SKRIPTA

ZA
POLAGANJE ISPITA ZA SUDSKOG TUMAA

April 2017.godine

Sanja Raovi
1. ORGANIZACIJA JAVNE VLASTI, PRAVOSUA I DRAVNE UPRAVE: NAELO PODJELE
VLASTI

Vlast je ureena po naelu podjele vlasti na: zakonodavnu, izvrnu i sudsku.

Zakonodavnu vlast vri Skuptina, izvrnu vlast vri Vlada, a sudsku sudovi.
Vlast je ograniena Ustavom i zakonom.
Odnos vlasti poiva na ravnotei i meusobnoj kontroli, kako bi se sprijeila pojava
dominacije jedne vlasti nad drugim dvijema.
Crnu Goru predstavlja predsjednik Crne Gore.
Ustavnost i zakonitost titi Ustavni sud.
Vojska i bezbjednosne slube su pod demokratskom i civilnom kontrolom (drave).

2. JEZIK I PISMO

Ustav utvruje da je slubeni jezik u Crnoj Gori crnogorski.

Imajui u vidu multinacionalnu strukturu stanovnitva u Crnoj Gori ustavotvorac se
opredijelio i za to da su u slubenoj upotrebi i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.
U skladu sa tradicijom dosadanjih crnogorskih ustava, irilino i latinino pismo su
ravnopravni.

3. ODNOS SA DRUGIM DRAVAMA I MEUNARODNIM ORGANIZACIJAMA

Crna Gora, na principima i pravilima meunarodnog prava, sarauje i razvija prijateljske

odnose sa drugim dravama, regionalnim i meunarodnim organizacijama.
Crna Gora moe stupati u meunarodne organizacije. Crna Gora ne moe stupiti u savez sa
drugom dravom kojim gubi nezavisnost i puni meunarodni subjektivitet.
Skuptina odluuje o nainu pristupanja Evropskoj Uniji. Ova odluka i realno pripada
Skuptini, jer pristupanje Evropskoj uniji vodi progresu, ali i ograniavanju dravnog
suvereniteta u odreenom smislu, pa je na predstavnitvu svih graana da odlui o tako
vanom pitanju.

4. SKUPTINA CRNE GORE (SASTAV, MANDAT I NADLENOST)

Skuptinu ine poslanici koji se biraju neposredno, na osnovu opteg i jednakog birakog
prava i tajnim glasanjem. Skuptina ima 81 poslanika.
Mandat Skuptine traje 4 godine. Skuptini moe prestati mandat prije vremena na koje je
izabrana rasputanjem ili skraenjem mandata Skuptine. Skuptina moe skratiti mandat
na predlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika.
Ako mandat Skuptine istie za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, mandat joj se
produava najdue 90 dana po prestanku okolnosti koje su izazvale to stanje.

U nadlenosti Skuptine spadaju donoenje:

Ustava;
zakona;
drugih propisa i optih akata;
 budeta i zavrnog rauna budeta;
strategije nacionalne bezbjednosti i strategije odbrane; i
plana razvoja i prostornog plana Crne Gore.
Skupina takoe:
o proglaava ratno i vanredno stanje;
o odluuje o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u meunarodnim snagama;
o vri nadzor nad vojskom i bezbjednosnim slubama.
Dalje, Skuptina:
ureuje sistem dravne uprave;
raspisuje dravni referendum;
daje amnestiju;
odluuje o imunitetskim pravima;
potvruje meunarodne ugovore;
raspisuje javne zajmove i odluuje o zaduivanju Crne Gore; i
odluuje o raspolaganju dravnom imovinom iznad vrijednosti odreene zakonom.
Skuptina bira i razrjeava:
predsjednika i lanove Vlade;
sudije Ustavnog suda,
vrhovnog dravnog tuioca i
4 lana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Skuptina imenuje i razrjeava:
Ombudsmana;
guvernera Centralne banke i lanove Savjeta CB;
predsjednika i lanove Senata Dravne revizorske institucije i
druge nosioce funkcija odreene zakonom.
Skuptina vri i druge poslove utvrene Ustavom ili zakonom.

5. VLADA CRNE GORE (SASTAV, IZBOR I NADLENOST)

Vladu ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri. Vlada trenutno ima tri
potpredsjednika (za ekonomsku politiku i finansijski sistem, za politiki sistem,
unutranju i vanjsku politiku, za regionalni razvoj).
Predsjednik Vlade predstavlja Vladu i rukovodi njenim radom.
Predsjednik Crne Gore predlae mandatara u roku od 30 dana od dana konstituisanja
Skuptine. Mandatar za sastav Vlade iznosi u Skuptini svoj program i predlae sastav
Vlade. O programu mandatara i predlogu za sastav Vlade Skuptina odluuje istovremeno.
Nadlenosti Vlade su da:
1) vodi unutranju i vanjsku politiku;
2) izvrava zakone, druge propise i opte akte;
3) donosi uredbe, odluke i druge akte za izvravanje zakona;
8) odluuje o priznavanju drava i uspostavljanju diplomatskih i konzularnih odnosa sa
drugim dravama;
9) predlae ambasadore i efove drugih diplomatskih predstavnitava Crne Gore u
inostranstvu;
4) zakljuuje meunarodne ugovore;
5) predlae
plan razvoja i prostorni plan Crne Gore;
 budet i zavrni raun budeta;
strategiju nacionalne bezbjednosti i strategiju odbrane;
10) vri i druge poslove utvrene Ustavom ili zakonom.

6. PREDSJEDNIK CRNE GORE (IZBOR, MANDAT I NADLENOST)

Predsjednik Crne Gore bira se na osnovu opteg i jednakog birakog prava, neposrednim i
tajnim glasanjem.
Za predsjednika Crne Gore moe biti biran crnogorski dravljanin koji ima prebivalite u
Crnoj Gori najmanje 10 godina u posljednjih 15 godina.
Izbor za predsjednika Crne Gore raspisuje predsjednik Skuptine.
Predsjednik Crne Gore bira se na 5 godina. Isto lice moe biti predsjednik Crne Gore
najvie dva puta.
Predsjednik Crne Gore stupa na dunost danom polaganja zakletve pred poslanicima u
Skuptini. Ako mandat predsjednika istie za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, mandat
se produava najdue 90 dana po prestanku okolnosti koje su izazvale to stanje.
Predsjednik Crne Gore ne moe obavljati drugu javnu funkciju.

Nadlenosti Predsjednika Crne Gore su da:

1) predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu;
2) komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost;
3) ukazom proglaava zakone;
4) raspisuje izbore za Skuptinu;
5) predlae Skuptini: mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenog razgovora sa
predstavnicima politikih partija zastupljenih u Skuptini; 2 sudija Ustavnog suda i
zatitnika ljudskih prava i sloboda;
6) postavlja i opoziva ambasadore i efove drugih diplomatskih predstavnitava Crne Gore
u inostranstvu, na predlog Vlade i uz miljenje odbora Skuptine nadlenog za
meunarodne odnose;
7) prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika;
8) dodjeljuje odlikovanja i priznanja Crne Gore;
9) daje pomilovanja;
10) vri i druge poslove utvrene Ustavom ili zakonom.

7. DRAVNA UPRAVA (ORGANI I POSLOVI DRAVNE UPRAVE), LOKALNA SAMOUPRAVA

Vlada Crne Gore osniva organe dravne uprave, utvruje organizaciju i nain rada dravne
uprave, kao i druga pitanja od znaaja za organizaciju i rad dravne uprave

Poslove dravne uprave vre ministarstva i drugi organi uprave.

Poslovi dravne uprave su:
1) predlaganje unutranje i vanjske politike;
2) voenje politike razvoja;
3) normativna djelatnost;
4) izvravanje zakona i drugih propisa;
5) vrenje upravnog nadzora;
6) odluivanje i preduzimanje drugih upravnih aktivnosti u upravnim stvarima;
7) obezbjeivanje vrenja poslova od javnog interesa;
8) drugi poslovi dravne uprave utvreni zakonom i drugim propisima.

Ministarstva se osnivaju za jednu ili vie povezanih upravnih oblasti, zavisno od prirode,
znaaja i obima tih poslova i potrebe obezbjeenja strategije razvoja.

Drugi organi uprave osnivaju se kao organi uprave u sastavu ministarstva. Organi
uprave su uprave, sekretarijati, zavodi, direkcije i agencije. Organ uprave
u sastavu ministarstva izvrava zakone i druge propise, upravne i strune poslove u
upravnim oblastima kad obim i priroda poslova ne zahtijevaju posebno organizovanje i
samostalnost u radu. Ministarstvo moe imati jedan ili vie organa u sastavu. Izuzetno,
o r g a n i u p r a v e s e m o g u o s n o v a t i k a o s a m o s t a l n i o r g a n i u p r a v e , kad
je za vrenje strunih i sa njima povezanih upravnih poslova potrebna primjena
naunih i posebnih strunih metoda rada i saznanja ili kad u odreenoj upravnoj oblasti
nema uslova za osnivanje ministarstva, kao i u sluajevima kad je to propisano
posebnim zakonom. Samostalni organi uprave mogu imati svojstvo pravnog lica.

Osnovni oblik lokalne samouprave je optina. Mogu se osnivati i drugi oblici lokalne
samouprave.
Optina ima svojstvo pravnog lica. Optina donosi statut i opte akte. Organi optine su
skuptina i predsjednik optine.
U lokalnoj samoupravi odluuje se neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
Pravo na lokalnu samoupravu obuhvata pravo graana i organa lokalne samouprave da
ureuju i upravljaju odreenim javnim i drugim poslovima, na osnovu sopstvene
odgovornosti i u interesu lokalnog stanovnitva.
Pojedini poslovi dravne uprave mogu se zakonom prenijeti na lokalnu samoupravu ili
drugo pravno lice, ili propisom Vlade povjeriti lokalnoj samoupravi ili drugom pravnom
licu.

8. SUDSTVO (NAELA SUDSTVA, SUDSKO VIJEE, OSNIVANJE SUDOVA, VRHOVNI SUD

CRNE GORE, IZBOR SUDIJA, SUDSKI SAVJET - SASTAV I NADLENOST)

Sud je samostalan i nezavisan. Sud sudi na osnovu Ustava, zakona i potvrenih i

objavljenih meunarodnih ugovora. Zabranjeno je osnivanje prijekih i vanrednih sudova.
Sud sudi u vijeu, osim kada je zakonom odreeno da sudi sudija pojedinac. U suenju
uestvuju i sudije-porotnici, kada je to utvreno zakonom.

Osnivanje sudova: Sudovi su: 1) sud za prekraje; 2) Vii sud za prekraje Crne Gore; 3)
osnovni sud; 4) vii sud; 5) Privredni sud Crne Gore; 6) Upravni sud Crne Gore; 7)
Apelacioni sud Crne Gore; 8) Vrhovni sud Crne Gore.

Vrhovni sud je najvii sud u Crnoj Gori. Vrhovni sud obezbjeuje jedinstvenu primjenu
zakona od strane sudova i vri druge poslove propisane zakonom.
Predsjednika Vrhovnog suda bira i razrjeava Sudski savjet dvotreinskom veinom, na
predlog Opte sjednice Vrhovnog suda. Predsjednik Vrhovnog suda bira se na 5 godina. Isto
lice moe biti birano za predsjednika Vrhovnog suda najvie 2 puta.
Izbor sudija: Sudiju i predsjednika suda bira i razrjeava Sudski savjet. Predsjednik suda ne
moe biti lan Sudskog savjeta.

Sudski savjet je samostalan i nezavisan organ koji obezbjeuje nezavisnost i samostalnost

sudova i sudija. Mandat Sudskog savjeta je 4 godine. Sudski savjet ima predsjednika i 9
lanova. lanovi Sudskog savjeta su:
1) predsjednik Vrhovnog suda;
2) 4 sudije koje bira i razrjeava Konferencija sudija;
3) 4 ugledna pravnika koje bira i razrjeava Skuptina;
4) ministar pravde.

Predsjednika Sudskog savjeta bira Sudski savjet iz reda svojih lanova, koji nijesu nosioci
sudijske funkcije, 2/3 veinom lanova Sudskog savjeta. Za predsjednika Sudskog savjeta
ne moe biti biran ministar nadlean za poslove pravosua, niti on moe glasati u
postupcima disciplinske odgovornosti sudija.

Predsjednik Sudskog savjeta ima odluujui glas u sluaju jednakog broja glasova.
Sastav Sudskog savjeta proglaava predsjednik Crne Gore.
Sudski savjet:
1) bira i razrjeava predsjednika Vrhovnog suda;
2) bira i razrjeava predsjednika Sudskog savjeta;
3) bira i razrjeava sudije, predsjednike sudova i sudije-porotnike;
3) dostavlja Skuptini godinji izvjetaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u
sudstvu;
5) razmatra izvjetaj o radu suda, predstavke i pritube na rad suda i zauzima stavove o
njima;
6) utvruje prestanak sudijske funkcije;
7) utvruje broj sudija i sudija porotnika;
8) predlae Vladi iznos sredstava za rad sudova;
9) vri i druge poslove utvrene zakonom.

9. DRAVNO TUILATVO (STATUS I NADLENOST, IMENOVANJE I MANDAT,

STRUKTURA DRAVNOG TUILATVA, TUILAKI SAVJET)

Dravno tuilatvo je jedinstven i samostalni dravni organ koji vri poslove gonjenja
uinilaca krivinih djela i drugih kanjivih djela koja se gone po slubenoj dunosti.

Poslove Dravnog tuilatva vre rukovodioci dravnih tuilatava i dravni tuioci.

Vrhovni dravni tuilac i rukovodioci dravnih tuilatava biraju se na vrijeme od 5 godina.

Izuzetno, lice koje se prvi put bira za dravnog tuioca bira se na vrijeme od 4 godine.
Vrhovnog dravnog tuioca bira i razrjeava Skuptina Crne Gore tako to nakon
raspisanog javnog poziva, kandidata za VDT predlae Tuilaki savjet, a onda se taj
kandidat sasluava u nadlenom radnom tijelu Skuptine.
Funkcija dravnog tuioca je stalna. Rukovodilac dravnog tuilatva i dravni tuilac
razrjeava se funkcije ako je pravosnanom presudom osuen na bezuslovnu kaznu
zatvora.
Rukovodilac dravnog tuilatva i dravni tuilac uivaju funkcionalni imunitet i ne mogu
biti pozvani na odgovornost za miljenje dato ili odluku donijetu u vrenju svoje funkcije,
osim ako se radi o krivinom djelu.

Rukovodilac dravnog tuilatva i dravni tuilac ne mogu vriti poslaniku i drugu javnu
fukciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.

U okviru Dravnog tuilatva osnivaju se: Vrhovno dravno tuilatvo, Specijalno dravno
tuilatvo, via dravna tuilatva i osnovna dravna tuilatva. Vrhovno dravno tuilatvo
osniva se za teritoriju Crne Gore, sa sjeditem u Podgorici. Specijalno dravno tuilatvo
osniva se za teritoriju Crne Gore, sa sjeditem u Podgorici. Vie dravno tuilatvo osniva
se za podruje vieg suda. Osnovno dravno tuilatvo osniva se za podruje jednog ili
vie osnovnih sudova.

Tuilaki savjet obezbjeuje samostalnost dravnog tuilatva. Tuilakim savjetom

predsjedava VDT, osim u disciplinskom postupku.

U nadlenosti Tuilakog savjeta spadaju: utvrivanje broja dravnih tuilaca; odluivanje o

disciplinskoj odgovornosti dravnih tuilaca; staranje o edukaciji dravnih tuilaca; voenje
evidencije podataka o dravnim tuiocima; razmatranje pritubi dravnih tuilaca i
zauzimanje stavova u vezi sa ugroavanjem njihove samostalnosti; razmatranje pritubi na
rad dravnih tuilaca i u pogledu zakonitosti rada; biranje disciplinskog tuioca; izdavanje
slubene legitimacije dravnim tuiocima i voenje evidencije slubenih legitimacija; itd.

10. USTAVNOST I ZAKONITOST

Ustav navodi da zakoni moraju biti saglasni sa Ustavom i potvrenim meunarodnim

ugovorima, a drugi propisi moraju biti saglasni sa Ustavom i zakonima.
Ustav je najvii pravni akt na osnovu koga se donose svi drugi pravni akti. Konkretno, na
osnovu Ustava se donose zakoni kojima se detaljno ureuju pojedine oblasti ivota i rada,
a na osnovu zakona se donose podzakonski akti. Da bi odreeni pravni akt bio zakonit
mora biti u skladu sa viim pravnim aktom.

Ustavnost u irem smislu rijei znai da postoje pravila koja su sadrana u Ustavu, na
osnovu kojih se formiraju i funkcioniu organi dravne vlasti. U uem smislu ustavnost
znai saglasnost svih pravnih akata, to znai zakona i podzakonskih akata, sa Ustavom.

U irem smislu zakonitost podrazumijeva postupanje svih institucija i dravnih organa na

osnovu i u okviru zakona, i naziva se jo i princip legaliteta. U uem smislu zakonitost
podrazumijeva da svi pravni akti nii od zakona moraju biti u skladu sa zakonom.

Osnovni principi ustavnosti i zakonitosti su:

1. saglasnost zakona i drugih pravnih akata sa Ustavom

2. vea pravna snaga zakona u odnosu na pravne akte nie od njega
3. zabrana retroaktivnog djelovanja zakona
4. pravo svakog graanina na jednaku zatitu svojih prava pred sudovima i drugim
dravnim organima
5. pravo svakog graanina na naknadu tete ukoliko mu je nezakonitim radom nanese
slubeno lice ili dravni organ.

11. USTAVNI SUD CRNE GORE

Ustavni sud odluuje:

1) o saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrenim i objavljenim meunarodnim ugovorima;
2) o saglasnosti drugih propisa i optih akata sa Ustavom i zakonom;
3) o ustavnoj albi zbog povrede ljudskih prava i sloboda zajamenih Ustavom, nakon
iscrpljivanja svih djelotvornih pravnih sredstava;
4) da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav;
5) o sukobu nadlenosti izmeu sudova i drugih dravnih organa, izmeu dravnih organa i
organa jedinica lokalne samouprave i izmeu organa jedinica lokalne samouprave;
6) o zabrani rada politike partije ili nevladine organizacije;
7) o izbornim sporovima i sporovima u vezi sa referendumom koji nijesu u nadlenosti
drugih sudova;
8) o saglasnosti sa Ustavom mjera i radnji dravnih organa preduzetih za vrijeme ratnog i
vanrednog stanja;
9) vri i druge poslove utvrene Ustavom.

Ustavni sud ima 7 sudija.

Sudija Ustavnog suda bira se na vrijeme od 12 godina. Sudije Ustavnog suda bira i
razrjeava Skuptina, i to: 2 sudija na predlog Predsjednika Crne Gore i 5 sudija na predlog
nadlenog radnog tijela Skuptine po raspisanom javnom pozivu.
Sudija Ustavnog suda bira se iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina ivota i 15
godina radnog iskustva u pravnoj struci.
Sudije Ustavnog suda iz svog sastava biraju predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od 3
godine. Isto lice moe biti birano samo jednom za predsjednika i sudiju Ustavnog suda.
Predsjednik i sudija Ustavnog suda ne moe vriti poslaniku i drugu javnu funkciju niti
obavljati drugu djelatnost.
Ustavni sud odluuje veinom glasova svih sudija.
Odluka Ustavnog suda se objavljuje. Odluka Ustavnog suda je obavezna i izvrna.
Izvrenje odluke Ustavnog suda, kada je to potrebno, obezbjeuje Vlada.

12. ADVOKATURA (NEZAVISNOST I SAMOSTALNOST, PRAVNA POMO)

Advokatura je nezavisna i samostalna sluba, koja prua pravnu pomo fizikim i pravnim
licima.
Advokaturom se mogu baviti advokati upisani u imenik Advokatske komore.
Advokat ima pravo da se bavi advokaturom na cijeloj teritoriji Crne Gore.
Advokat moe da profesionalno obavlja samo advokatsku djelatnost.
Advokat obavlja advokatsku djelatnost samostalno, u zajednikoj advokatskoj kancelariji i
u advokatskom ortakom drutvu.

Pravna pomo koju prua advokatura obuhvata:

1) davanje pravnih savjeta i miljenja;
2) sastavljanje tubi, albi, molbi, predstavki i drugih podnesaka;
3) sastavljanje ugovora, testamenata, izjava, optih i pojedinanih akata i drugih isprava;
4) zastupanje i odbranu fizikih i pravnih lica pred sudovima i drugim dravnim organima,
privrednim drutvima i drugim pravnim licima;
5) zastupanje fizikih i pravnih lica u njihovim pravnim poslovima;
6) obavljanje drugih poslova pravne pomoi u ime i za raun fizikih ili pravnih lica, na
osnovu kojih ta lica ostvaruju neko pravo.

13. NOTARI, NOTARSKA SLUBA I POSLOVI NOTARA

Notar vri notarsku slubu kao javnu slubu, profesionalno i kao iskljuivo zanimanje, u
skladu sa Zakonom o notarima.
Notar je lice koje uiva javno povjerenje.
Notaru se odreuje slubeno sjedite. Notar mora imati kancelariju u mjestu svog slubenog
sjedita.
Notar vri poslove na svom slubenom podruju, koje obuhvata podruje osnovnog suda u
kome se nalazi slubeno sjedite notara.

Notar je ovlaen da vri sljedee poslove:

1) sastavlja notarske akte;
2) prima u depozit isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge predmete;
3) po nalogu suda vri poslove povjerene Zakonom o notarima;
3a) sprovodi postupak raspravljanja zaostavtine i donosi odluke u tom postupku u skladu
sa zakonom kojim se ureuje vanparnini postupak;
4) vri i druge poslove povjerene posebnim zakonom.
Akti koje notar donosi kao povjerenik suda u postupku raspravljanja zaostavtine,
predstavljaju javnu ispravu.

14. JAVNI IZVRITELJI (ORGANIZACIJA I NADLENOST)

Javni izvritelj obavlja izvriteljsku djelatnost kao javnu slubu, samostalno,

profesionalno i kao iskljuivo zanimanje, u skladu sa zakonom kojim se ureuje izvrenje i
obezbjeenje i Zakonom o javnim izvriteljima.
Javnom izvritelju se odreuje slubeno podruje i slubeno sjedite.
Javni izvritelj obavlja izvriteljsku djelatnost na svom slubenom podruju koje obuhvata
podruje osnovnog suda u kojem se nalazi sjedite javnog izvritelja.
Javni izvritelj je nadlean za odluivanje u postupku izvrenja, sprovoenje izvrenja, kao
i za sprovoenje obezbjeenja, osim u sluajevima za koje je zakonom propisana
nadlenost suda.
Javni izvritelj odreuje i sprovodi izvrenje na osnovu izvrne isprave suda ili organa ije
je sjedite na podruju za koje je javni izvritelj imenovan.
Na osnovu izvrne isprave privrednog suda izvrenje odreuje i sprovodi javni izvritelj
ije se slubeno sjedite nalazi na podruju privrednog suda koji je donio izvrnu ispravu.
Ako se zakonom ukine sud na ijem je podruju javni izvritelj imao svoje sjedite, kao
slubeno podruje javnog izvritelja odredie se podruje suda na koji je prela nadlenost
suda koji je ukinut.
Prilikom sprovoenja izvrenja i obezbjeenja javni izvritelj moe preduzimati radnje van
svog slubenog podruja. O tome odluuje Ministar nadlean za poslove pravosua, ako to
zahtijevaju objektivne potrebe stanovnitva, a na predlog Komore javnih izvritelja.

15. BESPLATNA PRAVNA POMO (POJAM I OBLICI)

Besplatna pravna pomo se obezbjeuje radi ostvarivanja prava na pravino suenje

fizikom licu, koje prema svom imovnom stanju nije u mogunosti da ostvari pravo na
sudsku zatitu bez tete po nuno izdravanje sebe i svoje porodice, u skladu sa Zakonom
o besplatnoj pravnoj pomoi.
Besplatna pravna pomo podrazumijeva obezbjeivanje potrebnih sredstava za potpuno ili
djelimino pokrivanje trokova pravnog savjetovanja, sastavljanja pismena, zastupanja u
postupku, kao i oslobaanje od plaanja trokova sudskog postupka.
Sud, Dravno tuilatvo i Ustavni sud Crne Gore duni su da svakog uesnika u postupku
poue o pravu na besplatnu pravnu pomo.
Imovno stanje podnosioca zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoi utvruje se
na osnovu njegovih prihoda i imovine i prihoda i imovine lanova njegove porodice.
Sredstva za besplatnu pravnu pomo obezbjeuju se u budetu Crne Gore.

OBLICI BESPLATNE PRAVNE POMOI su: pravno savjetovanje, sastavljanje pismena,

zastupanje u postupku pred sudom, Dravnim tuilatvom i Ustavnim sudom Crne Gore i u
postupku za vansudsko rjeavanje sporova i postupku pred javnim izvriteljem

Pravno savjetovanje obuhvata pruanje pravnog obavjetenja i pravnog savjeta.

Pravno obavjetenje je opte obavjetenje o propisanim pravima i obavezama iz odreene
pravne oblasti, postupku ostvarivanja prava i obavezi pokuaja vansudskog rjeavanja
spora.
Pravni savjet je detaljno obavjetenje o nainu i mogunostima rjeavanja odreenog
pravnog pitanja u konkretnoj pravnoj stvari.
Sastavljanje pismena podrazumijeva sastavljanje tube ili drugog akta kojim se pokree
postupak, albe, prigovora na rjeenje o izvrenju, ustavne albe ili akta kojim se inicira
postupak zatite pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Zastupanje podrazumijeva preduzimanje procesnih radnji pred sudom, Dravnim
tuilatvom, Ustavnim sudom Crne Gore i u postupku za vansudsko rjeavanje sporova.

16. TUMAI (POSLOVI TUMAA, PRAVA I OBAVEZE TUMAA)

Tuma je lice koje, postavljeno u skladu sa Zakonom o tumaima, prevodi izgovorenu ili
pisanu rije sa crnogorskog jezika na strani jezik, sa stranog jezika na crnogorski jezik ili
sa stranog jezika na drugi strani jezik.
Tumai su i lica koja prevode znakovni (gestovni) jezik.
Tuma svoje poslove vri na zahtjev suda, dravnog tuilatva, drugog organa koji vodi
postupak, kao i fizikog ili pravnog lica, u sluajevima u kojima je potreban prevod
tumaa.
Tuma je duan da se odazove pozivu suda, dravnog tuilatva ili drugog organa koji vodi
postupak.
Tuma je duan da prevoenje vri savjesno, nepristrasno i u skladu sa pravilima struke i
nauke.
Tuma je duan da obezbijedi prevod u roku odreenom od strane suda, dravnog
tuilatva ili drugog organa koji vodi postupak, koji po pravilu, ne smije biti dui od 60
dana.
Tuma je duan da dokument koji prevodi uva i da ga po zavretku prevoda zajedno sa
prevodom vrati sudu, dravnom tuilatvu, drugom organu koji vodi postupak, odnosno
fizikom ili pravnom licu.
Tuma je duan da sa podacima o linosti do kojih je doao prilikom prevoenja postupa u
skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita podataka o linosti, a sa podacima koji
predstavljaju tajne podatke, u skladu sa zakonom kojim se ureuje tajnost podataka.
Ispravnost teksta prevoda tuma ovjerava peatom i tambiljem.
Tuma izrauje o svom troku okrugli peat prenika 32 mm i tambilj iji obrazac
propisuje Ministarstvo pravde. Otisak peata, tambilja i svojeruni potpis tuma deponuje
kod Ministarstva, prilikom davanja sveane izjave.
Ako tekst prevoda ima 2 ili vie strana, strane moraju biti spojene, oznaene rednim
brojevima i svaka strana ovjerena peatom tumaa u gornjem lijevom uglu. Tuma parafira
svaku stranu prevoda u donjem desnom uglu, uz potpis i otisak tambilja i peata na
posljednjoj strani prevoda.

17. SUDSKI VJETACI (POSLOVI VJETAENJA, PRAVA I OBAVEZE VJETAKA)

Vjetaenjem se smatraju strune aktivnosti ijim se vrenjem, uz korienje naunih,

tehnikih i drugih dostignua, sudu, dravnom tuilatvu, odnosno drugom organu koji
vodi postupak, pruaju potrebna struna znanja koja se koriste prilikom utvrivanja,
ocjene ili razjanjenja pravno relevantnih injenica.
Vjetaenje vre fizika i pravna lica koja ispunjavaju uslove propisane Zakonom o
sudskim vjetacima, naune i strune ustanove i drugi organi u okviru kojih se moe vriti
vjetaenje.
Vjetak je duan da se odazove pozivu suda, dravnog tuilatva ili drugog organa koji vodi
postupak i da u odreenom roku da svoj nalaz i miljenje.
Vjetak je duan da vri vjetaenje savjesno, nepristrasno i u skladu sa pravilima nauke ili
vjetine.
PRAVA I DUNOSTI VJETAKA
Vjetak je duan da se pridrava rokova odreenih aktom suda, dravnog tuilatva,
odnosno drugog organa koji vodi postupak, kojim mu je vjetaenje povjereno. Ako
vjetak iz objektivnih razloga ne moe da zavri vjetaenje u odreenom roku, duan je
da, najkasnije 8 dana prije isteka roka, podnese sudu, dravnom tuilatvu, odnosno
drugom organu koji vodi postupak obavjetenje o razlozima zbog kojih nije u mogunosti
da zavri vjetaenje i kratak prikaz rezultata do tada obavljenih radnji. Nakon prijema tog
obavjetenja, sud, dravno tuilatvo, odnosno drugi organ koji vodi postupak e odrediti
novi rok u kojem vjetaenje mora biti zavreno ili vjetaenje povjeriti drugom vjetaku.
U sluaju sloenijih vjetaenja, u kojima je odreen dui rok za vjetaenje, vjetak je
duan da podnosi sudu, dravnom tuilatvu, odnosno drugom organu koji vodi postupak
kratak izvjetaj o rezultatima izvrenih radnji, jednom mjeseno.
Vjetak je duan da sa podacima o linosti do kojih je doao prilikom vrenja vjetaenja
postupa u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita podataka o linosti, a sa podacima
koji predstavljaju tajne podatke, u skladu sa zakonom kojim se ureuje tajnost podataka.
Vjetak ima pravo i obavezu na struno usavravanje. Struno usavravanje vjetaka mogu
organizovati Udruenje sudskih vjetaka i druga struna udruenja i institucije. Trokove
strunog usavravanja snosi vjetak.
Za izvreno vjetaenje vjetak ima pravo na nagradu za rad i naknadu trokova u vezi sa
vjetaenjem. Visina nagrade za rad vjetaka odreuje se prema obimu i sloenosti
predmeta, a utvruje se prema broju bodova u skladu sa Zakonom o sudskim vjetacima.
Vrijednost jednog boda iznosi 5,50 eura.
 PROCESNO PRAVNA TERMINOLOGIJA

1. KRIVINO DJELO

KRIVINO DJELO je drutveno opasno djelo koje je zakonom odreeno kao krivino djelo, koje je
protivpravno i koje je skrivljeno. Krivino djelo moe se uiniti injenjem ili neinjenjem.

2. NUNA ODBRANA

Nuna odbrana je odbrana koja je neophodna da uinilac od sebe ili drugoga odbije istovremeni ili
neposredno predstojei protivpravni napad. To je osnov iskljuenja postojanja krivinog djela jer djelo
uinjeno u nunoj odbrani nije krivino djelo.

3. KRAJNJA NUDA

Krajnja nuda postoji kada je djelo uinjeno da uinilac od svog dobra ili dobra drugog otkloni
istovremenu ili neposredno predstojeu neskrivljenu opasnost koje se na drugi nain nije mogla otkloniti,
a pri tom uinjeno zlo nije vee od zla koje je prijetilo. To je osnov koji iskljuuje postojanje krivinog
djela (tj. nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u krajnjoj nudi).

4. URAUNLJIVOST

URAUNLJIVOST je sposobnost osobe da shvati znaaj svog djela i da upravlja svojim postupcima.
Uraunljivost je neophodan uslov za postojanje krivice za izvreno krivino djelo.

5. KRIVINE SANKCIJE

KRIVINE SANKCIJE su mjere koje sud svojom odlukom primjenjuje prema uiniocima krivinih
djela. To su kazne, mjere upozorenja (uslovna osuda i sudska opomena), mjere bezbjednosti i vaspitne
mjere prema maloljetnicima.

6. KAZNE

Kazne su krivine sankcije koje se izriu osobi koja je kriva za krivino djelo, a kojima se uinilac liava
slobode ili mu se ograniavanju neka prava. Osnovna svrha kanjavanja je odvraanje od injenja KD.
Uiniocu krivinog djela mogu se izrei sljedee kazne: 1) zatvor od etrdeset godina; 2) kazna zatvora;
3) novana kazna; 4) rad u javnom interesu.
Zatvor od etrdeset godina, kazna zatvora i rad u javnom interesu mogu se izrei samo kao glavne kazne.
Novana kazna moe se izrei i kao glavna i kao sporedna.
Kazna zatvora ne moe biti kraa od 30 dana niti dua od 20 godina. Novana kazna ne moe biti manja
od 200 eura niti vea od 20.000 eura.

7. MJERE BEZBJEDNOSTI
Mjere bezbjednosti izriu se da bi se sprijeilo izvrenje novog krivinog djela.
Uiniocu krivinog djela mogu se izrei ove mjere bezbjednosti: 1) obavezno psihijatrijsko lijeenje i
uvanje u zdravstvenoj ustanovi; 2) obavezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi; 3) obavezno lijeenje
narkomana; 4) obavezno lijeenje alkoholiara; 5) zabrana vrenja poziva, djelatnosti i dunosti; 6)
zabrana upravljanja motornim vozilom; 7) oduzimanje predmeta; 8) protjerivanje stranca iz zemlje; 9)
javno objavljivanje presude 10) zabrana pribliavanja; 11) udaljenje iz stana ili drugog prostora za
stanovanje.

8. OSUMNJIENI

Osumnjieni je lice prema kome je nadleni dravni organ (organ unutranjih poslova?) preduzeo neku
radnju zbog postojanja osnova sumnje da je uinilo krivino djelo, a u odnosu na koje jo nije donesena
naredba o sprovoenju istrage niti je podnesena neposredna optunica.

9. OKRIVLJENI

Okrivljeni je lice protiv koga je donesena naredba o sprovoenju istrage ili protiv koga je podignuta
optunica, optuni predlog ili privatna tuba ili lice protiv koga je pokrenut posebni postupak za primjenu
mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko lijeenje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi i obavezno
psihijatrijsko lijeenje na slobodi. Izraz okrivljeni moe se koristiti u krivinom postupku kao opti naziv
za okrivljenog, optuenog i osuenog.

10. OPTUENI

Optueni je osoba protiv koje je optunica stupila na pravnu snagu i time se stekli uslovi da se krivino
pravni sluaj iznese na glavni pretres.

11. OPTUNICA

Optunica je pismeni akt tuioca kojim okrivljenom stavlja na teret jedno ili vie krivinih djela i kojim
se trai zakazivanje glavnog pretresa. Podnosi se za krivina djela za koja je zaprijeena kazna zatvora
preko 3 godine. Za krivina djela za koja je predviena kazna zatvora do tri godine ne podnosi se
optunica, ve optuni predlog.

12. OPTUNI PREDLOG

Optuni predlog je akt ovlaenog tuioca za krivina djela za koja je zaprijeena kazna zatvora do tri
godine, kojim se trai zakazivanje glavnog pretresa. Optuni predlog moe podnijeti i privatni tuilac za
KD koja se gone od strane privatnog tuioca.

13. STRANKE U KRIVINOM POSTUPKU

Stranke u krivinom postupku su nadleni tuilac i okrivljeni. Kao ovlaeni tuilac javlja se dravni
tuilac, oteeni kao tuilac i privatni tuilac. Dravni tuilac je najee podnosilac zahtjeva za
pokretanje krivinog postupka. Kada dravni tuilac odbaci krivinu prijavu ili odustane od optube,
oteeni moe da preduzme krivino gonjenje kao supsidijarni tuilac. Privatni tuilac moe podnijeti
krivinu tubu samo za neke blae oblike krivinih djela kojima se povreuje privatni interes.
Okrivljeni je osoba protiv koje se vodi krivini postupak. Izraz okrivljeni je opti naziv za okrivljenog,
optuenog i osuenog.

14. STRANKE U PARNINOM POSTUPKU

Stranka u postupku moe da bude svako fiziko i pravno lice. Posebnim propisima odreuje se ko, osim
fizikih i pravnih lica, moe biti stranka u postupku. Stranka koja je podnijela tubu je tuilac, a suprotna
strana je tueni. Vie lica mogu jednom tubom tuiti, odnosno, biti tueni to su suparniari. Umjea
je lice koje ima pravni interes da jedna od stranaka uspije u parnici koja tee, pa se pridruuje toj stranci.

15. STRANKE U IZVRNOM POSTUPKU

Stranke u izvrnom postupku su: izvrni povjerilac, izvrni dunik, kao i predlaga obezbjeenja i
protivnik obezbjeenja.
Izvrni povjerilac je lice ije se potraivanje ostvaruje
Izvrni dunik je lice prema kome se ostvaruje potraivanje
Predlaga obezbjeenja je lice koje je pokrenulo postupak radi obezbjeenja nekog potraivanja
Protivnik obezbjeenja je lice prema kome se obezbjeuje potraivanje.

16. TUBA

Tuba je inicijalni akt kojim se pokree parnini postupak. Vrste tubi su 1. kondemnatorna tuba (za
osudu na inidbu) 2. deklarativna tuba (za utvrenje) i 3. konstitutivna tuba (preobraajna). Tueni
moe podnijeti protivtubu protiv tuioca.

17. ALBA

alba je redovni pravni lijek. Ovlaena osoba ima pravo da u roku od 8 ili 15 dana od dana dostavljanja
presude prvostepenog suda (rok zavisi od od teine krivinog djela) podnese albu na presudu.
Protiv naredbi suda nema prava albe, dok protiv rjeenja i presude postoji pravo albe. alba na presudu
uvijek odlae izvrenje presude.

18. PRESUDA

Nakon odranog glavnog pretresa sud donosi presudu i objavljuje je najkasnije u roku od 3 dana od
odranog glavnog pretresa. Presuda moe biti osuujua, odbijajua i oslobaajua. Presuda mora biti
napisana i otpremljena strankama u roku od mjesec dana po objavljivanju, a u sloenijim stvarima u roku
od dva mjeseca.

19. RJEENJE

RJEENJE je odluka suda koja se donosi kad sud ne odluuje presudom. U vanparninom i upravnom
postupku, to je osnovni oblik odluke. U krivinom i parninom postupku, to je odluka kojom se
rukovodi i upravlja postupkom, a u odreenim sluajevima i odluka kojom se okonava sudski postupak.
20. IZVRNA I PRAVOSNANA ODLUKA

Presuda postaje pravosnana kad se vie ne moe pobijati albom ili kad alba nije dozvoljena.
Pravosnana presuda postaje izvrna od dana dostavljanja, ako za izvrenje ne postoje zakonske smetnje.

21. VANREDNI PRAVNI LIJEK

Vanredni pravni lijekovi su pravna sredstva koja se koriste za pobijanje pravosnane sudske odluke u
krivinom, parninom, prekrajnom i upravnom postupku. Vanredni pravni lijekovi se razlikuju po
vrstama postupka, a oni koji postoje u sve 4 vrste postupka su: ponavljanje postupka i zahtjev za zatitu
zakonitosti (u sluaju povrede zakona).

22. SVOJINA

Svojina je najpotpunija vlast na stvari.

Vlasnik ima pravo da svoju stvar dri, da je koristi i da njome raspolae u granicama odreenim
zakonom.
Ustav svakome jemi pravo svojine. Ustavna odredba glasi da niko ne moe biti lien ili ogranien prava
svojine, osim kada to zahtijeva javni interes, uz pravinu naknadu (u sluaju eksproprijacije).

23. PORODICA

Porodica je ivotna zajednica roditelja, djece i drugih srodnika koji imaju meusobna prava i obaveze,
kao i druga osnovna zajednica ivota u kojoj se njeguju i podiu djeca.
Ustav predvia obavezu roditelja da brinu o djeci i da ih koluju i vaspitavaju i obavezu djece da se
staraju o roditeljima kojima je potrebna pomo. Ustav dovodi u jednakost djecu roenu van braka sa
djecom roenom u braku.

24. USVOJENJE

Usvojenje je poseban oblik porodino-pravne zatite djece bez roditelja ili bez odgovarajueg
roditeljskog staranja, kojim se zasniva srodniki odnos, kakav postoji izmeu roditelja i djece, s ciljem da
se djetetu koje se usvaja prue uslovi ivota kakve imaju djeca koja ive u porodici.
Usvojenje se moe zasnovati kao nepotpuno i potpuno.
Usvojioci su duni da upoznaju dijete da je usvojeno najkasnije do njegove 7 godine ivota.
Usvojilac mora biti u starosnom dobu od 30 do 50 godina i stariji od usvojenika najmanje 18 godina.
Nije dozvoljno usvojenje crnogorskih dravljana od strane stranih dravljana.

25. STARATELJSTVO

Pod starateljstvo se stavlja dijete koje je bez roditeljskog staranja ili punoljetno lice koje nije u
mogunosti da se stara o sebi, svojim pravima, interesima i obavezama. Lice kojem se obezbjeuje
starateljska zatita smatra se tienikom. Odluku o stavljanju pod starateljstvo donosi organ starateljstva,
i ta odluka obavezno sadri i plan staranja. Organ starateljstva vri poslove starateljstva preko
imenovanog staraoca ili neposredno preko strunog lica.
26. ZAOSTAVTINA

Zaostavtinu ine sva imovinska prava podobna za nasljeivanje koja su ostaviocu pripadala u trenutku
njegove smrti. Zaostavtinu ne ini dio kojim je uveana ostavioeva imovina, a koji je nastao radom ili
pomaganjem u privreivanju zakonskih nasljednika koji su ivjeli u zajednici sa ostaviocem. U
zaostavtinu ne spadaju ni predmeti domainstva manje vrijednosti (pokustvo, namjetaj, posteljina i
slino) koji slue svakodnevnim potrebama ostavioevih zakonskih nasljednika koji su sa njim ivjeli u
istom domainstvu.

27. NASLJEDNICI

Zakonski nasljednici nasljeuju po nasljednim redovima. Nasljednici blieg nasljednog reda iskljuuju iz
nasljedstva lica daljeg nasljednog reda.
Prvi nasljedni red ine djeca i suprunik ostavioca, koji nasljeuju na jednake djelove.
Drugi nasljedni red ine roditelji i suprunik ostavioca, koji nasljeuju u sluaju da ostavilac nije ostavio
potomke. Roditelji ostavioca nasljeuju jednu polovinu zaostavtine na jednake djelove, a drugu
polovinu suprunik ostavioca.
Ako poslije ostavioca nije ostao suprunik, roditelji ostavioca nasljeuju cijelu zaostavtinu na jednake
djelove.

28. TESTAMENT

Testament (zavjetanje) je izjava volje o raspodjeli imovine lica nakon njegove-njene smrti. Moe da ga
saini svako lice sposobno za rasuivanje i koje je navrilo 15 godina ivota. Ukoliko nisu ispunjena ta
dva uslova, testament je nitav.
Oblici testamenta su: svojeruni testament, pisani testament pred svjedocima i sudski testament.
Svojeruni je zavjetalac [testator] napisao svojom rukom i potpisao ga. Pisani testament pred
svjedocima je isprava koju je zavjetaocu (koji moe da ita i pie) neko drugi sastavio, a on je
svojeruno potpisao u prisustvu dva svjedoka. Sudski testament sastavlja, po kazivanju zavjetaoca,
sudija osnovnog suda ili notar po pravilima vanparninog postupka.

29. IZVRNA ISPRAVA

Izvrna isprava je osnov za odreivanje izvrenja.

Izvrne isprave su:
1) izvrna sudska odluka i sudsko poravnanje;
2) odluka i poravnanje zakljueno pred sudom koji su kao izvrne isprave propisane posebnim zakonom;
3) ugovor o hipoteci, odnosno zalona izjava sainjena saglasno propisima kojima se ureuje hipoteka;
4) notarski akt koji predstavlja izvrnu ispravu u skladu sa zakonom i strani notarski akt ako sadri sve
elemente neophodne za izvrenje, u skladu sa zakonom i smatra se izvrnom ispravom u zemlji porijekla;
5) druga isprava koja je zakonom odreena kao izvrna isprava.

30. VJERODOSTOJNA ISPRAVA

Vjerodostojna isprava je odnos za odreivanje izvrenja radi ostvarivanja novanog potraivanja.
Vjerodostojna isprava je:
1) mjenica i ek;
2) obveznica i druga hartija od vrijednosti izdata u seriji;
3) faktura (raun) sa otpremnicom;
4) izvodi iz poslovnih knjiga za izvrene komunalne usluge, usluge elektrine energije, telefonske i druge
sline usluge;
5) bankarska garancija;
6) akreditiv ;
7) ovjerena izjava izvrnog dunika;
8) obraun kamata sa dokazima o osnovu dospjelosti i visini potraivanja;
9) ovjerena privremena ili okonana situacija u vezi sa izvrenim graevinskim radovima.

31. UPRAVNA STVAR

Upravna stvar je stvar povodom koje se vodi upravni postupak. Upravna stvar je svaka konkretna
situacija u kojoj javnopravni organ, upravnim aktom odluuje ili drugom upravnom aktivnou utvruje
ili na drugi nain utie na prava, obaveze ili pravne interese fizikog lica, pravnog lica ili druge stranke,
kao i svaka druga pravna situacija koja je zakonom propisana kao upravna stvar.

32. IZVRNO I PRAVOSNANO RJEENJE U UPRAVNOM POSTUPKU

Rjeenje donijeto u upravnom postupku izvrava se kad postane izvrno.

Prvostepeno rjeenje postaje izvrno:
1) kada istekne rok za albu, a ista nije izjavljena;
2) dostavljanjem stranci rjeenja, u kojem stoji da alba nije dozvoljena;
3) dostavljanjem stranci rjeenja, u kojem stoji da alba ne odlae izvrenje;
4) dostavljanjem stranci rjeenja, u kojem stoji da se izjavljena alba odbija; i
5) danom odricanja stranke od prava na albu.
Pravosnano rjeenje je rjeenje koje se vie ne moe pobijati u upravnom sporu, odnosno drugom
sudskom postupku.

33. UPRAVNI SPOR

U upravnom sporu sud odluuje o zakonitosti upravnog akta, kao i druge upravne aktivnosti kojom se
utvruje ili na drugi nain utie na prava, obaveze i pravne interese fizikog ili pravnog lica. Stranke u
upravnom sporu su tuilac, tueni i lice kome bi ponitenjem upravnog akta ili druge upravne aktivnosti
bilo povrijeeno neko pravo ili pravni interes (zainteresovano lice).Upravni spor rjeavaju Upravni sud
Crne Gore i Vrhovni sud Crne Gore. Upravni spor moe se pokrenuti i u sluajevima utanja uprave.

34. PREDLOG I INICIJATIVA ZA POKRETANJE POSTUPKA ZA OCJENU USTAVNOSTI I

ZAKONITOSTI

Predlog za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrenim i objavljenim meunarodnim ugovorima,

odnosno za ocjenu saglasnosti drugih propisa i optih akata sa Ustavom i zakonom moe da podnese: 1.
sud, 2. drugi dravni organ, 3. organ lokalne samouprave i 4. pet poslanika. Ustavni sud i sam moe
pokrenuti postupak ustavnosti i zakonitosti.

35. USTAVNA ALBA

Ustavnom albom se ukazuje na povredu ljudskog prava ili slobode zajemene Ustavom. Ustavni sud o
ustavnoj albi odluuje u vijeu sastavljenom od 3 sudija.
Uesnici u postupku po ustavnoj albi su podnosilac ustavne albe i dravni organ odnosno organizacija
kojoj su povjerena javna ovlaenja protiv ijeg je pojedinanog akta ili radnje izjavljena ustavna alba.
Ustavna alba moe se podnijeti nakon iscrpljivanja djelotvornih pravnih sredstava.