Professional Documents
Culture Documents
Stanovanje Zakon PDF
Stanovanje Zakon PDF
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet ureivanja
lan 1.
Ovim zakonom ureuju se: odrivi razvoj stanovanja, upravljanje zgradom,
korienje i odravanje zgrade, zajednikih i posebnih delova zgrade, postupak
iseljenja i preseljenja, stambena podrka, registri i evidencije, nadzor nad primenom
odredaba ovog zakona i druga pitanja od znaaja za stambenu politiku.
Odredbe ovog zakona ne odnose se na raspolaganje, korienje, upravljanje i
odravanje stambenih zgrada, stanova, garaa i poslovnih prostora koji se koriste za
potrebe ministarstva nadlenog za poslove odbrane i Vojske Srbije, kao i objekata za
privremeni smetaj profesionalnih pripadnika Vojske Srbije i zaposlenih u
ministarstvu nadlenom za poslove odbrane.
Naelo odrivog razvoja stanovanja
lan 2.
Odrivi razvoj stanovanja u smislu ovog zakona predstavlja:
1) unapreenje uslova stanovanja graana i ouvanje i unapreenje
vrednosti stambenog fonda uz unapreenje energetske efikasnosti, smanjenje
negativnih uticaja na ivotnu sredinu i racionalno korienje resursa, odnosno
usklaivanje ekonomskog i socijalnog razvoja i zatite ivotne sredine prilikom
razvoja stambenog sektora;
2) odravanje i upravljanje u stambenim zgradama, stambeno-poslovnim
zgradama, poslovnim zgradama, zgradama javne namene ili zgradama koje su
proglaene za kulturno dobro i zgradama u zatienim kulturno-istorijskim celinama,
u cilju spreavanja ili otklanjanja opasnosti po ivot i zdravlje ljudi, ivotnu sredinu,
privredu ili imovinu vee vrednosti, odnosno u cilju obezbeivanja sigurnosti zgrade i
njene okoline.
Odrivi razvoj iz stava 1. ovog lana predstavlja javni interes.
U cilju ostvarivanja javnog interesa Republika Srbija, autonomna pokrajina i
jedinice lokalne samouprave donose strateke dokumente za sprovoenje stambene
politike i obezbeuju sredstva u svojim budetima za ispunjenje obaveza utvrenih
ovim zakonom i stratekim dokumentima.
Znaenje izraza
lan 3.
Svi termini u ovom zakonu upotrebljeni u mukom rodu podrazumevaju se i u
enskom rodu i obrnuto.
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledee znaenje:
1) stambena politika je pravac delovanja u cilju unapreenja uslova
stanovanja, obezbeivanja dostupnog stanovanja za graane kroz stambenu
podrku i ouvanje i unapreenje vrednosti i kvaliteta stambenog fonda, koji je
usklaen sa optim usmerenjima ekonomskog i socijalnog razvoja u Republici Srbiji;
2) zgrada je objekat sa krovom i spoljnim zidovima, izgraena kao
samostalna upotrebna celina koja prua zatitu od vremenskih i spoljnih uticaja, a
2
36) korisnik stambene podrke jeste fiziko lice koje je primalac stambene
podrke i lanovi njegovog porodinog domainstva;
37) beskunik je lice koje ivi na ulici bez zaklona, odnosno u prostoru koje
nije stan, odnosno drugi oblik stambenog smetaja u skladu sa ovim zakonom;
38) program stambene podrke je skup mera i aktivnosti koji se realizuje kroz
stambene projekte i kojim se prua stambena podrka korisnicima stambene
podrke;
39) stambeni dodatak je subvencija koja je odobrena za pokrivanje dela
utvrene zakupnine korisniku koji ne moe da plati zakupninu, odnosno neprofitnu
zakupninu sopstvenim raspoloivim primanjima, u skladu sa ovim zakonom;
40) stambeni projekat je skup aktivnosti kojima se sprovodi odgovarajui
program stambene podrke, a koje se odnose na pribavljanje stana i unapreenje
uslova stanovanja, kroz izgradnju, rekonstrukciju, dogradnju, sanaciju, adaptaciju i
dr. po neprofitnim uslovima;
41) trokovi za korienje garanog mesta ili garanog boksa su trokovi
isporuenih komunalnih usluga za korienje garanog mesta ili garanog boksa i
obraunavaju se odvojeno od trokova za korienje zajednikih delova garae;
42) lanom porodinog domainstva, u smislu ovog zakona, smatraju se
suprunik i vanbrani partner, njihova deca, roena u braku ili van njega, usvojena ili
pastorad, njihovi roditelji i lica koja su oni duni po zakonu da izdravaju, a koji
stanuju u istom stanu ili porodinoj kui;
43) samohrani roditelj, u smislu ovog zakona, jeste onaj roditelj koji se sam
stara o detetu u sluajevima kada je drugi roditelj preminuo ili je nepoznat ili je lien
roditeljskog prava, odnosno kada je drugi roditelj iv i nije lien roditeljskog prava, ali
ne vri svoja prava i dunosti roditelja;
44) osoba sa invaliditetom, u smislu ovog zakona, jeste dete ili odrasla osoba
koja ima dugorona fizika, mentalna, intelektualna ili oteenja vida i sluha i koja, u
interakciji sa raznim preprekama u okruenju, ima tekoe u punom i efikasnom
ueu u drutvu na jednakoj osnovi sa drugima;
45) nedostajue zanimanje, u smislu ovog zakona, jeste ono zanimanje koje
je od interesa za jedinicu lokalne samouprave, odnosno organ dravne uprave, a
koje se ne moe obezbediti onda kada je ono potrebno i u obimu koji je potreban,
kao i kada u okviru tog zanimanja postoji nedostatak potrebnih znanja i vetina za
obavljanje odreenih poslova ili za obezbeivanje odgovarajueg kvaliteta proizvoda
ili usluga.
Ako ima vie vlasnika susednih posebnih delova zgrade, prednost ima vlasnik
koji zajedniki deo koji je predmet prenosa namerava da koristi za stanovanje
porodice.
Ako ima vie takvih vlasnika posebnih delova zgrade koji bi zajedniki deo
pretvarali u stan za stanovanje porodice, prednost ima vlasnik posebnog dela koji
ima vie lanova domainstva.
Ako ponudu za prenos prihvati vie vlasnika posebnih delova zgrade ije
nepokretnosti nisu susedne sa zajednikim delom koji se ustupa, stambena
zajednica e doneti odluku o licu kome e se preneti pravo, vodei rauna pre svega
o porodinim stambenim prilikama ponudioca koje se procenjuju shodnom primenom
kriterijuma za odreivanje odgovarajueg stana utvrenih lanom 90. ovog zakona.
Ako se imalac prava preeg prenosa kome je uinjena ponuda u roku od 15
dana od dana prijema ponude ne izjasni na nain iz stava 4. ovog lana da prihvata
ponudu, prenosilac prava moe ustupiti ponueni zajedniki deo drugom licu, ali ne
pod povoljnijim uslovima.
Ako stambena zajednica prenese odreeni zajedniki deo zgrade, a nije ga
prethodno ponudila imaocu prava preeg prenosa ili je zajedniki deo prenela pod
uslovima povoljnijim od uslova iz ponude, imalac prava preeg prenosa moe
tubom da zahteva da se ugovor o prenosu zajednikog dela oglasi bez dejstva
prema njemu i da se nepokretnost njemu ustupi pod istim uslovima.
Obaveze vlasnika posebnih i samostalnih delova zgrade
lan 14.
Vlasnik posebnog dela, odnosno vlasnik samostalnog dela zgrade, duan je
da:
1) upotrebom, odnosno korienjem svog posebnog, odnosno samostalnog
dela ne ometa korienje drugih delova zgrade;
2) svoj poseban, odnosno samostalni deo zgrade odrava u stanju kojim se
ne oteava, ne onemoguava i ne remeti uobiajena upotreba ostalih delova zgrade;
3) odrava zajedniki deo zgrade koji ini sastavni deo njegovog posebnog,
odnosno samostalnog dela zgrade u granicama mogunosti vrenja ovlaenja
upotrebe tog dela;
4) uestvuje u trokovima odravanja i upotrebe zajednikih delova zgrade i
katastarske parcele na kojoj se nalazi zgrada, u meri i na nain odreen ovim
zakonom;
5) trpi upotrebu zajednikih delova zgrade u skladu sa njihovom namenom
od strane vlasnika samostalnih delova ili lica koja rade po njihovom nalogu, odnosno
prolaenje treih lica radi dolaska do odreenog posebnog, odnosno samostalnog
dela zgrade;
6) dozvoli prolaz kroz svoj poseban, odnosno samostalni deo zgrade ili
njegovu upotrebu na drugi primeren nain ako je to nuno za popravku, odnosno
odravanje drugog dela zgrade ili ispunjenje druge zakonske obaveze.
Pravo da zahteva ispunjenje obaveza od vlasnika posebnog dela zgrade
imaju svaki vlasnik posebnog dela zgrade, vlasnik samostalnog dela zgrade i
stambena zajednica, u skladu sa svojim pravom koje proizlazi iz obaveze vlasnika
posebnog dela zgrade.
Vlasnik posebnog, odnosno samostalnog dela zgrade koji je duan da dozvoli
prolaz kroz svoj poseban deo zgrade ili njegovu upotrebu na drugi primeren nain u
skladu sa takom 6) stav 1. ovog lana ima pravo da zahteva da njegov posebni,
10
odnosno samostalni deo zgrade bude vraen u stanje u kome se nalazio pre nego
to je dozvolio prolaz ili njegovu upotrebu, odnosno ima pravo na naknadu tete koja
je priinjena prolazom ili upotrebom na posebnom, odnosno samostalnom delu
zgrade.
investitorom potpisuje lice koje za to ovlaste upravnici stambenih zajednica ulaza koji
su dali saglasnost.
Stambena zajednica se upisuje u registar stambenih zajednica.
Poslovno ime stambene zajednice pod kojim se ona pojavljuje u pravnom
prometu obavezno sadri oznaenje stambena zajednica i adresu zgrade za koju je
formirana. Poslovno ime moe se registrovati i na jeziku nacionalne manjine tako to
e se pored poslovnog imena na srpskom jeziku upisati i poslovno ime na jeziku
nacionalne manjine.
Stambena zajednica ima matini broj, PIB i tekui raun.
Pravila o meusobnim odnosima vlasnika posebnih delova u
stambenoj zajednici
lan 17.
Vlasnici posebnih delova zgrade u stambenoj zajednici svoja prava i obaveze
u pogledu upravljanja i odravanja ostvaruju i vre u skladu sa ovim zakonom.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, vlasnici posebnih delova zgrade mogu svoje
meusobne odnose, prava i obaveze urediti i pravilima o meusobnim odnosima
vlasnika posebnih delova zgrade (u daljem tekstu: pravila vlasnika), ukoliko ovim
zakonom nije drugaije odreeno.
Pravila vlasnika donose se jednoglasnom odlukom svih vlasnika posebnih
delova zgrade i obavezno sadre obaveze koje vlasnici posebnih delova imaju po
ovom zakonu, kao i nain donoenja svih akata i odluka iz nadlenosti skuptine
stambene zajednice i upravnika, s tim to se pravilima vlasnika nadlenost i potrebna
veina za donoenje tih akata i odluka mogu urediti drugaije nego to je to
propisano ovim zakonom.
Pored obaveznih elemenata iz stava 3. ovog lana, pravila vlasnika mogu
urediti i druge odnose vlasnika posebnih delova u zgradi, kao i nain upravljanja i
odravanja zgrade, poveravanje pojedinih poslova iz nadlenosti skuptine stambene
zajednice profesionalnom upravniku, nain upotrebe zajednikih delova zgrade i
utvrditi nain uea u trokovima odravanja i upravljanja zgradom, kuni red
zgrade, ouvanje spoljanjeg izgleda zgrade i sl.
Sastavni deo pravila vlasnika ini evidencija posebnih i zajednikih delova
zgrade.
Svaki vlasnik posebnog dela zgrade moe pokrenuti inicijativu za donoenje
pravila vlasnika.
Uvid u sadrinu pravila vlasnika moe izvriti svako zainteresovano lice.
Pravila vlasnika registruju se i objavljuju u Registru stambene zajednice u
skladu sa ovim zakonom.
Registar stambenih zajednica
lan 18.
Jedinica lokalne samouprave vodi Registar stambenih zajednica (u daljem
tekstu: Registar) i organizuje rad Registra prema svojoj teritorijalnoj nadlenosti i u
skladu sa svojim ovlaenjima.
Nadlena optinska, odnosno gradska uprava odreuje zaposleno lice koje
e voditi Registar (u daljem tekstu: Registrator).
12
Potvrda o primljenoj prijavi naroito sadri broj pod kojim je prijava zavedena,
datum i vreme prijema prijave, vrstu prijave (upis, promena ili brisanje podataka i
dokumenata), identifikacione podatke o podnosiocu prijave iz lana 23. stav 1. taka
3) ovog zakona, kao i spisak priloenih dokumenata.
Izmena i odustanak od prijave
lan 29.
Podnosilac prijave moe da izmeni prijavu ili da od nje odustane do
donoenja odluke Registratora o prijavi.
Ako podnosilac prijave odustane od prijave, Registrator donosi reenje kojim
se postupak obustavlja.
Provera ispunjenosti formalnih uslova i rok za odluivanje o
prijavi
lan 30.
Po prijemu prijave Registrator proverava da li su ispunjeni formalni uslovi za
registraciju propisani lanom 20. stav 2. ovog zakona za podatke koji se registruju i
objavljuju i da li su dostavljeni propisani dokumenti.
Podaci koji su predmet objavljivanja ne podleu proveri ispunjenosti formalnih
uslova, upisuju se u Registar na osnovu registracione prijave, za njihovu tanost
odgovara podnosilac prijave i o njihovoj objavi se ne izdaje poseban akt.
Registrator odluuje o prijavi donoenjem reenja o registraciji ili zakljuka o
odbacivanju prijave u roku od pet radnih dana od dana prijema prijave.
Reenje o registraciji
lan 31.
Ako su ispunjeni formalni uslovi za registraciju i po izvrenoj kontroli
ispravnosti unetih podataka i dokumenata u centralnom informacionom sistemu,
Registrator donosi reenje o registraciji.
Protiv reenja iz stava 1. ovog lana podnosilac prijave preko Registratora
moe izjaviti albu optinskom, odnosno gradskom veu u roku od deset dana od
dana dostavljanja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana objavljivanja na internet
stranici Registra.
alba ne odlae izvrenje reenja.
Odbacivanje prijave, pravo albe i pravo na podnoenje
usaglaene prijave
lan 32.
Ako nisu ispunjeni formalni uslovi za dalje postupanje po prijavi, Registrator
odbacuje prijavu zakljukom, uz navoenje svih nedostataka, odnosno razloga za
odbacivanje, objavljuje ga kroz centralni informacioni sistem i pisani otpravak
dostavlja podnosiocu prijave na nain odreen u registracionoj prijavi.
Registrator e prijavu odbaciti zakljukom i kada nije mesno nadlean za
postupanje po prijavi, kada podaci navedeni u prijavi nisu predmet registracije i kada
je podatak ili dokument koji je predmet prijave ve registrovan.
Protiv zakljuka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosilac prijave preko Registratora
moe izjaviti albu optinskom, odnosno gradskom veu nadlenog organa jedinice
lokalne samouprave u roku od deset dana od dana dostavljanja, a najkasnije u roku
od 30 dana od dana objavljivanja.
16
Odluka iz stava 2. ovog lana donosi se u skladu sa lanom 44. stav 1. ovog
zakona.
Poslovi upravljanja poveravaju se profesionalnom upravniku zakljuenjem
ugovora izmeu stambene zajednice i organizatora profesionalnog upravljanja.
Ugovor o poveravanju poslova profesionalnog upravljanja zakljuuje lice koje
za to ovlasti stambena zajednica i zastupnik organizatora profesionalnog upravljanja.
Ugovor se zakljuuje u pisanoj formi na odreeno ili neodreeno vreme.
Ugovor o poveravanju poslova profesionalnog upravljanja zakljuen na
neodreeno vreme moe otkazati svaka strana sa otkaznim rokom od jednog
meseca, koji poinje da tee od poslednjeg dana u mesecu u kome je otkaz dat, ako
samim ugovorom otkazni rok nije drugaije odreen, s tim da otkazni rok ne moe biti
dui od tri meseca.
Stambena zajednica ima pravo da zahteva da odreeno lice koje angauje
organizator profesionalnog upravljanja bude odreeno za profesionalnog upravnika,
kao i da odreeno lice prestane da obavlja poslove profesionalnog upravnika.
Naknada za poslove profesionalnog upravljanja isplauje se organizatoru
profesionalnog upravljanja, a on izmiruje obaveze plaanja naknade prema
profesionalnom upravniku.
Prinudna uprava
lan 57.
Prinudna uprava uvodi se poveravanjem poslova upravljanja profesionalnom
upravniku u sluaju da:
1) prijava za upis stambene zajednice ne bude podneta u skladu sa lanom
40. stav 4. ovog zakona;
2) po isteku ili prestanku mandata iz bilo kog razloga nije izabran novi
upravnik u skladu sa lanom 49. ovog zakona.
Postupak uvoenja prinudne uprave imenovanjem profesionalnog upravnika
pokree se podnoenjem prijave nadlenog inspektora ili vlasnika posebnog dela u
skladu sa ovim zakonom.
Postupak iz stava 2. ovog lana vodi nadlena optinska, odnosno gradska
uprava, koja u skladu sa zakonom kojim se ureuje opti upravni postupak, reenjem
imenuje profesionalnog upravnika sa liste koja se vodi u registru profesionalnih
upravnika.
Protiv reenja iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba optinskom,
odnosno gradskom veu nadlene jedinice lokalne samouprave u roku od osam
dana od dana dostavljanja, ukoliko alba ne odlae izvrenje reenja.
Profesionalni upravnik vri poslove upravljanja sve dok stambena zajednica
ne donese odluku o izboru upravnika ili dok ne zakljui ugovor o profesionalnom
upravljanju.
2) tekue odravanje i
3) investiciono odravanje.
Ministar nadlean za poslove stanovanja blie odreuje vrstu, obim i dinamiku
aktivnosti iz stava 1. ta. 2) i 3) ovog lana, kao i nain sainjavanja programa
odravanja zgrade.
Unapreenje svojstava zgrade ili dela zgrade jesu aktivnosti kojima se
poboljavaju energetska ili druga svojstva zgrade dogradnjom ili ugradnjom novih
delova i sklopova, odnosno ureaja i instalacija.
Hitne intervencije
lan 59.
Hitne intervencije su aktivnosti koje se bez odlaganja izvravaju radi zatite
ivota i zdravlja ljudi, njihove sigurnosti, zatite imovine od oteenja i dovoenje
zgrade, njenih delova, ureaja, instalacija i opreme u stanje ispravnosti,
upotrebljivosti i sigurnosti.
Svaki vlasnik zgrade, odnosno vlasnik posebnog dela zgrade, duan je da
odmah po saznanju o potrebi izvoenja hitnih intervencija na zgradi, odnosno
zajednikim delovima zgrade, o tome obavesti upravnika, odnosno profesionalnog
upravnika u stambenoj zgradi, odnosno nadleni organ u sluaju zgrade druge
namene.
Upravnik, profesionalni upravnik, odnosno nadleni organ iz stava 2. ovog
lana duan je da odmah po saznanju, a najkasnije u roku od 48 asova od
saznanja, ukoliko iz objektivnih razloga nije mogue ranije, preduzme odgovarajue
mere u cilju izvoenja hitnih intervencija, odnosno da o tome obavesti organizaciju
koja izvodi ovu vrstu radova i da zahteva preduzimanje potrebnih radnji, odnosno
radova.
Za proputanje preduzimanja mera iz stava 3. ovog lana upravnik,
profesionalni upravnik, odnosno nadleni organ iz stava 2. ovog lana odgovara za
tetu.
Obaveza odravanja zgrade
lan 60.
Obavezu da odravaju zgradu na nain da od zgrade, odnosno zajednikih
delova zgrade ne preti opasnost nastanka tete imaju sva lica iz lana 15. ovog
zakona.
Vlasnici ili korisnici samostalnih delova zgrade imaju obavezu da odravaju
svoje delove zgrada na nain kojim se obezbeuje funkcionalnost tog dela zgrade
prema propisima koji blie odreuju njihovu funkcionalnost i na nain kojim se
eliminie opasnost od nastupanja tete ili nemogunosti korienja drugih delova
zgrade.
Odravanje zgrade se moe ugovorom poveriti pravnim licima ili
preduzetnicima koji se bave poslovima odravanja zgrade.
Ukoliko lica iz st. 2. i 3. ovog lana ne organizuju odravanje u skladu sa ovim
zakonom, nadleni organ jedinice lokalne samouprave poverie posao odravanja
zgrade organizaciji kojoj je povereno obavljanje poslova od javnog interesa.
Lica iz lana 15. ovog zakona duna su da ispune mere propisane zakonom
kojim se ureuje oblast zatite od poara i oblast zapaljivih i gorivih tenosti i
zapaljivih gasova, u smislu dranja zapaljivih i gorivih tenosti i zapaljivih gasova i
28
Vlasnik samostalnog dela zgrade ima pravo na naknadu tete od lica koje je
odgovorno za tetu na njegovom samostalnom delu zgrade po optim pravilima o
odgovornosti za tetu.
Obaveza upravnika povodom prava na regres
lan 68.
Upravnik, odnosno profesionalni upravnik duan je da preduzme potrebne
radnje, ukljuujui i podnoenje tube, u cilju regresa za trokove odravanja,
odnosno popravke, protiv lica koje je odgovorno za oteenje zajednikih delova
zgrade u roku od dva meseca od saznanja za tetu i odgovorno lice.
Upravnik odgovara stambenoj zajednici zbog proputanja da podnese tubu
ako je zbog toga izgubljena mogunost regresa od lica odgovornog za nastalu tetu.
Profesionalni upravnik odgovara stambenoj zajednici zbog proputanja da
podnese tubu u roku propisanom stavom 1. ovog lana solidarno sa licem
odgovornim za nastalu tetu. Stambena zajednica moe otkazati ugovor o
profesionalnom upravljanju zbog proputanja profesionalnog upravnika da podnese
tubu.
Odgovornost zbog neispunjenja obaveze odravanja
lan 69.
Vlasnik posebnog dela zgrade odgovara za tetu koja potie od njegovog
posebnog dela ako ne postupi u skladu sa lanom 60. ovog zakona, bez obzira na
krivicu.
Vlasnik samostalnog dela zgrade odgovara za tetu koja potie od njihovog
samostalnog dela ako ne postupi u skladu sa lanom 60. ovog zakona, bez obzira na
krivicu.
Za tetu koja proistekne od zajednikih delova zgrade odgovara stambena
zajednica, a supsidijarno i vlasnici posebnih delova zgrade ako stambena zajednica
ne nadoknadi tetu u roku koji je odlukom nadlenog organa odreen za naknadu
tete.
Ako se ne moe odrediti da li teta potie od posebnog dela ili zajednikih
delova zgrade, za tetu odgovaraju solidarno stambena zajednica i vlasnici posebnih
delova.
Profesionalni upravnik odgovoran je stambenoj zajednici, odnosno vlasniku
posebnog dela zgrade ako je teta nastupila usled njegove radnje ili proputanja.
Bespravno useljenje
lan 77.
Ako se neko lice useli u stan ili zajednike prostorije stambene, odnosno
stambeno-poslovne zgrade bez pravnog osnova, upravnik stambene zajednice,
vlasnik posebnog dela ili drugo lice koje ima pravni interes ima pravo da kod
nadlenog organa jedinice lokalne samouprave podnese zahtev za njegovo iseljenje.
Postupak za iseljenje iz stava 1. ovog lana je hitan i na njega se ne odnose
odredbe o postupku iseljenja i preseljenja iz l. 78-87. ovog zakona.
Protiv reenja o iseljenju lica koje se uselilo u stan ili zajednike prostorije
stambene, odnosno stambeno-poslovne zgrade bez pravnog osnova moe se izjaviti
alba optinskom, odnosno gradskom veu u roku od 15 dana od dana dostavljanja.
Na sva druga pitanja koja nisu regulisana ovim zakonom u vezi s postupkom
za iseljenje iz stava 1. ovog lana primenjuju se odredbe zakona kojima se ureuje
opti upravni postupak.
2. Iseljenje i preseljenje
Razlozi iseljenja
lan 78.
Iseljenje lica iz objekta koji je izgraen suprotno zakonu kojim se ureuju
planiranje prostora i izgradnja objekata i koji se nalazi na zemljitu u svojini drugog
fizikog ili pravnog lica (u daljem tekstu: iseljenje) sprovodi se kada je to neophodno i
opravdano radi ostvarenja javnog interesa, a prvenstveno radi zatite ivota i zdravlja
ljudi i zatite imovine, odnosno kada je vaeim planskim dokumentom predvieno
privoenje zemljita urbanistikoj nameni za izgradnju objekata za koje se, u skladu
sa zakonom kojim se ureuje eksproprijacija objekata, utvruje javni interes.
Iseljenje se sprovodi naroito u sluajevima kada se:
1) radi o zemljitu koje je nepovoljno za gradnju (klizita, trajno zagaena
zemljita, movarno tle i sl.);
2) vri u sklopu priprema za sprovoenje investicionog projekta i ukoliko je
prethodno dokazano da ne postoji alternativa za preseljenje;
3) naselje nalazi u prvom stepenu zatite prirodnog dobra, odnosno u zoni
zatite kulturnog dobra;
4) naselje nalazi u zatitnim zonama oko vojnih kompleksa i objekata
infrastrukture posebne namene.
Iseljenje predstavlja izmetanje lica, odnosno lica i stvari iz nastanjenog
objekta, odnosno naselja ili dela naselja u kojima se nalaze objekti izgraeni
suprotno zakonu kojim se ureuju planiranje prostora i izgradnja objekata, a u
sluajevima predvienim st. 1. i 2. ovog lana.
Iseljenje iz st. 1. i 2. ovog lana vri se samo u sluaju kada objekte, odnosno
naselje ili deo naselja nije mogue zadrati na postojeoj lokaciji.
Postupak iseljenja iz st. 1. i 2. ovog lana ne utie na postupak ozakonjenja
nezakonito izgraenih objekata, u skladu sa odredbama zakona kojim je ureeno
ozakonjenje objekata.
35
Nadleni organ iz stava 1. ovog lana u toku postupka pripreme nacrta odluke
o neophodnosti iseljenja sa planom preseljenja to ini uz konsultovanje i saradnju sa
licima koja su pogoena preseljavanjem i organizacijama za zatitu ljudskih prava, a
zakljuci sa obavljenih konsultacija jesu obavezan deo nacrta odluke o neophodnosti
iseljenja sa planom preseljenja.
Nadleni organ iz stava 1. ovog lana u postupku izrade i donoenja planskog
dokumenta organizuje rani javni uvid i javni uvid i u nacrt odluke iz stava 1. ovog
lana radi upoznavanja javnosti (pravnih i fizikih lica) sa planskim reenjem,
odnosno obuhvatom naselja ili dela naselja iz kojeg je potrebno izvriti iseljenje, kao i
razlozima i moguim nainima iseljenja.
Nadleni organ evidentira sve primedbe i sugestije pravnih i fizikih lica koje
su date tokom ranog javnog uvida i javnog uvida, a evidentirane primedbe i sugestije
mogu uticati na odluku o neophodnosti iseljenja.
Rani javni uvid i javni uvid iz st. 3. i 4. ovog lana obavljaju se shodno
odredbama zakona kojim se ureuje planiranje i izgradnja objekata.
Nakon obavljenog javnog uvida, nadleni organ sainjava izvetaj koji sadri
podatke o izvrenom javnom uvidu sa svim primedbama i odlukama po svakoj
primedbi.
Lica koja ive u naselju, odnosno delu naselja iz kojeg je potrebno izvriti
iseljenje i preseljenje, moraju biti pravovremeno i na odgovarajui nain obavetena
o odravanju ranog javnog uvida i javnog uvida objavljivanjem obavetenja na
zvaninoj internet prezentaciji jedinice lokalne samouprave, postavljanjem
tampanog obavetenja na tabli nadlenog organa, objavljivanjem u mesnim javnim
glasilima, ukoliko postoje, kako bi mogla da uestvuju u procesu odluivanja radi
zatite i ostvarivanja svojih prava.
U postupku ranog javnog uvida i javnog uvida obavezno uestvuju i
predstavnici organa socijalne zatite radi pruanja podrke licima koja mogu biti
pogoena iseljenjem.
Odluka o neophodnosti iseljenja i plan preseljenja
lan 82.
Vlada, odnosno skuptina jedinice lokalne samouprave, po obavljenoj
proceduri ranog javnog uvida i javnog uvida u skladu sa lanom 81. ovog zakona
donosi odluku o neophodnosti iseljenja zajedno sa aktom o donoenju planskog
dokumenta, a u sluaju sprovoenja planskog dokumenta, zajedno sa programom za
ureivanje zemljita.
Sastavni deo odluke o iseljenju je plan preseljenja.
Plan preseljenja je akt nadlenog organa koji se sainjava u postupku
donoenja odluke o neophodnosti iseljenja, a kojim se odreuju uslovi pod kojima se
vri preseljenje lica, odnosno domainstava ili zajednice iz nastanjenog objekta i/ili sa
zemljita na kojem se nastanjeni objekat nalazi.
Odluka iz stava 1. ovog lana objavljuje se u slubenom glasilu jedinice
lokalne samouprave ime se omoguava upoznavanje javnosti sa razlozima i
neophodnou iseljenja i preseljenja.
Sadrina odluke o neophodnosti iseljenja sa planom preseljenja
lan 83.
Odluka o neophodnosti iseljenja naroito sadri:
38
Pomo iz stava 1. ovog lana moe ostvariti i lice koje zadovoljava uslove iz
st. 1. i 2. ovog lana, a koje stanuje u porodinoj kui izgraenoj na zemljitu u svojini
drugog lica, ukoliko prethodno sa vlasnikom zemljita na odgovarajui nain regulie
status na zemljitu neophodan za ozakonjenje njegove porodine kue.
Lice iz st. 1. i 3. ovog lana moe u postupku ozakonjenja porodine kue da
ostvari i pravo na stambenu podrku kroz oslobaanje od plaanja takse za
ozakonjenje ukoliko:
1) je samac i stariji je od 60 godina;
2) ivi u dvolanom domainstvu ija oba lana imaju preko 60 godina;
3) je samohrani roditelj sa decom mlaom od 18 godina;
4) domainstvo ima lana koji je osoba sa invaliditetom, odnosno lana
domainstva koji je trajno radno nesposoban;
5) ivi u domainstvu iji nijedan lan nije zaposlen.
Stambeno zbrinjavanje kao vid stambene podrke
lan 103.
Stambeno zbrinjavanje predstavlja privremeni smetaj lica iz lana 89. stav 1.
ovog zakona do reavanja njegove stambene potrebe, a naroito lica:
1) koje je beskunik;
2) iji je stan ili porodina kua oteena ili unitena usled elementarne i
druge nepogode;
3) ijem je stanu ili porodinoj kui usled dotrajalosti ili veeg oteenja
ugroena stabilnost tako da predstavlja neposrednu opasnost po ivot i zdravlje ljudi,
za susedne objekte i za bezbednost saobraaja i koje iz ovih razloga ostvaruje pravo
na nuni smetaj u skladu sa zakonom kojim se ureuje izgradnja objekata;
4) koje je kao rtva porodinog nasilja napustilo svoje porodino
domainstvo i nema sredstava da samostalno rei svoju stambenu potrebu.
Stambeno zbrinjavanje iz stava 1. ovog lana vri se po hitnom postupku, bez
sprovoenja postupka za dodelu stambene podrke propisanog ovim zakonom.
4. Postupak dodele stambene podrke
lan 104.
Postupak dodele stambene podrke sprovodi stambena komisija koju formira
jedinica lokalne samouprave na ijoj teritoriji se stambena podrka dodeljuje.
Izuzetno od stava 1. ovog lana postupak dodele stambene podrke
zaposlenom licu kod korisnika dobara u javnoj svojini sprovodi stambena komisija
koju formira rukovodilac korisnika dobara u javnoj svojini koja dodeljuje stambenu
podrku.
Pokretanje postupka raspodele stambene podrke
lan 105.
Postupak dodele stambene podrke licima koja imaju prebivalite na teritoriji
jedinice lokalne samouprave koja sprovodi program stambene podrke pokree se
na osnovu javnog poziva koji se objavljuje u lokalnom javnom glasilu i na zvaninoj
internet stranici jedinice lokalne samouprave.
Izuzetno od stava 1. ovog lana postupak dodele stambene podrke
zaposlenim licima kod korisnika dobara u javnoj svojini pokree se na osnovu javnog
48
poziva za dodelu stambene podrke, koji mora biti objavljen na nain da bude
dostupan svim zaposlenim licima kod korisnika dobara u javnoj svojini koji dodeljuje
stambenu podrku.
Kriterijumi za utvrivanje reda prvenstva za dodelu stambene
podrke
lan 106.
Utvrivanje reda prvenstva za dodelu stambene podrke vri se prvenstveno
prema stambenom statusu (lice bez stana), odnosno uslovima stanovanja (lice bez
odgovarajueg stana), a potom i prema sledeim kriterijumima:
1) broj lanova porodinog domainstva korisnika stambene podrke;
2) zdravstveno stanje korisnika stambene podrke i lanova njegovog
domainstva;
3) invalidnost i telesno oteenje korisnika stambene podrke i lanova
njegovog domainstva.
U odreivanju reda prvenstva prednost imaju: lica sa duim periodom
stambene ugroenosti, odnosno loijim uslovima stanovanja, duim radnim staom,
porodice sa manjim brojem zaposlenih i veim brojem maloletnih lica i/ili sa lanom
domainstva koji je osoba sa invaliditetom, kao i korisnici usluga socijalne zatite.
Pratea dokumentacija koja se podnosi uz zahtev za dodelu stambene
podrke sadri podatke i dokumenta koji obuhvataju:
1) identifikacione podatke lica koje podnosi zahtev i lanova njegovog
porodinog domainstva sa kojima reava stambenu potrebu (ime i prezime, JMBG,
adresa prebivalita, odnosno boravita, dokaz o srodstvu);
2) podatke i dokumenta kojima se dokazuje ispunjenost kriterijuma za
ostvarivanja prava na stambenu podrku, a koji se odnose na uslove stanovanja u
skladu sa lanom 90. ovog zakona i prihode u skladu sa lanom 91. ovog zakona;
3) podatke i dokumenta koja slue za utvrivanje reda prvenstva, a koji se
odnose na zdravstveno stanje, invalidnost, telesno oteenje, duinu stambene
ugroenosti, dokaz o nezaposlenosti i ostvarenom pravu na socijalnu zatitu.
Ministar nadlean za poslove stanovanja blie ureuje merila za utvrivanje
reda prvenstva za dodelu stambene podrke u skladu sa kriterijumima iz stava 1.
ovog lana.
Na predlog ministra nadlenog za poslove stanovanja Vlada blie ureuje
merila za utvrivanje reda prvenstva i nain dodele stambene podrke zaposlenima
kod korisnika stvari u javnoj svojini, odnosno kod nosioca prava korienja stvari u
javnoj svojini u skladu sa kriterijumima iz stava 1. ovog lana.
Obrada podataka i korienje dokumenata iz stava 3. ovog lana vri se
iskljuivo u svrhu dodele stambene podrke u skladu sa zakonom kojim se ureuje
zatita podataka o linosti, dok akti iz st. 4. i 5. ovog lana ne mogu propisivati
potrebu davanja drugih podataka o linosti osim podataka iz stava 3. ovog lana.
Utvrivanje liste reda prvenstva
lan 107.
Na osnovu programa stambene podrke, stambena komisija raspisuje javni
poziv za dodelu stambene podrke kojim poziva zainteresovana lica da u roku
propisanim javnim pozivom podnesu pisani zahtev i odgovarajue dokaze
predviene uslovima javnog poziva koji su od znaaja za utvrivanje liste reda
prvenstva za ostvarivanje stambene podrke.
49
VIII. NADZOR
Inspekcijski nadzor
lan 122.
Nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa donetih na osnovu njega
vri ministarstvo nadleno za poslove stanovanja.
Inspekcijski nadzor vri nadleno ministarstvo preko inspektora u okviru
delokruga utvrenog zakonom, autonomna pokrajina preko graevinske inspekcije,
odnosno jedinica lokalne samouprave preko komunalne i graevinske inspekcije.
Inspektor je duan da prua strunu pomo u vrenju inspekcijskog nadzora i
da daje struna objanjenja, da preduzima preventivne mere, ukljuujui i to da
obavetava subjekta inspekcijskog nadzora u vezi sa obavezama iz propisa, ukazuje
subjektu inspekcijskog nadzora na mogue zabranjene, odnosno tetne posledice
njegovog ponaanja, opomene subjekta inspekcijskog nadzora na potrebu
otklanjanja uzroka nezakonitosti koje mogu nastati u budunosti.
Na postupanje, prava i obaveze republikog inspektora za komunalne
delatnosti i graevinskog inspektora koja nisu ureena ovim zakonom, primenjuje se
zakon kojim se ureuje inspekcijski nadzor.
Na postupanje, prava i obaveze komunalnog inspektora jedinice lokalne
samouprave koja nisu ureena ovim zakonom, shodno se primenjuje zakon kojim se
ureuje inspekcijski nadzor.
Ovlaenje republikog inspektora za komunalne delatnosti
lan 123.
U vrenju inspekcijskog nadzora, republiki inspektor za komunalne
delatnosti ovlaen je da:
1) pregleda opte i pojedinane akte, evidencije i drugu dokumentaciju, da
uzima izjave od odgovornih lica kod jedinice lokalne samouprave, kao i da preduzima
druge radnje vezane za inspekcijski nadzor u cilju utvrivanja injeninog stanja;
2) zahteva od jedinice lokalne samouprave dostavu podataka i obavetenja
u vezi sa sprovoenjem odredaba ovog zakona iz svoje nadlenosti, u odreenom
roku.
Ako jedinica lokalne samouprave u ostavljenom roku nije preduzela mere za
otklanjanje nepravilnosti koje su joj naloene, republiki inspektor za komunalne
delatnosti nalae reenjem jedinici lokalne samouprave da preduzme odgovarajue
mere u cilju sprovoenja ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona,
odreuje rok za tu obavezu i podnosi zahtev za pokretanje prekrajnog postupka
protiv odgovornog lica u jedinici lokalne samouprave.
Republiki inspektor za komunalne delatnosti podnosi zahtev za pokretanje
prekrajnog postupka protiv odgovornog lica u jedinici lokalne samouprave i u sluaju
nepostupanja iz stava 1. taka 2) ovog lana.
57
lokalne samouprave, u rokovima i na nain koji odredi nadleni organ jedinice lokalne
samouprave.
Pravo na naknadu jedinica lokalne samouprave ostvaruje na osnovu fakture
(rauna) o izvrenim radovima i drugim preduzetim merama.
U sluaju da stambena zajednica, odnosno drugo odgovorno lice iz lana 15.
ovog zakona u utvrenom roku ne isplati jedinici lokalne samouprave naknadu
trokova za izvrene radove i druge preduzete mere, nadleni organ jedinice lokalne
samouprave preduzee potrebne mere radi ostvarivanja regresa od stambene
zajednice, odnosno drugog odgovornog lica iz lana 15. ovog zakona.
Dostava reenja inspektora Privrednoj komori Srbije
lan 129.
Komunalni odnosno graevinski inspektor dostavlja Privrednoj komori Srbije
reenja kojima je upravniku, odnosno profesionalnom upravniku, po izvrenom
inspekcijskom nadzoru naloeno ispravljanje utvrenih nepravilnosti najkasnije u
roku od osam dana od dana pravosnanosti reenja.
Postupanje inspektora u sluaju da je odgovorno lice nepoznato
lan 130.
Kad nadleni inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je
odgovorno lice nepoznato, reenje odnosno akt kojim se dozvoljava izvrenje reenja
dostavlja se pribijanjem na ulazna vrata objekta i oglasnu tablu nadlenog organa,
to se konstatuje zabelekom inspektora o vremenu i mestu dostave na reenju,
odnosno aktu kojim se dozvoljava izvrenje.
Odluivanje po albi
lan 131.
Protiv reenja republikog inspektora za komunalne delatnosti moe se u
roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja izjaviti alba ministarstvu nadlenom
za poslove stanovanja.
Protiv reenja komunalnog inspektora jedinice lokalne samouprave moe se
izjaviti alba optinskom, odnosno gradskom veu u roku od 15 dana od dana
dostavljanja reenja.
Protiv reenja republikog graevinskog inspektora moe se u roku od 15
dana od dana dostavljanja reenja izjaviti alba Vladi, preko ministarstva nadlenog
za poslove stanovanja.
Protiv reenja graevinskog inspektora jedinice lokalne samouprave donetog
u postupku inspekcijskog nadzora alba se izjavljuje ministarstvu nadlenom za
poslove stanovanja.
Autonomnoj pokrajini poverava se reavanje po albi protiv prvostepenog
reenja graevinskog inspektora donetog u postupku vrenja inspekcijskog nadzora
na teritoriji autonomne pokrajine.
Gradu Beogradu poverava se reavanje po albi protiv prvostepenog reenja
gradske optine donetog u postupku vrenja inspekcijskog nadzora graevinskog
inspektora, u skladu sa ovim zakonom.
alba izjavljena protiv reenja inspektora odlae izvrenje, osim u sluaju iz
lana 128. st. 1. i 2. ovog zakona.
61
ispravka, 48/94, 44/95 dr. zakon, 49/95, 16/97, 46/98, 26/01, 101/05 dr. zakon i
99/11).
Lica iz stava 1. ovog lana imaju pravo na sticanje svojine nad stanom
kupovinom u skladu sa odredbama l. 16-26. Zakona o stanovanju (Slubeni glasnik
RS, br. 50/92, 76/92, 84/92 ispravka, 33/93, 53/93, 67/93, 46/94, 47/94 ispravka,
48/94, 44/95 dr. zakon, 49/95, 16/97, 46/98, 26/01, 101/05 dr. zakon i 99/11).
Lica iz stava 1. ovog lana imaju obavezu da uestvuju u trokovima
upravljanja tekueg i investicionog odravanja i hitnih intervencija zgrade u kojoj se
nalazi stan, u skladu sa ovim zakonom, i za korienje stana plaaju zakupninu koja
se obraunava mnoenjem vrednosti stana za koju se plaa porez na imovinu
(poreska osnovica) za tekuu godinu sa koeficijentom 0,00242, koju obraunava
nadleni organ jedinice lokalne samouprave.
Lica iz stava 1. ovog lana koja su stekla pravo zakupa na neodreeno vreme
stana u javnoj svojini na osnovu Zakona o stanovanju (Slubeni glasnik RS, br.
50/92, 76/92, 84/92 ispravka, 33/93, 53/93, 67/93, 46/94, 47/94 ispravka, 48/94,
44/95 dr. zakon, 49/95, 16/97, 46/98, 26/01, 101/05 dr. zakon i 99/11) nastavljaju
da plaaju zakupninu pod uslovima iz zakljuenih ugovora o zakupu do isteka roka
od dve godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Zakup na neodreeno vreme stana u svojini graana, zadubina i
fondacija
lan 140.
Zakupac na neodreeno vreme stana u svojini graana, zadubina i
fondacija, koji je to pravo stekao u skladu sa zakonom, odnosno po sili zakona i stan
koristi po pravnom osnovu koji moe biti: ugovor o zakupu stana i/ili odluka
nadlenog organa, odnosno pravosnano sudsko reenje koje zamenjuje ugovor o
zakupu stana (u daljem tekstu: ugovor o zakupu), nastavlja sa korienjem tog stana
u zakup na neodreeno vreme do donoenja reenja o iseljenju, odnosno reenja o
preseljenju.
Za korienje stana, lice iz stava 1. ovog lana vlasniku stana plaa mesenu
zakupninu koja se obraunava mnoenjem vrednosti stana na koji se plaa porez na
imovinu (poreska osnovica) za tekuu godinu sa koeficijentom 0,00242, koju
obraunava nadleni organ jedinice lokalne samouprave.
Lice iz stava 1. ovog lana duno je da uestvuje u upravljanju i trokovima
tekueg odravanja i hitnih intervencija zgrade u kojoj se stan nalazi, u skladu sa
ovim zakonom.
U sluaju da u toku trajanja zakupa lice iz stava 1. ovog lana ne plati tri
uzastopne mesene zakupnine, smatrae se da je ugovor o zakupu raskinut,
odnosno da je prestao pravni osnov za korienje stana.
Ukoliko lice iz stava 1. ovog lana izda u podzakup stan treem licu, koristi ga
za privrednu delatnost ili ako svojim postupanjem dovede do njegovog uruavanja ili
unitenja smatrae se da je ugovor o zakupu raskinut, odnosno da je prestao pravni
osnov za korienje stana.
Lice iz stava 1. ovog lana duno je da omogui vlasniku stana ulazak u stan
najmanje dva puta godinje radi uvida o nainu korienja stana.
U sluaju nastanka uslova za raskid ugovora iz st. 4 i 5. ovog lana, vlasnik
stana podnosi zahtev za raskid ugovora o zakupu nadlenom organu optinske,
odnosno gradske uprave na ijoj teritoriji se stan nalazi.
65
33/93, 53/93, 67/93, 46/94, 47/94 ispravka, 48/94, 44/95 dr. zakon, 49/95, 16/97,
46/98, 26/01, 101/05 dr. zakon i 99/11).
Lica iz stava 1. ovog lana imaju obavezu da uestvuju u trokovima
upravljanja i redovnog odravanja i hitnih intervencija u zgradi u kojoj se nalazi stan,
u skladu sa ovim zakonom, a za korienje stana plaaju zakupninu koja se
obraunava mnoenjem vrednosti stana za koju se plaa porez na imovinu (poreska
osnovica) za tekuu godinu sa koeficijentom 0,00242, koju obraunava nadleni
organ jedinice lokalne samouprave.
Pravo na stanu zadubine koji je u postupku vraanja oduzete
imovine pred Agencijom za restituciju
lan 150.
Zakupac stana na neodreeno vreme koji je pripadao zadubini kojoj je u
postupku pred Agencijom za restituciju pravosnano odbijen zahtev za vraanje
imovine tj. vlasnitva nad tim stanom ima pravo da kupovinom stekne pravo svojine
nad tim stanom u skladu sa lanom 149. stav 1. ovog zakona.
Novana naknada za odgovarajui stan
lan 151.
Ukoliko jedinica lokalne samouprave ne obezbedi stan za preseljenje licu iz
lana 140. stav 1. ovog zakona u roku odreenom lanom 146. ovog zakona, u
obavezi je da zakupcu na neodreeno vreme isplati novanu naknadu u vrednosti
odgovarajueg stana iz lana 145. ovog zakona.
Iznos novane naknade koja se isplauje u visini prosene trine vrednosti
odgovarajueg stana utvruje Poreska uprava na nain na koji se utvruje osnovica
poreza na prenos apsolutnih prava, a iskazuje u evrima prema zvaninom srednjem
kursu Narodne banke Srbije na dan utvrivanja iznosa novane naknade. Iznos
novane naknade isplauje se u dinarskoj protivvrednosti prema zvaninom
srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan plaanja.
Jedinica lokalne samouprave je obavezna da naknadu iz stava 2. ovog lana
isplati u roku od 30 dana od dana podnoenja zahteva od strane ovlaenog lica.
Novanom isplatom iz stava 1. ovog lana prestaje pravo zakupa stana u
svojini graana ili zadubine u skladu sa odredbama ovog zakona, kao i prava na
obezbeenje stana za preseljenje.
Vlada propisuje uslove, kriterijume i nain ostvarivanja prava na novanu
naknadu iz stava 1. ovog lana.
Korienje stana u javnoj svojini u zakup na osnovu prava
steenog po prethodnim propisima
lan 152.
Lice koje koristi stan u javnoj svojini na osnovu pravosnane odluke o
davanju stana u zakup na odreeno vreme, donete u skladu sa Uredbom o reavanju
stambenih potreba izabranih, postavljenih i zaposlenih lica kod korisnika dravne
svojine (Slubeni glasnik RS, br. 41/02, 76/02, 125/03, 88/04, 68/06-US, 10/07,
107/07 i 68/09) i Uredbom o reavanju stambenih potreba izabranih, postavljenih i
zaposlenih lica kod korisnika sredstava u dravnoj svojini (Slubeni glasnik RS, br.
102/10 i 117/12 US), nastavlja sa korienjem tog stana u skladu sa ugovorom o
zakupu, pod uslovima i na nain utvren ovim zakonom.
Postupak za reavanje stambene potrebe lica iz stava 1. ovog lana zapoet
po optem aktu, odnosno propisu po kome do dana stupanja na snagu ovog zakona
70
lan 153.
Ugovor o zakupu iz lana 152. stav 1. zakljuuje se na period od pet godina i
moe se obnavljati na pismeni zahtev zakupca stana sa istim rokom i pod istim
uslovima, osim u sluajevima ako pre isteka perioda naznaenog u ugovoru o
zakupu:
1) zakupcu stana prestane radni odnos kod zakupodavca;
2) zakupac ili lan njegovog porodinog domainstva rei stambenu potrebu
na drugi nain.
Zahtev iz stava 1. ovog lana podnosi se stambenoj komisiji najkasnije 30
dana pre isteka ugovorenog roka. Zakupac je obavezan da uz zahtev podnese
dokaze kojima se utvruje da se nisu stekli uslovi iz stava 1. ovog lana za
nemogunost obnavljanja zakupa.
Saglasnost za obnavljanje trajanja zakupa u smislu stava 1. ovog lana, daje
stambena komisija po prethodnoj proveri navoda u zahtevu zakupca i podnetih
dokaza, to se regulie aneksom ugovora.