ESHIL:

OKOVANI PROMETEJ

Biljeke o piscu:
Eshil se rodio u Eleuzini blizu Atene oko 525. godine prije Krista, u
uglednoj eupatridskoj obitelji. Ve se kao mladi ogledao u tragikim
natjecanjima. Prema Parskoj kronici prvi put je pobijedio u dramskom
natjecanju godine 484. pr. K., a 472. god. pr. K. dobio je prvu nagradu
tetralogijom od koje je sauvana samo drama Perzijanci. Tri puta boravio
je na Siciliji i na dvoru sirakukog tiranina Hijerona prikazao je dramu
Etnjanke sastavljenu za proslavu grada Etne, koji je utemeljio Hijeron.
Umro je u Geli na Siciliji, gdje je i pokopan 456. god. pr. K.
Na njegov grob hodoastili su poklonici njegove umjetnosti, a Atenjani ga
osobito poastie odredbom kojom se svakome doputa da se moe
pojavljivati na tragikim natjecanjima s njegovim tragedijama.

U povijesti helenske knjievnosti najstariji od tri velikana tragikog

pjesnitva zauzima osobito mjesto. Eshil nije samo obian promatra
povijesnih zbivanja kroz koja prolazi njegov narod u prvim desetljeima
petog stoljea pr. K., nego je i aktivni sudionik u njima. Istakao se
osobitom hrabrou kao borac u presudnim bitkama kod Maratona,
Salamine i Plateje u kojima je njegov narod u borbi protiv perzijskog
osvajaa obranio slobodu i nezavisnost. To je u Heladi razdoblje narodnog
oduevljenja i iskrenog domoljublja.

Kao stvaralaki genij velike snage, Eshil otkriva kroz likove svojih
tragedija povijesni sadraj tog presudnog razdoblja. On je pjesnik atenske
demokracije, a grandiozni likovi njegovih drama odgovaraju
maratonsko-salamnijskoj herojskoj epohi. Unaprijedio je dramsku
umjetnost usavrivi dramsku tehniku. Uveo je u igru drugog glumca i
time pojaao dramski element tragedije proirujui dijalog na raun
korskih pjesama. O toj njegovoj novini s priznanjem govori i Aristotel u
Poetici. Tako je od prvobitno lirske kantate stvorio pravu dramu i postao
ocem tragedije. Dotjerao je sceneriju i opremu. Bio je uitelj kora i
glumaca, sastavljao je melodije za korske pjesme i plesne figure,
a u poetku kazaline tragedije bio je i glumac. Od mlaeg suvremenika
Sofokla preuzeo je uvoenje treeg glumca u igru.
Grau za tragedije uzima iz mitologije, tj. iz pria o bogovima i herojima.
Tragedije ralanjuju ljudsku sudbinu nad kojom lebde srea i nesrea.
Tom oprekom upravlja mudro naelo boanske pravde koja kroz trpnju
upuuje ljude da se pokore vjenim zakonima. To Eshilovo nauavanje ne
moe se shvatiti ako gledamo na pojedinano djelo koje se odigrava pred
naim oima, ve ga valja uklopiti na mjesto koje mu u slijedu zbivanja
pripada. Postoji, naime, uzajamna odgovornost meu naratajima koji
slijede jedan za drugim jer i djeca okajavaju krivice otaca. No te krivice ne
prelaze s pokoljenja na pokoljenje tako da guraju u propast nevine, ve i
potomci krivicama predaka pridruuju svoje krivice, koje postaju uzrokom
njihovih tragedija. Prema tome ovjek sam sebi stvara sudbinu.
Boanska se osveta pojavljuje tek kad je ovjek moralno okaljan.
Eshilu se problem ivota ne zaustavlja na pojedincu nego zahvaa obitelj,
generacije i ak cijelu rasu. Zato sudbinu junaka ili itava roda najee
prikazuje u tri tragedije. One ine sadrajnu i idejnu cjelinu organiku
triologiju. Na nju se nadovezuje satirska drama iz istog mitolokog kruga.
Zamisao triologije doputa pjesniku da u grandioznom troptihu razvije niz
zbivanja i u cjelini prikae kako se od krivice kroz patnju dolazi do
spoznaje.

U rukopisnoj tradiciji navodi se 79 naslova Eshilovih tragedija,

a u Leksikonu Suda rije je o 90 drama. Od tog bogatog opusa sauvano
je sedam tragedija i mnogo fragmenata izgubljenih drama. U novije
vrijeme egipatski su papirusi iznijeli na vidjelo mnoge fragmente iz
razliitih njegovih tragedija i satirskih drama. Najpoznatija Eshilova djela
su: Perzijanci, Sedmorica protiv Tebe, Pribjegarke, Agamnenon,
rtva na grobu i Eumenide.

Temeljna problematika, koju Eshil razvija u prikazivanju ljudske osobnosti

i patnje, sastoji se u tonom utvrivanju odnosa izmeu krivnje i kazne,
izmeu boanske osvete i slobodne ljudske volje. Pjesnik vjeruje u
boanske sile i njihovu neogranienu mo, vjeruje u punu zavisnost
ovjeka o sudbini. Bogovi zadiru u ivot ovjeka i postaju osvetnici za
prijestupe. Odgovornost ovjeka dosta je umanjena jer ga u akciji sputava
nepobjediva sudbina. U triologiji autor analitiki razglaba u cjelini kako se
od krivice kroz patnje dolazi do spoznaje. Duboko religiozan, Eshil nije
mogao u prilikama svoga vremena posve otkriti revolucionarnu
problematiku, snano zacrtanu u Prometeju, ali njegov strogi pogled na
ivot temelji se na iskrenom i dubokom suosjeanju za ljudske patnje.
To je poezija patnikog ovjeanstva, koje kroz svoje postupke i trpnje
trai smisao i apsolutnu vrijednost.
Tema:
Tema ove tragedije je okovanje Prometeja i nagovjetanje njegove osvete
Zeusu.

Osnovna misao:
Eshil poruuje ovjeanstvu da pravda, za kojom ljudi uvijek tee, nije sila
koja postoji izvan ljudi i koja e odmah doi na njihov poziv. Ona je u
samim ljudima koji je mogu stvoriti i poveavati strpljivim uenjem
najvie vrline - mudre umjetnosti.

Sadraj:
Radnja se zbiva u brdskoj pustoi na kraju svijeta, uz obale Okeana.
Kraj je povrno smjeten u Skitiji. Osueni Prometej hoda izmeu Vlasti i
Sile, Zeusovih vjernih slugu. Za njima ide Hefest s lancima i tekim
ekiem. Rijei koje Vlast upuuje Hefestu otkrivaju mjesto na kojem e
se obaviti muenje, govore o nepokolebivoj Zeusovoj odluci i razlozima
koji su do nje doveli. Vlast ne moe sakriti da se raduje Prometejevoj
muci. On mrzi saveznika ljudi i veseli se osveti. Hefest preko volje
izvrava Zeusovu zapovijed i iskreno saalijeva Prometeja. Vlast nadzire
Hefestov posao, otro kori njegovo kolebanje i upozorava ga na propuste.
Zadnji Hefestov udarac i rijei kojima se Vlast izruguje pribijenom
Prometeju prekinula je duga utnja. Hefest, Sila i Vlast odlaze.

Okovani Titan uje pjevanje. To su glasovi mladih djevojaka, Okeanida,

keri Okeanovih. U morskim dubinama ule su Hefestove udarce i dole su
u krilatim kolima. Izmeu Prometeja i zbora Okeanida razvija se razgovor.
Njenom i prijateljskom saaljenju Okeanida odgovara Prometejev strani
oaj. Prijateljske rijei djevojaka otvaraju polako zatvorenu duu
muenika koji im se poinje povjeravati. Prvi osjeaj koji dolazi do izraaja
u Prometeju je njegov teko povrijeen ponos. On ali zbog kazne koja je
nad njim izvrena. Dok Okeanide pokazuju strah pred Zeusovom vlau,
Prometej izazvan imenom svoga neprijatelja izjavljuje da Zeusova
pobjeda nije konana. Doi e dan kada e Zeus morati sa njim
pregovarati. Odgovarajui na pitanja Okeanida, Prometej govori o sebi i
svojoj ulozi u borbi protiv Titana. Doznajemo kakvu je uslugu uinio Zeusu
i kako mu se otro suprotstavio iz ljubavi prema ljudskom rodu.
Govori kako je on svjesno uinio svoj in premda je znao da e za to biti
kanjen. Prometej postaje rtva koja je primila na sebe uasnu patnju za
spas i sreu ljudskog roda.

Dolazi Okean na konju sa krilima. On nagovara Prometeja da se ponizi i

pokori Zeusu i da e se sa tim zavriti sve njegove patnje. Sama pomisao
na pomirenje sa Zeusom izaziva bijes u Prometejevoj dui. Zeus se je
pokazao u pravom svjetlu i od njega se ne moe oekivati nita dobro.
Okean je jo vie uzrujao Prometeja i zatim je otiao.
Poslije Okeanova odlaska zbor Okeanida oplakuje zlosretan Prometejev
usud. Tada dolazi Prometejev monolog u kojem govori na koje je sve
naine pomogao ljudima. Ljudi su od njega nauili graditeljstvo, diobu
poslova prema godinjem dobu, raunanje, pripitomljavanje ivotinja,
brodogradnju i njegovanje bolesnika. Nauili su proricati budunost i
pronalaziti i vaditi iz zemlja sve vrste metala. Zadivljene Prometejevim
rijeima Okeanide uzvikuju na usta zborovoe da e se Titan osloboditi
svojih okova i da e opet postati po moi jednak Zeusu.

Kod Prometeja dolazi Inahova ki Ija, jo jedna nevina rtva Zeusove zle
udi. Ona je i zaetnica roda od kojega je poslije vie generacija morao
potei Prometejev spasilac. im je opazila na stijeni pribitog Prometeja i
Okeanide, poinje postavljati pitanja, ali je obuzme neka potajna mora.
Ona se pokuava oteti uasnoj opsesiji i moli smrt da dokraji njezine
patnje. Na pitanje Okeanida, Ija pripovijeda kako je postala plijenom
Zeusova egoizma. Njoj se u snu ukazao Zeus mamei je u svoje mree.
Ona je to povjerila ocu. On je upitao za savjet proroita, ali su odatle
dolazili neshvatljivi i udni odgovori. Na kraju je stigla okrutna zapovijed
koja je prisilila njezina oca da je otjera od kue i prepusti na milost i
nemilost Zeusu. Ija govori kako je pretvorena u kravu. Kad je Hermo na
Zeusovu zapovijed ubio Ijina uvara, ljubomorna Zeusova ena Hera
natjerala je na nju obada koji ju svojim ubodima tjera u ludilo i goni po
itavom svijetu. Ijina je tuna i ganutljiva pria otra optuba Zeusa.
Ija moli Prometeja da joj otkrije sva njezina budua lutanja i patnje.
Prometej, naime, ima sposobnost da u prorokoj viziji vidi budunost.
Spremno udovoljava Ijinoj molbi i govori joj sve to je eka.
Nabraja zemlje i narode i upozorava je na opasnosti. Ija prieljkuje smrt,
a Prometej je tjei govorei joj o svojoj daleko stranijoj sudbini i u ljutini
nagovjeta Zeusov pad. Kad je Ija ula spominjanje Zeusovog pada
ivnula je i odmah pitala za objanjenje. Prometej joj u ogorenju otkriva
tajnu, ali ne navodi ime ene koja e upropastiti Zeusovu vlast. Ime te
ene je jedino Prometejevo oruje. Zeus e nastojati saznati tajnu.
Prometej, u prorokoj viziji izlae Iji, na njezino traenje, sva njezina
lutanja i zavretak muka. Na uu Nila nai e svoje smirenje. Tu e joj
Zeus povratiti razum, taknut e je rukom i od toga e dodira zaeti plod i
roditi sina Epafa. Od njegova e roda potei i njegov spasitelj. Obuzeta
novim napadima delirija, Ija nestaje. Okeanide pjevaju pune straha o
jadnoj sudbini ena koje raspaljuju ljubav bogova. Ogorenje koje se
skupilo u Prometejevoj dui potie ga da iza Ijina odlaska sveano
izgovara otvorene prijetnje Zeusu.
Ovaj puta Zeus mora reagirati. Zeusov izaslanik Hermo dolazi k
Prometeju. On nastoji otrim prijetnjama prisiliti Titana da otkrije Zeusu
svoju tajnu o pogubnom braku. Raa se sukob uzrokovan suprotnim
osjeajima. Na jednoj strani Zeus pun samoga sebe i svoje vlasti ne
moe trpjeti buntovnitvo, a na drugoj Prometejev duboko povrijeeni
ponos i silno ogorenje koje pojaava spoznaja da je kanjen zato jer je
inio dobro. Zeus brani svoju ugroenu vlast, a Prometej trpi i svjestan je
da mu predstoje jo gore muke. Iako je trenutano po snazi slabiji,
Prometej je moralno jai. Plemeniti karakter i mo da vidi budunost
uzdiu ga iznad Zeusa. Hermo se obraa Prometeju izazovnim i
uvredljivim rijeima. Prijetnjama nastoji iupati Prometejevu tajnu.
Titan prihvaa dijalog i u sukobu miljenja njihove se rijei ukrtaju.
Bijes raste na jednoj i na drugoj strani. Prometej odgovara prezirom i
postupa s Hermom kao s nezrelim djeakom i robom. Kad Hermo
pokuava pokolebati Prometeja, on ga ponovno odbija. Prometej se nee
poniziti pred Zeusom, nee prihvatiti ulogu molitelja ni roba. On eli
sporazum u kojem e raspravljati ravnopravno sa sebi ravnopravnim.
Hermo objavljuje Prometeju njegovu sudbinu. Zeus e snagom groma
smrviti hridinu o koju je prikovan. Bacit e ga u mranu utrobu zemlje,
ali e ga opet izvui na svijet. Zeusov e mu orao kljuvati danju jetru i
drob, a oni e mu u noi opet zarasti. Njegove muke e zavriti tek onda
kad se jedan besmrtnik odrekne svoje besmrtnosti i poe dobrovoljno u
Had kao Prometejev zamjenik.

Iz daljine dopire grmljavina i munje obasjavaju okovanog Titana

Prometeja. Hermes se obraa Okeanidama i savjetuje im da se to prije
povuku. No, iako su one pune straha, nee napustiti svoga prijatelja u
tekoj nevolji. Te njene djevojke, koje su stalno nagovarale Premeteja na
pokornost, u odlunom asu nalaze u svojoj ljubavi i prijateljstvu snagu da
se suprotstave Zeusu i da podijele sudbinu sa Prometejem.
Zapoinje uas. Nebom se vuku tmasti oblaci, fijuu vjetrovi, sijevaju
munje, praskaju gromovi i trese se zemlja. Kidaju se hridine i u toj
lomljavi uju se posljednje rijei Titana koji do zadnjeg asa promatra sve
to se oko njega dogaa. Prometej nestaje u bezdanu.
Kompozicija djela:
1. Prometejevo okivanje
Vlast, Sila i Hefest vode Prometeja da ga prikuju uz stijene i da ga
izoliraju od svijeta. Hefest nema ba preveliku volju da prikuje nevinu
rtvu koja je optuena pod kaznom da je pomagala ljudima, ali ga ipak
okuje.

2. Dolazak Okeanida
Okeanide dolaze i govore Prometeju kako su one uz njega i kako e mu
uvijek pomagati. Na njihov upit zato je okovan, dobile su ve poznati
odgovor da je razlog taj to se Zeusu nije svialo njegovo pomaganje
ljudima.

3. Dolazak Okeana
Okean dolazi i govori Prometeju da mu je on prijatelj i da e uvijek stati
na njegovu stranu, ali da bi ipak bilo pametno posluati Zeusa i prikloniti
se njegovim zakonima, a uza sve to ivjeti bez problema. Prometeju se
Okeanovo razmiljanje uope ne svia.

4. Dolazak Ije
K Prometeju dolazi Ija, nesuena Zeusova ena, koja je razoarana
svojom sudbinom i trai od Prometeja pomo koju e dobiti u kazivanju
svoje daljne sudbine. Prometej joj je rekao da je njegovo osloboenje u
rukama njenih i Zeusovih nasljednika.

5. Hermo u prepirci sa Prometejem

Po nagovoru Zeusa, k Prometeju dolazi Hermo, glasnik i sin Zeusov, ne bi
li doznao tajnu o Prometejevom osloboenju. Prometej to nije nikako htio
odati i Hermo je otiao uz napomenu Prometeju da e doivjeti nesretan
zavretak.

6. Bezdan
Ostvarila se Hermova procjena budunosti. Poeo je uas: vihori, munje,
gromovi; oblaci se vuku nebom, zemlja se trese. I rijei su postale djelom.
Stijene su se poele uruavati. Bezdan proguta sve.
Analiza likova:
Prometej
On je jedini od bogova koji se toliko pribliio ljudima da mu je bilo lako
pripisati i ljudske osobine. Zato je i njegova patnja blia ljudima i moe
ganuti. Naputen od Zeusa, ljudski je rod bio osuen na neznanje i bijedu.
Prometej je ljudskom rodu donio vatru, izvor obrta i blagostanja. Pouio je
ljude u obrtu i tako im osigurao sredstva za ivot. Njegovao je i ljudski
umni razvoj i time otvorio put prema napretku. Titan Prometej,
predstavnik starijeg pokoljenja bogova, uinio je sve to na vlastitu
pogibao predviajui otru Zeusovu reakciju. Po tome je Prometej, prema
Eshilu, dobroinitelj i spasitelj koji sam sebe rtvuje da bi spasio one koje
iskreno voli. Njegov in ga izjednauje sa idejom svih religija koje su ba
takav lik postavile pred svoje vjernike. Slobodoljubivi Prometej, kojemu su
i najstranije muke drae od ropstva, postao je utjelovljenje razuma i
borac protiv svake sile koja hoe zarobiti ljudski duh. Postao je simbol
borbe za osloboenje i napredak ovjeanstva. Zato je prometejska misao
uvijek aktualna.

Zeus
On je bio bog bogova, tj. imao je vlast nad svima. On nije mogao trpjeti
da mu se netko suprostavlja. Vodio je svoj zakon vladanja. Mrzio je
ljudsku populaciju i elio je istrijebiti ljude i na njihovo mjesto staviti
drutvo koje bi on napravio. Zeus je tiranin koji dolazi na vlast poslije
revolucije i nastoji uvrstiti apsolutistiku vlast. Sve mora biti podreeno
njegovim zakonima. On je spreman vladati silom i terorom. Zato se
njegova vlast oslanja na krvnika i na muenje. Tek kasnije, uei se na
vlastitim pogrekama, i Zeus je doao do spoznaje da sila raa silu i da
moe vladati nad drugima samo onaj koji je sposoban biti gospodarom
svojih strasti. Zeus je smatrao da se Prometej malo previe udaljio od
njegovih zakona, i zato je bio kanjen sramotnom kaznom. Ipak, kada se
trebalo obraunati sa Prometejem, Zeus nije doao osobno, ve je poslao
nekog od svojih sluga. Zbog nekih Zeusovih reakcija, mogli bi ga prozvati
ak i kukavicom, a ne ga samo hvaliti. Vlast mu zasigurno nije bila
oduzeta samo iz jednog jedinog razloga, a taj je da su bogovi u Zeusovoj
slubi i ljudi u ono vrijeme vrijeme previe strahovali od bogova i bojali su
im se suprotstaviti. U knjizi doznajemo kako je Zeus tek kasnije shvatio
da ne radi dobro za dobrobit svega. To znai da je u njemu ostalo i ono
malo dobroga to je potaknulo njegov moralni preobraaj.
Hefest
Sin Zeusov, on je jedan od dvojice Zeusovih sinova iz ovoga djela.
Po mojem miljenju njegov karakter je mnogo bolji nego karakter Herma,
drugog Zeusovog sina. Hefest nije okrutan. Dokaz za to je njegovo
saaljevanje nad Prometejem prije nego ga je morao prikovati. Da uza
njega nije stajao Vlast, sluga Zeusov, Prometej moda nikada ne bi bio
prikovan. Hefest je vrlo osjeajna osoba, koja osjea prema mnogim
osobama ljubav i saaljenje. Njemu je bilo ao ljudi kada ih je njegov otac
Zeus htio istrijebiti. On bi moda bio i sasvim suprotnog karaktera od
Zeusa da u njemu nije prevladao strah od oca. Bez ikakve sumnje
moemo slobodno rei da je Hefest u Okovanom Prometeju pozitivna
osoba.

Hermo
Sin Zeusov, on nije samo obian Zeusov glasnik, ve je on i Zeusov sin
koji strastveno brani oca. Za njega je Prometej poguban sofist i
revolucionar koji ugroava itav Olimp. Zato se on i obraa Prometeju
izazovnim i uvredljivim rijeima, to se pokazalo da nije pravi nain
saznavanja tajne od Prometeja. Za karakterizaciju Herma najbolje bi ga
bilo usporediti sa Hefestom, takoer Zeusovim sinom. Za razliku od
Hefesta koji se saalijeva nad Prometejem, ovaj ne pokazuje niti malu
dozu saaljevanja nad njim. Dapae, on pokazuje vrlo veliku okrutnost
prema njemu i iskoritava svoj status na vrlo lo nain. Herma nije uope
bilo briga za ljude, a najvei razlog toga je veliki strah od Zeusa.
Hermovo razmiljanje zacijelo je bilo da ako bude vjerni i pokorni sluga
Zeusov, imati e vrlo veliki poloaj i status i biti e mu vrlo ugodno u
ivotu. Takvo ponaanje moe se nazvati kukavikim. Hermo je jedan od
negativnih likova u ovom djelu.

Ija
Ki Inahova, ona je sva poderana, upava, neuredna, a na glavi ima dva
kravlja roga. Ona je jo jedna nevina rtva Zeusove zle udi.
Zaetnica je roda od kojega je morao potei Prometejev spasilac.
Ona je vrlo njena i naivna i kao takva je rtva Zeusovog egoizma.
Njezina sudbina vrlo je slina sa Prometejevom sudbinom, ali su im zato
karakteri uvelike razliiti. Ija je dola u odreenim trenucima ak i do
stanja iznemoglosti elei se rastati od ivota na bilo kakav nain.
Prometej joj ipak u tim trenucima vraa volju za ivot govorei joj kako e
doi i kraj te tragine sudbine i poeti e ljepi dio ivota. Ona e
nesvjesno postati borac protiv svoga neprijatelja Zeusa, pomou svojih
potomaka koji e zapravo biti Zeusova djeca. Tako e joj se napokon
ostvariti elja da dobije bitku sa Zeusom.
Vlast
Sluga Zeusov, jo jedan od negativnih likova iji je osnovni cilj sluiti
Zeusu i osigurati si na taj nain to bolji poloaj. On se pojavljuje na
poetku tragedije gdje nagovara Hefesta da prikuje Prometeja. Ondje se
otkriva da pri trenutku kada je Prometej bio okovan nije mogao sakriti
svoju okrutnu zluradost. Po karakteristikama bismo ga mogli usporediti sa
Hermom. On nema uope svojega miljenja, jer su sve misli to ih javno
izrekne Zeus i njegove misli. On je osoba bez autoriteta i bez ikakvog
razmiljanja za njega moemo rei da je njegov ivot podreen nekome
drugom, to je, po mojem miljenju, neto najtee to ovjek moe
doivjeti.

Okean
Titan, bog mora, bog koji se u razmiljanjima slae sa Prometejem
tj. takoer dri do toga da ljudi moraju imati barem nekakva prava.
U tragediji Okean dolazi ba u nezgodnom trenutku kao usluan savjetnik
da nagovara Prometeja da se ponizi i pokori Zeusu. Kako je ve navedeno,
njegove misli i razmiljanja su gotovo ista kao i Prometejeva koji je
njegov prijatelj, ali se kod Okeana osjea puno vie osjeaja straha prema
Zeusu nego kod Prometeja koji uope nema tih strahova. U ovom djelu on
je pozitivan lik jer ima neka razmiljanja sukladna Prometejevim. Za njega
ne moemo rei da je negativan lik jer ipak svaka osoba ima pravo da
osjea neke strahove prema nekom, ali ti strahovi ne bi smjeli prijei u
trajnu podreenost toj osobi.

Okeanide
Keri Okeanove, kroz njih je Eshil umjetniki prikazao mlade i njene
djevojke pune osjeaja. Njihova ljupkost i svjeina pune su mladenake
naivnosti i drai. No ljupkost Okeanida ima i loe strane. One smanjuju
Prometejevu hrabrost i otpor time to mu savjetuju pokornost.
Uporno istiu da je svaki otpor uzaludan i da je Zeus neumoljiv.
Te naivne djevojke nisu svjesne da svojim postupkom postaju tetne.
ini se kao da je pjesnik htio prikazati kako enska njenost moe katkada
biti pogubna za muku odrjeitost. No kao kontrast Prometeju Okeanide
jae istiu neslomivu Prometejevu volju.
Jezik i stil:
Struktura ove Eshilove tragedije vrlo je jednostavna. Radnja je
usredotoena na jednu situaciju ili dogaaj, a on mora biti straan da
potrese duu itaoca. U poetku drame pjesnik stvara atmosferu i opirno
tumai injenice, a zavrni prizori puni dramatike nezadrivo idu prema
raspletu - katastrofi. Likovi su vrlo jednostavni, dani u nekoliko grubljih
poteza, sugestivno i snano. Istaknuto mjesto imaju zborske pjesme.
U njima pjesnik otkriva svoje duboke filozofske misli. On je stvaratelj
dramskog jezika i stila. Jezik mu je svean i bogat originalnim i smionim
metaforama, a stil bujan i uzvien. Toplom simpatijom prati svoje likove u
agoniji njihovih strasti. Hranjen iskustvom prolosti i posve predan
sadanjosti, Eshil je obnovio mit i stvorio likove izvanredne snage.
Temeljna problematika, koju Eshil razvija u prikazivanju ljudske sudbine i
patnje, sastoji se u tonom utvrivanju odnosa izmeu krivnje i kazne,
izmeu boanske osvete i slobodne ljudske volje. Eshilov pogled na ivot
temelji se na iskrenom i dubokom suosjeanju za ljudske patnje.
To je poezija patnikog ovjeanstva, koje kroz svoje postupke i trpnje
trai smisao i apsolutnu vrijednost.

Stilska izraajna sredstva koja su upotrebljavana su:

- poredbe - i stoga e na ovoj stijeni da ko straar bdi
O jao, kakav li to ujem um, kao od ptica, i ljulja se zrak.
- personifikacije: sa hrastom zbori krast i jasan im je glas
- epiteti: neumolna, estit, vrsto, silni, , promiljeni, brz, laganih,
prikovan, drai

Dojam o djelu:
Kada sam u kolskoj knjinici posudio knjigu Okovani Prometej da je
proitam kako bih o njoj napisao referat, moje miljenje je bilo da nisam
mogao dobiti gore knjige od nekakvog Eshila iz Grke. Jo odavno su
poznate prie kako je svaka knjiga koju je napisao grki pjesnik jako
dosadna i najbolje ju je ne proitati. Uzeo sam knjigu i poeo ju itati sa
mukom. Ta muka nije bila u knjizi ve u meni, jer su na mene utjecali
svakakvi komentari osoba sa strane. Premda je ova knjiga tragedija
pisana u stihu, ipak nije teka za itati. itajui je malo due moete se
lako i uiviti u njoj. Nakon itanja posljedice su bile suprotne mojim
razmiljanjima. Naime, ja sam mislio kako nakon itanja neu znati ba
nita od sadraja. To se nije ostvarilo i razumio sam veinu sadraja.
Mislim da je ovo djelo vrlo dobro, ali da se za referat ili lektiru ne bi
trebalo itati u stihovima, ve bi se trebao napraviti posebna knjiga sa
istim sadrajem, ali napisana u obliku proznoga teksta. Drama je inae
dosta dobra, premda bih uvijek rae uzeo u ruke neki zanimljiv roman.

Lektire - download lektira:

www.lektire.org