Professional Documents
Culture Documents
Ivo Andrić - Goja PDF
Ivo Andrić - Goja PDF
Goja
Goja Autoportret
Zapisi Gji
Prlg prla panija je svan prslavila stgdinjicu smrti jdng d
svjih najvih slikara, Franciska Gj. n t je bil narit dbr i
krisn u tj prslavi, t je vlika izlba Gjinih slika u madridskj galriji
Prad. Tak su, prd staln izlnih dla, mgli da ce vid prtrti i skic
kji su privatna svjina pjdinih panskih aristkratskih prdica i kji
ina vk vkuju zatvrni u npristupnim salnima. Sad su ce, po svrnj
prslavi, sv t udn figur, prtrti knginja i matrna, ili fantastini
prizri, vratili, k nna privinja u zamkv svj, u saln iz kjih su ih
iznli.
ivt tga udng vka i vlikg majstra, umngm je lgnda puna sjaja
i mraka. na pnkad pdsa na Miklanla i Btvna, ali ce digrava
na nim planu, i njasnija je, i stranija. Nma u njj nig prmtjskg ni
faustvskg. To je martirij bz nadzmaljsk uth. Tragika ulnsti, pr
svga. Grd utanj plti kja strada bz nad i iluzij.
1
Docnije kao zreo ovek i priznat umetnik, Goja je rekao da je u ivotu imao tri uitelja: Velaskeza,
Rembranta i prirodu.
Tunjava Madrid Prado
Nsumnjiv da je Gja v tada, ka mlad slikar i ak, da u ddir sa
svim nim svtm i plusvtm kji dcnij slikati sa arm i vtinm.
Izglda da ga je njgva prka i slbdna narav dvla v tada u sukb sa
Inkvizicijm, i da je u svjj dvtnastj gdini mra da napusti Saragsu.
tia je u Madrid, gd je ima klskih drugva i prijatlja.
2
Batturo se zv rgnsi sljk; tprilik k t kd nas Uin zvu r.
Karlos IV sa svojom porodicom Madrid Prado
mazg i svja nva kla u kjima juri p Madridu i kja su nbin
pzlana i lakirana, da svt zastaj pa ih glda. Gdin 1786. n kli u
jdnm pismu: Najpsl sam naimnvan za kraljvskg slikara. Njgvi
su prihdi vliki i njgv vz jak. Trim mng, pi n Zapatru,
prv, jr je mj plaj takav, a drug, jr mi je t f; n mgu se ja
graniavati ka drugi.
3
Maja (it. maha) na panskom znai koketnu lepoticu iz naroda
Odevena maha Prado Madrid
4
Manolo ili manola oznaava u panskom veselog I lepog mladia ili devojku iz naroda
umtnikv nmn grnj ili uzaludn saaljnj.Tak na jdnm
crtu kji prikazuj sam gmilu mrtvaca, pi: Pkpati i utati.
Ali u gluvm starcu j nunitiva snaga njgv ras. n i dalj ivi i radi.
Gdin 1824. s kraljvm dzvlm naputa paniju. d tada ivi u
Francuskj, u Brdu; s malim prkidima, d smrti. Zat j napusti
paniju? Da li j zaista bi tlik al francesado i vltrijanac? Mutim,
nkak u tim gdinama izradi j svju vliku sliku Pri sv. Hsa d
Kalasanca, punu svtakg zansa i nzmaljsk slav.
5
Tertulia (p.) veernja sedeljka
a dk sam bi mlad, bi sam ptpun lin dara da se izrazim jasn i
ubdljiv u razgvru. Ustalm, tu vrstu ljudi i n m nik ubditi. A
sam ce da sam j tada gvri v: za mn ima sam jdan nain
slikanja. To je nain mj pkjn ttk Anuncijat iz Funt d Tdsa. Ka
dt glda sam kak ta mja ttka ui svju kr, mal stariju d mn, da
tka. Mala je sdla za vratilm a ttka prd nj. unak je lt i vratil
lupal, ali je glasnij d sv lup vikala mja ttka pri svakj niti i svakm
udarcu.
Zbijaj, zbijaj t blj! t ga ali? Zbijaj t ja!
Mala ce pvijala pd tim rima i udarala svm snagm, ali ttki nij tkanj
nikad dsta st ni zbijn. P c dan sdi nad dvjinm, i u njn bli
razdljak u crnj ksi vi tr:
Zbijaj! Gu! N tka sit!
Clg ivta ja sam slika pd dvizm t priprst i tr n. (Svi kji
nt vrd u svm pslu, tri su.) Ma klik da su ce alili madridski
snbvi i rfrmatri i pdsmhivali rcptu ttk iz Funt d Tdsa, ja
znam da sam svaki put kad sam pusti mati na vlju i kad nisam sabi i
sa svj prdmt, da ravu sliku. To n znai da su sv n drug uspl,
ng da sam ja uini sv t sam mga i um da uspju.
Istina, gvrili su mi da sam zabilazi tk i lak utica na gldac
pdvlai jdn mst d karikatur. Prv nij tan, a drug je sam
dlimin. Ja nisam zabilazi tk, ng sam ih sv ptn rava, ali
jdnm rn, utka i sabi u n pdvun mst. Jr, znajt, na
svakj slici uvk je sam jdn mst kj darava iluziju stvarnsti,
gldav stvarnsti. n je jdin van i dluuju, ka ptpis na
mnici. To mst mgu biti i ili ruka, ili prst mtaln dugm svtljn
na sbit nain.
...
Ja ce uvk zaprpastim i saalim nad samim sbm kad pmislim sa
kak mal znanja, sa kak mng prdrasuda i pasnih prhtva sam
nkad ua u ivt.
U n vrm misliti snvnim stvarima ivta, znail je nprstiv
prk. Takv je bil drutv. A mni, nukm i svga ljnm slikaru, t je
bil dbrdl. Ali dcnij, kad sam u kak t ist drutv krpi u svjim
sastavcima, prl j isprd mjih iju tlik uda i pkra, da bi i ivin,
na mm mstu, pl da razmilja i stvara zakljuk.
Ja sam u tkim trnucima vid svu bdu nukuh mnika, ljudi od dla,
ka i nspsbnst, slabst i zbunjnst svta d pra i nauk. Vid sam
princip i sistm kak s razilaz ka magla prd ravndunim ili zluradim
ima svtin, a d malas uistinu maglu kak s prd tim istim ima
krutn i izgraujnj u npriksnvn i svt princip, vr d granita. A
vid sam i smrt i blst i ratv i bun. I prd svim tim ja sam s pita kji
j smisa tih prmna, kji j plan p km s sv t dava, i kji j cilj
km vdi. I ma klik da sam glda, slua i razmilja, ja nisam naa ni
smisla ni plana ni cilja svmu tm. Ali sam da d jdng ngativng
zakljuka: da naa lina misa u vm napru n znai mng i da n m
nita; i d drugg pzitivng: da trba slukivati lgnd, t tragv
klktivnih ljudskih nastjanja krz stla, i iz njih dgntati, klik s
m, smisa na sudbin.
Ima nklik taaka ljudsk aktivnsti k kjih s krz sva vrmna, spr
i u finim naslagama, stvaraju lgnd. Zbunjivan dug nim t s
npsrdn daval k mn, ja sam u drugj plvini svga ivta da
d zakljuka: da j uzaludn i pgrn traiti smisa u bznaajnim a
prividn tak vanim dgaajima kji s davaju k nas, ng da ga trba
traiti u nim naslagama kj stla stvaraju k nkklik glavnih lgndi
vanstva. T naslag staln, iak sv manj vrn, pnavljaju blik ng
zrnca istin k kjg s slau, i tak ga prns krz stla. U bajkama j
prava istrija vanstva, iz njih s da naslutiti, ak n i ptpun tkriti
njn smisa. Ima nklik snvnih lgndi vanstva kj pkazuju ili
bar svtljavaju put kji sm prvalili, ak n i cilj km idm. Lgnda
prvm grhu, lgnda ptpu, lgnda Sinu vijm, rasptm za
spasnj svta, lgnda Prmtju i ukradnj vatri ...
Psldnj ri, gluvi starac je vika glasn. Sad je djdnm uuta i zaglda
ce nkud prd mn, ka t mrnari mtr puinu. Izgldal je da u
iznnadnj tiini slukuj glas svih bzbrjnih lgndi kjima n zna imna i
n um sv da ih nabrji. Tak je uta dug, dk pt n spusti pgld na
stl prda ce. Bil je ka da ce dnkud vrati. Tada mu k trpavki zaigra
tanka maglica, sv t staj d nkadanjg smjka, i n nastavi tih,
najtiim glasm kjim gluv vk m da gvri.
U mjj mladsti tim se stvarima gvril apatm, sam sa p-
uzdanim i bliskim licima, pnajvi u tiri ka. Danas, u 1828. gdini
nag vka, v davn m da gvri k h i kak gd h. To,
naravn, n znai da i dananji ljudi nmaju svj tm za razgvr u tiri
ka i apatm.
...
Vrujt mi da sam vid sv i da nisam nstljiv ni budala kad ce
nimu n udim i kad m nita n uzbuuj, ng da imam prav na t. Ja
sam t prav iskupi tim t sam vid sv. A trba vidti mng da bi se
sagldal sv. Vid sam prirdu, vid sam drutv. Ah, drutv! Znam mu
zakn kristalizacij, tlik prst da nas zbunjuju i da nas zbunjivati
dvka. ujm mu hd kji je i prd vlikg umra i lmljav sam
tapkanj u mstu. Znam sirtinju, strpljivu, mirnu masu. Znam pbunjn,
ljud kji idu prtiv struj, zlikvc, prsjak, javn n. Znam kraljv i
prinv, na i stran. Znam gnepale i ministr, pansk i francusk, i t
je vi, znam nardnika kji miri na kai i pmadu za brkv. Sv t znam
i sv t nij tk pznati i razumti. (Ja sam naslika dsta ljudi,
raznraznih. A ja kad prtrtim vka, ja mu vidim minut rnja i
samrtni as. I tak su ta dva trnutka blizu jdan drugm da n staj,
stvarn, izmu njih msta ni za ta, ni za jdan dah ili pkrt.) Ali n prd
im se mra zaustaviti i prd im ce staj u svtm nrazumvanju i
nmm ptvanju, t je svt misli. Jr svt misli, t je jdina stvarnst u
Spravljanje baruta Madrid Prado
vm kvitlanju priina i avti kj ce zv stvarni svt. I da nma misli,
mj misli kja stvaruj i pdrava lik kji radim, sv bi se surval u
nitavil iz kjg je i izil, bdnij d sasun, pal bj i platna kj
nita n prikazuj.
...
Nkak dmah psl tridst gdin, mng pr ng t u ce razblti
i pti da gubim sluh, usni sam udan san. Jdna tpla i prijatna sba,
gspdska sba kja daj ukus klnvia, sa najbljim pkustvm i
nklik dragcnih vaza i prculana. Tapt d bldut hartij sa finm
arm. Kad sam blj zaglda tu aru, vid sam da je sastavljna d
samih slva ri mors vak ispisan: MORs. Cla ara nij bila drug d
bzbrj puta pnvljna, sitn i fin ispisana, r: smrt. I t udn tapt
nisu daval sbi nimal nprijatan ni mraan karaktr. Naprtiv, l sam
da m t du stav u njj, prlazi rukm prk tkanina i prculana. Bi
sam miran i zadvljan, kak ce m biti sam u prstriji kja dgvara
svima naim ptrbama.
Prl je sam, mda i dvt gdina. Blva sam, putva, radi i ptpun
zabravi udni san. ivi ptpun sam i naputn, u vili prd Madrida,
pati sam mng. Ne d zla, kjg je pun svt, ng d svjih misli tm
zlu. Svaki ddir sa ljudima baca m je u nbjanjiv i uasan strah. Svaki
dan su se tvaral prda mnm nv i nslun mgunsti zla i nsr.
Za dvadst i tiri sata svaka d njih bi mi stgnula stmak, uznmirila
src, trvala dan i n, i nda izla ka izlina i ptpun nsnvana. Na
njn mst dlazila je nva. Te straht je raa svaki ddir, svaki pkuaj
ddira sa svtm. A kad bih se usami, n su nical dnkud iz mn
samg.
Da bih zavara strahv za kj sam, t m najgr muil, zna da su
ubrani, p sam da p zidvima najv sb slikam prtiv- strahv.
Prkri sam bi slikama i crtima sv zidv, tak da nij stal prazna
msta ni klik za nkat. sta je bi sam jdan mali truga iznad
przra. Truga je bi npravilan (pt je sba bila prgraivana i taj
przr prbijn naknadn) i izglda vak: .Ja sam bi davn
zabravi nkadanji san d kga su m dlil tlik gdin i tlik ni
ispunjn snvima kji vrljaju dk razum spava. Pa ipak nisam u taj mali
prstr uslika ni lik nki ni rnamnt, ng sam ka p dgvru, ka na
diktat, napisa r Mors. I t, p nudi prstra, kak je jdin bil
mgun i kak sam nkad vid u snu: MORs. I tu je ta r stala ka
amajlija kja m je branila d strahta, sv dk nisam zdravi i vrati ce u
mirnu vlast razuma, gd amajlij nisu ptrbn.