1) Definicije kristalografije I kristala,
Minerali: Rutil TiO2, kasiterit SnO2, cirkon
nabrojati kristalografske zakone
Kristalografija je nauka koja se bavi kristalnim
stanjem materije minerala, bez obzira da li se
radi o prirodnim ili vjetakim materijama,
hemijskim elementima ili spojevima. Kristali su
trodimenzionalna, neorganska tijela koja
nastaju procesom kristalizacije iz vodenog
rastvora ili rastopa. Kristalografski zakoni: 1.
Zakon racionalnih koeficijenata 2. Zakon o
stabilnosti plonih i bridnih uglova 3. Zakon ili
pravilo zona.
2) Konstitutivni (granini) elementi
kristala, nabrojati I objasniti svaki
posebno
Elementi kristala su: a) pljosni - ravne povrine
koje ograniavaju kristal, a mogu biti
trougaone, kvadratne... b) ivice pravolinijski
granini elementi na kristalu koji nastaju
dodirom dvije nagnute pljosni c) rogljevi
obrazuju se na kristalu gdje se sueljavaju 3 ili
vie pljosni.
3)Osnovna svojstva kristala, nabr. I
ukratko objasniti ?
Homogenost znaci da kristali predstavljaju
jednu cvrstu fazu , samo jednu vrstu materije
koja se ne da rastaviti na jednostavne dijelove.
Anizotropija je zavisnost fizickih svojstava o
smjeru u kristalima
simetrija znaci da svaki kristal ima
geometrijsku vanjsku i kristalografsku simetriju
sposobnost rasta kristali rastu pravilnim
slaganjem materijalnih cestica uporedo sa
kristalnim plohama.
4) Zakon racionalnih koeficijenata
Zakon racionalnih koeficijenata je otkriven 1
780. Godine. Glasi: Brojevi koji pokazuju
koliko puta u veoj udaljenosti plohe 2 i 3
sijeku kristalografske ose u odnosu na
osnovu formi su mali racionalni brojevi.
5) Zakon o stalnosti plonih I bridnih
uglova Uglovi meu istovrsnim plohama iste
supstance mjereni pri istim uslovima
(kod iste temperature) su stalni ili konstantni
bez obzira na veliinu kristala.
6) Zakon zona ili pravilo zona
Zonom smatramo skup ploha povezanih
paralelnim bridovima. Svaka ploha pripada
najmanje dvjema zonama, jer je pravilo da se
na sjeitu dvije zone pojavljuje ploha. Zona
ne mora biti kontinuirana, moe biti i prekinuta.
Dvije plohe su dovoljne da ine jednu zonu.
Ukratko: Jedna ploha lei u nekoliko zona te
prema zakonu o zonama sve plohe na kristalu
meusobno su povezane zonama.
7) Goniometar, definicija
Goniometar je instrument za mjerenje ugova
izmeu ploha na kristalu, dijeli se na: a)
kontaktni goniometar; b) dvokruni refleksni
goniometar koji se i danas koristi.
8) Elementi simetrije : nabrojati ih,
definicije
Elementi simetrije su zamiljene ravni koje
prolaze kroz sredite kristala i kristalni
individuum dijele na dva zrcalno jednaka dijela.
Prema tome, ravnina preslikava elemente tako
da se ponaaju kao lik i predmet u ogledalu.
Uglovi koje ravnine mogu meusobno zatvarati
su 45, 90 i 120 stepeni. Osi simetrije su
zamiljeni smijerovi koji prolaze kroz centar
kristala, oko kojih zaokreui kristal unutar 360
stepeni dolazi do ponavljanja poloaja nekoliko
puta. Oko osi rotacije vri se zakretanje gdje
ugao rotacije moe biti 60, 90, 120, 180
stepeni. Tada govorimo o osi simetrije estog
reda, etvrtog, treeg i drugog. Osi simetrije
oznaavamo slovom L, a kog je reda dodajemo
broj u eksponentu L2, L3, L4, L6.
Internacionalni znak za osi simetrije je samo
broj 2, 3, 4, 6. Centar simetrije ili centar
inverzije je zamiljena taka u sreditu kristala
preko koje moemo provui bezbroj fizikalno
jednakih pravaca, a rezultat toga je da nastaju
dvije plohe meusobno paralelne a suprotno
orjentisane. Centar simetrije se oznaava sa C,
a internacionalna oznaka je 1.
9) Digire, trigire, tetragire, heksagire.
Objasni
Digira je ugao rotacije 180 stepeni, oznaka L2
domaa, 2 internacionalna. Trigira je ugao
rotacije od 120 stepeni, L3 domaa oznaka, 3
internacionalna. Tetragira je ugao rotacije od
90 stepeni, L4 domaa oznaka, 4
internacionalna. Heksagira je ugao rotacije od
60 stepeni, L6 domaa oznaka, 6
internacionalna.
11) Definicije kristalnih klasa
Sve kristale, prirodne ili vjetake, obzirom na
elemente simetrije moemo svrstati u 32
razli..
grupe koje nazivamo kristalnim klasama.
12) Na osnovu ega je izvrena podjela
kristalnih klasa I koliko ih ima ukupno
Podjela kristalnih klasa izvrena je na taj
nain da sve vrste klasa sa istim brojem, vrs..
kombinacije, elemenata simetrije spadaju u
jed.
klasu simetrije. Ne postoji kristalna vrsta koja
se
ne moe svrstati u jednu od 32 klase.
13) Objasni ta su kristalografske osi,
nacrtaj
osne krstove za sve sisteme
Kristalografskeosisu
zamiljeni smijerovi koji prolaze kroz sredite
kristala, I tamo se sijeku, a slue da
pomounjih
odredimo poloaj plohe na kistalu.
14) Objasni ta znai odrediti poloaj
nekeplohe
na kristalu I koje simbole pri tome koristimo
Odrediti poloaj neke plohe na kristalu znai
odrediti da li sijee pojedine kristalografskeose,
ako sijee na kojoj udaljenosti, odrediti
njenpolo.
u prostoru, odrediti simbole koje pri
tomekoristi.
(Wajs i Miler).
15) Koliko kristalnih klasa ima u
kubinom
, tetragonskom I heksagonskom sistemu
Kristalnih klasa u kubinom ima 5, u
tetragonskom
7, u heksagonskom 12 (5+7).
16) Koliko kristalnih klasa ima u
rompskom,
monoklinskom I triklinskom sistemu Kristalnih
klasa u rompskom sistemu ima 3, u
monoklinskom
3, u triklinskom 2.
17) Objasni po emu jedna kristalna
klasa dobija Ime Jedna kristalna klasa dobija
ime po formi koja se javlja unutar te klase, a
koja ima najvei broj ploha.
18) Heksakisoktaedrijska klasa:
Forme: Heksaedar, oktaedar, rompski
dodekaedar,
tetrakisheksaedar, trisoktaedar, deltoidski
ikozitetraedar, heksakisoktaedar.
Elementi simetrije: 3Pg ,6Ps ,3L 4,4L3 ,6L2 C
Minerali: Bakar, zlato, srebro, platina, halit,
galenit
(PbS), fluorit CaFe2, spineli, granati
Holoedrija kubicnog sistema ima najveci broj
elemenata simetrije : 9 ravnina m 13 osi
simetrije i centar simetrije.. tako da se u ovoj
klasi javlja forma sa 48 ploha..
19) Heksakistetraedrijska klasa:
Forme: Tetraedar, trisoktaedar, deltoidski
dodekaedar, Heksakistetraedar Elementi
simetrije:
6Ps ,3L2(4) i 4L3(p) Minerali: Sfalerit ZnS,
tetraedit
i M12 R4 S13,
(R=Sb,As) ,(M=Cu, Pb, Ag, Hg)
-Pozitivne i negativne forme se razlikuju po
svojim fizickim osobinama.Tako npr. Plohe
pozitivnih formi su glatke,sjajne, a kod
negativnih hrapave i tamne.U ovoj klasi
kristalizira sfalerit ZnS i jos neki
minerali..tetraedar-4 plohe,tristetraedar-12
plloha
deltoitskidodekaedar-12 P,heksakisoktaedar-24
P poljuprivredi prehrabenoj industriji metalurgiji.
20) Disdodekaedrijska klasa:
Forme: disDodekaedar, pantagonski
dodekaedar.
Elementi simetrije: 3Pg ,3L2,4L3 C
Minerali: Pirit FeS2, sperilit PtAs2, gerdorfit
NiAsS,
skuterudit CoAs3,kobaltin CoAsS
Disdodekaedar 24 ploh. ,Pntagonski
dodekaedar-24 ploh..Ova klasa nastaje
gubitkom 6 ravnina simetrije i nekih osi
simetrije. U pentagonskoj klasi nastaju dvije
nove forme. U ovoj klasi kristalizira pirit, pa se
cesto klasa naziva piritoedrijska.
21) Ditetragonska bipiramidalna klasa
simetrije
Forme: Tetragonska bipiramida prvog poloaja, 36. Polifrizam?
tetragonska bipiramida drugog poloaja,
ditetragonska bipiramida, tetragonska prizma
prvog poloaja, tetragonska prizma drugog
poloaja, ditetragonska prizma, bazni osnovni
pinakoid-Elementi simetrije: Pg +4Ps ,L4+4L 2
,c
ZrSiO4
U tetragonskom sistemu se srecu otvorene i
zatvorene forme..
22) Tetragonska skalenoedrijska klasa
Forme: Tetragonski bisfeniod, skalenoedar.
Elementi simetrije: 2Ps ,L2(4) ,2L2
Minerali: Halkopirit CuFeS2, stanin Cu2FeSnS4.
Sfenoidska hemiedrija je klasa sa smanjenim
brojem elemenata simetrije..
23) Diheksagonska bipiramidalna klasa:
Forme: Diheksagonska bipiramida,
heksagonska bipiramida prvog poloaja,
heksagonska bipiramida drugog poloaja,
diheksagonska prizma, heksagonska prizma
prvog poloaja, heksagonska prizma drugog
poloaja, bazni osnovni pinakoid.
Elementi simetrije: Pg+6Ps ,L6+(3+3)L2, C
Minerali: Beril Be3Al2, grafit C, molibdenit
MoS2, kovelin CuS, nikelin NiAs.
24) Rompska bipiramidalna klasa:
Forme: Rompska bipiramida (8 ploha), rompska
prizma 1. Poloaja (4 plohe), rompska prizma 2.
Poloaja (4 plohe), rompska prizma 3. Poloaja
(4 plohe), 1. Prednji pinakoid (2 plohe), 2. Boni
pinakoid (2 plohe), 3. Bazni pinakoid (2 plohe).
Elementi simetrije: 3P+3L2 , C
Minerali: Sumpor S, barit BaSO4, aragonit
CaCO3.
25) Holoedrija monoklinskog sistema:
Forme: Monoklinska prizma 4. Opteg poloaja
(4 plohe), monoklinska prizma 1. Poloaja (4
plohe), monoklinska prizma 3. Poloaja (4
plohe), pinakoid 2. Poloaja (2 plohe), 1. Prednji
pinakoid (2 plohe), 2. Boni pinakoid (2 plohe),
3. Bazni pinakoid (2 plohe).Elementi simetrije:
P,L2 , C
Minerali: Gips CaSO4*H2O, realgar As4S4
26) Triklinska pinakoidna klasa:
Forme: 1. prednji pinakoid (2 plohe), 2 boni
pinakoid (2 plohe), 3 bazni pinakoid (2 plohe),
pinakoid 1. Poloaja (2 plohe), pinakoid 2.
Poloaja (2 plohe), pinakoid 4. Opteg poloaja
(2 plohe).
Elementi simetrije: C
Minerali: Albit NaAlSi3O8, anortit CaAl2Si2O8.
27) Srastanje (blinjenje) kristala
Sraslac je agregat od dva ili vie individuuma,
simetrijskih, povezanih meusobno sa
elementima simetrije. Svaki od srastanja ima
svoje elemente a to su ravan I srastanje.
3 grupe sraslaca, podjela koja je izvrena s
obzirom na karakter sraslake osi.
Imamo tri grupe sraslakih zakona:
a) Bridni sraslaki zakon;
b) Okomini sraslaki zakon;
c) Kompleksni sraslaki zakon.
28.Obzirom na karakter sraslicke osi
sraslci su svrstani u 1. Okomicni ( normalni)
oni kod kojih je sraslicka os normalna na neku
kristalnu pljosam. 2. Brdni sraslicka os je neki
kirstalni brd. Npr 3 kristalografske osi. 3.
Kompleksni sraslaci sraslacka os okomita na
neku kristalnu ivicu u odredjenoj plohi.
29. Definicija Mineralogije?
Mineralogija je nauka o mineralima proucava
njihov hemiski sastav fizicke osobine srtukturu
pojavljivanje minerala u prirodi i nijhove
promjene.
30. Definicija stijena ?
Stijene su pdimineralni ili monomineralini
agregati koji se za razliku od minerala
izrazavaju mineralnim sastavom dok se
minerali izrazavaju hemisom formulom a rude
su minerali iz hojih se dobivaju metali.
31. Vaznost minerala?
Minerali se koriste za proizvodjnu vaznih
metala te u mngim industriskim granama
Minerali imaju vaznu ulogu jer se bogatstvo
jedne zemlje procjenjuje bogastvom minerala.
32.Minerali se mogu pojaviti kao amorfni (
sa grozdastim, zemljastim oblicima) to su oni
koji imaju nepravilan unutrasnji raspored te
pravilno rasporedjeni cineci kristale minerala.
33.Kristal je poblik koji je ogranicen
plohama bridovima i uuglovimai prepoznaje se
po pravilnim kristalnim formama
34.Kristalni agregati izotopi i anizotropi.
35.Grupe minerala nezosilikatim
sorosilikati, , inosilikati filoslikati tetosilikati.
trimorfne... npr. Kalcit (CaCO3)- je polimorfna
materija koja se javlja u trigonskorombodiskom
sistemu u obliima kao aragonit
Za materije koje se javljaju u vise oblika
kazenmo da su plimorfne. One mogu biti :
dimorfne i trimorfne... npr. Kalcit (CaCO3)- je
polimorfna materija koja se javlja u
trigonskorombodiskom sistemu u obliima kao
aragonit
37. Izofrizam? Kalcit CaCO3 4.5
Materije koje su slicne hemiske konsitucije, Fluorit CaF2 5
slicnog hemiskog sastava kristalisu ne samo u ApatitCa5[F (PO4)3] 6.5
istim sistemu vec imaju slican osni odnos i Ortiklas KAlSi3O8 37
slicne uglove medju istovrsnim pljosima. Ta Kvarc SiO2 120
pojava se naziva izomorfizam a pod tim se Topaz Al2[F2(SiO4)] 175
podrazumjevaju oni elementi koji mogu jedan Korund Al2O3 100
drugog zamjenjivati a da pri tome ne mjenjaju Dijamant C 140000
kristalni oblik materije
38. Fizioloska svojstva minerala ?
Minerali kao fizicka tijela odlikuju se osobinama
koje se mogu mjeriti razlicitim instrumentima.
Te osobine su : boja gustina..... Sve fizicke
sobobine mogu se podlijeliti na : *skalarne-
koje su ne zavisne od pravca, Vektorijalne
koje su promijenjive u zavisnosti od pravca.
Kod vekktorijalnih ne postoji nikakva razlika
izmedju smijera i pravca one su jednom
odredjenom pravcu jednake u oba smijera pa
se znazivaju bivektorijalnim.
39. Gustina minerala?
Gustina minerala Je broj kojim se izrazava
odnos mase i jedinice zapremine mineralne
materije i mase iste zapremine vode pri
temperaturi od +4 oC pri normalnim
atmosferskim pritisku. Gustina se odredjuje u
laboratoriji metodom piknometra. Dok na
terenu se odredjune metodom teskih tecnosti
ili suspenzije.
40. Cjepivost minerala?Cjepivost .
kalkavost minerala: ako se dinamickim
udarima minerali dijele na glatke i ravne plohe
onda tu pojavu nazivamo cjepivost minerala a
moze biti : jasna nejasna odsutna savrsena..
41. Tvrdoca minerala ?
Pod tvrdocom minerala se podrazmumjeva
fizicka otopornost minerala na mehanicke
deformacije. 1882 g mohs je utvrdio skalu
tvrdoce minerala na osnovu osobine menierala
da jeedan grade drugi.
42. Ogreb minerala ?Ogreb minerala je
boja smrvljenog praha nekog minerala.
43. Dvolom minerala ?
Dvolom minerala: prestavlja soposobnost
minerala da se cijepa po pravcima drugacijim
od pravca cjepivosti i odvajanja, nazvan
prelom. Postoje sljedece vrste preloma:
kolkast vlaknast u obliku tankih vlakana
neravan ili nepravilan , razderan prelom.
44. Boja minerala?Minerali su vrlo cesto
obojeni a boja im ovisi o kolicini apsorbcije
svjetlosti prema boji minerali mogu biti
idiohromatski i alotihromatski.

45. Sjaj minerala?Sjajnost minerala zavisi

od kolicne reflektovane svjetlosti na ravnim
plohama kristala. Sjajnost minerala s obzirom
na index loma svjetlost moze bit staklasta ,
dijamantska , polumetalna i metalna
46. Mangnetne osobine minerala?
Magnetne osobine minerala: neki minerali
pokazuju svojstva koja na magnetnoj igli
djeluju u boa pola jednako nazivaju se minerali
jednostavnog magnetizma. A oni okoji na mag.
Igli jedan pol privlace a drugi odbijaju nazivaju
se minerali polarnog magnetizma. Mineraki
koje magnet privlaci nazivaju se
paramagnetski, a one koje odbija
dijamagnetski.
47. Elektricne osobine minerala ?
Elektricne osobine : Kod nekih minerala moze
se izazvati elektricicter trenjem pritiskom
zagirjavanjem ili hladjenem. Piroeletricitet se
javlja na mineralima usred promjene
temperature i obicno se javlja na krajevima
polarnog smijera.
48. Toplotne osobine minerala
Toplotne osobine neki minerali propustaju
toplotu pa se nazivaju diatermni a oni koji ne
propustaju se zovu atermni. Sirenje toplote u
menaralima ovisi o kristaografskoj gradji.
49. Luminescentne osobine minerala?
Luminescencija : postoje minerali koji u tami
svijetle jakom svjetloscu i tu pojavu nazivamo
luminescenicja ona nastaje osvjetljivanjem
nekih minerala pri cemu oni apsorbuju
svjetlosne zrake u slijed cega se stravra toplina
koja u mineralu stvara novo zracenje drugih
talasnih duzina.
50. Radioaktivne osobine minerala ?
Radio aktivne osobine minerala : minerali koji
zrace nevidjlive zrake koje prolaze korz metale,
tekucine i zrak nazivamo radioaktivnim. Neki
od takvih mirelala su , torijanit, torit, otenit---

51. Mohsova Skala tvrdoce?

MoHs-ova Skala tvrdoe:
talk Mg3(OH)2[Si4O10] 0.04
Gips CaSO4 *2H2O 1.2