Tema:Privredno-ekonomski i kulturni napredak BiH u toku Austro-Ugarske okupacije
Profesor: Mirza Hasagi
PRIVREDNI RAZVITAK BIH
-Ausro-Ugarska okupacija 1878. godine zatekla je BiH kao zaostalo privredno-
industrijsko podruje,ali sa ogromnim privrednim resursima. -To ce navesti okupacionu vlast da u BiH zapone projekat eksploatacije prirodnih resursa i izgradnje bh privrede. -Prvi cilj okupacione vlasti bio je izgradnja putne mree kao osnova za uspostavu vlasti, povezivanje sa ostalim dijelovima monarhije te za razvoj privrede i industrije. -Prva rekonstrukcija puteva u BiH deava se u toku same okupacije,kao i kasnije a teite u razvoju saobraaja stavljeno je na izgradnju eljeznica. -Zbog finansijskih ogranienja, okupaciona vlast zapoela je sa izgranju uskotrane eljeznike pruge. -U septembru 1878. godine zapoela je izgradnja pruge Bosanski Brod-Sarajevo, a kasnije, ova pruga spojena je sa dolinom Neretve,Mostarom i Metkoviem. Na ovu trasu nadovezivale su se sve ostale lokalne pruge (od Lave,Varea,Breze itd). -Najvei broj pruga u BiH izgraen je za vladavine B. Kalaya.Glavni nosioci izgradnje bili su drava i privatne firme. -Godine 1910. pod upravom Direkcije bh eljeznica bilo je preko 1000 km pruge, a u vlasnitvu raznih umsko-industrijskih preduzea preko 2000 km. -Sa okupacijom, nastupit ce i prva velika industralizacija BiH iji inicijator je bila okpaciona vlast i privatni krugovi iz monarhije. -Nedostatak domaeg, uslovilo je pojavu stranog privatnog kapitala koji je ujedno bio i veinski vlasnik svih velikih privredno-industrijskih preduzea u BiH. Taj strani kapital dolazio je uglavnom iz Austrije, Maarske, Njemake, Italije, vedske itd. -Domai kapital bio je dosta slab i orijentiran uglavnom na trgovinu, zanate, ugostiteljstvo i nekretnine. -Industralizacija BiH bila je usmjerena uglavnom na eksploataciju prirodnih resursa (najvie rude i suma) i njihovu preradu (pilane, eljezare, solane itd). Kroz taj proces industralizacije biva zaposleno oko 100000 radnika (strani strunjaci, ininjeri, domaa radna snaga), sto je na selima i dalje preovladavao agrarni, feudalno-kmetski sistem. -Razvoj industrije u BiH omoguio je i razvoj bankarstva. Prvi novani zavod u BiH osnovan je 1883. godine i to je bilo odjeljenje Union banke.Prvi domai novani zavod osnovan je 1889. godine.Nakon Kalaya ti novani zavodi dobivaju vjerska i nacionalana obiljeja. -Meutim i nakon razvoja industrije i bankarstva, BiH i dalje ostaje veinski agrarna zemlja.