L.HR.MKT.12.2016.

1256

Vitaminsko-mineralni dodaci prehrani za svaku ivotnu dob

Doc.dr.sc. Darija Vranei Bender, kliniki nutricionist

KBC Zagreb, Odjel za kliniku prehranu

Sponzorirano od Bayer d.o.o.

Potrebe za vitaminima i mineralima razliite su ovisno o ivotnoj dobi i specifinim potrebama

pojedinih populacijskih skupina. Stoga je odabir dodataka prehrani pogodnog za pojedinu dobnu
skupinu definiran pojedinim kljunim nutrijentima i tvarima porijeklom iz hrane i bilja koji mogu imati
dodatne koristi u pojedinim situacijama.

Sastav vitaminsko-mineralnih dodataka prehrani definiran je zakonskom regulativom, a u Tablici 1.

prikazane su vrijednosti preporuenog dnevnog unosa za odraslu populaciju. Pojedine formulacije
namijenjene odreenim dobnim i spolnim skupinama, obino su prilagoenog sastava koji je dodatno
prilagoen potrebama te populacijske skupine. Takoer, Pravilnikom o tvarima koje se mogu
dodavati hrani i dodacima prehrani definirane su maksimalne doze pojedinih vitamina, minerala,
razliitih nutrijenata i ljekovitog bilja koje se obino nalazi u dodacima prehrani.

Tablica 1. Preporueni unos vitamina i minerala (PU) (prema Uredbi EU br. 1169/2011)
VITAMINI MINERALI

Vitamin A 800 mcg Kalij 2000 mg

Vitamin D 5 mcg Klorid 800 mg

Vitamin E 12 mg Kalcij 800 mg

Vitamin K 75 mcg Fosfor 700 mg

Vitamin C 80 mg Magnezij 375 mg

Tiamin 1,1 mg eljezo 14 mg

Riboflavin 1,4 mg Cink 10 mg

Niacin 16 mg Bakar 1 mg

B6 1,4 mg Mangan 2 mg

Folna kiselina 200 mcg Fluor 3,5 mg

B12 2,5 mcg Selen 55 mcg

Biotin 50 mcg Krom 40 mcg

Pantotenska kiselina 6 mg Molibden 50 mcg

Jod 150 mcg

1
Nutritivna potpora tijekom trudnoe i laktacije

Jedno od najizazovnijih podruja znanstvenih istraivanja jest ono o utjecaju prehrane tijekom
trudnoe i laktacije na rizik od pojedinih bolesti koje se pojavljuju u djejoj dobi, ali i u odrasloj. ini
se da podlonost bolestima srca, dijabetesu, hipertenziji i mnogim drugim bolestima moe biti
programirana neadekvatnom opskrbom nutrijentima tijekom gestacije i dojenatva. Od zaea do
roenja djeteta, rast i razvoj ploda ovisi o nutrijentima koje majka unosi hranom. Tijekom trudnoe
poveane su potrebe za odreenim nutrijentima, pa se stoga smatraju kljunima za pravilan rast i
razvoj djeteta te za zdravlje budue majke. U te nutrijente ubrajaju se folna kiselina, vitamin B12,
vitamin C, vitamin D i vitamin A. Kad je rije o mineralima, vrlo je vano paziti na dovoljan unos
kalcija, cinka, magnezija i eljeza. Tijekom prvog tromjeseja bitni nutrijenti su folna kiselina, vitamin
B12 i cink, a tijekom drugoga i treeg tromjeseja eljezo, kalcij i magnezij. Novije spoznaje otkrivaju
nam da je za zdrav tijek trudnoe i pravilan razvoj djeteta vaan i odgovarajui unos joda te omega-3
masnih kiselina, posebno dokozaheksaenske masne kiseline (DHK).

Iako postoje razlike u sastavu dodataka prehrani za trudnice, neke temeljne odrednice ti bi pripravci
trebali zadovoljavati. Primjerice, poeljno je da udio vitamina A ne premauje preporuenu dozu te
da kljuni nutrijenti poput folne kiseline, joda, cinka, vitamina D i vitamina B skupine budu zastupljeni
u adekvatnim koliinama. Meutim, nerijetko je uz prenatalni dodatak prehrani potrebno uzimati
dodatni kalcij i magnezij budui da je nemogue proizvesti odgovarajui formulacijski pripravak (npr.
tabletu) koji bi sadravao navedene minerale u preporuenim dozama. Posebno povoljnu odliku
pripravka za trudnice predstavlja sadraj omega-3 masnih kiselina u formulaciji, pri emu je poeljno
- da pripravak sadri barem 200 mg DHK. Nadalje, koliina i kemijski oblik folne kiseline takoer su
bitni za kvalitetu dodatka prehrani namijenjenog trudnicama.

Folna kiselina i 5-MTHF

Potrebe za folatom u trudnoi viestruko rastu jer je prijeko potreban za rast i razvoj djeteta.
Nedostatak folata u trudnoi povezuje se s abnormalnostima u razvoju djeteta i pojavom bolesnih
stanja u majke, poput anemije i bolesti perifernih ivaca. Kod djeteta mogu se javiti razliite
kongenitalne malformacije, poglavito je poznato da dolazi do neadekvatnog razvoja neuralne cijevi.
Tako unos folne kiseline ili multivitaminskog pripravka s folnom kiselinom, a u novije vrijeme
kombinacija s aktivnim oblikom 5- metiltetrahidrofolat (5-MTHF), u obliku dodatka prehrani u
perikoncepcijskom razdoblju znaajno smanjuje rizik od defekata neuralne cijevi (DNC), to pripada
jednom od najveih medicinskih otkria 20. stoljea. tovie, nove spoznaje upuuju na mnogo iru
zatitnu ulogu folne kiseline u vrijeme trudnoe i preporuke govore u prilog primjeni folne kiseline
tijekom cijele trudnoe.

Potrebe ena za folatom rastu tijekom trudnoe, a optimalan status folata trebao bi se postii prije
zaea, odnosno, u prvom tromjeseju, kad se zatvara neuralna cijev. Stoga je preporuka zapoeti s
primjenom folata 12 tjedna prije zaea. Dok se nizak status folata povezuje s defektima neuralne
cijevi, isti mogu biti sprijeeni poveanim unosom folata prije zaea.

Budui da se tijekom posljednjih godina u formulacijama pripravaka uestalo pojavljuje kombinacija

folne kiseline i 5-MTHF, u Journal of Perinatal Medicine objavljen je pregled znanstvenih radova koji

2
su istraivali razliite oblike folata, a za cilj je imao utvrditi moe li aktivni oblik 5-MTHF zamijeniti
folnu kiselinu (engl. folic acid FA) u sprjeavanju defekata neuralne cijevi.

Folna kiselina ili njene soli koje nazivamo folatima unose se hranom i imaju zatitni uinak, ali na
razini populacije preporuke za poveani unos su neuinkovite. Uzrok tome je nepridravanje
preporuka ili promjenjiva bioraspoloivost folata. Folna kiselina (FA) je sintetski spoj koji se najee
nalazi u dodacima prehrani. Taj oblik ne moe ispoljiti svoju bioloku funkciju prije nego se reducira
do dihidrofolata (DHF) i tetrahidrofolata (THF), a sposobnost za redukciju FA razlikuje se izmeu
pojedinaca.

ene kod kojih je primijeen polimorfizam na genima povezanima s metabolizmom ili apsorpcijom
folata znaajno veu korist imaju od uzimanja 5-metiltetrahidrofolata (5-MTHF) nego od FA. 5-MTHF
je dominantan fizioloki oblik koji ima nekoliko prednosti u odnosu na FA: ne prikriva deficit vitamina
B12, odmah je dostupan za transport do ciljnog tkiva i metabolizam, ne stvara nemetaboliziranu FA u
krvi te se apsorbira i izluuje jednako dobro kao FA.

Autori zakljuuju kako je uzimanje 5-MTHF u obliku dodataka prehrani bolja zamjena za FA, posebice
u zemljama koje ne provode program obogaivanja hrane. 5-MTHF u obliku dodataka prehrani
uinkovito djeluje na uveanje biomarkere folata u mladih ena prije zaea i u ranom stadiju
trudnoe (4-12 tjedana), u cilju sprjeavanja DNC (Obeid, 2016).

Omega-3 masne kiseline

Zahvaljujui brojnim studijama koje su ukazale na korist unosa omega-3 masnih kiselina, osobito
DHA, vjeruje se da unos pripravaka koje osiguravaju te tvari tijekom trudnoe i dojenja moe
povoljno utjecati na razvoj openito, a posebice na kognitivni razvoj djeteta. Tako su krajem prolog i
poetkom ovog stoljea studije dokazale postojanje pozitivne korelacije izmeu vieg unosa DHA
(prenatalno u majke i/ili postnatalno u djeteta) i bolje kognitivne izvedbe, odnosno vee sposobnosti
rjeavanja problema i sposobnosti koncentracije. I studije novijeg datuma su na slinom tragu
(Emmett, 2013).

Imajui u vidu vanost unosa omega-3 masnih kiselina, nadlene institucije u SAD-u i Europi
trudnicama i dojiljama preporuuju dnevni unos od najmanje 250, a poeljno 300 mg omega-3 (DHA
+ EPA), a pritom udio DHA treba iznositi 200 mg kako bi se postigao blagotvorni uinak odnosno
doprinijelo normalnom razvoju dvaju kljunih organa: mozga i oka, u fetusa i u dojene dojenadi
(Helland, 2003, EFSA Panel 2010). Budui da se u trudnoi i tijekom dojenja esto prehranom ne
unosi dovoljno omega-3 masnih kiselina iz njihovog najboljeg izvora -plave ribe, najee zbog straha
od potencijalnog unosa toksine ive, dodaci prehrani postaju praktian i koncentrirani izvor ovih
vanih masnoa.

Vitamin D

Nedostatak vitamina D prepoznat je kao javnozdravstveni problem u mnogim zemljama, a trudnice i

dojilje svrstavaju se u rizine skupine. Uestalost nedostatka vitamina D u populaciji trudnica i dojilja
kree se od 20 and 40%. Poznato je da je nadomjesna primjena vitamina D uinkovita terapija
nedostatka, meutim jo uvijek se raa novoroenad s hipovitaminozom vitamina D. Brojne su
studije provedene tijekom posljednja dva desetljea ukazale na potencijalnu vezu adekvatnih

3
serumskih vrijednosti 25(OH)vitamina D tijekom trudnoe na skeletne i izvanskeletne uinke
(primjerice autoimune bolesti, dijabetes, maligne bolesti putem fetalnog programiranja). Stoga je
uputno razmotriti i prevenirati potencijalni nedostatak vitamina D u trudnica i dojilja kako bi se
prevenirao utjecaj nedostatka na fetus (Urrutia-Pereira, 2015).

Prema Smjernicama uvaenog Institute of Medicine, objavljenim 2011. godine, preporuena

dnevna doza vitamina D za trudnice i dojilje iznosi 600 IJ (IOM, 2011).

Magnezij

Potrebe za magnezijem tijekom trudnoe su blago poviene, a taj mineral ima povoljan utjecaj jer
djeluje umjereno laksativno, sprjeava prijevremene kontrakcije maternice, pomae kod greva u
nogama i moe biti od koristi kod migrena. Nedostatak magnezija u prehrani povezuje se s
poveanom uestalou konstipacije, a njegov laksativni uinak postie se iz razloga to oputa
stjenku crijeva i pomae zadravanju vode u debelom crijevu. Bitno djelovanje magnezija u trudnoi
temelji se na njegovoj sposobnosti neutralizacije negativnog naboja s vanjske strane stanine
membrane. Naime, magnezij je dvovalentni, pozitivno nabijeni ion koji neutralizira negativni naboj s
vanjske strane stanine membrane to za posljedicu ima porast razlike potencijala i porast praga
podraljivosti miinog vlakna, to znai manju ekscitabilnost. To se na razini organa oituje manjim
rizikom od prijevremenih kontrakcija uterusa te manjom uestalou greva miia, posebice greva
u miiima nogu koji su uestali u kasnim razdobljima trudnoe.

Kod ena u reproduktivnoj dobi potrebe za magnezijem iznose priblino 310 mg, dok se tijekom
trudnoe povisuju na 350-360 mg, a tijekom laktacije iznose 320 mg.

Vitaminsko-mineralni dodaci prehrani za djecu

Prvi postulat pravilne prehrane djece je osigurati potrebne nutrijente putem raznolike i
uravnoteene prehrane. Najnovija istraivanja pokazuju kako je unos brojnih mikronutrijenata u
djece u Europi suboptimalan. Dodaci prehrani, izuzev vitamina D, jo uvijek se ne primjenjuju rutinski
u preventivnoj pedijatrijskoj skrbi. Istodobno, sve je vea dostupnost i spektar raznih pripravaka koji
su namijenjeni djeci. Veinu pripravaka ine vitaminsko-mineralni dodaci prehrani, ali i pojedinane
aktivne komponente porijeklom iz hrane i ljekovitog bilja. Za najraniju dob primjenjuju se ljekoviti
oblici u kapima te sirupi. Od tree godine primjenjuju se tablete i tvrdi komprimati za vakanje, a sve
su popularniji i gumeni i ele bomboni za vakanje. Stajalite svih krovnih organizacija koje se bave
prehranom djece jest da se unos svih hranjivih tvari treba osigurati kvalitetnom i raznovrsnom
prehranom, a kod eventualnih manjih propusta u prehrani korisno je osigurati dobar multivitaminski
pripravak (Marra, 2009). Dodaci prehrani mogu koristiti u i razdobljima poveane uestalosti
infekcija, prehlada i gripe. Pri tome su dobar okus, prirodne arome i bojila bitni kriteriji za prihvaanje
i odabir multivitaminsko-mineralnog pripravka za dijete.

Doze u dodacima prehrani preporuene odraslima vrijede i za djecu koja tee vie od 45 kg. Kod djece
od 32 45 kg primjenjuje se 2/3 doze za odrasle, a kod djece ispod 32 kg i starije od 6 god
primjenjuje se doze za odrasle. Za djecu mlau od 6 godina doza se rauna upotrebom
internacionalnih formula ili koritenjem tablica DRI za vitamine i minerale. Shema doziranja za djecu
prikazana je u tablici 2.

4
5
Tablica 2. Shema doziranja za djecu
Dob/tjelesna masa djeteta Shema doziranja
45 kg Preporuene doze za odrasle
32 45 kg 2/3 doze za odrasle
32 kg i starija od 6 god doze za odrasle
6 godina Koritenje internacionalnih formula ili DRI tablica

Treba imati na umu da su pripravci na hrvatskom tritu deklarirani sukladno Zakonu o informiranju
potroaa o hrani, odnosno Uredbi EU 1069/2011 kojima su propisani dnevni preporueni unosi (PU)
za sve vitamine i minerale za odrasle osobe. Stoga se na deklaracijama djejih vitaminsko-mineralnih
pripravaka nalaze tablice s PU vrijednostima za odrasle, ali su preporuene doze prilagoene djeci.
Amerike Dietary reference intake (DRI) vrijednosti imaju razraene i dnevne potrebe za
vitaminima i mineralnim tvarima ovisno o dobi i spolu. Takoer, objavljeno je miljenje panela
Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) za dijetetske proizvode, prehranu i alergije o
preporuenim vrijednostima i unosima nutrijenata za dojenad i malu djecu (EFSA Panel, 2013).

Djeca koja mogu imati koristi od dodatnog vitaminsko mineralnog pripravka jesu mali izbirljivci
koji ne prihvaaju raznoliku prehranu, zatim djeca s kroninim bolestima te djeca vegetarijanci. Ipak,
prije davanja bilo kakvih dodataka prehrani maloj djeci, uputno je konzultirati se s pedijatrom i
nutricionistom.

Razliite vitamine nalazimo u razliitim prehrambenim izvorima, a najbogatiji izvor vitamina su

povre, voe i cjelovite itarice. Takoer, za djecu je vaan izvor vitamina mlijeko, odnosno mlijeni
pripravci prireeni ciljano za odreenu dob djeteta. Od prve godine, na raspolaganju su tzv. junior
mlijeni pripravci koji imaju prilagoen vitaminsko-mineralni sastav koji u 400 600 mL dnevno
osigurava i do 100 % dnevnih potreba odreenih vitamina i minerala. Takoer, itarice za djecu esto
su obogaene vitaminima i mineralima te stoga predstavljaju jedan od znaajnih izvora vitamina i
minerala. Danas se esto i voni sokovi namijenjeni djeci dodatno obogauju vitaminima, a vitamine i
kalcij esto dobivaju i iz djejih mlijenih deserata. Stoga je prilikom odabira dodatnog vitaminsko-
mineralnog pripravka vano obratiti panju na osobitosti prehrane pojedinog djeteta i zastupljenost
spomenutih obogaenih proizvoda.

Dodaci prehrani za populaciju zrele dobi

Sve je vie znanstvenih istraivanja koja ukazuju na korist uzimanja multivitamina tijekom zrele dobi.
tovie, prijedlog redizajnirane piramide pravilne prehrane ukljuuje i dnevni multivitaminsko-
mineralni nadomjestak kao korisnu prevenciju potencijalnih prehrambenih propusta. Multivitamini
se preporuuju osobama kojima je potreban dodatni unos pojedinih nutrijenata, onima koji ne mogu
unijeti dovoljno hrane da osiguraju potrebne vitamine te onima koji ne mogu dobiti punu korist od
nutrijenata koji se nalaze u hrani koju jedu. Dobar dodatak prehrani koji sadri sve potrebne
nutrijente u adekvatnim dozama korisna je pomo kod prevencije nedostataka i optimiranja
prehrane. Smanjena uestalost infekcija i poboljanje kognitivne funkcije dokazano je studijama
provedenim na osobama koje su redovito uzimale multivitaminsko-mineralne pripravke. Nadalje, u
osoba koje su redovito koristile multivitaminske pripravke pronaene su i dulje telomere to bi
moglo ukazivati i na dulji ivotni vijek tih osoba (Xu, 2009).

Formulacije koje su usmjerene na poboljano stvaranje energije uz sve vitamine i minerale sadre i
koenzim Q10, jedan je od osnovnih tjelesnih koenzima. Brojne su potencijalne mogunosti klinike

6
primjene ovoga koenzima, a kao bitne indikacije, osim jednostavnog poveanja razine energije,
navode se kardiovaskularne bolesti, idiopatska neplodnost u mukaraca, sportske izvedbe,
neurodegenerativne bolesti (npr. Alzheimerova i Parkinsonova bolest), te anti ageing uinak.

Nove spoznaje o djelovanju multivitamina

Mozak je daleko metaboliki najaktivniji organ u naem tijelu. Iako mozak ini samo 2 % nae tjelesne
mase, troi vie od 20 % ukupne energije. S porastom modane aktivnosti rastu i ukupne energetske
potrebe, a poveava se i lokalna opskrba krvlju. Adekvatan metabolizam odnosno potronja energije i
modana vazodilatacija ovise o adekvatnom statusu mikronutrijenata.

Novo istraivanje pokualo je ispitati moe li unos vitamina i minerala u obliku dodatka prehrani
ubrzati metabolizam i poboljati cirkulaciju u mozgu tijekom provoenja kognitivnih zadataka raznih
stupnjeva teine (npr. zadaci poput matematikog oduzimanja brojeva i memorijski zadaci).

U istraivanju je sudjelovalo 97 zdravih ena koje su podijeljene u tri skupine. Jedna je skupina
dobivala placebo dok su druge dvije skupine dobivale multivitaminsko mineralni dodatak prehrani.
Jedna je skupina dobivala dodatak prehrani koji je sadravao 100 % preporuenog unosa vitamina i
minerala uz dodatak koenzima Q10, a druga je skupina dobivala pripravak koji je sadravao 300 %
preporuenog unosa vitamina i minerala. Potronja energije mjerena je indirektnom kalorimetrijom,
a cirkulacija krvi u mozgu mjerena je neinvazivnom metodom infracrvene spektroskopije (NIRS).

Rezultati su pokazali kako pojedinani unos vitamina i minerala u obje doze (100 % i 300 %
preporuenog unosa) ima sposobnost mijenjati metabolike parametre - moe poveati oksidaciju
(razgradnju) masti, ukupnu energetsku potronju i poveati cirkulaciju u mozgu tijekom izvoenja
kognitivnih zadataka nakon unosa pojedinane doze u usporedbi s placebom. U sluaju dodatka
prehrani koji sadri i koenzim Q10 zabiljeena je bolja cirkulacija u mozgu kao odgovor na modani
stimulans u usporedbi s dodatkom bez koenzima Q10, a pojaana cirkulacija znai i vii priljev
hranjivih tvari aktivnom tkivu u mozgu. Takoer, nakon 8 tjedana unosa oba dodatka prehrani,
ukupna energetska potronja je bila poveana.

Valja naglasiti kako su ispitanici prije istraivanja bili prosjenog nutritivnog statusa. Drugim rijeima,
ovo istraivanje pokazuje kako meu opom populacijom vlada nedostatak vitamina i minerala kojeg
uslijed neadekvatne prehrane moe nadoknaditi unos multivitaminsko mineralnih dodataka i time
poboljati metabolizam kao i rad mozga (Kennedy, 2016).

Dodaci prehrani za osobe starije dobi

Opskrba vitaminima i mineralnim tvarima od izuzetnog je znaenja za odravanje osnovnih

biokemijskih procesa u organizmu. U starijih osoba ti procesi ve podlijeu promjenama dijelom zbog
samog procesa starenja, a dijelom zbog uestalosti komorbiditeta. Dva su raazloga koji govore u
prilog da bi opskrbu vitaminima i mineralnim tvarima trebalo odravati na optimalnoj razini u starijoj
dobi: i) starije osobe loije resorbiraju pojedine vitamine zbog smanjene funkcije samog probavnog
sustava i drugih organskih sustava; ii) ea potronja pojedinih lijekova takoer moe utjecati bilo
na smanjenje resorpcije bilo na poveanje izluivanja vitamina. ini se da bi stoga starije osobe imale
poveanu potrebu za tiaminom (vitamin B1), piridoksinom (vitamin B6), vitaminom B12 i folnom
kiselinom, a poznata je njihova uloga u prevenciji demencije i snienju razine homocisteina, a smatra
se da na taj nain smanjuju rizik od Alzheimerove bolesti. Naime, vitamini B6, B12 i folat djeluju kao

7
kofaktori u metilaciji homocisteina. Brojne studije pokazuju da su poviene vrijednosti homocisteina
povezane s povienim rizikom kognitivnog oteenja i nastankakardiovaskularnih bolesti.

Vitamin A kljuan je za dobar vid i potencijalno vaan za prevenciju onih bolesti glaukoma i
katarakte koje se javljaju u starijoj dobi. Mnoga eksperimentalna istraivanja koja su prouavala
etiologiju degeneracije ute pjege i katarakte u starijoj dobi razmatrala su ulogu antioksidansa
porijeklom iz hrane (vitamin C, E i karotenoidi). Epidemiolokim studijama dokazan je utjecaj
antioksidansa na odgodu pojave poremeaja vida koji su karakteristini za stariju dob.

Prirodni antioksidansi vitamini A, C i E te brojne fitokemikalije suzbijaju djelovanje slobodnih

radikala. U tom procesu sudjeluju i endogeni antioksidativni sustavi poput superoksid dismutaze,
katalaze i glutation peroksidaze te je stoga bitan i unos mineralnih tvari bakra, selena i cinka koji
ulaze u sastav tih molekula.

Piramida pravilne prehrane za starije osobe koju su kreirali strunjaci sa Sveuilita Tufts ima na svom
vrhu zastavicu koja poruuje da je uputno ukljuiti u prehranu dodatne koliine kalcija, vitamina D i
vitamina B12. Veliki znaaj pridaje se i povienom unosu antioksidansa, odnosno vitamina A, C i E te
karotenoidnih pigmenata i polifenola. Formulacije za osobe starije dobi mogu biti obogaene i
fitokemikalijama te ljekovitim biljem poput ginsenga kako bi bile posebno prilagoene potrebama
osoba u zlatnoj dobi.

Kritina je esto i opskrba vitaminom D jer osobe zrele i starije dobi imaju obino manje prilika i
sposobnosti da aktiviraju D vitamin izlaganjem tijela UV-zrakama. Nedostatak vitamina D esta je
pojava u starijih osoba koje ive u specijaliziranim zajednicama, te gotovo opa pojava meu
institucionaliziranim starijim osobama. Slino kao i funkcije ostalih organskih sustava, tako i
apsorpcija kalcija starenjem slabi, a taj patoloki imbenik prepoznat je kao uzrok senilne
osteoporoze kod starijih osoba. Ova abnormalnost vodi prema sekundarnom hiperparatireoidizmu
kojega karakterizira visoka razina paratiroidnog hormona (PTH) te poveana resorpcija kosti i gubitak
kotane mase. Vjeruje se da poveanje razine PTH usljed naruene intestinalne apsorpcije kalcija kod
starijih osoba moe biti djelomino rezultat nekog od oblika deficita vitamina D: primarnog deficita
vitamina D, deficita 1,25(OH)2D3 usljed smanjene bubrene produkcije istoga te rezistencije na
1,25(OH)2D3 koja moe biti posljedica smanjenja intestinalnih receptora vitamina D tijekom starenja.

Osim utjecaja na kotanu masu, primjena vitamina D moe imati povoljno djelovanje i na miinu
funkciju i na prevenciju padova. Kod starijih osoba padovi su esta pojava, njihov broj poveava se s
godinama, a moe voditi ka znaajnom pobolu i smrtnosti. Prema meta-analizi objavljenoj u asopisu
JAMA, primjena vitamina D moe smanjiti rizik od padova kod starijih osoba za vie od 20% (Kalyani
2010).
Nadalje, prema novom istraivanju amerikih znanstvenika objavljenom u asopisu JAMA Neurology,
niska razina vitamina D kod starijih osoba dovedena je u vezu s brim kognitivnim propadanjem,
pogotovo u predjelu mozga odgovornim za pamenje, ije je slabljenje funkcije povezano s
Alzheimerovom bolesti i demencijom.

Rezultati su pokazali da je smanjenje kognitivne funkcije kod ispitanika s deficitom vitamina D bilo 2-3
puta bre nego kod ispitanika s adekvatnim statusom ovog vitamina. Drugim rijeima, kognitivna
funkcija pojedinaca s deficitom vitamina D u samo dvije godine se smanjila onoliko koliko se
ispitanicima s normalnim statusom vitamina D smanjila tijekom razdoblja od pet godina.

8
Iako se ne moe sa sigurnou tvrditi da bi uzimanje dodataka vitamina D moglo usporiti kognitivno
propadanje kod starijih osoba, strunjaci se slau kako ovo i neka druga istraivanja govore u korist
uzimanja dodataka vitamina D nakon 60-te godine ivota (Miller, 2015).

Literatura:

EFSA Panel on Dietetic Products, Nutrition, and Allergies (NDA); Scientific Opinion on Dietary
Reference Values for fats, including saturated fatty acids, polyunsaturated fatty acids,
monounsaturated fatty acids, trans fatty acids, and cholesterol. EFSA Journal 2010;
8(3):1461.

EFSA Panel on Dietetic Products, Nutrition and Allergies (NDA). Scientific Opinion on nutrient
requirements and dietary intakes of infants and young children in the European Union. EFSA
Journal 2013;11(10):3408

Emmett R, Akkersdyk S, Yeatman H, Meyer BJ. Expanding awareness of docosahexaenoic acid

during pregnancy. Nutrients. 2013 ;5(4):1098-109.

Helland IB, Smith L, Saarem K, Saugstad OD. Drevon CA. Maternal supplementation with
very-long-chain n-3 fatty acids during pregnancy and lactation augments children's IQ at 4
years of age. Pediatrics. 2003;111:3944.

Institute of Medicine (US) Committee to Review Dietary Reference Intakes for Vitamin D and
Calcium; Ross AC, Taylor CL, Yaktine AL, Del Valle HB. Overview of vitamin D.
Washington:National Academies Press; 2011.

Kalyani RR, Stein B, Valiyil R, Manno R, Maynard JW, Crews DC.Vitamin D treatment for the
prevention of falls in older adults: systematic review and meta-analysis. J Am Geriatr Soc.
2010 Jul;58(7):1299-310.
Kennedy DO, Stevenson EJ, JacksonPA, Dunn S, WishartK, Bieri G, Barella L, Carne A, Dodd F,
Robertson BC, Forster J, Haskell-Ramsay CF. Multivitamins and minerals modulate whole-
body energy metabolism and cerebral blood-flow during cognitive task performance: a
double-blind, randomised, placebo-controlled trial. Kennedy et al. Nutrition & Metabolism
(2016) 13:11

Marilyn Urrutia-Pereira, Dirceu Solb Rev.Vitamin D deficiency in pregnancy and its impact
on the fetus, the newborn and in childhood. Paul Pediatr. 2015;33(1):104-113

Marra MV, Boyar AP. Position of the American Dietetic Association: nutrient
supplementation. J Am Diet Assoc. 2009 109(12):2073-85.

Miller JW, Harvey DJ, Beckett LA. Vitamin D Status and Rates of Cognitive Decline in a
Multiethnic Cohort of Older Adults JAMA Neurol. 2015;72(11):1295-1303.

Obeid R, Holzgreve W, Pietrzik K) Is 5-methyltetrahydrofolate an alternative to folic acid for

the prevention of neural tube defects? J Perinat Med (2013) 41(5), 469-483.Xu Q, Parks CG,
DeRoo LA, Cawthon RM, Sandler DP, Chen H. Multivitamin use and telomere length in
women. Am J Clin Nutr. 2009 Jun; 89(6): 18571863.