You are on page 1of 5
SOBRIQUET Sobriquet, n. msibo, kistbo, jina la Aupangwa, Sociability, n. [Aali (sabia, mayo) ya kuwa Sociable}. Sociable, a. -a utu mwema, -kunju- Jit, -a hukaribisha watu, -a rafiki wengi, -a kupenda maongesi ya wa- lu, -a maongeri mengi, -a urafiki sana, Social, a. -¢ watu jamii, -a watu wote, -a waiu wao kwa.wao; ++ Bociable. Social science, [¢/- mu ya mambo ya kukaa vema wengs pamojana kuiendeana mazuri watu Jamit). Social position, cheo, So- cial interests (duties, concerns), mambo yapasayo watu wote, wa- nayopasana watu. Socialism, n. [4usema ‘ Halt hii ya kukaa watu na kuwiana iliyopo haifai; itengeneswe, watu wengi wapate hali bora sayidi.”) Society, n. [wate wengi wakikaa pa- moja jamii; kundi la watu wenyi shauri moja ao hali moja; chama ao shirika la watu); (in general) watu, waanadamu, watu wote; (gentry) wangwana ; (intercourse) kukaa pamya, kuongea, kuonge- ana, masungumzo. Female society, masungumso ya waanake, He is tond of society, apenda kuongea na watu, son n. [ama mfuko wa mguu chi- ni). Socket, n. tundu, kitundu. Sod, n, bumba [ma-, la udongo na majani yake), Soda, n. magadi. Soda-water, n. [mayi ya ‘Baungu, 3a pofupofe). oe Bodden, a. chepechepe, majimayt ; -liokunywa sana, -levi sana. Sodomite, n. mwenyi Sodomy. Bodomy, n. [thaméi. ya watu wa Sodom], Aufira, kufirana. Sofa, n. kitanda (cha kupumsikia mchana). Soft, a. -ororo, teketeke, -anana, lat- ni; (pleasant) -a Aupendesa, -tamuy; (gentle) -pole; (feeble) thaifu; 376 SOLEMN (foolish) -a aktii chache, jinga. Feel soft, dopa. Soft water, maji ya mvua, Soft mud, 4 mye- mbamba, tlt Soften, v. fanya Soft; (mitigate) tuliza, pungusa, fanya rahisi; (palliate) omébea, tetea, Softness, n. wororo, ulains, &c. (Taz. Soft). Soil, n. (earth) udongo; (heavy) udo- ngo msito; (light, sandy), uéange, tafutifu; (as property, land) arthe (Ar.) ; (country) inchs. Owner of the soil, mwenyeyi wa shamba, — V. tta taka, chafua, Soirée, n. [mkutano wa watu waki- sungumsana, barasa ya ustku). Sojourn, v. 4aa, shinda, —n. tukaa, muda wa kukaa, Aikao, - Sojourner, n. mgeni, msafiri, mpt- taji, si mkasi, mpila nyia. Bolace, v. farsi, tulsa, -pa moyo, tumbuiza, burudisha. —n. faraja, tutnbuiso. Solar, a, -a jua, The solar system, [jua panioja na sayari sake sote silisungu Sold, p. t. na pf. t. ya Bell, Solder, n. ehemu, ihamu, lisast. — v. tia Solder, unganisha kwa Bolder, /ehemu. Soldier, n. astkari, mwenyi maarifa ya vita, : Boldierlike, Soldierly, a. -a éusta- hili astkari, kama asikari. Soldiery, n. asikari amit, Bole, n. (of foot) uayo [ny-], chint ya mguu; (of shoe, boot) ngosi ya kiatu’ chini; (fish) [samsadé pana]. —— a. peke yake | yao, &c.), -moja tu, pasifo mwensi. Solecism, n. [ssemi mkosefue usio sa- Athi ao safi, neno la kimashamba) ; (error) Zosa [ma-]. Solely, adv. pia, Aabisa, ts. Solemn, a. -a dint, -aibadaya Muu- ngu, -2 kumkumbuka M: -a kustahili dini; (orderly, rever- ent) -fole, taratibu, -2tto, -a hesht- SOLEMNITY 377 SOMETHING ma, -chaji,-a kita’wa; (impressive) | mébali, pasipo watu, -a kukaa peke -@ hutulisa mayo. yake, -kiwa, Solemnity, n. (ceremonial) Aawaida ya dini, ibada; (reverence) heshi- ma, taratibu, ustto, ukumbusho wa Muungu, uchajs ; ; (impressive- ness) ufuliso. Solemnization, n. [Aufanyika kwa ginst ya dini, kujanya tarati- Soledaniee, v. athimisha, tukusa, ‘fanya kwa heskima ; (impress, awe) humbusha Muungu, tuliza, Solemnnéss, n. Aali yo kuwa Solemn. Sol-fa, n. [namna ya kufundisha Auimba). Solicit, v. omba, taka, sihi, toiea Aaja ; (attract, excite) vata, fama- nisha, chomesha. Solicitation, n. Auomba, maombi, haja; (immoral) matongosi. Solicitor, n. mwalimu wa sheria, mwana sheria, Solicitous, a. -exyi kutaka, -a kujt- sumbulia |neno), -angalifu Solicitude, n. kujisumbua, moyo wa hutaka, mashaka, tamaa, Solid, 2. (firm) yabis, imara, tha- bit2, -a mguvu; (massive, compact) -nene, si wasi ndani, -2ilo, -sima, -gumu, -kavu. — n. hitu kigumu [kikavu, hi- shikikacho). Solidarity, 0. moja, kuwa hali moja, kusharikiana wengi [hatta Auwa kama mmoja). Solidification, n. sufanyika Solid. Solidify, v. fanya Solid ; (set hard) gandamisa, gandamana, ganda, Solidity, Solidness, n.£uwa Solid, ugumu, &c, kugandamana, kufu- ngamana, kushikamana. Soliloquize, v. jisungumsa, nena Awa peke yake. Soliloquy, n. dusema na nafsi yake (yato, ae, .), Aunena peke yake |ya~ » Solitariness,n. upweke, ukiwa;(sin- gleness) smoja. Solitary, a. -a peke yake, -mucja tu, Solitary, n. mkaa pekee, mkiwa, Bolitude,n. upekec,upweke; (privacy) faragha ; (uninhabited place) uéi- ‘wa; (abandoned place) miahame. Bolo, n. (simbo wa mtu mmoja peke yake). Beloist n. [mwenyi kuimba peke yoke. Solstice,n.[mwishowajua kufika ku- sini ao haskasint, hikomo cha fua). Solstitial, a. -2 Bolstice. Solubility, n, kuyeyuka. Soluble, a. -a zuyeyuka. Solution, n. (breaking) suvunja; (dissolved substance) | 4itse Ailscho- yeyuka na maji); (explanation) clezo, kufumbua, Solvable, a. -a ufumbulika. Solve,v. (explain) e/esa, fumbua; (put an end to) ondoa, komesha, shinda. Solvency, n. Auwesa lipa deni. Solvent, n. -a Auyeyusha; (of debts) -a huwesa lipa deni, -enyt mali. a nu. [mwenyi kuelerg ao kufu- mi Sombre, a. -a giza, -eust, -sito, -a husuni, Some, a. baathi ya, -ngine; (part) nussu, kidogo ; (about) kama, kari- bu; (a certain amount of) 4a- dirs, -ingt kidogo. 1 want some water, nataka maji. Some man, Some one, miu, mtu mmoja, sijui re iba fast one i other, mnya- ngdlika[wa-}. Someday. panastku, Frwa siku moja, mmwakant sijuilin’, Somebody, Some one, n. miu, miu mmoja, mtu mkubwa. Somehow, adv, Somehow or other, Awa njia yo yote, kwa vyovyote, twesavyo, stijut kwaje. Somersault, n. kitwangomba, kupi- nduka. Something, n. na adv. situ, jambo, neno, kitu kimoja, sijui nint; (a little) jambo dogo, kidogo ; (much) jambo kubwa, Something of a ca- lamity, ama msiba, msiba kidogo, That is something, naio hers. SOMETIME Sometime, adv. pana siku, siku moja, kwa sikw yake, iwesapo, sijui lini, tangu hapo. Sometimes, adv. panasiku, pangine- pangine, marra marra, Somewhat, n. na adv. neno, kitu, Jambo ; kidogo. Somewhere, adv. pana mahal, twe- sapo, po pote, sijui wap. Somnambulism, n, kutembea kwa usingizi. Somnambulist, n. atembeaye kwa usingizt, Somnolence, n. usingisi, kusinsia, macho maztto. Somnolent, a, -¢ Somnolence. Son, n. mwana (wa-], Aijana (vi-], mtolo mume. My son, mwanangu. Son of, wa, wadi,bin. Son-in-law, mkwe {wa-), Sonata, n. (namna ya Music, ya hulisa kinanda, sese, &c.). Song, n. wimbo(ny-]; (dance) utu- mbuizo. BSongster, n. mwimbayi (ndege). Sonnet, n. [usensi mfupi]. Sonorous, a. -a kucia wasi, -a sauti kubwa, -a kuvuma sana. BSonorousness, n, kuvuma sana. Sonship, n. Auwa mwana, uana. Soon, adv, Aaribu, halafu, marra moja, bado kidogo, upest. As soon as I can, upest niwesavyo, marra niwesapgo. As soon, sawasawa, sayidi, afathali, 1 would just as soon die, sawasawa hufa, afathali nife, mimi tayari kufa. Sooner, adv. Awansa. upest, mbele; (better) sayidi, afathali, bora, 1 would ‘sooner go, nataka kwenda, afathali niende, No sooner was it done than, marra hiyo ilipofanyika. Sooner or later, Aakuna budds. Soot, n. masizi, kaamoshi. Sooth, n. Aweli. In sooth, Aweli. Soothe, v. tulisa, fariji, tumbuisa, rithisha, burudisha. Soothing, 2.-a Autulisa, &c. (Tas. Soothe). Soothsayer, n. Lahini[ma-], mnaji- mu [wa-). 878 sORT Sooty, a. -a Soot, -eusi sana. Sop,n. [Aitonge kilichochouyekamchu- sini ; (donceur) Aifulizo cha mayo]. Sophism,n. neno danganyifu,neno la hupendehesa uwongo, haja Ya ovyo. Sophist, mtumia Sophiam. Sophistical, Sophistic, Sophist. Sophisticate, v. haribu tabia, potoa, ghoshi. Sophistication, n, Auharibu tabia, &e. Sophistry, n. [4u‘umia Sophism], maneno ya hila |madanganyifu). Boporific, a. -a Aulia usingsst. Boppy, a. chepechepe. Soprano, n. = Treble, sauté nye- mbamba (katika kuimba). Sorcerer, n. mchawi [wa-]. Sorcery, n. uchawi. Sordid, a. -nyonge, -baya, hafifu. Sordidness, n. unyonge, &c. Sore, n. Aidonda [vi-], donda[ma-] ; (scrofulous) mt, nyungunyungu ; (small) Aipele, Aijeraha; (venereal) sekencho. — 2. -a kuwasha,-a kuuma; (in mind) -enyi uchungu. —— adv. sana. Sorely, adv. kwa ginsi ya kuumiza ; (much) sana. Borrel, n. [majani machungu]. —— a. [-a rangi nyekundu |. Sorrow, n. husunt, stkitiko, kasara- ni, hamu, usito ; (for loss) mayonsi ; (for offence) majuto, toba ; (great) Jitimai, simanst, Sorrowful, a. -eny? Sorrow. Sorry, a. -enyi Sorrow ; -eny: toba, -a@ majuto; (poor, worthless) ka- , -myonge, maskini, Be sorry for, stkitikia, hurumia; (re tubia, jutia. 1 am sorry’ for nina kite naye. Sort, n. ginst, namna, aina; (rank, position) cheo, daraja, hal. Of a sort or kind, (like) 42-, -a Ai-,e.g. ofa European sort, -a disungu. A sort of, -s » Heis out of sorts, kawesi —— v. (classify) tenga, pambanua, a. -@ im, SORTIB ainisha, gawanya ; (arrange) ands- ha, panga. Sortie, n. [Autoka bomani na kupiga- na nje). Sot, n. mlevi [wa-]. Soteriology, n. [hadari ya kuo- hoswa na Isa Masiya|. Sottish, a. -/evt. Sought, p. t. na pf. t. ya Seek. Soul, n. roho, moyo, nafsi; (mind) akili; (person) mix (wa-]. Dis- embodied soul, Aivudt cha roho. Soulless, a. -nyonge, -baya, -oga. Sound, a. (complete) -sima, kamili ; (correct) halist, sahiht; (true) -a Aweli, -a hakika; (frm) thabiti, mara; (trustworthy) amtini, -nyo- Ju; (strong) -a nguvu. He is a man of sound judgement, yunaaéilé nyema, amefunguliwa keri, Sound sleep, usingist msifo. A sound beating, Aupiga sana. Sound in health, -sima. Safe and sound, salamu salimini. — n. (voice, &c.) saxeti, mito; (cry) fio [ma-], kilio (vi-]; (report) mshindo; (roar) wvumi; (shout) helele [ma-}; (dram) ngoma, mdu- ndo; (strait) [m/ango mwembamba wa maji). —— Vv. toa Bound, fumia Sound, lia, lisa, vuma ; (ascertain depth) ta bildi, pima maji kwa_ bildi; (test, prove) saribia moyo, hakikia shaurt, hojt, dadisi, tasamsa hali, Sound a retreat, amuru [Awa pa- nda) kurudi. Sound the praises of, sifu wast. Sound hollow, 4a wast. It sounds nice, tamu kustkia, yavuma, Sound like, -wa ama, Janana na, Sounding, n. [4ufoa Sound, &c. (Tas: Sound, v.)]. Take sound- ings, pima maji Ewa bildi. a kulia, -a kuvuma, -enyi Sakari. Soundly, adv, sana, kwa nguvu. Soundness, n. éuwa Sound, a. Soup, n. mchusi. Sour, a. -Aali, -chungu, -a chachu, — 'v. fanya [fanyika] Sour, 379 SPACIOUS chachuka; (spoil) haribu [tabia, &c.) Source, n. astlt, chimbuko, mwanzo, awalt; (of river) chemchemi. Sourneas, n. whali, kuwa Bour, a. Sour-sop, n. (tiuit) stafeli, topetope. Bouse, v. chovyachovya, mwagia South maji tele, suza, lowesha, South, n. husini, suheli. wind, 4usé. The South, upande wa Rusini, inchi sa kusini. — a. -a husini, -a upande wa husini. —— adv. Awa kusini. South-east, n. aérab matlai (Ar.). Southerly, Southern, Southward, a. -a kusini, -a upande wa husint. Southem Cross, [nyota nne 2a kusini kama mfano wa msalaba), Bouth-west, n. akrab magaribi (Ar). Souvenir, n. wkumbusho, ukumbu- Aumbu ; (of lover) habba, Sovereign, n. mwenyi ensi [ext], muwenyi inchi{ mjt|,mfalme(wa-]; (coin) robo Ingeresi (ya thahabu, thamani yake kama rupia hamsta- Shara]. —— a. -enyi Bovereignty, -a nguvie hus . Sovereignty, n. enzi, ex, hukumu, utawala, mamlaka, Sow, n. wuwe jike, —-v.(pf.t. Sowed, Sown) panda; (spread about) sapanya, eneza. Sower, n. mpanda \wa:) mpansi. Bowing, n. mpando | ms-), mayira ya hupanda, Sown, pf.t. ya Bow. Spa, n, [mj penyt hisima kisuri sana]. Space, n. (room) nafasi, mahal? ‘patupu, mahali; (open) uwanda, peupe; (of time) muda; (interval, distance) urefu wa kati, mahali pa hati, kitambo, nafast ; (opportunity) njia, chimbuko, nafast, Absolute space, [nafasi tupu, mahali pasipo itu). Spacious, a. -kubwa, -pana, -enyi nafasi. SPADE 380 SPECIALISM jembe la kisungu. Spatter, v. ‘apanya, tupilia [tope, Span, n, shibiri [shibri]. futurs; (pe-| &c.], nyunyisa. riod) s#uda, kitambo; (ot bridge,&c.) urefu,enco, upana; (arch) tao[ ma-]. v. pita jus ya, —p.t. ya Spin. Spangle, n. puluki, — v. pambakwapuluki,meremesha. Spangled, a. -cnyi vimeta, -enyi nyota nyingi. Spaniel, n. | mwa wa kisungu). Spanking, a. -a Awenda upesi, Spar, n. mti [mt-], boriti, komba- moyo (ma-|; (mineral) [iwe la hung'aa laint), — v. pigana konde kwa mchezo, vhindabae Spare, v. toa haba, tumia -chache; (let off, relieve) achilia, rehemia, pendelea, pumsisha; (reserve) ji- ‘wekea akiba, fipatia, jitwalia, 7é- nyima; (keep back) shika, suia. Be enough and to spare, ‘osha hatta na kusaza. — a. (scanty) haba, -chache; (moderate) Aias#; (reserved) -a aki- ba, -a kuweka, -sio na hasi,-a fara- gha; (thin) -embamba,-a kukonda. Sparing, a, Aiast, -a kujisuia, -a hutoa -chache, -hiana, -kabitht. Spark, n. cheche (ma-), kimeta; (small quantity) Aidogo. Sparkle, n. Aimela, cheche. — _v. metameta, meremeta, meme- tuka. Sparkling, a. -a Aumetameta, &c.; (bright) -angafu, -a kung’aa; (clever) -a akili, -2uri sana. Sparring, n. pigano la konde. Sparrow, n. [dege mdogo wa Ula- ya). Java sparrow, sawaridi. Sparse, a. haba, -chache, kidogo, mbali mbali, huko na huko, Sparseness, n. kuwa haba, &c. Spasm, n. pind: [ma-), kipind: (v4-], mpindano; (fit) #ifafa; (sudden efiort) jaribu la marra moja, bidit 4 ghdfala, mkazo. Spasmodio, a. -2 Spasm, -a ghd- Sala, -a kukasa. Spat, p. t. ya Spit, v. patula, n. [Aise Aipana cha kufa- nyia dawa). Spavin, n. (ugonjwa wa frasi, ku- vimba mguuni|. Spawn, n. [mayayi ya samaki ao ‘yura); (progeny) masaa. — v. toa mayayt, saa. Speak, v. (p. t. Spoke, pf. t. Spoken) nena; (say) sema; (con- verse) ongea; (make known) fa- ngasa, onyesha, thikirisha; (pro- nounce) éamka; (make a speech) toa maneno, hubiri wast. Speak about (at, for, against, &c.), nenca. Speak against, améa, sema, Speak Arabic, sema kiarabu, Speak badly (languages), gofesa maneno, Speak distinctly, pambasua, sema Hiada, Speak out, sema’ sana. Speak to, semana. Speak volumes, shuhudia sana, Speak well for, shuhudia masuri. Speak with energy, excitement, /efa. Not to speak, xyamaa, Nothing to speak of, kama si hitu, hidogo kidogo. Not to speak of (far from, only, much more than), /icha ya, sembuse. Speaker, n. mncnaji, mwenyi kuse- ma; (in Parliament) [méuse wa House of Commons]. Speaking, n. Aunena, &c. (Tas. Speak). Evil speaking, matutano, meee a ——a. Speaking acquaintance, urafi- ki didogo. Be on’ speaking terms, Juana kidogo, A speaking likeness, ‘mfano halisi. A speaking trumpet, panda ya kunenea, Spear, n. (flat) mkuki [mi-]; (rounded) fumo [ma-]; (light) Sagai (ma-}. Spearman, n.asthari mwenys mkuki. Speoial, a. -a peke yake, -a namna, -a mtindo, -a maana, -moja tu, -sio na kifani, bora sana, -a kasi moja haswa, Specialiem, n. [Aujifunga kwa hast moja, kupata maarifa ya kitu ki- moja).

You might also like