BIJELA KNJIGA O

BUDUNOSTI EUROPE

Razmatranja i scenariji za
EU27 do 2025.

1
 Europska komisija
COM(2017)2025, 1. oujka 2017.

Rue de la Loi / Wetstraat, 200

1040 Bruxelles/Brussels
+32 2 299 11 11

2
2
Predgovor
Dana 25. oujka 2017. u Rimu e se 27 elnika drava
lanica Europske unije sastati ujedinjeni u miru i
prijateljstvu.

Taj bi in za mnoge bio nezamisliv u trenutku kada se

est drava lanica osnivaica prije 60 godina dogovorilo
o ugovorima iz Rima.

Obiljeavajui ovu obljetnicu prisjeamo se onih prije nas

iji je san o Europi postao stvarnost. Sada je trenutak da
s ponosom razmotrimo svoja postignua i prisjetimo se Europska unija

vrijednosti koje nas povezuju.

No Rim mora oznaiti i poetak novog poglavlja. Pred
nama su veliki izazovi u pogledu nae sigurnosti,
dobrobiti naih ljudi i uloge koju Europa mora imati u
svijetu koji je sve vie polariziran. Ujedinjena Europa s
27 drava lanica mora sama odrediti svoju sudbinu i
izraditi viziju za vlastitu budunost.
Ova je Bijela knjiga doprinos Europske komisije tom
novom poglavlju europskog projekta. eljeli bismo
pokrenuti proces kojim e Europa odrediti vlastiti smjer.
eljeli bismo utvrditi izazove i mogunosti koji su
pred nama i predstaviti nain na koji emo zajedniki
reagirati.
Europskom vijeu da do kraja godine donese prve
zakljuke i odlui o daljnjem djelovanju koje e se
predstaviti do izbora za Europski parlament u lipnju
2019.
Dok odluujemo kojim emo putem ii, moramo se
prisjetiti da je Europa uvijek najbolje funkcionirala kad
smo ujedinjeni, smioni i uvjereni u to da svoju budunost
moemo oblikovati zajedno.
Europska unija uinila je nae ivote boljima. Moramo
se zaloiti da to i dalje ini za sve one koji dolaze
nakon nas.

Nakon opirne rasprave diljem naega kontinenta u

sljedeim mjesecima, ukljuujui Europski parlament,
nacionalne parlamente, lokalne i regionalne vlasti te
civilno drutvo u cjelini, u svojem Govoru o stanju
Unije u rujnu 2017. obradit u te ideje i iznijeti svoj Jean-Claude Juncker
osobni stav o budunosti Europe. To bi trebalo pomoi 1. oujka 2017.

3
3
Europa se nee stvoriti odjednom ili prema
jednom jedinstvenom planu. Izgradit e se
putem konkretnih postignua koja e prvo
stvoriti istinsku solidarnost.

Robert Schuman
9. svibnja 1950.

4
Sadraj

PREDGOVOR PREDSJEDNIKA EUROPSKE KOMISIJE 3

1. UVOD 6
2. POKRETAI BUDUNOSTI EUROPE 8
3. PET MOGUIH SCENARIJA ZA EUROPU DO 2025. 15
SCENARIJ 1.: NE ODUSTAJEMO 16
SCENARIJ 2.: SAMO ZAJEDNIKO TRITE 18
SCENARIJ 3.: ONI KOJI ELE VIE, INE VIE 20
SCENARIJ 4.: INITI MANJE, ALI UINKOVITIJE 22
SCENARIJ 5.: ZAJEDNO INIMO MNOGO VIE 24
4. DALJNJI KORACI 26
5. PRILOZI
PROCES NA TEMELJU BIJELE KNJIGE 28
PET SCENARIJA: PREGLED POLITIKA 29

5
1. Uvod
Europa je za mnoge narataje uvijek bila budunost.
Sve je zapoelo vizijom Altiera Spinellija i Ernesta
Rossija, politikih zatvorenika koje je faistiki reim
tijekom Drugog svjetskog rata zatoio na otoiu
Ventotene. U njihovu manifestu pod nazivom Za
slobodnu i ujedinjenu Europu prikazano je mjesto
na kojem bi se okupili saveznici i suparnici kako bi
zajamili da se stari apsurdi Europe vie nikada ne
ponove.
Manifest iz Ventotenea
Europski sveuilini institut
Nadahnute tim snom o mirnoj i zajednikoj
budunosti, drave lanice osnivaice EU-a krenule
su prije 60 godina na jedinstven i ambiciozan put
europske integracije. Dogovorile su se da e svoje
sukobe rjeavati za pregovarakim stolom, a ne na
bojitu. Uporabu oruanih snaga zamijenile su snagom
zakona. Otvorile su put za pridruivanje drugih drava,
ime se Europa ponovno ujedinila i postala jaa.
Tako su iz nae mune prolosti stvoreni uvjeti za mir
koji ve traje sedam desetljea i za proirenu Uniju od
500 milijuna graana koji ive u slobodi u jednom od
najuspjenijih gospodarstava svijeta. Prizore bitaka
u rovovima i na poljima kod Verduna ili kontinenta
podijeljenog eljeznom zavjesom i Berlinskim zidom
zamijenila je Unija koja predstavlja znak mira i
stabilnosti.
rtvu prethodnih narataja nikad ne smijemo
zaboraviti. Ljudsko dostojanstvo, sloboda i
demokracija teko su steeni i nikad ih se ne smijemo
odrei. Iako privrenost miru danas ne dijele svi
Europljani na isti nain kao to su to inili njihovi
roditelji i djedovi, te nas temeljne vrijednosti i dalje
povezuju.
EU je danas mjesto gdje Europljani mogu uivati u
jedinstvenoj raznolikosti kultura, ideja i tradicija u Uniji
koja se protee na 4 milijuna kvadratnih kilometara.
To je mjesto na kojem Europljani mogu putovati,
studirati i raditi izvan nacionalnih granica, a da pritom
ne moraju mijenjati valutu. Na tom je mjestu vladavina
prava zamijenila vladavinu eljezne ruke. I na tom se
mjestu o jednakosti ne samo govori, ve se za nju i
dalje bori.
Usprkos tomu mnogi Europljani smatraju da
im je Unija predaleka ili da im se suvie mijea u
svakodnevni ivot. Drugi preispituju njezinu dodatnu
vrijednost i pitaju se kako im Europa poboljava
ivotni standard. A prevelikom broju ljudi EU nije
ispunio njihova oekivanja dok se borio s najgorom
financijskom, gospodarskom i socijalnom krizom u
poslijeratnoj povijesti.
Izazovi u Europi ne posustaju. Nae se gospodarstvo
oporavlja od svjetske financijske krize, ali se oporavak
ne osjea posvuda ravnomjerno. Dijelovi su naeg
susjedstva destabilizirani, to je dovelo do najvee
izbjeglike krize od Drugog svjetskog rata. Teroristiki
napadi pogodili su srca naih gradova. Pojavljuju
se nove svjetske sile, a stare se suoavaju s novim
izazovima. I na koncu, prole je godine jedna od naih
drava lanica izglasala izlazak iz Unije.
Trenutana situacija nee nuno ograniiti budunost
Europe. Unija je esto rasla iz posljedica kriza i
pogreaka. Od Europske obrambene zajednice
koja nikad nije uspostavljena u 1950-ima, preko
okova u deviznom teaju u 1970-ima, do
neuspjelih pridruivanja novih lanica i odbijanja na
referendumima posljednjih desetljea, Europa je uvijek
bila na prekretnici i uvijek se prilagoavala i razvijala.
70
godina
trajnog mira
1500 1700 1800 1900 2017
Rat Mir
Izvor: Europska komisija
6
Samo u posljednjih 25 godina ugovorima iz
Maastrichta, Amsterdama i Nice Unija se duboko
reformirala i izmijenila te postala dvostruko vea.
Ugovorom iz Lisabona i desetogodinjom raspravom
koja mu je prethodila otvoreno je novo poglavlje
europske integracije koje i dalje ima neispunjeni
potencijal.
Kao to su to inili i narataji prije nas, na zadatak
koji nas eka ne moemo odgovoriti na nostalgian i
kratkoroan nain. Trebamo djelovati u zajednitvu i
dijeliti uvjerenje da je jedinstvo za dobrobit svih nas.
Kada se 27 predsjednika drava ili vlada sastane u
Rimu povodom obiljeavanja 60. obljetnice naeg
zajednikog projekta, jo jednom moramo pogledati
naprijed.
U ovoj se Bijeloj knjizi utvruju pokretai promjena
u sljedeem desetljeu i predstavlja niz scenarija
prema kojima bi se Europa mogla razvijati do 2025.
Time zapoinje rasprava koja bi trebala pomoi da
se usredotoimo na pronalaenje odgovor na ve
poznato pitanje:
kakvu budunost elimo za sebe, svoju djecu i svoju
Uniju?

Europa danas

Europska unija
Schengensko podruje
Europodruje Vijee
Europe

Austrija Belgija Estonija Finska eka Lihtentajn vicarska Armenija

Europsko
Francuska Njemaka Grka Italija Danska Norveka Azerbajdan
udruenje
slobodne
trgovine
Latvija Litva Luksemburg Malta Maarska Island Bosna i
Hercegovina

Nizozemska Portugal Slovaka Slovenija Poljska

Gruzija
Europski gospodarski prostor

panjolska vedska
FYROM

Cipar Irska Rusija Moldova

Bugarska Hrvatska Rumunjska Srbija Crna Gora

Albanija Ukrajina
Ujedinjena Kraljevina

Europska
carinska
unija Andora Monako San Marino Turska

NATO
Kanada Sjedinjene
Amerike Drave

Izvor: Europska komisija

7
2. Pokretai budunosti Europe Europski udio u svjetskom BDP-u opada

2004 2015
MJESTO PROMJENA U SVIJETU KOJI SE RAZVIJA Sjedinjene Amerike 28% 24%
EU-27 26% 22%
Europa je dom najveem jedinstvenom tritu
Japan 11% 6%
na svijetu i drugoj valuti po koritenju. Najvea
Velika Britanija 5% 4%
je trgovinska sila i najvei donator razvojne i
Kina 5% 15%
humanitarne pomoi. Djelomino zahvaljujui Obzoru
2020., najveem multinacionalnom istraivakom Kanada 2% 2%
programu na svijetu, Europa predvodi u inovacijama. Meksiko 2% 2%
Njezina diplomacija uiva stvarni ugled i pridonosi Brazil <2% 2%
sigurnijem i odrivijem svijetu, to dokazuju povijesni Indija <2% 3%
dogovor s Iranom o njegovu nuklearnom programu ili Ostatak svijeta 18% 21%
vodea uloga koju je EU imao u Parikom klimatskom Izvor: Eurostat, Odsjek za statistiku UN-a
sporazumu ili donoenje UN-ovih ciljeva odrivog
razvoja do 2030. Taj je utjecaj pojaan naom uskom manje od 20 % svjetskog BDP-a, a danas ini oko
suradnjom s NATO-om i naom aktivnom ulogom u 22%. Brzo rastui utjecaj gospodarstava u usponu
Vijeu Europe. naglaava potrebu da Europa govori jednim glasom
i djeluje zajednikom teinom svojih pojedinanih
Udio stanovnitva Europe u svjetskom
stanovnitvu opada
dijelova.
Euro je sada svjetska valuta, ali drugi igrai dobivaju na
1900 25% vanosti

2015 2017
1960 11%


7%
2015 6% 11%
12% 8% 30%
33%
8%
2060 4%
48% 43%
Izvor: Odsjek za statistiku UN-a, Eurosta , EU27

Europa je privlana mnogim svojim partnerima. Iako
se u kratkoronom razdoblju ne oekuje pristupanje
novih lanica EU-u, sama mogunost snaan je
instrument kojim se stabilnost i sigurnost ire du
naih granica. EU aktivno surauje sa svojim
susjedima na istoku i na jugu. Bilo da je rije o naem
osnaenom partnerstvu s Ukrajinom ili irokoj suradnji
s naim afrikim partnerima, uloga Europe kao
pozitivne svjetske sile vanija je nego ikad.
Meutim, to nije realna slika: vanost Europe u svijetu
opada, dok drugi dijelovi svijeta rastu. Europa je 1900.
inila oko 25 % svjetskog stanovnitva. Do 2060. init
e manje od 5 %. Nijedna drava lanica do tada nee
imati vie od 1 % svjetskog stanovnitva.
Oekuje se da e se i gospodarska mo Europe
smanjiti u relativnom smislu te e u 2030. initi mnogo
$ $
Napomena: Grafikon pokazuje nedavne promjene u koarici valuta koju
Meunarodni monetarni fond upotrebljava kao referencu, tzv. posebna
prava vuenja
Izvor: Meunarodni monetarni fond, podaci od 30.11.2015. i
24.2.2017.
Rasporeivanje postrojbi na naim istonim
granicama, rat i terorizam na Bliskom istoku i u Africi
te sve vea militarizacija diljem svijeta ivi su prikaz
sve napetije situacije u svijetu. Nikad nije bilo vanije
nego sada da razmislimo o nainu na koji emo
zaustaviti prijetnje, na njih reagirati i od njih se zatititi,
od velikih kibernetikih napada do tradicionalnijih
oblika nasilja. NATO e i dalje pruati jaku sigurnost
za veinu drava lanica EU-a, ali Europa ne smije
biti naivna i mora se brinuti za vlastitu sigurnost. Biti
meka sila vie nije dovoljno snano u vremenima
kada sila moe nadvladati zakon.

8
Iako svijet nikad nije bio manji i povezaniji, povratak
izolacionizma stvara neizvjesnost u pogledu
budunosti meunarodne trgovine i multilateralizma.
Napredak Europe i njezina sposobnost da zadri
nae vrijednosti na globalnoj razini i dalje e ovisiti
o njezinoj otvorenosti i jakim vezama s partnerima.
Ipak, zalaganje za slobodnu i naprednu trgovinu te
oblikovanje globalizacije u korist svih bit e sve vei
izazov.
Oekuje se da e se rashodi za obranu veine drava
koje izdvajaju velika sredstva za obranu udvostruiti do
2045 (u milijardama USD)
2012
Sjedinjene Amerike Drave 682
Kina 251
ISTINSKA PROMJENA GOSPODARSTVA I DRUTVA
Globalna financijska i gospodarska kriza koja je
2008. poela u Sjedinjenim Dravama Europu
je uzdrmala iz temelja. Zahvaljujui odlunom
djelovanju gospodarstvo EU-a ponovno je stabilno,
a nezaposlenost se smanjuje na najniu razinu od
poetka velike recesije. No, ni drutvo niti regije
ne oporavljaju se ravnomjerno. Stoga nam je i dalje
prioritet osloboditi se ostavtine krize, od dugotrajne
nezaposlenosti do visokog javnog i privatnog duga u
mnogim dijelovima Europe.
Izazov je posebno izraen meu mlaim generacijama.
Mogunost da narataj dananjih mladih bude
2045 siromaniji od svojih roditelja realno nam prijeti po
prvi put od Drugoga svjetskog rata. Europa ne smije
1335 dopustiti da izgubi najobrazovaniju dobnu skupinu
u svojoj povijesti niti da joj generacijska nejednakost
ugrozi budunost.
1270

Nezaposlenost u EU-28 pada, ali je i dalje visoka

Indija 117 654

Rusija 113 295 25

Mlai od 25 godina
Ujedinjena Kraljevina 58 108
20
Francuska 51 87
18.6
Japan 46 67
15
Njemaka 46 63
Brazil 35 97 Ukupno
10

8.2
Izvor: Izvjee Ministarstva obrane UK: Strategic Trends Programme: 5
Global Strategic Trends Out to 2045
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017

EU je najvei donator razvojne i humanitarne pomoi

(% ukupnog broja i milijarde USD) Izvor: Europska komisija

56% 24% Sve je to potaknulo sumnje u socijalno trino

74 milijardi dolara
Izvor: OECD, 2015, EU=Europska unija i drave lanice
gospodarstvo EU-a i njegovu sposobnost da ispuni
32 milijardi dolara obeanje da nikoga nee iznevjeriti te da e sigurno
svaki novi narataj ivjeti bolje od prethodnog. To se
osobito osjetilo u europodruju, ime se naglaava
7% 3% 7% potreba da se dovri ekonomska i monetarna unija i
DRUGI
ojaa usklaivanje ekonomskih i socijalnih rezultata.
3% U godinama koje dolaze pred Europom je i nita
manje zahtjevno stvaranje ukljuivog, konkurentnog
i otpornog gospodarstva spremnog na budue
promjene.

9
Europa brzo stari, a oekivani ivotni vijek dulji je prilagodili se novoj demografskoj i radnoj situaciji.
nego ikad. Do 2030. prosjena e dob biti 45 godina Napomena: Na grafikonu je prikazana raspodjela
i Europa e postati najstarije podruje svijeta. Na dohotka meu pojedincima pomou koeficijenta
socijalnu koheziju utjeu nove obiteljske strukture, GINI, gdje 0 predstavlja savrenu ravnopravnost.
populacijske promjene, urbanizacija i raznolikost Izvor: OECD, najnoviji dostupni podaci
radnog vijeka. Europljani su neko cijeli ivotni vijek
proveli na jednome radnom mjestu, a bio je dovoljan To je jo vanije jer se Europa mora nositi s opom
samo jedan narataj da prosjeni Europljanin postane digitalizacijom drutva koja ve brie granice izmeu
radnik koji u karijeri promijeni i deset razliitih radnika i samozaposlenih osoba, robe i usluge,
poslova. Broj ena koje rade vei je nego ikad, ali jo potroaa i proizvoaa. Prije samo deset godina
mnogi dananji poslovi nisu ni postojali. Mnogi e se
Europljani e do 2030. postati najstariji na svijetu
(prosjena dob po svjetskim regijama) tek pojaviti u iduim godinama. Vjerojatno je da e
veina djece koja danas kreu u osnovnu kolu raditi
45 na poslovima koji jo ne postoje. Sve vea upotreba
Europa tehnologije i automatizacije utjecat e na svako radno
mjesto i svaku industrijsku granu. Da bi se nove prilike
40 maksimalno iskoristile, a negativan utjecaj umanjio, bit
Sjeverna 35
Amerika Azija
e nuna golema ulaganja u stjecanje vjetina i opseno
promiljanje sustava obrazovanja i cjeloivotnog
21
Afrika uenja. Zbog promjena u svijetu rada trebat e uvesti i
34 35
Latinska
Oceanija
nova socijalna prava.
Amerika
33 i Karibi
Svijet
Istovremeno, Europa je predana ambicioznome planu
Source: Rand Europe dekarbonizacije svojega gospodarstva i smanjivanju
tetnih emisija. Morat emo se i dalje prilagoavati
treba razbiti stare prepreke ostvarenju stvarne rodne sve snanijim klimatskim i ekolokim pritiscima.
jednakosti. U vremenima kada se u Europi smanjuje Promijenit e se i nain funkcioniranja i energenti nae
radno sposobno stanovnitvo, nuno je mobilizirati industrije, gradova i kuanstava. Ve smo predvodnici
pun potencijal njezinih talenata. u pogledu pametnih gradova, uinkovite uporabe
prirodnih resursa i globalne borbe protiv klimatskih
Europski sustavi socijalne drave najnapredniji su promjena. Naa poduzea dre 40 % svjetskih
na svijetu i mogu rijeiti drutvene izazove diljem patenata u tehnologijama za obnovljivu energiju. Pred
svijeta. Europska znanstvena zajednica predvodnica nama je velik izazov uvoenja inovativnih rjeenja na
je globalnih medicinskih istraivanja, npr. u lijeenju trite, kod kue i u inozemstvu.
Alzheimerove bolesti. No sustavi socijalne zatite ipak
se moraju znatno modernizirati da bi ostali isplativi i JAAJU PRIJETNJE I BOJAZAN ZBOG SIGURNOSTI

Drutva u Europi najravnopravnija su na svijetu

40

20

0
Island
Norveka
Danska
Slovenija
Finska
eka Republika
Belgija
Republika Slovaka
Austrija
vedska
Luksemburg
Nizozemska
Maarska
Njemaka
Francuska
Poljska
Koreja
Irska
OECD
Kanada
Italija
Japan
Australija
Portugal
Grka
panija
Letonija
Ujedinjeno Kraljevstvo
Estonija
Ujedinjene drave
Meksiko
ile

najvie jednaka najmanje jednak Drave lanice EU Zemlje OECD-a

Napomena: na grafikonu je prikazana raspodjela dohotka meu pojedincima pomou koeficijenta GINI pri emu indeks 0 predstavlja savrenu
ravnopravnost.

Izvor: OECD, najnoviji dostupni podaci

10
I GRANICA
U svijetu proetom neslogom i podjelama Europa
svojim graanima prua iznimnu slobodu i sigurnost.
Od 25 najmirnijih zemalja svijeta, 15 ih je iz EU-a.
No strahote nedavnih teroristikih napada uzdrmale
su naa drutva. Sve je tee definirati granicu izmeu
unutarnje i vanjske prijetnje pa ljudi drukije gledaju i
na vlastitu sigurnost i pitanje granica. Paradoksalno je
to se sve to dogaa u vrijeme u kojem se lake nego
ikad kretati po cijelome svijetu, zbog posla ili zabave.
Za 1,7 milijuna Europljana koji svaki dan putuju na
posao u drugu dravu lanicu i za stotine milijuna
koji svake godine putuju Europom zbog obiteljskih,
turistikih i poslovnih razloga, granice su stvar
prolosti. A ipak, prvi put otkako je proli narataj
sruio zidove, zbog nedavnih je kriza ponovno
privremeno uveden nadzor nad nekim granicama
unutar Europe.

Sa sve jaim utjecajem rasta stanovnitva, irenja

napetosti i klimatskih promjena, rast e i pritisak koji
potie migracije te e sve vei broj migranata stizati iz
raznih dijelova svijeta. Izbjeglika kriza, zbog koje je u
2015. u Europu stiglo 1,2 milijuna ljudi, nezabiljeena
je od Drugoga svjetskog rata. Zbog nje se meu
dravama lanicama povela i rasprava o solidarnosti i
odgovornosti, a otvorena su i ira pitanja o budunosti
upravljanja granicama i slobodnog kretanja u Europi.

Prije 25 godina: pad Berlinskog zida

AP Photo/Thomas Kienzle

11
25 najmirnijih zemalja u svijetu

1 Island
2 Danska
3 Austrija
4 Novi Zeland
5 Portugal
6 eka Republika
7 vicarska
8 Kanada
9 Japan
10 Slovenia
11 Finska
12 Irska
13 Butan
14 vedska
15 Australija
16 Njemaka
17 Norveka
18 Belgija
Stanje mira
19 Maarska
Vrlo visoko 20 Singapur
visok Nizozemska
21
Srednji
nizak 22 Poljska
Vrlo nisko 23 Mauricijus
Nije ukljueno 24 Slovaka
25 panija
Izvor: Global Peace Index

UPITNOST POVJERENJA I LEGITIMITETA problema. Njih vie od 80 % podupire etiri europske

Zbog tih brojnih promjena u svijetu i stvarnoga
osjeaja nesigurnosti kod mnogih raste nesklonost
prema prevladavajuoj politici i svim razinama
institucija. Ona se esto manifestira kao ravnoduje
i nepovjerenje u postupke javnih tijela. Tako
nastaje vakuum koji s lakoom ispuni populistika i
nacionalistika retorika.
Ve se pokazala tetnost prisvajanja zasluga kod kue,
a prebacivanja krivnje na strukture u Bruxellesu,
te traenja krivca u drugomu i nepreuzimanja
odgovornosti za zajednike odluke. Europljani nisu
imuni na takve rune slike nesloge.
Snana potpora europskome projektu jo postoji, ali
vie nije bezuvjetna. Vie od dvije treine Europljana
vidi EU kao stabilno mjesto u svijetu punom
temeljne slobode. 70 % graana europodruja
podupire zajedniku valutu.
No opada povjerenje graana i u EU i u vlasti
pojedinih drava. Danas u EU vjeruje treina, a prije
deset godina vjerovala je polovina graana Europe.
Trajan je problem prevladavanje razlika izmeu
obeanja i ispunjenja, dijelom i zato to nije lako
shvatiti koncept EU-a u kojem se susreu europska
razina i razina drava lanica. Nije dovoljno objanjeno
tko je tu za to zaduen pa se pozitivna uloga EU-a
u svakodnevnome ivotu ne vidi ako se ta pria ne
ispria i na lokalnoj razini. Lokalne zajednice nisu
uvijek svjesne toga da se oblinje poljoprivredno
gospodarstvo, prometna mrea ili sveuilite dijelom
financiraju sredstvima EU-a.

12
Postoji i nesklad izmeu oekivanja i onoga to EU
moe uiniti. Dobar je primjer nezaposlenost mladih:
unato brojnim sastancima na najvioj razini i korisnim
EU-ovim mjerama pomoi, mo i sredstva i dalje su
u rukama nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti.
Sredstva dostupna na europskoj razini u podruju
socijalne zatite ine tek 0,3 % iznosa koji drave
lanice ukupno potroe.
Teko je vratiti povjerenje, postii konsenzus i stvoriti
osjeaj zajednitva u doba u kojem su informacije tako
teko shvatljive, iako brojnije i dostupnije nego ikad.
Cjelodnevno brzo informiranje tee je nego ikada
i pratiti i reagirati na nj. Danas se u jednome danu
objavi vie tweetova nego prije deset godina u cijeloj
godini. Otprilike treina svjetskoga stanovnitva do
2018. sluit e se drutvenim mreama.
Ti e se trendovi samo ubrzavati i mijenjati
funkcioniranje demokracije. Stvaraju se nove prilike
za bolje javne rasprave i angaman Europljana. No
sada se Europa i njezine drave lanice moraju bre
povezivati s graanima, postati odgovornije te bolje i
bre ostvarivati ono to je zajedniki dogovoreno.

Kako Europljani vide EU?

EU kao mjesto stabilnosti Potpora etirima slobodama EU-a Potpora euru

Ukupno Slaem se Ne znam Za Ne znam Za (europodruje): Ne znam
Ukupno Ne slaem se Protiv Protiv (europodruja):

66% 81% 70%

29% 14% 25%

5% 5% 5%

Izvor: Eurobarometar, listopad i studeni 2016., EU-28

13
14
14
3. Pet scenarija za Europu do 2025
Europa upravo proivljava mnoge neizbjene i
nepovratne promjene. Druge je tee predvidjeti i
nastupit e neoekivano. Tim se dogaajima Europa
moe prepustiti, a moe ih i pokuati oblikovati. Sad je
trenutak za odluku.

S pomou sljedeih pet scenarija iz ove Bijele knjige

povest e se rasprava o budunosti Europe. Svaki nudi
uvid u mogue stanje Unije do 2025., ovisno o tome
koji zajedno odaberemo.

Svaki scenarij polazi od toga da 27 drava lanica

zajedno ide dalje kao Unija.

Tih su pet scenarija ilustracije koje potiu na

razmiljanje: nisu ni razraeni planovi niti recepti za
politike. Zato se u njima namjerno ne spominju pravni
ni institucionalni procesi forma e slijediti funkciju.

Rasprava o budunosti Europe preesto se svodi

na izbor izmeu vie ili manje Europe. Takvo
pojednostavnjivanje zavarava. Mogunosti su razne: da
zadrimo status quo, da promijenimo prioritete i opseg
djelovanja ili da krenemo naprijed zajedno, svi ili samo
dio nas. Scenariji se u mnogome preklapaju, stoga
jedan ne iskljuuje drugi, a nisu ni konani.

Konani e ishod nedvojbeno biti drukiji od

predstavljenih scenarija. EU27 zajedno e odluiti koje
karakteristike tih pet scenarija smatra najboljima da bi
na projekt napredovao u interesu naih graana.

15
15
Scenarij 1.: Ne odustajemo
EUROPSKA UNIJA ELI OSTVARITI PLAN
POZITIVNIH REFORMI.
Kako i zato?
U scenariju u kojem EU27 ne odustaje od sadanjega
smjera, naglasak je na provedbi i nadogradnji sadanjih
planova reforme. To se provodi u duhu Komisijina
Plana za novi poetak za Europu iz 2014. i Deklaracije
iz Bratislave o kojoj se 2016. dogovorilo svih 27 drava
lanica. Prioriteti se redovito auriraju, problemi se
rjeavaju kad se pojave, a u skladu s time donosi se i
novo zakonodavstvo.
Tako drave lanice i institucije EU-a provode
zajedniki program djelovanja. Brzina odluivanja
ovisi o prevladavanju razlika u stajalitima radi
ostvarenja dugoronih zajednikih prioriteta. Redovito
se provjerava primjerenost zakonodavstva EU-a.
Zastarjeli se zakonodavni propisi povlae.
To do 2025. znai sljedee:
Jaanjem jedinstvenog trita i poveanjem ulaganja u
digitalnu, prometnu i energetsku infrastrukturu, EU27
i dalje je usredotoen na zapoljavanje, rast i ulaganja.
Postupno se napreduje u poboljanju funkcioniranja
jedinstvene valute radi poticanja rasta i spreavanja
okova kod kue ili u inozemstvu. Poduzimaju se
daljnji koraci u jaanju financijskog nadzora kako bi
se osigurala odrivost javnih financija i razvila trita
kapitala kojima se financira realno gospodarstvo.
Komisijinom reformom propisa o dravnim
potporama osigurava se da nacionalna, regionalna ili
lokalna tijela odluuju o 90 % svih mjera dravnih
potpora.
16
Sa spremnou nacionalnih vlasti na dijeljenje
obavjetajnih podataka jaa i borba protiv terorizma.
Suradnjom u istraivanju, industriji i javnoj nabavi
produbljuje se suradnja u podruju obrane. Drave
lanice objedinjuju neke vojne kapacitete, a jaa i
financijska solidarnost u odnosu na misije EU-a u
inozemstvu.
Ostvaruje se napredak u jedinstvenom nastupu u
vanjskoj politici. Kao i dosad, EU27 aktivno sklapa
trgovinske sporazume s partnerima diljem svijeta,
isto kao to to ini i danas. Upravljanje vanjskim
granicama prvenstveno je u nadlenosti drava lanica,
ali suradnja jaa zahvaljujui operativnoj potpori
Europske granine i obalne strae. Nuno je stalno
poboljavanje upravljanja granicama kako bi se drao
korak s novim izazovima - u suprotnome neke bi
zemlje moda poeljele zadrati ciljane unutarnje
kontrole.
EU27 uspijeva pozitivno oblikovati globalne politike u
nizu podruja kao to su klima, financijska stabilnost i
odrivi razvoj.
Prednosti i nedostatci:
Na temelju osjeaja zajednikog cilja pozitivan plan
djelovanja nastavlja davati konkretne rezultate. tite
se prava graana temeljena na pravu EU-a. Ouvan
je jedinstveni EU27, no u sluaju velikih sporova jo
moe biti na kunji. Nesklad izmeu obeanja na
papiru i oekivanja graana prebrodit emo samo
odlunou da zajedno ostvarimo ono to je vano.
 Uinak na politike

Jedinstveno Ekonomska Schengen, Vanjska Sposobnost

trite i monetarna migracije politika Proraun EU-a ostvarivanja
i trgovina unija i sigurnost i obrana rezultata
Ojaano je Postupan Suradnja u Postie se Djelomino Pozitivan plan
jedinstveno napredak u upravljanju napredak u moderniziran djelovanja
trite, izmeu poboljanju vanjskim jednoglasnom kako bi zasluan je
ostalog u funkcioniranja granicama nastupanju u odraavao za konkretne
energetskom europodruja postupno se pogledu vanjskih program reformi rezultate;
i digitalnom pojaava; poslova; jaa dogovoren na donoenje
sektoru; EU27 postie se suradnja u razini 27 drava odluka i dalje je
dogovara napredak prema podruju obrane lanica teko razumjeti;
napredne zajednikom sposobnost
trgovinske sustavu azila; ostvarivanja
sporazume poboljava se rezultata ne
koordinacija ispunjava uvijek
u podruju oekivanja
sigurnosti

Ilustracija
vlastite iste energije. Lako mijenjaju dobavljaa. Rauni su u prosjeku manji, ali i dalje se polovina toga iznosa
plaa dobavljaima izvan EU-a.

Europljani mogu koristiti povezane automobile, ali i dalje mogu naii na neke pravne i tehnike prepreke pri
prelasku granice.

Visoko kvalitetnim i brzim irokopojasnim mreama moe se pristupiti i u gradskim sreditima i u ruralnim
dijelovima Europe. E-trgovina raste, ali i dalje je dostava proizvoda iz druge drave lanice nerazmjerno skupa.

Europljani uglavnom mogu putovati preko granica bez zaustavljanja radi provjere. Pojaana sigurnosna kontrola
znai obvezu dolaska u zranu luku i na eljezniki kolodvor znatno prije polaska.

EU sklapa ciljane i napredne trgovinske sporazume sa slinim partnerima kao to su Japan, Australija, Novi
Zeland, Latinska Amerika i drugi. Postupak ratifikacije dugotrajan je i esto ga usporavaju rasprave i neslaganje
u nekim nacionalnim i regionalnim parlamentima.

17
Scenarij 2.: Samo zajedniko trite

EUROPSKA UNIJA POSTUPNO SE OKREE
SAMO JEDINSTVENOME TRITU
Kako i zato?
Scenarij u kojem se EU27 ne moe dogovoriti oko
mnogih podruja politika, sve se vie usredotouje na
produbljivanje nekih kljunih aspekata jedinstvenog
trita. Nema odlunosti za zajedniki rad u
podrujima kao to su migracije, sigurnost i obrana.
Zbog toga EU27 u veini podruja politika ne
intenzivira rad, nego se nova pitanja od zajednikog
interesa najee rjeavaju bilateralno. EU27 znatno
smanjuje regulatorno optereenje: s prijedlogom svake
nove inicijative povlae se dva postojea zakonodavna
dokumenta.
To do 2025. znai sljedee:
Funkcioniranje jedinstvenog trita postaje glavni
razlog postojanja EU27. Daljnji napredak ovisi o
sposobnosti dogovaranja o srodnim politikama
i standardima. To je lako izvesti u podruju
bescarinskog slobodnog kretanja robe i kapitala, ali u
drugim podrujima nije tako.
Razlike u potroakim, socijalnim i ekolokim
standardima, kao i u podruju oporezivanja i koritenja
javnih subvencija, i dalje postoje, ili se i poveavaju
zbog snane sklonosti smanjivanju regulative na razini
EU-a. Time se stvara rizik od sniavanja standarda.
Teko se postie dogovor o novim zajednikim
pravilima o mobilnosti radnika ili pristupu reguliranim
profesijama. Stoga slobodno kretanje radnika i usluga
nije u potpunosti zajameno.
Trgovinska je razmjena mogua zbog eura, ali
optereena je sve veim razlikama i ogranienom
suradnjom. Time se ugroava integritet jedinstvene
valute i njezin kapacitet da odgovori na nove
financijske krize.
Zbog nedovoljne suradnje u podruju sigurnosti i
migracija ljudi se na dravnim granicama sustavnije
provjeravaju.
Zbog unutarnjeg neslaganja o pristupu meunarodnoj
trgovini EU teko sklapa sporazume sa svojim
partnerima. Migracije i neka pitanja vanjske politike
u sve veoj se mjeri dogovaraju na bilateralnoj, a
humanitarna i razvojna pomo na nacionalnoj razini.
U brojnim meunarodnim forumima vie nema
predstavnika EU-a kao cjeline zbog nemogunosti
postizanja dogovora o zajednikom stajalitu o
pitanjima vanima za globalne partnere, primjerice o
klimatskim promjenama, borbi protiv utaje poreza te
o iskoritavanju globalizacije i poticanju meunarodne
trgovine.
Prednosti i nedostatci:
Zbog promijenjenih prioriteta EU-a razlike u
stajalitima drava lanica o novim pitanjima esto
treba pojedinano bilateralno rjeavati. Prava graana
temeljena na pravu EU-a mogu tijekom vremena
postati ograniena. Moda je lake shvatiti kako
se odluke donose, no ograniena je mogunost
zajednikog djelovanja. To bi na svakoj razini moglo
proiriti jaz izmeu oekivanja i ostvarenih rezultata.

18
 Uinak na politike

Jedinstveno Ekonomska Schengen, Vanjska Sposobnost

trite i monetarna migracije politika Proraun EU-a ostvarivanja
i trgovina unija i sigurnost i obrana rezultata
Prioritet je Ograniena Ne postoji Neka pitanja Preusmjeren Donoenje
jedinstveno suradnja u jedinstvena vanjske politike na financiranje odluka moda
trite robe europodruju politika za u sve veoj kljunih funkcija jest razumljivije,
i kapitala; migracije ili mjeri rjeavaju potrebnih za no mogunost
standardi se i azil; daljnja se bilateralno; jedinstveno je zajednikog
dalje razlikuju; koordinacija u suradnja trite djelovanja
slobodno podruju u podruju ograniena;
kretanje ljudi sigurnosti odvija obrane ostaje pitanja od
i usluga nije se bilateralno; nepromijenjena zajednikog
u potpunosti kontrole interesa esto
zajameno unutarnjih treba bilateralno
granica su rjeavati
sustavnije

Ilustracija
Kvaliteta zraka nije ista svugdje u Europi, a neke zemlje odustaju od standarda i propisa o tetnim emisijama.
Nije jednaka ni kvaliteta vode uz rijeke koje teku kroz vie drava, kao to su Dunav ili Rajna.

Europljani su neskloni koristiti povezane automobile zbog nedostatka pravila i tehnikih standarda na razini
cijelog EU-a.

Redovite provjere oteavaju poslovni ili turistiki prelazak unutarnjih granica. Tee je zaposliti se u inozemstvu, a
ne jami se ni prijenos mirovinskih prava u drugu dravu lanicu. Razbole li se u inozemstvu, graani e morati
plaati velike raune za lijeenje.

EU27 ne sklapa nove trgovinske sporazume jer se drave lanice nisu u mogunosti dogovoriti o zajednikim
prioritetima ili neke blokiraju ratifikaciju.

Graani drave izloene naruavanju zranog prostora ili velikim kibernapadima neke strane sile ne shvaaju
zato nema dogovora o sankcijama na razini EU27, pa ak ni susjednih zemalja.

Vraanje dravama prava na dodjelu razvojne pomoi oteava izgradnju sveobuhvatnijeg partnerstva s afrikim
dravama, zbog ega se slabije iskoritavaju gospodarske moguosti na tom rastuem tritu i ne rjeavaju se
glavni uzroci migracija.

19
Scenarij 3.: Oni koji ele vie, ine vie
EUROPSKA UNIJA OMOGUUJE DRAVAMA
LANICAMA KOJE TO ELE DA ZAJEDNO UINE
VIE U ODREENIM PODRUJIMA.
Zato i kako?
U scenariju u kojem EU27 nastavlja prema dananjem
planu, ali odreene drave lanice ele zajedniki initi
vie, jedna ili vie koalicija voljnih pojavljuju se kako
bi zajedno djelovale u odreenim podrujima politika.
Ona mogu obuhvaati politiku obrane, unutarnje
sigurnosti, oporezivanja ili socijalna pitanja.
Iz toga proizlazi dogovor novih skupina drava lanica
o posebnim pravnim i proraunskim aranmanima
kako bi ojaale suradnju u odabranim podrujima. Kao
to je bio sluaj sa schengenskim podrujem ili eurom,
to se moe postii na temelju zajednikog okvira EU27
i zahtijeva razjanjenje prava i odgovornosti. Status
drugih drava lanice ostaje isti te one zadravaju
mogunost da se s vremenom pridrue onima koji ine
vie.
To do 2025. znai sljedee:
Skupina drava lanica odlui mnogo blie suraivati
u podruju obrane primjenom postojeih pravnih
mogunosti. To ukljuuje snanu zajedniku
istraivaku i industrijsku osnovu, zajedniku nabavu,
integriranije sposobnosti i poveanu vojnu spremnost
za zajednike misije u inozemstvu.
Nekoliko zemalja napravi korak naprijed u podruju
sigurnosti i pravosua. Odlue ojaati suradnju
policije i obavjetajnih slubi. Izmjenjuju sve
informacije u borbi protiv organiziranog kriminala
i aktivnosti povezanih s terorizmom. Zahvaljujui
uredu zajednikog javnog tuitelja zajedniki istrauju
prevare, pranje novca i nezakonitu trgovinu drogom
i orujem. Odlue napraviti korak dalje i stvoriti
zajedniko pravosudno podruje u graanskim
stvarima.
Skupina zemalja, iz europodruja i mogue jo
nekoliko drugih, odabire mnogo tjenju suradnju,
posebno u pogledu oporezivanja i socijalnih pitanja.
Boljom usklaenosti poreznih pravila i stopa smanjuju
se trokovi porezne discipline i ograniava utaja
poreza. Dogovorenim socijalnim standardima prua
se sigurnost poslovanja i pridonosi poboljanju uvjeta
rada. Industrijska suradnja ojaana je u pogledu
brojnih najnovijih tehnologija, proizvoda i usluga, a
pravila o njihovoj uporabi zajedniki se razvijaju.
Na razini 27 drava lanica postie se daljnji napredak
u jaanju jedinstvenog trita i osnaivanju njegovih
etiriju sloboda. Odnosima s treim zemljama,
ukljuujui trgovinu, i dalje se upravlja na razini EU-a
u ime svih drava lanica.
Prednosti i nedostatci:
Jedinstvo EU-a s 27 drava lanica ostaje sauvano,
a dodatna suradnja omoguena je onima koje to ele.
Prava graana temeljena na pravu EU-a poinju se
razlikovati ovisno o tome ive li graani u dravi
lanici koja je odluila initi vie. Postavljaju se pitanja
o transparentnosti i odgovornosti razliitih slojeva
donoenja odluka. Jaz izmeu oekivanja i ostvarenja
poinje se premoivati u dravama koje ele i odabiru
initi vie.
20
 Uinak na politike

Jedinstveno Ekonomska Schengen, Vanjska Sposobnost

trite i monetarna migracije politika Proraun EU-a ostvarivanja
i trgovina unija i sigurnost i obrana rezultata
Kao u scenariju Kao u scenariju Kao u scenariju Kao u scenariju Kao u scenariju Kao u scenariju
Ne odustajemo, Ne odustajemo, Ne odustajemo, Ne odustajemo, Ne odustajemo; Ne odustajemo,
ojaano je osim za skupinu osim za skupinu osim za skupinu dodatna sredstva pozitivan plan
jedinstveno zemalja koje e zemalja koje e zemalja koje na raspolaganju djelovanja na
trite, a EU27 pojaati suradnju pojaati suradnju e pojaati su pojedinim razini 27 drava
dogovara u podrujima u podruju suradnju u dravama lanica zasluan
napredne kao to su sigurnosti i podruju obrane, lanicama za je za konkretne
trgovinske oporezivanje pravosua usredotoujui podruja u rezultate; neke
sporazume i socijalni se na vojnu kojima odluuju skupine zajedno
standardi koordinaciju initi vie postiu vie
i zajedniku u odreenim
opremu podrujima;
donoenje odluka
postaje sloenije

Ilustracija
Skupina zemalja osniva tijelo policijskih slubenika i tuitelja radi istrage prekograninih kriminalnih aktivnosti.
Sigurnosne informacije odmah se razmjenjuju jer su baze podataka u potpunosti meusobno povezane. Dokazi o
kaznenim djelima iz jedne zemlje automatski su priznati u drugim zemljama.

Povezani automobili koriste se u velikoj mjeri u 12 drava lanica koje su se dogovorile o usklaivanju svojih
pravila i standarda. Iste drave lanice utvruju skup pravila za razjanjenje pitanja vlasnitva i odgovornosti
povezanih s internetom stvari.

Skupina zemalja zajedniki izrauje i usuglaava zakonik poslovnog prava kojim se ujedinjuju pravo trgovakih
drutava, trgovako pravo i povezana podruja prava te poduzeima svih veliina omoguuje jednostavnije
prekogranino poslovanje.

Radnicima u 21 dravi lanici omoguen je pristup dodatnim i sve slinijim pravima radnika i socijalnoj zatiti
neovisno o njihovu dravljanstvu ili mjestu stanovanja.

est zemalja nabavi bespilotnu letjelicu za vojne svrhe. Ona se moe upotrebljavati za nadzor na moru i kopnu
te u humanitarnim operacijama spaavanja. Uspostavlja se zajedniki program obrane za zatitu kljune
infrastrukture od kibernetikih napada.

21
Scenarij 4.: initi manje, ali uinkovitije
EUROPSKA UNIJA USREDOTOENA JE NA BOLJE
I BRE OSTVARENJE REZULTATA U ODREENIM
PODRUJIMA POLITIKA, DOK U DRUGIMA INI
MANJE.
Zato i kako?
U scenariju u kojem postoji konsenzus o potrebi
boljeg zajednikog rjeavanja odreenih prioriteta,
EU27 odluuje usmjeriti panju i ograniene resurse
na smanjeni broj podruja.
Posljedica toga je sposobnost mnogo breg i
odlunijeg djelovanja EU27 u odabranim prioritetnim
podrujima. U pogledu tih politika EU27 raspolae
snanijim instrumentima za izravnu provedbu i
primjenu zajednikih odluka, kako to sada ini u
politici trinog natjecanja ili nadzoru banaka. U
drugim podrujima EU27 prestaje djelovati ili djeluje
manje.
Prilikom odabira novih prioriteta EU27 nastoji bolje
uskladiti obeanja, oekivanja i rezultate. Tipian
primjer nedavne neusklaenosti je afera koja se
odnosi na problem emisija iz automobila: od EU-a
se openito oekuje da titi potroae od varanja
proizvoaa, ali on nema ovlasti ili alate da to uini na
izravan i vidljiv nain.
Do 2025., to znai sljedee:
EU27 pojaava svoje napore u podrujima kao to su
inovacije, trgovina, sigurnost, migracije, upravljanje
granicama i obrana. Donosi nova pravila i razvija
instrumente za provedbu kako bi u kljunim novim
podrujima ojaao jedinstveno trite. Usredotouje
se na izvrsnost u istraivanju i razvoju te ulae u
nove projekte na razini cijelog EU-a radi potpore
dekarbonizaciji i digitalizaciji.
Tipini primjeri ukljuuju daljnju suradnju u podruju
svemira, visokotehnolokih klastera i dovrenja
regionalnih energetskih sredita. EU27 moe brzo
odluiti o pregovaranju i sklapanju trgovinskih
sporazuma. Suradnja policije i pravosudnih tijela u
pitanjima povezanima s terorizmom sustavna je i
olakana zahvaljujui zajednikoj europskoj agenciji za
borbu protiv terorizma.
Europska granina i obalna straa u potpunosti
preuzima upravljanje vanjskim granicama. Jedinstvena
europska agencija za azil obrauje sve zahtjeve za azil.
Uspostavljaju se zajedniki obrambeni kapaciteti.
S druge strane, EU27 prestaje djelovati ili manje djeluje
u podrujima u kojima se percipira da je njegova
dodana vrijednost ograniena ili da ne moe ispuniti
obeanja. To ukljuuje podruja kao to su regionalni
razvoj, javno zdravlje ili dijelovi politike zapoljavanja
i socijalne politike koji nisu izravno povezani s
funkcioniranjem jedinstvenog trita.
Kontrola dravnih potpora daljnje se delegira
nacionalnim tijelima. Novi standardi zatite potroaa,
okolia te zdravlja i sigurnosti na radu svode se na
najmanju moguu mjeru. Drave lanice imaju veu
fleksibilnost eksperimentirati u odreenim podrujima.
Meutim u podrujima reguliranima na razini EU-a
potpuno potovanje propisa osigurava se veim
provedbenim ovlastima.
U drugim podrujima poduzimaju se mjere prema
konsolidaciji europodruja i osiguravanju stabilnosti
zajednike valute. Vanost EU-a u svijetu mijenja se u
skladu s njegovim promijenjenim odgovornostima.
Prednosti i nedostatci:
Jasnija podjela nadlenosti u konanici pomae
europskim graanima da bolje razumiju koja se pitanja
rjeavaju na razini EU27, nacionalnoj i regionalnoj
razini. Prava graana temeljena na pravu EU-a
jaaju u podrujima u kojima odluimo initi vie, a
smanjuju se u drugim podrujima. Time se pomae
premostiti jaz izmeu obeanja i ispunjenja, ak i ako u
odreenim podrujima oekivanja ne budu ispunjena.
Za poetak, EU27 se suoava s potekoama u
postizanju dogovora o tome koja bi podruja trebala
biti prioritetna ili u kojima bi trebao initi manje.
22
 Uinak na politike

Jedinstveno Ekonomska Schengen, Vanjska Sposobnost

trite i monetarna migracije politika Proraun EU-a ostvarivanja
i trgovina unija i sigurnost i obrana rezultata
Zajedniki Poduzima se Sustavna EU jednoglasno Bitno Poetni dogovor
standardi su nekoliko koraka suradnja u nastupa u preoblikovan o tome koje
minimalni, no radi konsolidacije upravljanju svim pitanjima kako bi se zadae trebaju
pojaana je europodruja granicama, vanjske politike; prilagodio novim biti prioritet
provedba u i osiguranja politikama azila uspostavlja prioritetima i od kojih
podrujima njegove i pitanjima se Europska dogovorenima na treba odustati
reguliranima stabilnosti; EU27 povezanima s obrambena unija razini EU27 predstavlja
na razini EU- ini manje u borbom protiv izazov; nakon
a; trgovinom nekim dijelovima terorizma njegova
se upravlja zapoljavanja i postizanja
iskljuivo na socijalne politike mogue je lake
razini EU-a razumijevanje
donoenja
odluka; EU
djeluje bre
i odlunije u
podrujima u
kojima ima veu
ulogu

Ilustracija
Europsko telekomunikacijsko tijelo ovlateno je za oslobaanje frekvencija za prekogranine komunikacijske
usluge, kao to su one potrebne za upotrebu povezanih automobila diljem Europe. Djeluje kao regulator za
zatitu prava korisnika mobilnih i internetskih usluga bez obzira na to gdje se nalaze u EU-u.

Nova Europska agencija za borbu protiv terorizma pomae pri odvraanju i spreavanju tekih napada u
europskim gradovima sustavnim praenjem i upozoravanjem o sumnjivim osobama. Nacionalna policijska tijela
mogu jednostavno pristupiti europskim bazama podataka koje sadravaju biometrijske podatke o kriminalcima.

Europska granina i obalna straa u potpunosti preuzima upravljanje vanjskim granicama.

Plae, zakonodavstvo o socijalnim pitanjima i razine oporezivanja i dalje znatno variraju diljem Europe.

Europski potroai koje su obmanuli proizvoai automobila sada se mogu osloniti na EU da sankcionira takva
poduzea i dobije odtetu.

Poljoprivrednici imaju pristup cjenovno pristupanim podatcima o vremenskim uvjetima u stvarnom vremenu te
o uzgoju usjeva zahvaljujui potpuno funkcionalnom Europskom satelitskom sustavu.

23
Scenarij 5.: Zajedno inimo mnogo vie
EUROPSKA UNIJA ODLUI ZAJEDNIKI INITI
MNOGO VIE U SVIM PODRUJIMA POLITIKA.
Zato i kako?
U scenariju u kojem postoji konsenzus da ni EU27
u svojem sadanjem obliku ni europske drave same
nisu dovoljno spremne za suoavanje s aktualnim
izazovima, drave lanice odluuju dijeliti vie ovlasti,
resursa i odluivanja na svim razinama.
Iz toga proizlazi vea suradnja nego ikad meu svim
dravama lanicama u svim podrujima. Slino tome,
europodruje jaa i sasvim je jasno da su sve koristi
koje imaju drave sa zajednikom valutom korisne
svima. Odluke se bre donose na europskoj razini i
brzo se provode.
Do 2025., to znai sljedee:
U meunarodnom kontekstu Europa jednoglasno
nastupa i djeluje u trgovini te je u veini meunarodnih
foruma zastupa jedan predstavnik. Europski parlament
donosi konanu odluku o meunarodnim trgovinskim
sporazumima. Obrana i sigurnost su prioritet.
Uspostavlja se europska obrambena unija koja je
potpuno komplementarna s NATO-om. Suradnja u
podruju sigurnosti postaje uobiajena. EU27 i dalje
ima vodeu ulogu u globalnoj borbi protiv klimatskih
promjena te je ojaana njegova uloga najveeg
svjetskog donatora humanitarne i razvojne pomoi.
Vanjska politika EU-a irih razmjera dovodi do
ovrivanja zajednikog pristupa migracijama.
24
Ojaana partnerstva i poveana ulaganja u europsko
susjedstvo i izvan njega pridonose stvaranju
gospodarskih prilika, upravljanju zakonitim
migracijama i rjeavanju nezakonitih migracijskih
putova.
Unutar EU27 postoje snana usredotoenost
i ambicija da se dovri uspostava jedinstvenog
trita u podruju energetike, digitalizacije i usluga.
Zahvaljujui zajednikom ulaganju u inovacije i
istraivanje uspostavljeno je nekoliko europskih
Silicijskih dolina s klasterima ulagatelja rizinog
kapitala, novoosnovanih poduzea, velikih poduzea
i istraivakih centara. Potpuno integrirana trita
kapitala pridonose iskoritavanju financijskih sredstava
za mala i srednja poduzea te velike infrastrukturne
projekte u cijelom EU-u.
U europodruju, ali i za drave lanice koje mu se ele
prikljuiti, mnogo je vea razina koordinacije fiskalnih,
socijalnih i poreznih pitanja te europskog nadzora
financijskih usluga. Dodatna financijska potpora
EU-a dostupna je za poticanje gospodarskog razvoja
i reagiranje na okove na regionalnoj, sektorskoj i
nacionalnoj razini.
Prednosti i nedostatci:
Donoenje odluka na razini EU-a mnogo je opirnije i
bre. Graani imaju vie prava koja se izravno temelje
na pravu EU-a. Meutim mogu je rizik od otuivanja
dijelova drutva koji smatraju da EU nema dovoljan
legitimitet ili da je nacionalnim tijelima oduzeo previe
ovlasti.
 Uinak na politike

Jedinstveno Ekonomska Schengen, Vanjska Sposobnost

trite i monetarna migracije politika Proraun EU-a ostvarivanja
i trgovina unija i sigurnost i obrana rezultata
Jaanje Uspostavlja se Kao u scenariju Kao u scenariju Znatno Donoenje
jedinstvenog ekonomska, initi manje, initi manje, moderniziran odluka je bre,
trita financijska i ali uinkovitije, ali uinkovitije, i povean, na a provedba
harmonizacijom fiskalna Unija suradnja je EU jednoglasno temelju vlastitih ojaana na svim
standarda kao u Izvjeu sustavna u nastupa u sredstava; razinama; pitanja
i jaom petorice upravljanju svim pitanjima funkcija fiskalne o odgovornosti
provedbom; predsjednika iz granicama, vanjske politike; stabilizacije postavljaju oni
trgovinom lipnja 2015 politikama azila uspostavlja europodruja koji smatraju da
se upravlja i pitanjima se Europska djeluje je EU dravama
iskljuivo na povezanima s obrambena unija lanicama
razini EU-a borbom protiv oduzeo previe
terorizma ovlasti

Ilustracija
Aktivno se dogovaraju trgovinski sporazumi. EU ih potie, pregovara o njima te ih brzo ratificira u ime svojih 27
drava lanica.

Europljani neometano koriste povezane automobile po cijeloj Europi zahvaljujui pravilima na razini cijelog EU-a
i provedbenoj agenciji EU-a.

Europskim graanima koji ele sudjelovati u odluivanju o predloenom projektu vjetroturbina koji financira EU
na njihovu lokalnom podruju teko je odrediti odgovorno europsko tijelo.

Graani koji putuju u inozemstvo imaju na raspolaganju konzularnu zatitu i pomo veleposlanstava EU-a, koja
su u nekim dijelovima svijeta zamijenila nacionalna veleposlanstva. Zahtjevi za vizu dravljana zemalja koje nisu
lanice EU-a koji ele putovati u Europu obrauju se putem iste mree.

Europski stabilizacijski mehanizam postaje europski monetarni fond koji podlijee kontroli Europskog parlamenta
i preuzima nove odgovornosti kako bi pruio potporu Europskoj investicijskoj banci u prikupljanju financijskih
sredstava za treu generaciju Junckerova plana radi poticanja ulaganja diljem Europe.

25
4. Daljnji koraci
Velik dio napretka koji se prije 60 godina u Europi
inio nemoguim danas se uzima zdravo za gotovo.
Nai najcrnji dani jo uvijek e biti mnogo svjetliji
od bilo kojeg koji su nai osnivai proveli zatoeni na
Ventoteneu.
ak bi i vizionarima poput njih bile nezamislive
slobode i prilike, prava koje je EU otada osigurao.
Budui da ujedinjena Europa obiljeava svoju
obljetnicu, vrijeme je da obnovimo obeanja, ponovno
otkrijemo na ponos i oblikujemo vlastitu budunost.
Iako je nemogue izbjei promjene u svim podrujima,
ne mijenja se ono to elimo od naih ivota ni
europske vrijednosti koje su nam vane. elimo
drutvo u kojemu su mir, sloboda, tolerancija i
solidarnost na prvom mjestu. elimo ivjeti u
demokraciji s raznolikim stajalitima te kritinim,
neovisnim i slobodnim medijima. elimo biti slobodni
govoriti ono to mislimo i sigurni da nijedan pojedinac
ni institucija nisu iznad zakona. elimo Uniju u kojoj
se sa svim graanima i dravama lanicama jednako
postupa. elimo svojoj djeci omoguiti bolji ivot
nego to smo ga mi imali.
Bez obzira na to koji od ovdje predstavljenih scenarija
na kraju bude najblii stvarnosti, te vrijednosti i tenje
i dalje e ujedinjavati Europljane i za njih se vrijedi
boriti.
EU je jedinstveni projekt u kojem su kombinirani
nacionalni prioriteti i suvereniteti dobrovoljno
udrueni kako bi bolje sluili nacionalnim i
zajednikim interesima. Put nije uvijek bio lagan, nikad
nije bio savren, no pokazalo se da se moe reformirati
i tijekom vremena je dokazao svoju vrijednost.
Slijedei moto ujedinjeni u raznolikosti, EU i
njegove drave lanice uspjeli su iskoristiti jedinstvenu
snagu i bogatstvo svojih naroda kako bi postigli
nezapamen napredak.
U nesigurnom svijetu izolacija nekima moe biti
privlana, no posljedice podjela i fragmentacije bile bi
dalekosene. Europske zemlje i graani bili bi izloeni
duhovima svoje podijeljene prolosti i podloni
interesima jaih sila.
26
Europa sada mora odluiti. Prilika ima koliko i izazova.
Ovo moe biti trenutak koji je Europa ekala, no moe
se iskoristiti samo ako svih 27 drava lanica zajedniki
djeluje s jedinstvenom odlunou.
Ovom Bijelom knjigom trebala bi se pokrenuti iskrena
i sveobuhvatna rasprava s graanima o tome kako bi
se Europa trebala razvijati u predstojeim godinama.
Svaki se glas mora uti. Europska komisija, zajedno s
Europskim parlamentom i zainteresiranim dravama
lanicama, bit e domain niza rasprava o budunosti
Europe u nacionalnim parlamentima, gradovima i
regijama diljem Europe. Ideje i odlunost stotina
milijuna Europljana bit e pokreta naeg napretka.
Bijela knjiga doprinos je Europske komisije sastanku
na vrhu u Rimu. Kao i sve obljetnice, Rim e biti
prikladan trenutak da se razmotri uspjeh ostvaren
posljednjih 60 godina. Meutim treba ga promatrati i
kao poetak procesa zajednikog odluivanja 27 drava
lanica EU-a o budunosti njihove Unije.
Europska komisija pridonijet e toj raspravi u
mjesecima koji slijede nizom dokumenata za
razmatranje o sljedeim temama:
razvoj socijalne dimenzije Europe
produbljenje Ekonomske i monetarne unije na
temelju izvjea petorice predsjednika iz lipnja
2015.
iskoritavanje globalizacije
budunost europske obrane
budunost financija EU-a.
Kao i ovom Bijelom knjigom, tim e se dokumentima
za razmatranje ponuditi razliite ideje, prijedlozi,
mogunosti ili scenariji za Europu u 2025. kako bi se
pokrenula rasprava bez iznoenja konanih odluka u
ovoj fazi.
Te e se ideje dodatno razmatrati u govoru
predsjednika Junckera o stanju unije 2017. prije nego
to bi se mogli donijeti prvi zakljuci na sastanku
Europskog vijea u prosincu 2017. To bi trebalo
pridonijeti odluivanju o daljnjem djelovanju koje e se
predstaviti do izbora za Europski parlament u lipnju
2019.
Naa zajednika volja pokree Europu prema naprijed.
Kao to je to bio sluaj i s prethodnim naratajima,
budunost Europe u naim je rukama.
PRILOZI

27
 Prilog 1

Proces na temelju Bijele knjige:

od Rima do izbora za Europski parlament 2019

1/03
Komisijina Bijela knjiga o budunosti Europe
Oujak 9.3. 10.3.
2017 Europsko vijee / sastanak EU27
25.3.
Sastanak na vrhu EU27 Rimska deklaracija 60. obljetnica

Kraj travnja
Travanj Komisijin dokument za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe

Svibanj Sredina svibnja

Komisijin dokument za razmatranje o iskoritavanju globalizacije
Kraj svibnja
Komisijin dokument za razmatranje o budunosti Ekonomske i monetarne unije

26.5. 27.5.
Sastanak na vrhu skupine G7, Taormina, Italija

Poetak lipnja
Komisijin dokument za razmatranje o budunosti europske obrane

9.6.
Konferencija o sigurnosti i obrani, Prag, eka
Lipanj
22.6. 23.6.
Europsko vijee

Kraj lipnja
Komisijin dokument za razmatranje o budunosti financija EU-a

7.7. 8.7.
Srpanj Sastanak na vrhu skupine G20, Hamburg, Njemaka

Sredinom rujna
Rujan Govor o stanju Unije 2017.

19.10. 20.10.
Listopad Europsko vijee Rasprave o
budunosti
17.11.
Studeni Europe u
Socijalni sastanak na vrhu, Gteborg, vedska
parlamentima,
gradovima i
Prosinac 14.12. 15.12.
regijama
Europsko vijee / sastanak EU27

Lipanj Lipanj
2019 Izbori za Europski parlament

28
 Prilog 2

Pet scenarija: pregled politika

Samo zajedniko Oni koji ele vie, initi manje, ali Zajedno inimo
Ne odustajemo
trite ine vie uinkovitije mnogo vie

Zajedniki standardi
Jedinstveno trite

Ojaano je jedinstveno Prioritet je jedinstveno

Kao u scenariju Ne su minimalni, no Jaanje jedinstvenog
trite, izmeu ostalog trite robe i kapitala;
odustajemo, ojaano pojaana je provedba trita harmonizacijom
i trgovina

u energetskom i standardi se i dalje

je jedinstveno trite, u podrujima standarda i jaom
digitalnom sektoru; razlikuju; slobodno
a EU27 dogovara reguliranima na razini provedbom; trgovinom
EU27 dogovara kretanje ljudi i usluga
napredne trgovinske EU-a; trgovinom se se upravlja iskljuivo na
napredne trgovinske nije u potpunosti
sporazume upravlja iskljuivo na razini EU-a
sporazume zajameno
razini EU-a
Poduzima se
nekoliko koraka
Kao u scenariju Ne
monetarna unija

radi konsolidacije Uspostavlja se

odustajemo, osim za
Ekonomska i

Postupan napredak europodruja i ekonomska, financijska

skupinu zemalja koje
u poboljanju Ograniena suradnja u osiguranja njegove i fiskalna unija kako je
e pojaati suradnju u
funkcioniranja europodruju stabilnosti; EU27 predvieno u Izvjeu
podrujima kao to su
europodruja ini manje u nekim petorice predsjednika iz
oporezivanje i socijalni
dijelovima politike lipnja 2015.
standardi
zapoljavanja i socijalne
politike

Suradnja u upravljanju Ne postoji jedinstvena Kao u scenariju initi

Schengen, migracije

Kao u scenariju Ne
vanjskim granicama politika za migracije ili Sustavna suradnja u manje, ali uinkovitije,
odustajemo, osim za
i sigurnost

postupno se pojaava; azil; daljnja koordinacija upravljanju granicama, suradnja je sustavna u

skupinu zemalja koje
postie se napredak u podruju politikama azila i upravljanju granicama,
e pojaati suradnju u
prema zajednikom sigurnosti odvija se pitanjima povezanima politikama azila i
podruju sigurnosti i
sustavu azila; poboljava bilateralno; kontrole s borbom protiv pitanjima povezanima
pravosua
se koordinacija u unutarnjih granica su terorizma s borbom protiv
podruju sigurnosti sustavnije terorizma

Kao u scenariju Ne Kao u scenariju

Vanjska politika

Postie se napredak Neka pitanja vanjske odustajemo, osim za EU jednoglasno initi manje, ali
u jednoglasnom politike u sve veoj skupinu zemalja koje nastupa u svim uinkovitije, EU
i obrana

nastupanju u pogledu mjeri rjeavaju se e pojaati suradnju pitanjima vanjske jednoglasno nastupa u
vanjskih poslova; jaa bilateralno; suradnja u u podruju obrane, politike; uspostavlja se svim pitanjima vanjske
suradnja u podruju podruju obrane ostaje usredotoujui se na europska obrambena politike; uspostavlja se
obrane nepromijenjena vojnu koordinaciju i unija europska obrambena
zajedniku opremu unija

Kao u scenariju Ne
Znatno moderniziran
Proraun EU-a

Djelomino odustajemo; dodatna Bitno preoblikovan

Preusmjeren na i povean, na
moderniziran kako bi sredstva na raspolaganju kako bi se prilagodio
financiranje kljunih temelju vlastitih
odraavao program su pojedinim dravama novim prioritetima
funkcija potrebnih za sredstava; funkcija
reformi dogovoren na lanicama za podruja dogovorenima na razini
jedinstveno trite fiskalne stabilizacije
razini 27 drava lanica u kojima odluuju initi EU27
europodruja djeluje
vie

Poetni dogovor o tome

Kao u scenariju Ne
Sposobnost ostvarivanja

koje zadae trebaju biti Donoenje odluka

Pozitivan plan Donoenje odluka odustajemo, pozitivan
prioritet i od kojih treba je bre, a provedba
djelovanja zasluan je moda jest razumljivije, plan djelovanja na
odustati predstavlja ojaana na svim
za konkretne rezultate; no mogunost je razini 27 drava lanica
rezultata

izazov; nakon njegova razinama; pitanja

donoenje odluka i zajednikog djelovanja zasluan je za konkretne
postizanja mogue je o odgovornosti
dalje je teko razumjeti; ograniena; pitanja od rezultate; neke skupine
lake razumijevanje postavljaju oni koji
sposobnost ostvarivanja zajednikog interesa zajedno postiu vie u
donoenja odluka; EU smatraju da je EU
rezultata ne ispunjava esto treba bilateralno odreenim podrujima;
djeluje bre i odlunije dravama lanicama
uvijek oekivanja rjeavati donoenje odluka
u podrujima u kojima oduzeo previe ovlasti
postaje sloenije
ima veu ulogu

29
30
 Europska unija, 2017.
Ponovna je uporaba doputena uz uvjet navoenja izvora.
Politiku ponovne uporabe dokumenata Europske komisije ureuje Odluka 2011/833/EU od 12. prosinca 2011.
(SL L 330, 14.12.2011., str. 39.).
Za svaku uporabu ili reprodukciju fotografija ili druge grae koja nije zatiena autorskim pravom EU-a doputenje
se mora zatraiti izravno od vlasnika autorskog prava.
stranica 11: AP Photo/Thomas Kienzle

31
 NA-01-17-150-HR-N

ISBN: 978-92-79-66242-3
doi:10.2775/85632