medicinskih sestara i bolesnika 1:1

Najee u JIL-u bolesnici lee jedan pored drugog zbog:

Lakeg pristupa bolesniku
Manji broj zaposlenih
Loe strane ovakog rasporeda su:
Lake irenje intrahospitalnih infekcija
Neprijatnost za pacijente
Drugi nain je formiranje podjedinica:
Podjedinica za 8 kreveta
Podjedinica za 2 kreveta
Podjedinica za 1 krevet
Vie jednokrevetnih podjedinica smjetenih u koncentrine
krugove
Ovaj nain podrazumjeva:
Vie zaposlenih (jedan bolesnik jedna sestra 24 sata)
Vie opreme
Kvalitet lijeenja u JILu
Na kvalitet lijeenja u JIL-u utiu:
Dobra raspodjela posla
Zajedniko donoenje odluka
Konstantno praenje bolesnika
Brza intervencija
Multidisciplinarni timski rad
ak 37% greki nastaje zbog neusklaenosti timova
Razvoj medicinske tehnologije omoguio je
Novi pristup lijeenja akutnih i hroninih bolesti
Nove postupke oivljavanja i odravanja ivota
Transplantaciju organa
Ugradnju proteza
Primjenu najsavremenijih tehnologija
Sve to doprinjelo je
Produenju ivota
Poboljanju kvaliteta ivota
Poskupilo trokove lijeenja
Trokovi lijeenja u JIL-u
Lijeenje u JIL je skupo a primjena najsavremenijh tehnologija dodatno poveava
cjenu. Trokovi lijeenja mogu biti.
FIKSNI trokovi smjetaja
VARJABILNI trokovi dijagnostikih procedura , lijekova i hirurkih zahvata
Zbog visokih trokova prave se analize o svrsishodnosti i uinkovitosti lijeenja
tako da svrha lijeenja
Ne bude puko odravanje ivota
Nego prihvatljivi oporavak sa to boljim kvalitetom ivljenja
Svrha inenzivnog lijeenja je
Da prepozna ugroenog bolesnika
Da ga stalno nadzire
Da prepozna znakove pogoranja, da ih lijei
Da sprijei poremeaj funkcija organa i organizma u cjelini
JIL moe biti:
Otvorenog tipa svaki bolesnik ima svog ljekara koji dolazi ustaljenim
ritmom ili po pozivu, ali ne radi u JIL-u
Zatvorenog tipa ima stalno zaposleno osoblje, odgovorno za sve to se
dogaa u JIL-u, drugi ljekari dolaze samo kao konsultanti, njihovo miljenje
nije obavezujue
Svaka JIL mora imati:
Specijalistu intenzivne njege
Glavnu sestru, educirane medicinske sestre i fizioterapeuta
Klinikog farmakologa
 Dijetetiara
Svaka JIL mora imati:
Standardne metode rada, protokole i preporuke pri radu koji se moraju
potovati
Sistem bodovanja bolesnika prema usvojenim bodovnim skalama
Da bi se omoguila analiza rada i trokova
Uinkovitosti i duine lijeenja,
Pojava komplikacija, bolnikih infekcija i smrtnosti
Na ovaj nain moe se procjeniti i koliko je bolesnik zadovoljan lijeenjem
u JIL-a