Rad raunala moe biti zasnovan na kretanju mehanikih

dijelova, elektrona, fotona, kvantnih estica ili neke druge fizike pojave. Iako se
raunala mogu izgraditi na mnogim postojeim tehnologijama, gotovo svi dananji modeli
sadre u sebi elektronike komponente.
Kod veine dananjih raunala zadani problemi se u osnovi rjeavaju pretvaranjem svih
relevantnih informacija u matematike relacije koritenjem binarnog sustava (nula i
jedan). (Meutim, raunala ne mogu rijeiti sve matematike probleme.)
Nakon to raunalo izvri izraunavanje zadatog problema, rezultat se prikazuje na
korisniku (ovjeku) pristupaan nain: preko signalnih
aruljica, LED displeja, zaslona, pisaa i dr.
Poetnici u radu s raunalima, pogotovo djeca, esto ne mogu shvatiti injenicu da su
raunala samo ureaji i da ne mogu [[misao|misliti] odnosno razumjeti, ak ni ono to
prikau kao rezultat svog "rada". Slike, boje, rijei i dr. koje vidimo na ekranu raunalnog
zaslona su samo programirani prikazi koje ljudski mozak prepoznaje i daje im znaenje i
smisao. Raunalo samo manipulira tokovima elektrona, kojima na svojoj osnovnoj razini
funkcioniranja - tranzistoru - dodjeljuje logike vrijednosti nula ili jedan, odnosno stanje
"nula = nema napona" ili "jedan = ima napona". Do sada nam nije poznat nain kojim bi
se uspjeno oponaalo ljudsko razmiljanje ili samosvjesnost.
Neke od vanih odrednica za konstruktivna rjeenja[uredi
VE | uredi]
Binarni ili decimalni?[uredi VE | uredi]
Vaan korak naprijed u razvoju digitalnih raunala bilo je uvoenje binarnog sustava za
unutranje numerike procese. Ovim je prestala potreba za sloenim izvrnim
mehanizmima koje su raunala zasnovana na drugim numerikim sustavima,
npr. decimalnom ili heksadecimalnom, zahtijevali. Usvajanje binarnog sustava rezultiralo
je pojednostavljenjem konstruktivnih rjeenja kod primjene aritmetikih funkcija
i logikih operacija, znai, i pojednostavljenjem sklopova i dijelova samog raunala.
Mogunost programiranja[uredi VE | uredi]
Mogunost da se raunalo programira, tj. opremi nizom izvrnih naredbi bez potrebe za
fiziko-konstruktivnim izmjenama, osnovna je funkcionalna karakteristika veine
raunala. Ova osobina je znaajno unaprijeena njihovim razvojem do stupnja na kojem
su bili sposobni upravljati redoslijedom izvravanja naredbi na osnovi podataka
dobivenih tokom samog vrenja odreenog programa. Ovo konstruktivno unaprjeenje je
jo vie pojednostavljeno uvoenjem (v. prethodnu cjelinu) binarne aritmetike kojom se
mogu predstaviti razliite logike operacije.
Pohrana podataka[uredi VE | uredi]
Tokom raunskih operacija esto je potrebno pohraniti meuvrijednosti ("dva piem a
jedan pamtim") koje e se upotrijebiti u daljem raunanju. Brzina nekog raunala je
najee ograniena brzinom kojom se vrijednosti itaju/zapisuju iz/u memoriju i njezinim
kapacitetom. Prvobitno je zamiljeno da se memorija koristi samo za spomenute
meuvrijednosti, meutim, ubrzo su se i sami programi poeli pohranjivati na ovaj nain i
to se uvelike primjenjuje kod dananjih raunala.

Sklopovlje[uredi VE | uredi]
Integrirani krugovi su sr svakog raunala
Hrv. nazivi: sklopovlje, ovrsje, ovre, tvrdotvorina [nedostaje izvor]
Iako se tehnologija izrade raunala znaajno izmijenila od vremena prvih elektronikih
modela sagraenih u etrdesetim godinama 20. stoljea, jo uvijek je veina dananjih
rjeenja zasnovano na tzv. von Neumannovoj arhitekturi. Ta arhitektura podrazumijeva
raunalo kao sklop sastavljen od etiri glavna dijela:

ALU (Arithmetic and Logic Unit) - aritmetiko-logika jedinica,

kontrolna jedinica,

memorija (u kojoj su podatci i programi dijele istu memoriju)

I/O (Input and Output) - ulazni i izlazni sklopovi

Ovi dijelovi su meusobno povezani mnotvom ica - sabirnicom (engl. bus). Svi su
obino pogonjeni sinkrono tj. vremenskim ureajem ( sat, generator takta), mada i drugi
"dogaaji" mogu pogoniti kontrolne sklopove. Postoje takoer i raunala koja su
pogonjena asinkrono.
Obradnik[uredi VE | uredi]
Artimetiko-logika jedinica (ALU - arithmetic and logic unit) je sklop koji vri
osnovne aritmetike operacije (zbrajanje, oduzimanje i dr.), logike operacije (I, ILI, NE) i
usporeivanje, npr. podudara li se sadraj dva bajta. .
Upravljaka jedinica je ta koja pretvara naredbe u memoriji u elektrine impluse i
odreuje koje e se podoperacije i koji redosljed e te podoperacije uzeti unutar
mikroobradnika. Upravlja jedinica takoer upravlja s prijenosom s memorijskih lokacija
unutar mikroobradnika, i obavlja ulogu itanja i spremanja podataka iz i u glavnu
memoriju. Kada je to obavljeno, upravljaka jedinica ide na narednu naredbu (obino
smjetenu na sljedeem memorijskom mjestu) ako naredba ne govori raunalu da je
sljedea naredba smjetena negdje drugdje.
Kada se poziva na memoriju, data naredba moe na razliite naine odrediti
odgovarajuu memorijsku adresu.
Procesori su prije 80-tih godina 20. stoljea zauzimale su po nekoliko ploa. U novije
doba (2015.) mnoge matine ploe podravaju dva ili vie obradnika.
Memorija[uredi VE | uredi]
Ovdje podrazumijevamo da je memorija niz obrojenih/numeriranih stanica, od kojih
svaka sadri djeli informacije. Informacija moe biti instrukcija kojom se raunalu zadaje
neki zadatak. Stanica moe sadravati i podatak koji je potreban raunalu da bi izvrilo
neku instrukciju. U svakom sluaju, bilo koja stanica moe sadravati djeli informacije
koji u danom trenutku moe predstavljati podatak a ve u sljedeem - instrukciju. Znai,
sadraj memorijskih stanica se neprestano mijenja.
Veliina svake stanice i njihov broj razlikuju se od raunala do raunala, a i tehnologije
izrade tokom njihovog razvoja su bile bitno razliite. Tako smo imali elektromehanike
memorije - releje, cijevi ispunjene ivom u kojima su se stvarali zvuni pulsevi, matrice
stalnih/trajnih magneta, pojedinanih tranzistora, sve do integriranih sklopova s vie
milijuna diskretnih i aktivnih elemenata.
Ulazne i izlazne jedinice[uredi VE | uredi]
Putem ulaznih i izlaznih jedinica (I/O) raunalo dobiva informacije iz vanjskog svijeta i
alje rezultate natrag. Neke jednice mogu biti i ulazne i izlazne. Postoji irok spektar I/O
jedinica; od tipkovnica, preko mieva, monitora, disketnih pogona, CD/DVD (optikih)
pogona, pisaa, sve do skenera i kamera.
Zajednika osobina svih ulaznih jedinica je da pretvaraju informacije odreene vrste u
podatke koji dalje mogu biti obraeni u digitalnom sistemu raunala. Nasuprot tome,
izlazne jedinice pretvaraju podatke u informacije koje korisnik raunala moe razumjeti.
U ovom sluaju, digitalni sustav raunala predstavlja sustav za obradu podataka.
Arhitektura[uredi VE | uredi]

Prijenosno raunalo (prijenosnik, engl. laptop, notebook), bitno smanjenih dimenzija ali i
esto manjih mogunosti i brzine za razliku od stolnog raunala (engl. desktop)
Kod dananjih raunala, aritmetiko-logika i upravljaka jedinica smjetene su na
jednom integriranom sklopu koji nazivamo sredinja obradna jedinica (CPU - central
processing unit). Memorija raunala smjetena je na nekoliko malih integriranih sklopova
pored centralnog obradnika. Nerazmjerno velik dio ukupne mase raunala zapravo je
sadran u sustavu napajanja elektrinom energijom - jedinica za napajanje i I/O
ureajima.
Neka od veih raunala razlikuju se od gore opisanog modela uglavnom po veem broju
obradnika i upravljakih jedinica koji rade istovremeno. Dodajmo ovome i da neka
raunala, ija je iskljuiva namjena znanstveno istraivanje i raunanje, imaju sasvim
drugaiju arhitekturu i zbog drugaijeg, nestandardiziranog naina programiranja, nisu
nali iru komercijalnu primjenu.
Dakle, u biti, naelo funkcioniranja raunala je prilino jednostavno; kod svakog takta,
raunalo povlai instrukcije i podatke iz svoje memorije, izvrava naredbe, pohranjuje
rezultate i ponavlja ciklus. Ponavljanje se vri sve do nailaska na instrukciju "stop".