Neprihvatljivo pona anje kod mladih sloboda izbora

Objavljeno 30. Studeni 2014. by Pogled kroz prozor

elvira_huskicH
Elvira Huski-Had i
Prema planu i programu rada sa odjeljenskom zajednicom neke teme za ovaj as mogu
se realizovati putem pedago kih radionica radionice dobre volje. Ovakav nain realizac
ije nastavnih sadr aja unosi znaajne pozitivne promjene u ivot mladih s kojima radim
o.

Radionice dobre volje predstavljaju pozitivne strategije u otklanjanju straha, o

sjeaja krivice, stida, ljubomore, nepo tovanja i poveavaju njihovo samopouzdanje, po
vjerenje, veu kohezivnost grupe i drugo.

Neka od pravila na e radionice su :

sudjeluju samo oni koji ele
saslu amo jedni druge bez omalova avanj
sve to govorimo ostaje meu nama
ne izriemo ono to nekoga mo e povrijediti

Temu Neprihvatljivo pona anje kod mladih sloboda izbora obradili smo kroz jednu takv
u radionicu.

Vi e se niko ni ne sjea kada se poeo uru avati i postavljati na glavu sistem pozitivnih
vrijednosti, ali ini se, da se ve dugo budalom smatra onaj ko je po ten, gubitnik je
onaj ko ne krade, a glup onaj ko ne la e.Takav ovjek nikada ne mo e doi do vrhunskog c
ilja imati dobar automobil i brdo para.
U modi su modeli pona anja po kojima ljudi ne biraju sredstva da bi do li do cilja.
Oni se, na alost, projektuju i na one najranjivije, na djecu, na mlade.
O pojavama neprihvatljivog pona anja kod djece i mladih vrlo je delikatno govoriti
. Prije bi se valjalo zapitati, ne o posljedicama, nego o uzrocima ovog znaajnog
dru tvenog problema.
Od svih krivinih djela u BiH 10 % uine maloljetnici.
60 % maloljetnih delinkvenata u starijoj ivotnoj dobi uini te a krivina djela.
Delinkventna dinamika ide od lak ih prema te im djelima.
ta je to neprihvatljivo pona anje kod mladih?
Neprihvatljivo pona anje kod mladih :
izostajanje sa nastave
clip_image001
skitnja
prosjaenje
clip_image002
vr njako nasilje ( fiziko, emocionalno, socijalno )
clip_image003
kockanje
clip_image004
nedozvoljeni noni izlasci
clip_image005
pu enje
clip_image006
clip_image008Tra imo odgovore na pitanja:
Koji su to razlozi da mladi ine ne to to nije u skladu sa njihovim godinama?
Ko je zapravo kriv? Dru tvo ili roditelji? Ili neko trei?
Na koji nain sprijeiti neprihvatljivo pona anje kod mladih?
Kakvu ulogu prijatelji imaju u tome? Koliko su oni krivi?
Socio kulturni uzroci neprihvatljivog pona anja kod mladih:
porodine prilike i odnosi
slobodno vrijeme
masovni mediji
kola
ekonomske prilike
ratovi i katastrofe
urbanizacija i migracije
*porodine prilike i odnosi
porodica sa poremeenom strukturom, ako je rezultat uticaja koji su van moi porodic
e ( smrt nekog od lanova ), ima slabije nepovoljno dejstvo na neprihvatljivo pona a
nje kod mladih, ako je pak rezultat subjektivnih slabosti roditelja ( razvod, od
vojen ivot ) ima te e posljedice
porodica sa poremeenim odnosima ( alkohol, nasilje, prostituija ) ima te e posljedi
ce na neprihvatljivo pona anje kod mladih
kvalitet i nain vaspitanja, strogo vaspitanje ili pomanjkanje vaspitanja nisu dob
ri za djecu ( roditelji postali beskrajno liberalni da bi bili moderni )
*slobodno vrijeme
aktivno/pasivno kori tenje slobodnog vremena, u stalnoj borbi roditelja da obezbij
ede ekonomske uslove za opstanak porodice sve je manje vremena da se aktivno ukl
jue u slobodno vrijeme svoje djece. Osim toga veina slobodnih aktivnosti za djecu
i mlade vi e nije besplatna, a u ovako te koj ekonomskoj situaciji te ko da roditelji
mogu svom djetetu priu titi aktivno slobodno vrijeme.
*masovni mediji
film, sa/bez etikih i umjetnikih poruka, sve je vi e filmova bez etikih i umjetnikih
oruka. Djeca prepu tena da svoje slobodno vrijeme provedu ispred TV ekrana u velik
oj su opasnosti da usvoje neprihvatljivo pona anje. Osim toga u poplavi realitija
i takmienja koja ne propagiraju prave ljudske vrijednosti, djeca i mladi nisu u m
ogunosti razluiti ta je stvarni ivot.
 radio, nema veliki uticaj na pona anje mladih zbog izostajanja vizuelnih efekata
TV, najopasnije reklame, jer se one agresivno nameu. Stalno nas bombardujureklamama
za lijekove koji su rje enje za sve probleme ( od vi ka kilograma preko povi enog eera
u krvi do lo eg zadaha iz usta )
tampa, kriminalna djela se prikazuju kao senzacionalna vijest, kao i estetske ope
racije raznih selebritija, to utie na model pona anja kod mladih ( elim biti na naslo
vnoj strani asopisa ! )
internet, vrlo pogodan medij za socijalno zlostavlajnje meu mladima ( esto se iskl
juenost iz grupe ili dogaanja zavr ava tragino samoubistvo )
* kola
mladi se u koli suoavaju sa obavezama, odreenim zahtjevima, zadacima koje moraju iz
vr avati
vrijednosni sistem u koli mo e biti potpuno razliit od onoga kod kue
nedostaci obrazovanja ( nediferenciranje takvih uenika, neprilagoenost NPiP intele
ktualnim i drugim mogunostima uenika, zapu tena odgojna komponenta kole, slaba saradn
ja roditelja i kole)
*ekonomske prilike
velika nezaposlenost, strah od gubitka posla, mali prihodi roditelje dovode do oa
ja, to direktno negativno utie i na razvoj mladih
*ratovi i katastrofe
jo uvijek svje e rane pro loga rata, roditelji s PTS sindromom, nelegalno oru je kod na
h kua, nepovoljno utiu na pona anje mladih
*urbanizacija i migracije
gubitak sigurnosti vlastitog doma i nemogunost da se vrate u isti dodatno ote avaju
polo aj mladih i bitno utiu na izbor njihovog pona anja. Kolektivni centri, nerije en
status njihovih stanara i stalna opasnost od njihovog zatvaranja, bez iznala enja
rje enja za iste, jo vi e poveavaju nesigurnost kod mladih.
Jesmo li na li odgovore na prva dva pitanja ?
Koji su to razlozi da mladi ine ne to to nije u skladu sa njihovim godinama?
Ko je zapravo kriv? Dru tvo ili roditelji? Ili neko trei?
Sad ka smo otkrili uzroke takvog pona anja trebamo otkriti naine i metode kako spri
jeiti neprihvatljivo pona anje kod mladih?
Nasilnika nije svrha samo kazniti, nego nauiti boljem pona anju.
Mi smo se opredijelili za MODEL PREUSMJERAVANJA.
Alternativni oblici reakcije na neprihvatljivo pona anje kod mladih model preusmje
ravanja:
opomena policije
naknada tete
redovno pohaanje nastave
rad u korist lokalne zajednice ili humanitarne organizacije
psiholo ko ili drugo savjetovanje
Psiholo ke radionice rijetke su u na im uionicama ali mogu pomoi mladima da preispitaj
u svoje stavoe, naue put nenasilne komunikacije i pronau svoj unutra nji mir.
Mi smo isprobali jednu !
Isprobajte i Vi !
Udobno se smjestite i ponite obraati pa nju na svoje disanje. Oi mo ete zatvoriti ili a
ko vam je neugodno, pogled fokusirajte na jednu taku. Di ite normalno i nje no.
Poslu ajte priu.
jednom davno ivjela petorica uenjaka koji su amcem pre li preko rijeke i im su nogom
tupili na tlo, odmah su pomislili : Zbog toga to nam je ovaj amac toliko pomogao mi
ga od sada moramo nositi na na im glavama. To e biti jedan od oblika na e zahvalnost
i.
I tako su vukli amac svuda sa sobom.
Zapanjeni ljudi, koji su ih susretali, pitali su ih o emu se radi.
Ovaj amac nam je spasio ivot, on je na prijatelj i min smo mu jednostavno zahvalni.
Ljudi su se smijali : Da, tano, taj amac je bio bio prijatelj, ali sada, u svakom
sluaju, va najvei neprijatelj. Sada ete morati da stradate zbog njega, jer ono to je
jednom bilo prijatelj, sada je velika prepreka. Sada vi e ne mo ete da idete kuda hoe
te, niti ste u stanju da inite i ta drugo nego da nosite taj amac na svoj glavi
Ostavite dovoljno vremena da slu alac pro iviproitanu priu.
Koji je va amac?
Ostavite svoj amac pored rijeke.
clip_image009
Krenite slobodno. I ne pla ite se kako ete prijei sljedeu rijeku.
Mo ete da birate.
Izaberite !
Koliko vas je potra ilo drugi amac ?
clip_image010
tra enjem amca gubimo dragocjeno vrijeme a problem iz dana u dan postaje sve vei i o
zbiljniji
Koliko vas je potra ilo most na rijeci ?
clip_image011
nema laganih rje enja u ivotu i ako idemo linijom manjeg otporane mo emo oekivati vel
uspjeh
Koliko vas je preplivalo rijeku ?
clip_image012
BRAVO, snaga je u nama !