Stomatološko Nazivlje SFZG PDF

Marin Vodanovi
Drago tambuk
Ana Ostroki Ani
STOMATOLOKO NAZIVLJE
Stomatoloki fakultet
Sveuilita u Zagrebu
Marin Vodanovi, Drago tambuk, Ana Ostroki Ani
STOMATOLOKO NAZIVLJE
Autori:
Marin Vodanovi, Drago tambuk, Ana Ostroki Ani
Naslov knjige:
Stomatoloko nazivlje
Nakladnik:
Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Recenzenti:
Jadranka Keros Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Milica Mihaljevi Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
Lektor:
Ivana Klini Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
Tisak:
MGM Studio, Zagreb
ISBN:
tiskano izdanje: 978-953-7781-00-2
e-izdanje: 978-953-96287-9-4 (http://hrston.sfzg.hr)
Mjesto i godina izdavanja:

Zagreb, 2010.
Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2010.

Nijedan se dio ove knjige ne smije umnoavati ni na bilo koji nain reproducirati bez
nakladnikova pismenog doputenja.
Knjiga je tiskana uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za znanost, visoko

kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske.
Miljenja, nalazi, zakljuci ili preporuke navedene u ovoj knjizi oznauju miljenje
autora i ne odraavaju nuno stajalita Nacionalne zaklade za znanost, visoko
kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske.
Marin Vodanovi
Drago tambuk
Ana Ostroki Ani
Zagreb, 2010.
Sapienti sat!
SURADNICI
prof. dr. sc. HRVOJE BRKI, Zavod za dentalnu antropologiju, Stomatoloki fakultet,
Sveuilite u Zagrebu
prof. dr. sc. GORDANA CERJAN LETICA, Katedra za ope i drutvene predmete,
Stomatoloki fakultet, Sveuilite u Zagrebu
prof. dr. sc. IVANA UKOVI-BAGI, Zavod za djeju i preventivnu stomatologiju,
prof. dr. sc. NADA GALI, Zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju,
prof. dr. sc. VJEKOSLAV JEROLIMOV, Zavod za stomatoloku protetiku, Stomatoloki
fakultet, Sveuilite u Zagrebu; lan suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
prof. dr. sc. DARKO MACAN, Zavod za oralnu kirurgiju, Stomatoloki fakultet, Sveuilite
u Zagrebu
prof. dr. sc. SENKA METROVI, Zavod za ortodonciju, Stomatoloki fakultet,
Sveuilite u Zagrebu
prof. dr. sc. MARINKA MRAVAK STIPETI, Zavod za oralnu medicinu, Stomatoloki
fakultet, Sveuilite u Zagrebu
prof. dr. sc. VERA NJEMIROVSKIJ, Zavod za dentalnu antropologiju, Stomatoloki
prof. dr. sc. ZRINKA TARLE, Zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju,
doc. dr. sc. JELENA DUMANI, Zavod za dentalnu antropologiju, Stomatoloki fakultet,
Sveuilite u Zagrebu
OA Priv. Doz. Dr. ADRIAN KAAJ, Poliklinik fr Zahnerhaltung und Parodontologie,
Johannes Gutenberg Universitt, Mainz
doc. dr. sc. DUBRAVKA NEGOVETI VRANI, Zavod za djeju i preventivnu
stomatologiju, Stomatoloki fakultet, Sveuilite u Zagrebu
doc. dr. sc. PARIS SIMEON, Zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju,
dr. sc. JURICA BUDJA, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
dr. sc. KRISTINA GORETA, Zavod za djeju i preventivnu stomatologiju, Stomatoloki
dr. sc. IVANA KURTOVI BUDJA, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
dr. sc. IVICA PELIVAN, Zavod za stomatoloku protetiku, Stomatoloki fakultet,
Sveuilite u Zagrebu
5
dr. sc. KRISTINA PERO, Katedra za farmakologiju, Stomatoloki fakultet, Sveuilite u
Zagrebu
dr. sc. MIHOVIL STRUJI, Zavod za ortodonciju, Stomatoloki fakultet, Sveuilite u
Zagrebu
mag. bibl. VESNA BORI, Sredinja stomatoloka knjinica, Stomatoloki fakultet,
Sveuilite u Zagrebu
mr. sc. ANA ARI, Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju, Medicinski fakultet,
Sveuilite u Splitu
mr. sc. IVAN GALI, Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske upanije, Split
mr. sc. MARJANA KNEEVI, doctor of dental medicine candidate, Penn Dental
Medicine School, University of Pennsylvania
mr. sc. VANA KOTA, Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju, Medicinski fakultet,
Sveuilite u Splitu
mr. sc. MAJA MARINOVI GUI, Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju,
Medicinski fakultet, Sveuilite u Splitu
mr. sc. LIDIJA TEFI, Katedra za ope i drutvene predmete, Stomatoloki fakultet,
Sveuilite u Zagrebu
mr. sc. SUZANA VARGA, Zavod za ortodonciju, Stomatoloki fakultet, Sveuilite u
Zagrebu
RATKA BORI BRAKUS, dr. med. dent., Katedra za protetiku dentalne medicine, Studij
dentalne medicine, Medicinski fakultet Split, Sveuilite u Splitu
IVAN BRAKUS, dr. med. dent., Katedra za oralnu kirurgiju, Studij dentalne medicine,
Medicinski fakultet Split, Sveuilite u Splitu
LIVIA CIGI, dr. med. dent., Katedra za oralnu medicinu i parodontologiju, Studij dentalne
medicine, Medicinski fakultet, Sveuilite u Splitu
TOMISLAV OHAR, dipl. ing. ra., Sluba za informatizaciju i multimedijalne djelatnosti,
VESNA FUGOI, dr. med. dent. / dr. med., Katedra za stomatoloku protetiku,
Medicinski fakultet, Sveuilite u Rijeci
MARKO GRANI, dr. med. dent., Zavod za oralnu kirurgiju, Stomatoloki fakultet,
Sveuilite u Zagrebu
BOANA LONAR, dr. med. dent., Zavod za oralnu medicinu, Stomatoloki fakultet,
Sveuilite u Zagrebu
DANIJELA MATOEVI, dr. med. dent., Zavod za endodonciju i restaurativnu
stomatologiju, Stomatoloki fakultet, Sveuilite u Zagrebu
SLAANA MILARDOVI, dr. med. dent., Zavod za stomatoloku protetiku, Stomatoloki
BORIS PAIN, dr. med. dent., Stomatoloka poliklinika Zagreb
ANA POLJIANIN, dr. med., Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju, Medicinski
fakultet, Sveuilite u Splitu
6
IVAN PUHAR, dr. med. dent., Zavod za parodontologiju, Stomatoloki fakultet, Sveuilite
u Zagrebu
VIKTORIJA RUNAC, dr. med. dent., Privatna ordinacija dentalne medicine Makovica
Runac, Dugo Selo
IVANA SAVI PAVIIN, dr. med. dent., Zavod za dentalnu antropologiju, Stomatoloki
MELITA A. VAZDAR, dr. med. dent., Zagreb
JOKO VISKI, dr. med. dent., Zavod za stomatoloku protetiku, Stomatoloki fakultet,
Sveuilite u Zagrebu
DOMAGOJ VRAI, dr. med. dent., Zavod za parodontologiju, Stomatoloki fakultet,
Sveuilite u Zagrebu
LEA VULETI, dr. med. dent., Katedra za fiziologiju, Stomatoloki fakultet, Sveuilite u
Zagrebu
IVAN ZAJC, dr. med. dent., Zavod za oralnu kirurgiju, Stomatoloki fakultet, Sveuilite u
Zagrebu
7
ZAHV ALE
Pisanje zahvala katkad je jedan od teih poslova pri zavrnome dotjerivanju knjige.
Naime, nije jednostavno u potpunosti i ravnomjerno a ujedno saeto i pravedno istaknuti
sve doprinose onih koji su omoguili, pridonijeli i/ili ostavili svoj trag u pojedinome
ostvarenju.
S obzirom na to da projekt Hrvatsko stomatoloko nazivlje HRSTON, a i ova
knjiga ne bi bili ostvareni bez financijske potpore Nacionalne zaklade za znanost, visoko
kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, dugujemo zahvalnost Upravnome
odboru Zaklade na ukazanome povjerenju i pruenoj prilici sudjelovanja u izgradnji
hrvatskoga strukovnog nazivlja. Osim toga, zahvaljujemo ocjenjivaima projekta koji su u
inicijalno predloenome planu provedbe projekta i u polugodinjem izvjeu prepoznali
pozitivne vrijednosti, ozbiljnost i temeljitost u njegovu ostvarenju te ga pozitivno ocijenili.
Ovim je projektom dolo do neposredne, sustavno utemeljene multidisciplinarne
suradnje izmeu strunjaka s podruja stomatologije i jezikoslovlja, pri emu je
uspostavljen i temelj za buduu suradnju. U tom smislu zahvaljujemo ravnateljici Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Dunji Brozovi Ronevi i nacionalnoj koordinatorici
za izgradnju hrvatskoga strukovnog nazivlja, voditeljici programa Izgradnja hrvatskoga
strukovnog nazivlja (Struna), prof. dr. sc. Maji Bratani.
Veliku zahvalnost dugujemo i recenzentima Jadranki Keros i dr. sc. Milici Mihaljevi,
koji su ovu knjigu svojim sugestijama, prijedlozima i komentarima uinili boljom, tonijom i
korisnijom.
Hvala svim suradnicima na projektu koji su, svatko u skladu sa svojim vremenskim
mogunostima i ostalim obvezama, dali svoj doprinos, kako u izgradnji baze hrvatskoga
stomatolokog nazivlja, tako i predlaganjem preporuenih naziva u dvojbenim situacijama.
I naposljetku, posebno zahvaljujemo dekanu Stomatolokoga fakulteta Sveuilita u

Zagrebu prof. dr. sc. Dragutinu Komaru, koji je od poetka bezrezervno podrao ovaj
projekt, pruio potrebnu podrku u njegovu ostvarenju i dao dobronamjerne savjete.
Autori
9
Vodanovi, tambuk, Ostroki Ani
SADRAJ
Predgovor................................................................................................................................... 13
Foreword .................................................................................................................................... 15
Osjeaj za Rije ......................................................................................................................... 17
Projekt Hrvatsko stomatoloko nazivlje H R S T O N ............................................................. 20
Stomatoloko nazivlje to je to? .............................................................................................. 24
Osnovni terminoloki pojmovi i nazivi ......................................................................................... 25
Oznaenik pojam .................................................................................................................................................... 25
Definicija .................................................................................................................................................................... 25
Odnosi izmeu oznaioca i oznaenika .................................................................................................................... 26
Jednoimenost ili mononimija ..................................................................................................................................... 27
Istoznanost ili sinonimija .......................................................................................................................................... 27
Vieznanost ili polisemija i istoimenost ili homonimija............................................................................................. 28
Antonimija .................................................................................................................................................................. 29
Paronimija .................................................................................................................................................................. 30
Odnos izmeu znanstvenoga nazivlja i funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnog jezika .... 31
Naini postanka novih hrvatskih naziva...................................................................................... 33
Terminoloka naela .................................................................................................................. 34
Stomatoloki jezini savjeti......................................................................................................... 35
Tvorba stomatolokih naziva pravila i posebnosti ................................................................... 36
Internacionalizmi grkoga i latinskoga podrijetla ........................................................................ 37
Alveolni ili alveolarni? ................................................................................................................................................ 37
Apeksni otvor ili apikalni otvor? ................................................................................................................................. 37
Bakterijski ili bakterijalni? ........................................................................................................................................... 38
Embrijski razvoj ili embrionalni razvoj? ...................................................................................................................... 38
Gingivni ili gingivalni? ................................................................................................................................................ 39
Inkrementne linije ili inkrementalne linije? ................................................................................................................. 39
Karijesni ili kariozni? .................................................................................................................................................. 39
Karijesogen ili kariogen?............................................................................................................................................ 40
Limfoblastni ili limfoblastiki? ..................................................................................................................................... 40
Odontoblastni ili odontoblastini? .............................................................................................................................. 40
Okluzijsko optereenje ili okluzalno optereenje? ..................................................................................................... 41
Opak, opakni ili neproziran? ...................................................................................................................................... 41
Zubna alveola ili zubna aica? ................................................................................................................................. 42
Grafijska i pravopisna prilagodba naziva hrvatskomu jezinom sustavu .................................... 43
Najee pogrjeke na pravopisnoj razini .................................................................................. 44
Jednaenje po zvunosti ........................................................................................................................................... 44
Adhezija ili athezija? .................................................................................................................................................. 44
Pisanje naziva preuzetih iz grkoga i latinskoga jezika............................................................................................. 45
Pisanje pridjeva izvedenih od dviju imeninih osnova .............................................................................................. 45
Blok-anestezija ili blok anestezija? ............................................................................................................................ 46
Kraljenica ili kraljenica? .......................................................................................................................................... 46
Rendgenski ili rentgenski? ......................................................................................................................................... 46
Protetski nadomjesci ili protetski nadomjestci? ......................................................................................................... 47
Sklonidba naziva u mnoini ........................................................................................................ 48
11
Sklonidba naziva preuzetih iz grkoga i latinskoga jezika .......................................................... 51

Pogrjeke na tvorbenoj razini pridjevi koji zavravaju sufiksima -ni i -ski ................................ 52
Anafilaktika reakcija ili anafilaktina reakcija? ......................................................................................................... 52
Egzotermika reakcija ili egzotermna reakcija? ........................................................................................................ 52
Fonetski i fonacijski .................................................................................................................................................... 53
Forenzina stomatologija ili forenzika stomatologija? ............................................................................................. 53
Funkcijski otisak ili funkcionalni otisak? .................................................................................................................... 53
Imun, imunosni i imunoloki ...................................................................................................................................... 54
Metabolini i metaboliki ............................................................................................................................................ 54
Protetiki i protetski .................................................................................................................................................... 54
Sistemske bolesti ili sistemne bolesti? ...................................................................................................................... 54
Toksiki i toksini ....................................................................................................................................................... 55
Ostale pogrjeke na tvorbenoj razini .......................................................................................... 56
Bijeljenje zuba ili izbjeljivanje zuba? .......................................................................................................................... 56
Donjeeljusni ili donjoeljusni? .................................................................................................................................. 56
Snimak ili snimka? ..................................................................................................................................................... 56
Specijalist ili specijalista?........................................................................................................................................... 57
Srednji ili sredinji? .................................................................................................................................................... 57
Unutarnje krvarenje ili unutranje krvarenje? ............................................................................................................ 57
Usni ili usneni? ........................................................................................................................................................... 58
Vlaknat ili vlaknast? ................................................................................................................................................... 58
Sintaktika razina posvojni genitiv ili posvojni pridjev? ............................................................ 59
Pogrjeke na leksikoj razini ...................................................................................................... 60
Gingiva, desni ili zubno meso? .................................................................................................................................. 60
Kandasta kvrica ili pandasta kvrica? .................................................................................................................. 60
Koronarni ili krunski? ................................................................................................................................................. 61
Kotica ili koica? ..................................................................................................................................................... 61
Oticanje, naticanje i oteklina? .................................................................................................................................... 61
Pacijent ili bolesnik? .................................................................................................................................................. 62
Parodont, periodont ili parodoncij? ............................................................................................................................ 62
Poslijeoperativna osjetljivost ili poslijeoperacijska osjetljivost? ................................................................................. 62
Restorativna ili restaurativna stomatologija? ............................................................................................................. 63
Rezidualna, zaostatna ili zaostala cista? ................................................................................................................... 63
Stomatologija ili dentalna medicina? .......................................................................................... 64
Budunost razvoja hrvatskoga stomatolokog nazivlja .............................................................. 66
Literatura i izvori podataka ......................................................................................................... 67
DODATAK 1 Popis izabranih stomatolokih naziva hrvatskoga i stranoga podrijetla .............. 69
DODATAK 2 Popis izabranih stomatolokih naziva s istovrijednicama ................................... 84
DODATAK 3 Popis literature upotrijebljene u bazi hrvatskoga stomatolokog nazivlja ........... 92
Podatci o autorima ..................................................................................................................... 96
Kazalo pojmova .......................................................................................................................... 99
12
Predgovor
Ulaskom Republike Hrvatske u skupinu zemalja lanica Europske unije hrvatski

jezik postaje jedan od njezinih slubenih jezika. Brojni su uvjeti koje je potrebno ispuniti da
bi neki jezik dosegao meunarodno priznat status, a jedan je od temeljnih uvjeta sustavno
izgraeno nazivlje pojedinih struka. Iako je hrvatski jezik svoje meunarodno priznanje
doivio 1. rujna 2008. prihvaanjem nove bibliografske oznake hrv za hrvatski jezik,
nebriga za stvaranje hrvatskoga nazivlja i nekritino prihvaanje tuica i ostalih posuenica
sustavno ugroava opstojnost hrvatskoga jezika, a time i njegov meunarodni status.
Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike
Hrvatske krajem 2007. godine odluila je poduprijeti inicijativu Vijea za normu hrvatskoga
standardnog jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske za
izgradnju i njegovanje hrvatskoga strukovnog nazivlja. Stoga je raspisala prvi krug
natjeaja za izbor nacionalnoga koordinatora izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja. Na
natjeaju je izabran Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. U drugom krugu natjeaja
Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (2009.) Nacionalna zaklada za znanost, visoko
kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske odluila je poduprijeti projekte izgradnje
hrvatskoga strukovnog nazivlja za podruja koja se u dananje doba najbre razvijaju,
primjerice za podruje europske pravne steevine, raunalnih znanosti, gospodarstva,
financija, promidbe, ali i za sva ostala znanstvena podruja. Pri izgradnji strukovnoga
nazivlja osobita je pozornost posveena interdisciplinarnomu pristupu, odnosno uskoj
suradnji izmeu jezikoslovaca i strunjaka pojedinih struka te ujedno uspostavljanju
suradnje meu strunjacima raznih struka, kako bi se nazivlje za iste pojmove u razliitim
strukama ujednailo. Program Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja koji koordinira
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje omoguuje prirodan protok znanja, znanstvenih
dostignua i informacija na hrvatskome jeziku u sve drutvene slojeve, to je nuna
pretpostavka opstojnosti hrvatskoga standardnog jezika.
Knjiga Stomatoloko nazivlje nastala je kao rezultat projekta Hrvatsko stomatoloko
nazivlje H R S T O N , koji je financirala Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo i
tehnologijski razvoj Republike Hrvatske. Projekt se tijekom 2009. i 2010. godine odvijao na
Stomatolokome fakultetu Sveuilita u Zagrebu u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i
jezikoslovlje. Na projektu je radilo 50 suradnika sa Stomatolokoga fakulteta Sveuilita u
Zagrebu, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Medicinskoga fakulteta Sveuilita u
Rijeci, Medicinskoga fakulteta Sveuilita u Splitu, privatnih stomatolokih ordinacija i
stomatolokih poliklinika te s Universittsmedizin der Johannes Gutenberg Universitt u
Mainzu i Penn Dental Medicine School University of Pennsylvania.
Sadraj knjige moe se podijeliti na dva glavna dijela. U prvome se dijelu, osim
osnovnih podataka o projektu Hrvatsko stomatoloko nazivlje H R S T O N , mogu
pronai preporuke za pravilno pisanje stomatolokih naziva, popis terminolokih naela te
upute o nainu tvorbe novih hrvatskih naziva. U drugome su dijelu knjige obraeni
13
specifini primjeri stomatolokih naziva za koje se pokazalo da esto izazivaju probleme i

nedoumice pri pisanju i prevoenju stomatolokih tekstova. Osim toga, tu je i popis
izabranih stomatolokih naziva s njihovim sinonimima koji su na odgovarajui nain
razvrstani. Na kraju se knjige nalazi popis literature za one koji ele vie saznati te osnovni
podatci o autorima knjige.
Umjesto uvoda, na narednim se stranicama nalazi tekst Drage tambuka Osjeaj za
Rije, koji se moda svojim stilom i osebujnou knjievnoga izriaja razlikuje od tekstova
uobiajenih za literaturu ovoga tipa, ali zato donosi jedan izrazito osoban doivljaj
hrvatskoga jezika. itatelj ima mogunost upoznati i osjetiti specifinu vrstu domoljublja
sazdanu na ljubavi prema hrvatskomu jeziku. To nam jezikoljublje prua uvid u vertikalnu
(povijesnu) i horizontalnu (prostornu) dimenziju hrvatskoga jezika te biva potkrijepljeno
primjerima autorova konkretnoga djelovanja u izgradnji i ouvanju hrvatskoga jezika.
Marin Vodanovi
Zagreb, listopad 2010.
14
Foreword
As the Republic of Croatia becomes one of the member states in the European
Union, the Croatian language will become one of the EU's official languages. Numerous
conditions must be satisfied if a language is to achieve international recognition, and one
of these is a systematically developed special field terminology. The very survival of the
Croatian language and its international status are constantly threatened by neglect towards
creating Croatian terms, combined with the uncritical acceptance of foreign language
inflexions.
Towards the end of 2007, the National Foundation for Science, Higher Learning and
Technological Development of the Republic of Croatia made the decision to support the
intitiative of the Croatian Standard Language Council at the Ministry of Science, Education
and Sports to develop, promote and maintain Croatian special field terminology. The
Ministry issued its first call for proposals in order to find a national coordinator for the
project Development of Croatian Special Field Terminology. The task was entrusted to the
Institute of Croatian Language and Linguistics. A second call for proposals was issued in
2009, when the National Foundation for Science, Higher Education and Technological
Development of the Republic of Croatia decided to support special fields terminology
projects for academic areas currently displaying the highest development rate, such as EU
legislation, computer science, economics, finance, marketing, and others. Special attention
was placed on using an interdisciplinary approach in creating special field terminology,
which defines the colaboration between linguistic specialists and experts in certain fields,
as well as establishing cooperation between experts from various fields for the purpose of
harmonizing terminology between professions. The Development of Croatian Special Field
Terminology, coordinated by the Institute for the Croatian Language and Linguistics,
facilitates the natural flow of information, knowledge and scientific achievements into all
pores of society, which is a prerequisite for the sustainability of standard Croatian.
The book titled Dental terminology is the result of the Croatian Dental Terminology
Project, also known as H R S T O N , which was funded by the National Foundation for
Science, Higher Learning and Technological Development of the Republic of Croatia and
was carried out at the University of Zagreb School of Dental Medicine in 2009 and 2010.
Some 50 experts cooperated in the project, both from the University of Zagreb School of
Dental Medicine and the Institute for Croatian Language and Linguistics, as well as from
the University of Rijeka Medical Faculty, the University of Split Medical Faculty, private
dental practices and polyclinics, the Universittsmedizin der Johannes Gutenberg
Universitt in Mainz and the Penn Dental Medicine School University of Pennsylvania.
The books content falls into two main parts. The first part contains basic information
on the Croatian Dental Terminology Project H R S T O N , as well as guidelines for the
proper coining of dental terms, a list of terminological principles, and instructions for
creating Croatian terms. The second part of the book lists specific examples of dental
15
terminology that has proven to be difficult and controversial in writing and translating
specialized dental texts. There is also a list of select dental terms paired with specifically
classified synonyms. The end of the book features a list of recommended readings for
those who are eager for in-depth study, accompanied by information about the authors of
the book.
Instead of an introduction, the following pages display a text by Drago tambuk,
titled: Osjeaj za Rije, written with such an unusual literary expression and in such a style
that sets it apart from the texts most frequently encountered in this type of literature, and
renders a most personal experience of the Croatian language. The reader is given an
opportunity to get to know and, literally, get to feel a certain type of patriotism built on love
for the Croatian language. This linguophilia offers us an insight into the vertical (historic)
and horizontal (spatial) dimensions of the Croatian language, and is substantiated in the
authors actual work on developing and preserving our Croatian language.
Marin Vodanovi
Zagreb, October 2010
16
Osjeaj za Rije
U nemilosnom globalizacijskom rvnju ne stradavaju samo biljne i ivotinjske vrste,

pa onda i ovjek, ve i ovjekova idiosinkratska, ucjeloviteljska komunikacijska snaga
njegov jezik. Stradavaju i nestaju brojni materinski jezici, a jednako slabi i korumpira se,
meu inima, i na hrvatski jezik.
Ve osamdesetih, slutei politike promjene i rasap totalitarnih, veih i manjih,
imperija (SSSR-a i Jugoslavije), zamislio sam i 1991. utemeljio pjesniku manifestaciju
Croatia rediviva koja se jezino njegujui hrvatsku lingvistiku raznolikost (a, kaj, to)
imala opirati nametanju susjednoga nam srpskoga jezika, koji, istina, samo nominalno bio
je tokavskim kao i jedan od naih triju hrvatskih jezinih idioma (uz akavski i kajkavski),
ali tokavskim koji je to samo po rijeci to i koji se nikada nije definirao u odnosu na dva,
ve spomenuta stara hrvatska jezika, a kako je to inio i ini hrvatski tokavski. Stoga
srpski tokavski i nije tokavski ve samo i jedino srpski. Naime, tokavski jezici po
rijeci koja ih definira jesu i ruski, bugarski, makedonski.
Sudbina hrvatskoga jezika tripartitna je, trojstvena i koinizirajua (mijeajua, kao u
staroj Grkoj gdje dijalekti formirahu slubenu mjeavinu ili slitinu zvanu koin).
Moja pjesnika smotra, kojoj je jezik u temelju, a u Selcima na otoku Brau traje
due od 20 godina, okuplja pjesnike akavskoga, kajkavskoga i tokavskoga idioma, od
kojih se jednoga ovjenava maslinovim vijencem, a stihovi mu se ukleu u mramornu plou
na Zidu od poezije. Naime, namjera mi je bila akavskim i kajkavskim (leksikom, osobito)
bogatiti standardni hrvatski knjievni jezik, koji je tokavski, i jaati ga, a ne raditi na
njegovu razbijanju i rastakanju, kao u destruktivnom pristupu hrvatskom jezinom
standardu onih koji bi ovu manifestaciju zdravom razumu usuprot radije tretirali s
ruilakih jezikohulnih pozicija.
Omnia mea mecum porto: sve svoje jezino blago sa sobom nosim i Croatia
rediviva, koja se raala s hrvatskom dravom, promiljala je jezik kroz sve svoje tri jezine
dionice i njihov zajedniki troplet hrvatsku koin.
Predaleko smo otili prihvaajui Vuka, Beki i Novosadski dogovor e da bi mogli
preko noi onepismeniti sebe kao narod odlukom koja bi ukidala hrvatsku tokavicu (to
je dovela nas, istina nominalno, pod skut velikosrpske dominacije i problematizirala nau
nacionalnu samobitnost, gubljenjem jezine razlike i priuve sadrane u akavici
najstarijem idiomu i Marulovu jeziku kao i u kajkavici, Krleinoj koliko i Belostenevoj).
Proimanje tokavice, dubrovake i junohrvatske, spomenutim dvjema jezinim
dionicama (jadranskom, obalnom i otokom akavicom te sjevernom kajkavicom) inilo mi
se kulturoloki i uljudbeno loginim i jedinim ispravnim putem kojim se trebao razvijati
hrvatski jezik. Budui da tomu iz politikih razloga nije bilo tako, danas nam je, barem
leksiki, spasiti to spasiti se dade, obogaujui leksikim blagom dvaju hrvatskih
protojezika knjievni standard, posljednjih stoljea graen ponajvie na tokavici. Stoga
17
moj dugogodinji konceptualni moto i jest: leksikom akavice i kajkavice bogatiti hrvatski
knjievni standard. A upravo to, posljednjih dviju dekada, nesebino radi spomenuta
knjievna smotra dok stavlja na istu vrijednosnu razinu i jednako uvaava sve tri hrvatske
lingvistike dionice u kojima i a i kaj i to jednako milo i toplo zvone.
Svoju knjievnu manifestaciju doivljavam i kao otpor globalizacijskim tendencijama
da se tehnoloko-imperijalnim, kulturolokim i politikim putem jedan jezik, u naemu
civilizacijskom krugu engleski, nametne svijetu te da postupno izbrie ili marginalizira
ostale jezike. No ljudi snuju, a Bog odluuje dajui hrabrost i snagu malima da pokau
svoj ponos i prkos te da obrane svoje dostojanstvo. Globalizacija ima razliite razine i
putove opasnosnih ali istovremeno i spasiteljskih gradacija. Tehnoloki i znanstveni
napredak podruje je u kojemu, kao u medicini i stomatologiji te biolokim znanostima,
engleski jezik dominira i namee terminologiju i pravila igre.
Je li mogue od spomenutoga nametnua braniti se i obraniti?
I ova je knjiga primjerom kako se ujedinjenim naporima strunjaka stomatoloke i
medicinskih grana, zatim jezikoslovaca i ljudi koji duboko osjeaju jezik i njegovo blo
moe postii mnogo. Ona je pledoaje za materinski jezik i ustava nadiranju snane
anglizacije, u manjem stupnju germanizacije, srbizacije i frankofonizacije hrvatskoga
jezika.
Suvislim promiljanjem, razumijevanjem struke i znaenja stranih izraza/termina te
njihovim prevoenjem, prilagoavanjem i filtriranjem kroz hrvatsko leksiko jezino blago,
mogue je stvoriti izraze koji precizno i tono u hrvatskome opisuju problem, pojam,
patologiju, funkciju pa prijenosom, ne doslovnim ve kreativnim a iz dubokoga osjeaja
hrvatskoga jezika uskrisuju rijei arhetipskih priziva te formiraju novi strukovni jezik, kano
nekada Bogoslav ulek i drugi kreatori hrvatskoga nazivlja. Ovaj novovjeki spomenik
hrvatskome strukovnom stomatoloko-medicinskom imenovanju ukazuje na put kojim nam
je u jeziku ii, zazivlje nain na koji nam se postaviti i ponaati u porivu ouvanja bogatstva
svojega jezika.
Oduvijek gajih osjeaj za Rije pa kada sam kao mladi specijalist u Klinikom
bolnikom centru Rebro u Zagrebu spoznavajui u punini narav ulkusne bolesti umjesto
uvrijeena naziva ir, a shvaajui koliko je neprimjeren jer sugerira izboinu, gnojni
furunkul, umjesto onoga to zapravo jest na eluanoj ili dvanaesnikoj sluznici, a to je
njezin manjak, defekt ili povreda poeo u gastroskopskim nalazima pisati vrijed, zasluio
sam hudu panju onih koji bdjehu nad jezinom politikom ispravnou. Naziv za takvo
moje djelovanje bio je nacionalizam u jeziku.
Baviti se hrvatskim jezikom u naoj domovini u olovnim vremenima bje itekako
opasan posao, pa su mnogi poput kolege dr Ivana retera koji je zbog pisanja asnik
umjesto oficir zavrio u zatvoru slijedili njegovu sudbinu, dok je imenovani tijekom
Domovinskoga rata, zbog zlopamenja stradao muenikom smru.
Bio sam ponosan kada sam dobio prvu nagradu na natjeaju s njegovim imenom,
za novu hrvatsku rije proirnica ili ilni potporanj, nazive koje sam sugerirao za stent,
znajui kao lijenik to stent koji se unosi u srane koronarke radi ili ima raditi u njima, e
kako bi sauvao srce od ishemije olakavajui protjecanje krvi kroz njegovo ilje.
Na isti nain skovao sam i rije ritmodajnik za pace-maker (napravu koja aritminom
srcu daje redovit i uredni ritam, tj. predvodi ga).
18
Davnih osamdesetih bavei se u Londonu lijeenjem oboljelih od AIDS-a ili side te

uvidjevi kako bolesnici preko noi gube tjelesnu teinu i naprosto kopne, poput snijega
nazvao sam bolest na hrvatskom kopnica. Bila je ta moja novotvorenica semantiki
prazna, do tada nerabljena, s nastavkom kao drugi hrvatski nazivi za bolesti: suica,
padavica. AIDS kao akronim s velikim slovima djelovao je nezgrapno i s tekoama se
sklanjao, dok je francuski naziv SIDA, takoer akronim, bio kod nas deplasiran jer isto bje i
hrvatsko ensko ime; naime, tako se zvala hrvatska pjesnikinja Sida (Sidonija) Kouti.
Kopnica je iz jednoga mojega intervjua, za Veernji list 1990., ula u Brodnjakov
Razlikovni rjenik srpskog i hrvatskog jezika i tako sauvana. Nije prodrla u svakodnevnu
uporabu, ali je koriste mnogi lijenici. Koliko je rijetka ilustrira injenica da je 2004. u HRT-
-ovu kvizu Miljuna, kod pogaanja odgovora na pitanje: hrvatski naziv za sidu ili AIDS,
bila visoko rangirana u pretposljednjem, sugerirano tekom, pitanju.
Narod koji dri do sebe stvara vlastitu terminologiju i ne preuzima je doslovce; vodi
rauna o svome jeziku i njeguje ga. Ovakvo ponaanje valja ohrabriti bez obzira na to to
e ga zarobljeni umovi okrstiti retrogradnim. No, ako Francuzi mogu i institucijski brinuti o
svojemu jeziku i njegovoj istoi, zato ne moemo i mi kojima je jezini purizam priroena
osobina materinskoga jezika. Nemar prema jeziku ne moe nikako biti vrlinom i za uljueni
je svijet, u pravilu, neprihvatljiv.
Da, stoji: Quod licet Jovi, non licet bovi, ali vrijedi i Tko kuca otvorit e mu se ili Tko
trai taj nalazi. Pokucajmo stoga i potraimo zlatni gral svojega jezika koji pohranjen je,
prvenstveno, u ljubavi prema narodnosnom bitku; u nama samima, naoj kulturi i ljudskom
nam znaaju.
Zakljuit u ovaj uvod stihovima urezanim na mramoru Zida od poezije u malenom
mjestu srca moga, u Selcima na Brau, gdje ploa za 1992. godinu navodi sljedee:
Onako kako more cjeliva otok,

postupno postojano,
tako emo i mi, djeca Boje providnosti,
sebe nanovo zavoljeti.
Dakle, vrijeme je i red, da sebe nanovo zavolimo. Naa ljubav prema sebi nee, nit
moe, iskljuiti ljubav prema drugome i prema svijetu. Domovina jest svijet, kao to i svijet
naa je domovina.
Sursum corda! Gore srca!
Hvala svima koji su marljivim radom i strunou ostvarili ovu vrijednu, potrebitu i dragu
nam knjigu.
Drago tambuk
Tokio, 20. rujna 2010.
19
Projekt Hrvatsko stomatoloko nazivlje H R S T O N
Projekt Hrvatsko stomatoloko nazivlje H R S T O N projekt je koji je financirala

Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske.
Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu ustanova je nositelj projekta, a voditelj projekta
je dr. sc. Marin Vodanovi. Glavni je suradnik na projektu mr. sc. Lidija tefi, a urednik za
jezinu tvorbu Drago tambuk. Projekt se odvijao unutar jedne godine, u razdoblju od 1.
prosinca 2009. do 30. studenoga 2010. Sve obavijesti o projektu dostupne su na mrenim
stranicama projekta http://hrston.sfzg.hr i Nacionalne zaklade za znanost, visoko kolstvo i
tehnologijski razvoj Republike Hrvatske http://www.nzz.hr.
Stomatologija je klinika i znanstvena disciplina koja svoj razvoj i napredak
ostvaruje bliskom suradnjom s drugim biomedicinskim znanostima i sa znanostima s
tehnikoga i drutveno-humanistikoga podruja. Izraena svijest o vanosti
interdisciplinarnoga pristupa u razvoju stomatoloke djelatnosti ini stomatologiju jednom
od najotvorenijih struka biomedicine u smislu prihvaanja i primjene najnovijih dostignua
suvremene znanosti. Od takva pristupa dobrobit ostvaruju i pacijenti, koji dobivaju bolju i
kvalitetniju stomatoloku uslugu, i stomatolozi, kojima se na taj nain pruaju ergonominiji
uvjeti za rad te podie radna uinkovitost.
Praenje i primjena najnovijih trendova u suvremenoj stomatologiji nuno zahtijeva
kontinuiranu izobrazbu na meunarodnoj razini, emu je preduvjet poznavanje stranih
jezika. Gledano iz hrvatske perspektive, engleski i njemaki jezik istakli su se kao jezici
stomatologije kao strune i znanstvene discipline. Tiskana i elektronika graa hrvatskih
biomedicinskih knjinica pokazuje da je veina stranih stomatolokih asopisa
znanstvenoga i/ili strunoga karaktera na engleskome i neto manje na njemakome
jeziku. To je bitno znati zbog toga to u izobrazbi stomatologa u Hrvatskoj (diplomskoj,
poslijediplomskoj i cjeloivotnoj) preteno sudjeluju nastavnici-stomatolozi koji se
istodobno moraju baviti znanou, klinikim radom i nastavom. Ne postoje stomatolozi koji
u sklopu znanstveno-nastavnih ustanova druge ue stomatolokim disciplinama, a da se
bave samo znanou bez klinikoga rada, kao to je to mogue u pojedinim drugim
biomedicinskim disciplinama. Iako je to s jedne strane prednost jer prua neposrednu
mogunost rada i izobrazbe zasnovane na dokazima, sa stajalita je strukovnoga jezika
velik nedostatak jer u svakodnevnome radu sa studentima stomatologije i sa
stomatolozima na poslijediplomskoj i/ili cjeloivotnoj izobrazbi dolazi do masovne i
nekritine primjene strunih stomatolokih izraza iz stranih jezika te jezinih konstrukcija
koje nisu u duhu hrvatskoga jezika. Time se nanosi nesaglediva teta razvoju i promidbi
uporabe hrvatskoga strukovnog nazivlja jer oni koji su zadueni za izobrazbu drugih sami
nisu dovoljno i pravilno educirani. Osim toga, esto im za aktivnosti na tome planu manjka
motivacije.
S obzirom na to da hrvatsko strukovno nazivlje ostaje mrtvo slovo na papiru, ako
se umjesto njega upotrebljavaju tuice i neodgovarajue konstrukcije protivne duhu
20
hrvatskoga jezika, nuno je raditi na izgradnji strukovnoga nazivlja i na njegovoj

popularizaciji meu korisnicima. Projekt Hrvatsko stomatoloko nazivlje H R S T O N
zamiljen je kao niz koordiniranih aktivnosti s ciljem izgradnje i popularizacije uporabe
hrvatskoga stomatolokog nazivlja.
U tom je smislu izgraena elektronika stomatoloka terminoloka baza u kojoj se
nalazi oko 7000 naziva, od ega je oko 4500 naziva dobilo oznaku preporuenoga naziva,
dok su ostali nazivi klasificirani kao doputeni, nepreporueni, argonizmi i arhaizmi.
Raspodjela obraenih preporuenih naziva s obzirom na stomatoloka podruja prikazana
je u donjoj tablici.
Stomatoloko podruje Broj obraenih preporuenih naziva*
anatomija oralna i dentalna 812

dentalna implantologija 27
djeja i preventivna stomatologija 160
embriologija oralna i dentalna 125
endodoncija 144
farmakologija (u stomatologiji) 218
fiziologija (u stomatologiji) 211
forenzika stomatologija 34
histologija oralna i dentalna 178
medicinski nazivi (u stomatologiji) 799
opa stomatologija 171
oralna kirurgija 304
oralna medicina 238
oralna mikrobiologija 36
ortodoncija 199
parodontologija 199
patologija tvrdih zubnih tkiva 58
restaurativna stomatologija 82
stomatoloka protetika 451
stomatoloka radiologija 46
stomatoloki materijali 253
Raspodjela obraenih preporuenih naziva s obzirom na stomatoloka podruja u bazi

stomatolokoga nazivlja (*brojano stanje 15. listopada 2010.)
21
Stomatoloka terminoloka baza moe posluiti kao izvrstan izvor definicija

stomatolokih naziva i kao elektroniki viejezini stomatoloki rjenik s vie od 15 000
stranih naziva na engleskome, njemakome, talijanskome i latinskome jeziku. Naime, uz
svaki je preporueni naziv navedena i najmanje jedna njegova istovrijednica na
engleskome i njemakome jeziku, a vie od dvije treine naziva ima i prijevod na talijanski
jezik. Gdje je bilo mogue, uvrteni su i prijevodi naziva na latinski. Nazivi u bazi obraeni
su prema uputama i preporukama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a u njihovu su
definiranju upotrebljavane brojne referentne knjige iz svih stomatolokih podruja. Popis
upotrijebljene referentne literature mogue je pronai na kraju knjige.
Brojni su primjeri gdje hrvatski nazivi nisu uspjeli zaivjeti i stei iri krug korisnika u
svakodnevnome govoru. Postoje, meutim, i svijetli primjeri gdje se hrvatski nazivi
ravnopravno, a u nekim sluajevima ak i nadmono, nose sa stranim nazivima. Stoga
posebnu vrijednost baze ine novostvoreni autorski nazivi koji su u bazi hrvatskoga
stomatolokog nazivlja posebno oznaeni. Autorskim je nazivom smatran svaki naziv koji
se nije mogao pronai u referentnoj literaturi koritenoj u izgradnji baze hrvatskih
stomatolokih naziva. Iako taj kriterij nije savren ni potpuno objektivan jer referentna
literatura ne obuhvaa svu moguu literaturu i sve ostale mogue izvore naziva, na taj se
nain eljelo autore potaknuti da osmiljavaju nove hrvatske nazive, emu su se mnogi
rado odazvali. Autorski nazivi koji se nalaze u bazi hrvatskoga stomatolokog nazivlja na
su skroman ali, nadamo se, vrijedan doprinos izgradnji i ouvanju hrvatskoga jezika. Svi su
prijedlozi u vezi s autorskim nazivima dobrodoli.
Prikaz obraenoga naziva u stomatolokoj terminolokoj bazi
22
S ciljem popularizacije uporabe hrvatskoga stomatolokog nazivlja objavljeno je

nekoliko lanaka u asopisima s podruja stomatologije, biomedicine i jezikoslovlja, a sam
je projekt predstavljen na konferencijama i skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Mrena
stranica projekta (http://hrston.sfzg.hr) tijekom godine dana postojanja zabiljeila je vie od
10 000 posjeta i postala sredinje mjesto informiranja o stomatolokome nazivlju i jezinim
nedoumicama u stomatolokoj struci. Interakcija s korisnicima i mogunost dobivanja
stomatolokih jezinih savjeta elektronikim putem pokazala se izvrsnim i uinkovitim
rjeenjem za brojne jezine nedoumice jer je zabiljeeno vie stotina komentara i upita u
vezi sa stomatolokim nazivljem.
23
Stomatoloko nazivlje to je to?
Stomatologija je dio medicine koji se bavi sprjeavanjem bolesti i odravanjem

zdravlja usne upljine te lijeenjem bolesti ili stanja koja odstupaju od normalnih
anatomskih i fiziolokih odnosa unutar stomatognatoga sustava. Iako su pojedini terapijski
zahvati na zubima poznati jo od davnina, suvremena se stomatologija razvila krajem 19.
stoljea kao grana medicine, a danas ini samostalno znanstveno i struno podruje.
Stomatologija pri tome objedinjuje temeljne znanstvene spoznaje i njihovu pozitivnu
praktinu primjenu, a od 2003. u Republici Hrvatskoj je i zakonski definirana Zakonom o
stomatolokoj djelatnosti te ukljuuje osam priznatih specijalistikih podruja. Zajedno s
medicinom, farmacijom i veterinarstvom, stomatologija pripada podruju biomedicine.
Nazivlje ili terminologija definira se kao sustav naziva koji se upotrebljavaju u
odreenome znanstvenom, strunom, tehnikom ili umjetnikom podruju. Sama rije
terminologija ima vie znaenja: moe biti istoznana s rijeju nazivlje, ali moe upuivati i
na znanost koja se bavi prouavanjem naziva, pojmova i nazivlja (terminologija ili
nazivoslovlje). Moda je najbolje rije nazivlje upotrebljavati u znaenju sustav naziva koji
se upotrebljavaju u odreenome znanstvenom, strunom, tehnikom ili umjetnikom
podruju, rije naziv u znaenju rije ili skupina rijei koje se upotrebljavaju u
odreenome znanstvenom, strunom, tehnikom ili umjetnikom podruju, a rije
terminologija u znaenju znanost koja se bavi prouavanjem naziva, pojmova i nazivlja.
Prema navedenome, pojam stomatoloko nazivlje oznauje sustav naziva (rijei ili
skupina rijei) koji se upotrebljavaju u stomatologiji kao strunoj i znanstvenoj disciplini. S
obzirom na to da je stomatologija sastavni dio medicine, i uvaavajui injenicu da se
brojne rijei i pojmovi iz medicine upotrebljavaju i u stomatologiji, sama granica izmeu
stomatolokoga i medicinskoga nazivlja nije jasno definirana. Imajui u vidu isprepletenost
medicine i stomatologije, stroga podjela izmeu stomatolokoga i medicinskoga nazivlja
nije ni prirodna ni potrebna, pogotovo ako se uzme u obzir injenica da je projekt Hrvatsko
stomatoloko nazivlje H R S T O N trenutano jedini projekt s podruja biomedicine u
sklopu programa Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja Nacionalne zaklade za znanost,
visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske.
24
Osnovni terminoloki pojmovi i nazivi
Naredna etiri poglavlja do poglavlja Stomatoloki jezini savjeti, koja donose

osnovne podatke o terminolokim pojmovima i naelima, uz doputenje autora djelomino
su preuzeta iz knjige Lane Hudeek i Milice Mihaljevi Hrvatski terminoloki prirunik
(Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2009.). Radi lakega razumijevanja, gdje je
to bilo mogue, navedeni su primjeri iz stomatolokoga nazivlja.
Oznaenik pojam
Svaki naziv ima dvije strane pojam koji se oznauje (oznaenik) i jezini izraz
(rije ili skupina rijei) kojim je taj pojam oznaen (oznailac).
Primjeri
OZNAILAC OZNAENIK
kalcificirana struktura smjetena u
zub = NAZIV =
zubnome nastavku gornje ili donje eljusti
tvrdo zubno tkivo koje pokriva anatomsku
caklina = NAZIV =
zubnu krunu
Definicija
Definicija daje opis znaenja pojma uporabom drugih poznatih pojmova koji
omoguuju njegovo razgranienje od svih ostalih pojmova u pojmovnome sustavu.
Pojmovi koji pripadaju jednomu podruju (struci) mogu se odrediti na tri naina: definicijom,
istoznanicama i istovrijednicama u drugim jezicima. Definicija precizno i saeto opisuje
to odreeni pojam jest i razgraniuje ga od drugih istorednih pojmova. Definicija treba biti
oblikovana tako da u nekome tekstu moe stajati umjesto samoga naziva.
25
Primjeri
ISTOVRIJEDNICA
NAZIV DEFINICIJA ISTOZNANICA U ENGLESKOM
JEZIKU
zub gornje ili donje eljusti smjeten u
sjekuti prednjem dijelu zubnoga niza izmeu inciziv incisor
onjaka
dio sluznice usne upljine koji prekriva
desni alveolarni nastavak gornje ili donje eljusti i zubno meso gingiva
zubni vrat
Odnosi izmeu oznaioca i oznaenika
Oznailac i oznaenik zajedno tvore naziv. Naziv moe biti jednorjean ili vierjean
(skupina rijei). Rije moe biti osnovna rije ili tvorenica, a tvorenica moe biti izvedenica
ili sloenica. S obzirom na odnos broja oznailaca i oznaenika razlikuje se nekoliko
razliitih semantikih odnosa:
jednoimenost ili mononimija
istoznanost ili sinonimija
vieznanost ili polisemija i
istoimenost ili homonimija.
Kad se odnos jednoimenosti prekri, dolazi do vieznanoga povezivanja pojma i

oznaioca (polisemije, homonimije i sinonimije). Jednomu oznaeniku moe biti pridrueno
vie oznailaca (sinonimija) ili jednomu oznaiocu moe biti pridrueno vie oznaenika
(polisemija i homonimija).
Meu razliitim nazivima unutar jedne ili razliitih struka te meu nazivima i
nenazivima (rijeima opega jezika) mogu postojati razliiti semantiki odnosi koji se
temelje na odnosima izmeu oznaioca i oznaenika. Ti su odnosi veoma vani u
terminolokome radu, a posebno u terminolokome normiranju i terminolokoj
leksikografiji.
26
Jednoimenost ili mononimija
Ako je jednomu oznaiocu (izraz, rije, naziv, simbol, formula) pridruen jedan
oznaenik, naziv je jednoznaan. Ako vrijedi i obratno, tj. ako je tomu oznaeniku
pridruen samo taj oznailac, naziv je jednoimen.
Primjeri
zub kalcificirana struktura smjetena u zubnome nastavku gornje ili donje eljusti
caklina tvrdo zubno tkivo koje pokriva anatomsku zubnu krunu
Istoznanost ili sinonimija
Odnos izmeu oznailaca jednoga jezika koji su pridrueni istomu oznaeniku

naziva se sinonimija ili istoznanost. Sinonimi ili istoznanice rijei su razliitih izraza
(oznaioca), a istoga sadraja (oznaenika).
Sinonimni se odnosi temelje na odnosu najmanje dviju rijei koje ine par. Apsolutni
ili pravi sinonimi rijei su koje se podudaraju i po znaenju i po uporabi te imaju istu
priopajnu, komunikacijsku i uporabnu vrijednost (istoznanice). Osim istoznanica postoje
i bliskoznanice, tj. sinonimi kod kojih se znaenje i uporaba samo djelomino preklapaju
(djelomini sinonimi).
Problem sinonimije iznimno je bitan u normiranju nazivlja, stoga bi u
terminolokome radu uvijek trebalo navoditi sve sinonimne nazive koji se upotrebljavaju u
struci i meu njima uspostaviti normativne odnose (npr. preporueni, doputeni i
nepreporueni naziv, argonizam, arhaizam i sl.).
Primjeri
PRAVI (POTPUNI) SINONIMI DJELOMINI SINONIMI
donja eljust mandibula povlaenje (gingive) recesija (gingive)

prijelom fraktura stomatologija dentalna medicina
bukalni obrazni stomatolog zubar
27
Vieznanost ili polisemija i istoimenost ili homonimija
Odnos izmeu dvaju ili vie bliskih oznaenika koji imaju odreena zajednika
obiljeja i istoga oznaioca naziva se polisemija ili vieznanost. Odnos izmeu dvaju ili
vie razliitih oznaenika koji nemaju zajednikih obiljeja i istoga oznaioca naziva se
homonimija ili istoimenost. Razlika izmeu terminoloke polisemije i terminoloke
homonimije je u tome to je kod terminoloke polisemije rije o jednome nazivu koji ima
vie razliitih povezanih znaenja (najee u razliitim strukama ili u jednoj struci i u
opem jeziku), a u terminolokoj je homonimiji rije o vie razliitih naziva koji imaju
razliita znaenja.
esto je teko razluiti je li rije o polisemiji ili homonimiji, tj. je li rije o razliitim
znaenjima iste rijei ili o nekoliko razliitih znaenja. Jedan je od kriterija za razgranienje
homonimije i polisemije etimologija (podrijetlo rijei). Ako je isti oznaenik nastao
glasovnim promjenama od nekoliko razliitih rijei, rije je o homonimiji. Drugi je kriterij koji
moe posluiti za razluivanje homonimije i polisemije povezanost i nepovezanost
znaenja. Kada se dva znaenja iste rijei toliko udalje da meu njima vie ne postoji
nikakva veza, govorimo o homonimizaciji. Openito, treba imati na umu da je homonimija
rjea od polisemije.
Primjeri
POLISEMIJA:
ekstrakcija
1. kemija izdvajanje tvari iz homogenih smjesa temeljem njezine razliite topljivosti u razliitim
otapalima koja se meusobno ne mijeaju
2. stomatologija kirurki postupak vaenja ili uklanjanja zuba iz zubne alveole
lica
1. opi jezik pomagalo za zahvaanje i stavljanje tekuine i itke hrane u usta
2. stomatologija posebno oblikovan metalni ili akrilatni kalup za uzimanje otisaka gornje ili donje
eljusti
sonda
1. meteorologija svaki mjerni instrument namijenjen ispitivanju atmosfere
2. stomatologija runi stomatoloki instrument koji se upotrebljava u dijagnostike svrhe
28
cement
1. graevinarstvo vezivno sredstvo koje se upotrebljava u graenju
2. stomatologija A) restaurativna stomatologija stomatoloki materijal koji se upotrebljava za
izradbu podloga, privremenih ispuna i za cementiranje protetskih nadomjestaka; B)
histologija zubnih tkiva mineralizirano tvrdo zubno tkivo koje pokriva zubni korijen
HOMONIMIJA
krunica
1. opi jezik niska zrna za molitvu
2. stomatologija djelomini ili potpuni nadomjestak klinike zubne krune od aloplastinoga
materijala
Antonimija
Antonimi su rijei suprotstavljene kojom znaenjskom sastavnicom. Antonimija se

obino smatra pojavom suprotnom od sinonimije (istoznanosti), meutim, tu treba biti
oprezan jer je poloaj tih dviju pojava potpuno razliit. to je rije vieznanija, vei je broj
njezinih moguih antonima.
Primjeri
maksila i mandibula
apikalni i koronarni
29
Paronimija
Paronimi su rijei slinoga glasovnog sastava, ali razliita znanja, koje se esto
pogreno upotrebljavaju jedna umjesto druge. Paronimi imaju slian izraz, a najee i
slino znaenje.
Primjeri
parodontni (odnosi se na parodont) i parodontoloki (odnosi se na parodontologiju)
sterilni (odnosi se na sterilnost) i sterilizacijski (odnosi se na sterilizaciju)
funkcionalni (odnosi se na funkcionalnost) i funkcijski (odnosi se na funkciju)
30
Odnos izmeu znanstvenoga nazivlja i funkcionalnih

stilova hrvatskoga standardnog jezika
Standardni hrvatski jezik moe se podijeliti na vie funkcionalnih stilova. To znai da

je funkcija jezika viestruka, tj. da je on i jezik knjievnosti, jezik ureda, novina i medija,
jezik znanosti i, naravno, jezik koji udovoljava potrebama svakodnevne govorne i pisane
komunikacije. Najvaniji su funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika:
administrativni funkcionalni stil
razgovorni funkcionalni stil
znanstveni funkcionalni stil
knjievnoumjetniki funkcionalni stil
publicistiki funkcionalni stil.
Funkcionalni stilovi standardnoga jezika meusobno se razlikuju po odnosu prema

normi, tj. po stupnju doputene individualnosti. to je odnos prema normi obvezatniji, manji
je stupanj doputene individualnosti. Knjievoumjetniki funkcionalni stil stil je u kojemu je
doputena najvea individualnost. Kod administrativnoga i znanstvenoga funkcionalnog
stila potivanje je norme obvezatno, a individualnost smanjena na najmanju moguu
mjeru. Znanstveni funkcionalni stil standardnoga jezika u potpunosti je u slubi logike
organizacije sadraja i njezina izraza. U njemu je individualna ogranienost najvea, a
individualna sloboda najmanja.
Funkcionalni se stilovi razlikuju i s obzirom na odnos prema izvorno pisanim stranim
nazivima (najee engleskim). Izvorno pisan engleski naziv moe se nalaziti u
hrvatskome tekstu, posebno u publicistikome funkcionalnom stilu, ali takav naziv ipak ne
bi trebao postati preporueni znanstveni naziv. Ako se takav naziv nalazi u hrvatskome
tekstu, mora se pisati kurzivom.
argoni su jezici pojedinih drutvenih skupina. argon koji upotrebljavaju pripadnici
pojedinih struka i laici koji se bave odreenim podrujem ili o njemu razgovaraju, razlikuje
se od nazivlja struke koje je normirano i popisano u terminolokim rjenicima, udbenicima
i sl. argon je dio posve neobvezatne komunikacije pojedine skupine i trebao bi se
ostvarivati samo u govoru ili u privatnoj, neobvezatnoj prepisci. Znanstveno nazivlje i
argon dva su suprotna pola razgovora meu znanstvenicima/strunjacima u nekome
znanstvenom podruju ili struci. U izgradnji nazivlja pojedine struke bitno je zauzeti jasno
stajalite prema argonskomu nazivlju te prema nazivlju koje ne pripada znanstvenomu
funkcionalnom stilu standardnoga jezika. Ti se nazivi u rjeniku pojedine struke mogu ili
posve zanemariti ili se mogu navoditi, ali uz jasnu naznaku da pripadaju argonu ili kojemu
od niih funkcionalnih stilova. To se oznauje posebnim stilskim odrednicama (npr. arg.,
razg., pub.).
31
Primjeri
ARGONSKI NAZIV STANDARDNOJEZINI NAZIV
bajn Beinova poluga

mandibularka mandibularna anestezija
milerica Miller-Donaldsova igla
nervnadel igra za ekstirpaciju pulpe
zubarija stomatologija
umnjak trei kutnjak
32
Naini postanka novih hrvatskih naziva
Hrvatski nazivi mogu nastati:

hrvatskom tvorbom: inciziv sjekuti; kanin onjak; premolar pretkutnjak; molar
kutnjak
prihvaanjem internacionalizama latinskoga i grkoga podrijetla ili naziva tvorenih latinskim
ili grkim elementima: afta, cista, trauma, tumor
prihvaanjem stranih naziva: AIDS, elektrokardiogram, drenaa
pretvaranjem rijei opega jezika u nazive (terminologizacija): bridge most; crown kruna
(krunica); clasp kvaica, flap reanj; ear-drum bubnji; do ovoga pretvaranja danas esto
dolazi pod utjecajem stranoga jezika i to najee engleskoga
preuzimanjem naziva iz druge struke (reterminologizacija): most, klin, koli, ica, ispun
povezivanjem rijei u sveze: farmakotolerancija sposobnost podnoenja lijekova.
33
Terminoloka naela
Terminoloka su naela skup pravila koja je u sklopu projekta Izgradnja hrvatskoga

strukovnog nazivlja (Struna) predstavio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje radi sustavne
izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja i ujednaavanja kriterija za uspostavu i odabir
odgovarajuih naziva meu raznim strukama.
Domae rijei imaju prednost pred stranim rijeima.
Nazivi latinskoga i grkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz
engleskoga, francuskoga, njemakoga itd. Nazivi iz latinskoga i grkoga preuzimaju se u
hrvatski standardni jezik prema odreenim pravilima.
Proireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proirenim.
Naziv mora biti usklaen s fonolokim, morfolokim, tvorbenim i sintaktikim sustavom
hrvatskoga standardnog jezika.
Krai nazivi imaju prednost pred duljim. Meutim, ako je to pravilo u sukobu s 1. pravilom,
bolje je odabrati vierjeni hrvatski naziv nego prihvatiti stranu rije kao naziv.
Naziv od kojega se lake tvore tvorenice ima prednost pred onim od kojega se ne mogu
tvoriti tvorenice.
Treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminolokog sustava ima vie znaenja.
Nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati ako jedan naziv ve ima odreeno
znaenje, ne treba istomu nazivu davati nova znaenja te ako je jednome znaenju
pridruen jedan naziv, ne treba mu pridruiti drugi.
Naziv ima prednost pred drugim istoznanim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je
pridruen i odraava svoje mjesto u pojmovnome sustavu. Treba normirati sve nazive u
odreenome semantikom polju. Treba prihvatiti naelo da svi nazivi podreeni
odreenomu nadreenom nazivu moraju biti oblikovani na jednak nain.
Ista ova naela vrijede i za stvaranje novih naziva. Vano je upozoriti da u nazivlju
nisu poeljni ni oblini sinonimi te da se preporuuje samo jedan od oblika koji su mogui u
opem jeziku. Terminoloka se naela naravno ne mogu primjenjivati mehaniki, ali o
njima treba voditi rauna u normiranju nazivlja. Meutim, da bi se odluilo koji je od
istoznanih naziva bolji, treba uzeti u obzir sva navedena naela, a ne samo jedno od njih.
34
Stomatoloki jezini savjeti
Obradbom naziva u elektronikoj bazi hrvatskoga stomatolokog nazivlja javili su se

odreeni problemi jezine naravi u tvorbi ili uporabi stomatolokih naziva. Na sljedeim su
stranicama neki od tih problema na odgovarajui nain detaljnije obraeni.
Pri davanju odgovora i objanjenja u prvome smo se redu vodili terminolokim
naelima, meutim bilo je situacija kada se pokazalo da bi stroga primjena terminolokih
naela bila kontraproduktivna, pa se tada dogovorom stomatologa i jezikoslovaca pribjeglo
kompromisnomu rjeenju. Dogaalo se da struka od vie jezino ispravnih i uvrijeenih
stomatolokih naziva treba izabrati i preporuiti jedan naziv. U tim je sluajevima
pokrenuta rasprava meu suradnicima stomatolozima kako bi se usuglasili i donijeli
preporuku.
Naravno, bilo bi neodgovorno tvrditi da su utvreni svi dvojbeni nazivi, ali vjerujemo
da su u ovoj knjizi objanjeni oni koji se najee pojavljuju. S obzirom na to da je projekt
Hrvatsko stomatoloko nazivlje H R S T O N zamiljen tako da prua jezinu potporu
stomatolozima i po zavretku slubenoga jednogodinjeg trajanja projekta (u razdoblju od
prosinca 2009. do prosinca 2010.), o svim naknadno uoenim jezinim dilemama i
nedoumicama koje se tiu stomatolokoga nazivlja mogue je obavijestiti voditelja projekta
elektronikom potom hrston@sfzg.hr.
Svi jezini savjeti koji se pojavljuju u ovoj knjizi rezultat su temeljite ralambe i
suradnje strunjaka s podruja stomatologije sa strunjacima s podruja jezikoslovlja i
prueni su u dobroj namjeri tako da autori ne preuzimaju ikakvu odgovornost za
eventualno nastale pogrjeke i razmimoilaenja u tumaenjima.
35
Tvorba stomatolokih naziva pravila i posebnosti
Kad u hrvatskome standardnom jeziku ne postoji naziv koji jednoznano oznauje

pojam za koji u nekome stranom jeziku postoji naziv, moe (jezinom uporabom ili
dogovorom struke) doi ili do posuivanja stranoga ili do tvorbe novoga hrvatskog naziva.
Uzevi u obzir osnovna terminoloka naela koja omoguuju bolje normiranje nazivlja i
usklaivanje novostvorenih naziva s postojeim terminolokim sustavom odreene struke,
hrvatski nazivi imaju prednost pred nazivima koji su posueni iz stranih jezika. Stoga je
bolje upotrijebiti naziv usadak umjesto implantat, boni za lateralni, gornja eljust i krajnici
umjesto maksila i tonzile. Osim toga, u skladu s prvim terminolokim naelom, nazivi
krunski, krajnini i usna sluznica imaju prednost pred nazivima koronarni, tonzilarni i oralna
sluznica.
S obzirom na to da i meu posuenicama postoje razlike u njihovoj prihvaenosti u
hrvatskome jeziku, nazivi latinskoga i grkoga podrijetla zbog svoje lake uklopivosti u
hrvatski jezini sustav imaju prednost pred nazivima koji su preuzeti iz engleskoga,
njemakoga, francuskoga i ostalih jezika koji su u jezinome dodiru s hrvatskim jezikom.
Medicinsko, pa tako i stomatoloko nazivlje mora zadrati brojne latinske nazive jer se oni
jo upotrebljavaju u sluajevima u kojima e njihova primjena otkloniti svaku mogunost
dvosmislene komunikacije. U svim se drugim prigodama preporuuje uporaba postojeih
hrvatskih naziva.
36
Internacionalizmi grkoga i latinskoga podrijetla
Internacionalizmi se u stomatolokome nazivlju upotrebljavaju kad za isti pojam nije

skovan dobar hrvatski naziv koji bi umjesto internacionalnoga oznaavao isti opseg
sadraja pojma, tj. koji bi u potpunosti imao isto znaenje. Treba voditi rauna o tome da
se u prihvaanju internacionalizama grkoga i latinskoga podrijetla ne preuzme u hrvatski
jezik njihov oblik prema jeziku posredniku. Stoga emo upotrebljavati magnetska
rezonancija, okluzijska interferencija i sekvencija DNK-a umjesto magnetska rezonanca,
okluzijska interferenca i sekvenca DNK-a, koji su u hrvatski mogli ui preko engleskoga
jezika. Takoer je bolje upotrijebiti nazive venski i aortni umjesto venozni i aortalni. U
poglavlju Stomatoloki jezini savjeti bit e navedeno jo nekoliko primjera o kojima postoji
dvojba koji naziv upotrijebiti.
Alveolni ili alveolarni?
PREPORUENI NAZIV: alveolarni

DOPUTENI NAZIV: alveolni
PRIMJER: alveolarni nastavak
OBJANJENJE: U nekim se sluajevima uporabom u struci ustale nazivi koji tvorbeno
ne slijede pravilo da se iz stranoga jezika posuuje samo osnovni naziv, a izvedenice
tvore iz posuenoga naziva. Takav je naziv alveolarni koji ima znatno vie potvrda od
svojega parnjaka alveolni, a stvoren je u skladu s tvorbeno slinim pridjevima koji nisu
izvedeni iz imenice, nego iz latinskoga pridjeva. Iako je alveolni u skladu s naelima
jezinoga posuivanja i nema razloga da ga se ne upotrebljava, alveolarni je u struci
ve uvrijeen i stoga je bolje njega dosljedno upotrebljavati.
Apeksni otvor ili apikalni otvor?
PREPORUENI NAZIV: apikalni otvor

NEPREPORUENI NAZIV: apeksni otvor
OBJANJENJE: Kao i u primjerima alveolni i alveolarni, ako se pridjev tvori od latinske
imenice za koju u latinskome ve postoji pridjev, onda se on i u hrvatskome tvori od
pridjeva. Apikalni je od apicalis, pa nazivi apikalni parodontitis, apikalni otvor, apikalni
odontogeni kompleks i periapikalni imaju prednost pred nazivima apeksni parodontitis,
37
apeksni otvor, apeksni odontogeni kompleks i periapeksni. Dakako, najbolje je rjeenje

zamijeniti apikalni hrvatskim nazivom vrni u svezama u kojima je to znaenjski mogue.
Apeksni je nastao od imenice apex i moe se zadrati u nazivima poput apeksifikacija i
apeksogeneza jer se odnosi na vrak zubnoga korijena.
Bakterijski ili bakterijalni?
PREPORUENI NAZIV: bakterijski

NEPREPORUENI NAZIV: bakterijalni
PRIMJER: bakterijski plak
OBJANJENJE: Pridjev se izvodi iz imenice bakterija, a s obzirom na to da se iz stranoga
jezika uglavnom posuuje samo osnovni strani naziv, a ne pridjev (eng. bacterial), treba
upotrebljavati naziv bakterijski.
Embrijski razvoj ili embrionalni razvoj?
PREPORUENI NAZIV: embrijski razvoj

NEPREPORUENI NAZIV: embrionalni razvoj
OBJANJENJE: Pridjevi embrijski i embrionalni nastali su od imenice embrij (s tim da je
embrionalan vjerojatno preuzet iz engleskoga jezika), ali meu njima postoje razlike koje
pokazuju i rjenici koji ih navode i struna uporaba. onjin Rjenik hrvatskoga jezika
navodi samo embrijski u znaenju koji se odnosi na embrij; zametni, dok Hrvatski
enciklopedijski rjenik radi razliku meu embrijski, koji se odnosi na embrij; embrionalan i
prenesenim znaenjem opisnoga pridjeva embrionalan, tj. koji je jo neizgraen, u
zametku; poetni. Hrvatski jezini savjetnik navodi samo odnosni pridjev embrionalni, kao
i Enciklopedijski rjenik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja, koji ima samo
pridjev embrionalni u svim svezama i za oba znaenja, tj. i za odnosno i preneseno.
Budui da se u stomatolokome nazivlju veina naziva koji sadre jedan od ta dva primjera
odnose na razvoj embrija ili zametka, preporuuje se pridjev embrijski upotrebljavati u
odnosnome znaenju koji se odnosi na embrij i poetni stadij razvoja (embrijske stanice,
embrijske ovojnice, embrijski razvoj), a opisni pridjev embrionalan ako se pojavi u
prenesenome znaenju koji je u poetnome stadiju razvoja.
38
Gingivni ili gingivalni?
PREPORUENI NAZIV: gingivni

NEPREPORUENI NAZIV: gingivalni
PRIMJER: gingivni dep
OBJANJENJE: Pridjev se izvodi iz imenice gingiva, a s obzirom na to da se iz stranoga
jezika uglavnom posuuje samo osnovni strani naziv, a ne pridjev (eng. gingival), treba
upotrebljavati naziv gingivni.
Inkrementne linije ili inkrementalne linije?
PREPORUENI NAZIV: linija rasta

DOPUTENI NAZIV: inkrementalne linije
OBJANJENJE: Postoje iznimke u kojima su tvorbeno razliite izvedenice ve toliko
prevladale da bi ih bilo teko zamijeniti, poput naziva inkrementalne linije (preuzet
vjerojatno od njem. inkrementale Linien ili eng. incremental lines), u kojemu se oblik koji je
uporabom prevladao zadrava. Hrvatski enciklopedijski rjenik navodi pridjev inkrementalni
u znaenju koji je uvean, povien, no u stomatolokome se nazivlju naziv inkrementalne
linije moe zamijeniti i hrvatskim nazivom linije rasta.
Karijesni ili kariozni?
PREPORUENI NAZIV: karijesni

NEPREPORUENI NAZIV: kariozni
PRIMJER: karijesna lezija
OBJANJENJE: Pridjev karijesni (koji se odnosi na zubni karijes) izvodi se iz ve
uvrijeene imenice karijes, a s obzirom na to da se iz stranoga jezika uglavnom posuuje
samo osnovni strani naziv, a ne pridjev (eng. carious), treba upotrebljavati naziv karijesni.
39
Karijesogen ili kariogen?
PREPORUENI NAZIV: karijesogen

NEPREPORUENI NAZIV: kariogen
PRIMJER: karijesogeni mikroorganizmi
OBJANJENJE: Pridjev karijesogen (koji pogoduje nastanku zubnoga karijesa) izvodi se
iz imenice karijes. Budui da se iz stranoga jezika uglavnom posuuje samo osnovni strani
naziv, a ne i pridjev (eng. cariogenous), treba upotrebljavati naziv karijesogen.
Limfoblastni ili limfoblastiki?
PREPORUENI NAZIV: limfoblastni

NEPREPORUENI NAZIV: limfoblastiki, limfoblastini
PRIMJER: limfoblastna leukemija
OBJANJENJE: Pridjev se izvodi iz imenice limfoblast i budui da se iz stranoga jezika
uglavnom posuuje samo osnovni strani naziv, a ne i pridjev (eng. lymphoblastic), treba
upotrebljavati naziv limfoblastni.
Odontoblastni ili odontoblastini?
PREPORUENI NAZIV: odontoblastni

NEPREPORUENI NAZIV: odontoblastiki, odontoblastini
PRIMJER: odontoblastni nastavak
OBJANJENJE: Pridjev se izvodi iz imenice odontoblast i budui da se iz stranoga jezika
uglavnom posuuje samo osnovni strani naziv, ne i pridjev (eng. odontoblastic), treba
upotrebljavati naziv odontoblastni.
40
Okluzijsko optereenje ili okluzalno optereenje?
PREPORUENI NAZIV: okluzijsko optereenje

NEPREPORUENI NAZIV: okluzalno optereenje
OBJANJENJE: Oprjeka meu nazivima okluzijsko i okluzalno ne postoji samo u tome koji
e biti tvorbeno ispravniji, nego u njima postoji i razlika u znaenju. Od imenice okluzija,
koja je u bazi stomatolokoga nazivlja definirana kao meusobni dodir prirodnih ili
umjetnih zuba gornje i donje eljusti u svim poloajima i kretnjama donje eljusti, izvodi se
odnosni pridjev okluzijski u znaenju koji se odnosi na okluziju (okluzijska analiza,
okluzijsko optereenje, okluzijska trauma). U stomatolokome je nazivlju, meutim,
potvren i pridjev okluzalni u znaenju koji se odnosi na griznu ili vanu plohu bonih
zuba ili je na nju usmjeren. Nalazimo ga u kolokacijama okluzalna ravnina, okluzalni
upira i okluzalna povrina. Dakako, ako se okluzalni moe jednoznano zamijeniti
hrvatskim nazivom, treba ga i upotrebljavati, tj. umjesto okluzalna zubna povrina rei
vana povrina ili grizna povrina.
Opak, opakni ili neproziran?
PREPORUENI NAZIV: neproziran

NEPREPORUENI NAZIV: opak, opakan, opakni
OBJANJENJE: Naziv opakni bi tvorbeno mogao biti odnosni pridjev u znaenju koji se
odnosi na opak ili bismo umjesto njega mogli u sustav uvesti opisni pridjev opakan kad bi
imenica opak postojala u hrvatskome jeziku. No, s obzirom na to da nema potvrda za tu
imenicu u znaenju materijal koji ne upija i/ili reflektira svjetlo, taj bi pridjev (nastao loe
prevedenim eng. pridjevom opaque) trebalo zamijeniti hrvatskim pridjevima neproziran ili
nepropustan. Hudeek i Mihaljevi (Naela normiranja hrvatskih naziva s primjerima iz
medicinskog nazivlja: 2009.) donose i primjere opak dentinska keramika, opak dentin i
opak dentinski modifikator, u kojima se naziv opak treba zamijeniti nazivom neproziran.
Isto vrijedi i za izvedenice poput radioopakan.
41
Zubna alveola ili zubna aica?
PREPORUENI NAZIV: zubna alveola

DOPUTENI NAZIV: zubna aica
ARGONIZAM: alveola
ARHAIZMI: zubite, zubnica
OBJANJENJE: Iako su oba naziva jezino ispravna, a uz to naziv zubna aica potjee
od dvaju hrvatskih naziva (zub i aica) za razliku od naziva zubna alveola koji sadri
nazive hrvatskoga i latinskoga podrijetla, u raspravi meu suradnicima usuglaeno je da
prednost treba dati nazivu zubna alveola zbog njegove uvrijeenosti i jednoznanosti.
42
Grafijska i pravopisna prilagodba naziva hrvatskomu

jezinom sustavu
Nakon to se strani nazivi, u nedostatku prikladna hrvatskoga naziva, prihvate kao

nazivi u hrvatskome jezinom sustavu, moraju proi grafijsku i pravopisnu prilagodbu kao
prvi stupanj prilagodbe hrvatskomu standardnom jeziku. Tako e se alokirija, heilalgija,
heilitis, inlej, onlej, overlej i dentinski tubul upotrebljavati umjesto naziva alochirija,
cheilalgija, cheilitis, inlay, onlay, overlay i dentinski tubulus. No, tamo gdje se i takav naziv
moe zamijeniti hrvatskim nazivom, hrvatski treba ima prednost, npr. lijevani ispun za inlej.
Ako se iz nekoga razloga naziv iz stranoga jezika jo nije ni grafijski prilagodio
hrvatskomu jeziku, treba ga u tekstu pisati kurzivom, npr. jacket krunica ili pravilnije krunica
jacket. Po istome e se pravilu i svi latinski nazivi koji se radi nevodmislene strune
komunikacije moraju ostaviti u izvornoj grafiji pisati kurzivom: per secundam, per primam,
amelogenesis imperfecta, toka opisthion, toka opisthocranion, fausse route, in vitro, in
vivo i dr.
43
Najee pogrjeke na pravopisnoj razini
Jednaenje po zvunosti
Fonoloka je promjena s kojom govornici hrvatskoga jezika najee imaju

potekoa u pisanju jednaenje po zvunosti, u kojemu sudjeluju suglasnici razliiti po
zvunosti. Njihova se podjela moe vidjeti u sljedeoj tablici:
bezzvuni p t k s c h f
zvuni b d g z d
Ako se zajedno nau dva suglasnika od kojih je prvi zvuan, a drugi bezvuan, zvuni se
suglasnik mijenja u bezvuni. Ako se zajedno nau dva suglasnika od kojih je prvi
bezvuan, a drugi zvuan, prvi se mijenja u zvuni (predkutnjak > pretkutnjak, predklijetka
> pretklijetka, podkljuna arterija > potkljuna arterija, subkutani > supkutani).
Za detaljniji opis jednaenja po zvunosti i ostalih fonolokih promjena, savjetujemo
pogledati jezine i pravopisne prirunike.
Adhezija ili athezija?
PREPORUENI NAZIV: adhezija

NEPREPORUENI NAZIV: athezija
OBJANJENJE: U stranim rijeima koje su u hrvatski jezik preuzete u novije vrijeme ne
dolazi uvijek do jednaenja po zvunosti, stoga je preporueni naziv adhezija.
44
Pisanje naziva preuzetih iz grkoga i latinskoga jezika
Nazivi koji su u hrvatski preuzeti iz grkoga jezika razliito se ostvaruju u hrvatskoj

pravopisnoj normi zato to su mnogi uli u hrvatski jezik posredstvom latinskoga jezika. To
se posebice moe rei za nazive u medicinskome nazivlju i za mnoge znanstvene nazive u
kojima se grko k ostvarilo kao c, npr. brahicefalija, normocefalija, mikrocefalija,
hidrocefalus i dr. Ne moe se zakljuiti da je to uvijek tako jer postoje i mnogi nazivi gdje je
k zadrano, npr. kenogeneza, kenozoik, kibernetika i dr.
U normiranju nazivlja neke struke nastoji se ujednaiti nazive srodnih pojmova, tj.
onih pojmova koji se javljaju unutar jednoga pojmovnog sustava, stoga se preporuuje
jedan oblik primijeniti u svim slinim ili srodnim nazivima. Tako e se u stomatolokome
nazivlju upotrebljavati akrocefalija, cefalian, cefalogram, cefalometrija, cefalometrijska
toka, normocefalija, mikrocefalija i dr. umjesto akrokefalija, kefalian, kefalogram,
kefalometrija, kefalometijska toka, normokefalija i mikrokefalija.
Grko slovo (ksi), koje je u hrvatski uglavnom preneseno preko zapadnoeuropskih
jezika, ostvaruje se u mnogim nazivima kao k (kirurg, klor, sinkronija), no ima i onih u
kojima se ostvarilo kao h: hoana, bronhitis, hipohondar i dr. Bez obzira na razliita
ostvarenja u jeziku, treba nastojati uskladiti pojmovno povezane nazive unutar jedne
struke.
Nakon to su preuzeti u hrvatski standardni jezik, mnogi se nazivi grkoga i
latinskoga podrijetla katkad pogrjeno grafijski prilagode, tj. korisnici ih pogrjeno piu jer
im izvorni oblik naziva nije poznat. To je posebice sluaj s nazivima koji su iz grkoga uli
u hrvatski posredstvom latinskoga jezika. Navodimo nekoliko primjera u kojima esto
dolazi do zabune: umjesto ostitis treba pisati osteitis (najbolje je upotrijebiti hrvatski naziv
upala kosti), dehidracija umjesto dehidratacija te hidroksiapatit, a ne hidroksilapatit.
Umjesto tiroidni treba upotrebljavati tireoidni, no najbolje ga je zamijeniti hrvatskim
nazivima titni ili titnjani, ovisno o znaenju i kolokacijama u kojima se to moe (tireoidni
otvor > titni otvor, tireoglosni vod > jezino-titnjani vod).
Pisanje pridjeva izvedenih od dviju imeninih osnova
Ovisno o svojemu znaenju, pridjevi koji se izvedu iz dviju imeninih osnova mogu
se pisati sa spojnicom i bez nje, tj. sastavljeno.
Kao sloenice piu se pridjevi koji su nastali od dviju rijei ili naziva koji oznauju
jedan pojam, npr. dentalnomedicinski od dentalna medicina. Kao polusloenice, tj. sa
spojnicom, piu se pridjevi koji su nastali od dviju imenica koje oznauju dva pojma u
ravnopravnome odnosu ili znaenju: nepano-jezini mii (od nepce i jezik), obrazno-
45
-drijelna ovojnica (od obraz i drijelo), drijelno-lubanjska ovojnica, krilno-eljusna

pukotina, jezino-drijelni ivac, usno-nosna membrana, nosno-usneni limfni vor,
stakleno-ionomerni cement i dr.
Blok-anestezija ili blok anestezija?
PREPORUENI NAZIV: blok-anestezija

NEPREPORUENI NAZIV: blok anestezija
OBJANJENJE: Polusloenice su sveze dviju imenica od kojih se prva ne sklanja i
atributivno odreuje drugu, a obje zadravaju svoj naglasak. Kad god za to postoji
mogunost, preporuuje se polusloenice zamijeniti svezom pridjev + imenica. Ako bi
takva promjena oblika utjecala na znaenje, polusloenica ostaje i pie se sa spojnicom
(blok-anestezija).
Kraljenica ili kraljenica?
PREPORUENI NAZIV: kraljenica

NEPREPORUENI NAZIV: kraljenica
OBJANJENJE: Izmeu naziva kraljenica i kraljenica, kao i izmeu naziva kraljenini i
kraljenini, estota uporabe dovela je do toga da su prevladali oblici kraljenica i
kraljenini.
Rendgenski ili rentgenski?
PREPORUENI NAZIV: rendgenski

NEPREPORUENI NAZIV: rentgenski
OBJANJENJE: Naziv koji je nastao od imena Rntgen u hrvatskome se jeziku potpuno
fonetizirao tako da je bezvuni t ispred zvunoga g preao u zvuno d. Stoga se
46
upotrebljavaju nazivi rendgen, rendgenski, rendgenska zraka i rendgensko ispitivanje

umjesto rentgen, rentgenski, rentgenska zraka i rentgensko ispitivanje.
Protetski nadomjesci ili protetski nadomjestci?
PREPORUENI NAZIV: protetski nadomjesci

NEPREPORUENI NAZIV: protetski nadomjestci
OBJANJENJE: U hrvatskim pravopisima postoje razliita rjeenja za pisanje imenica koje
zavravaju na -tak, -dak, -tac i -dac kad tim skupinama prethodni samoglasnik, no svi se
slau da se glasovne promjene biljee kad ispred tih skupina ne dolazi samoglasnik. Stoga
emo nazive nadomjestak i zalistak sklanjati kao to je prikazano u donjim tablicama.
jednina mnoina
nominativ nadomjestak nadomjesci
genitiv nadomjeska nadomjestaka
dativ nadomjesku nadomjescima
akuzativ nadomjestak nadomjesci
vokativ nadomjee nadomjesci
lokativ nadomjesku nadomjescima
instrumental nadomjeskom nadomjescima
jednina mnoina
nominativ zalistak zalisci
genitiv zaliska zalistaka
dativ zalisku zaliscima
akuzativ zalistak zalisci
vokativ zalie zalisci
lokativ zalisku zaliscima
instrumental zaliskom zaliscima
47
Sklonidba naziva u mnoini
esto se u strunim i popularnim tekstovima moe naii na nazive koji napisani u

pogrjenome broju ili padeu mogu stvoriti nejasnoe ili nerazumijevanje. Jedan je od
najpoznatijih naziva koji uzrokuje nesigurnost u odreivanju roda naziv jetra, a o tome nisu
ujednaeni ni hrvatski normativni prirunici. Neki prirunici uz nju navode oznaku s. pl. t.,
to znai da ju obiljeavaju kao pluralia tantum srednjega roda, tj. kao imenicu koja se
uvijek pojavljuje samo u mnoinskome obliku (genitiv jetara). Meutim, u uporabi znatno
prevladava kao imenica enskoga roda, to je potvreno i u jezinoj i strunoj medicinskoj
literaturi. S obzirom na to da je jetra jedan organ, nema nikakva razloga da se ne sklanja
kao imenica enskoga roda u jednini. Za detaljnije objanjenje vidi Hudeek, Mihaljevi,
Vukojevi, Jezini savjeti. 2010. U donjoj je tablici prikazan nain sklanjanja imenice jetra.
jednina mnoina
nominativ jetra jetre
genitiv jetre jetr/jetr/jetri
dativ jetri jetrama
akuzativ jetru jetre
vokativ jetro jetre
lokativ jetri jetrama
instrumental jetrom jetrama
Naziv desni nije doivljavao promjene u uporabi koje bi se odnosile na njegov rod i
broj, pa se desni biljee i sklanjaju kao pluralia tantum, tj. kao imenica enskoga roda u
mnoini.
mnoina
nominativ desni
genitiv desni
dativ desnima
akuzativ desni
vokativ desni
lokativ desnima
instrumental desnima
48
U opem je jeziku cement nebrojiva imenica i upotrebljava se samo u jednini, no u

jeziku struke moe imati i drugo znaenje, pa se u stomatologiji pojavljuje i u mnoinskome
obliku, npr. restaurativni cementi. Po donjoj se sklonidbi sklanjanju i ostale imenice koje
zavravaju sufiksima -ant i -ont: koagulant, lubrikant, parodont i dr.
jednina mnoina
nominativ cement cementi
genitiv cementa cement
dativ cementu cementima
akuzativ cement cementi
vokativ cemente cementi
lokativ cementu cementima
instrumental cementom cementima
Dva su naziva iji se oblici u genitivu mnoine esto piu nedosljedno zub i korijen.
Navodimo njihovu sklonidbu u tablici, napominjui da su svi mnoinski oblici mogui, ali se
preporuuju oni koji su prvi navedeni.
jednina mnoina
nominativ zub zubi

genitiv zuba zuba, zubi, zubiju
dativ zubu zubima
akuzativ zub zube
vokativ zube zubi
lokativ zubu zubima
instrumental zubom zubima
49
jednina mnoina
nominativ korijen korijeni, korjenovi

genitiv korijena korijena, korjenova
dativ korijenu korijenima, korjenovima
akuzativ korijen korijene, korjenove
vokativ korijene korijeni, korjenovi
lokativ korijenu korijenima, korjenovima
instrumental korijenom korijenima, korjenovima
Imenica bol je vremenom u hrvatskome jeziku postala dvoznana i pojavljuje se u

mukome i enskome rodu. Bol . r. je osjeaj duhovne patnje (ljubavna bol, duevne
boli), dok se bol m. r. najee upotrebljava upravo u medinskome podruju (snani
bolovi). Oba su oblika isprava, no treba voditi rauna o znaenju koje se eli iskazati.
Sklonidba jednine i mnoine obaju rodova prikazana je u donjoj tablici.
jednina mnoina
muki rod enski rod muki rod enski rod
nominativ bol bol bolovi boli
genitiv bola boli bolova boli
dativ bolu boli bolovima bolima
akuzativ bol bol bolove boli
vokativ bole boli bolovi boli
lokativ bolu boli bolovima bolima
instrumental bolom boli/bolju bolovima bolima
50
Sklonidba naziva preuzetih iz grkoga i latinskoga jezika
Nazivi koji su u hrvatski standardni jezik preuzeti iz grkoga ili ee iz latinskoga

jezika, ali se nisu grafijski prilagodili hrvatskomu jeziku, piu se kurzivom.
Postoje razliita miljenja o tome kako se takvi nazivi trebaju sklanjati, po latinskoj ili
hrvatskoj sklonidbi, ali najispravnije bi bilo preoblikovati reenicu tako da naziv ostane u
nominativu jednine: Streptococcus mutans, bakterije Streptococcus mutans, bakteriji
Streptococcus mutans itd. Imena lijekova takoer se piu kurzivom.
51
Pogrjeke na tvorbenoj razini pridjevi koji zavravaju

sufiksima -ni i -ski
U nazivlju pojedinih struka esto se javljaju dvostruki likovi pridjeva koji mogu biti
razliita znaenja, ali njihovo je pojavljivanje u strunoj komunikaciji esto odraz
nepoznavanja tvorbenih modela. Navest emo nekoliko takvih primjera i pojasniti tvorbenu
i znaenjsku razliku izmeu dvostrukih pridjevnih likova tamo gdje ona postoji.
Anafilaktika reakcija ili anafilaktina reakcija?
PREPORUENI NAZIV: anafilaktina reakcija

NEPREPORUENI NAZIV: anafilaktika reakcija
OBJANJENJE: U stomatolokome nazivlju zabiljeenome u okviru projekta H R S T O N ,
kao i u Enciklopedijskome rjeniku humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja, navode
se samo nazivi koji sadre odnosni pridjev anafilaktini. Ako se u nazivlju u istome
znaenju pojavljuju odnosni pridjevi sa sufiksom -ni i pridjevi koji imaju sufikse -ski i -ki,
bolje je upotrebljavati pridjeve sa sufiksom -ni.
Egzotermika reakcija ili egzotermna reakcija?
PREPORUENI NAZIV: egzotermna reakcija

NEPREPORUENI NAZIV: egzotermika reakcija
OBJANJENJE: Kao i kod naziva endotermika reakcija i endotermna reakcija,
znaenjski i tvorbeno ispravni nazivi su egzotermna reakcija i endotermna reakcija jer se u
njima nalaze opisni pridjevi egzoterman (u znaenju koji oslobaa ili razvija toplinu) i
endoterman (koji vee ili troi toplinu). Egzotermiki i endotermiki tvorbeno bi bili
ispravni kad bi bili izvedeni iz imenica egzotermika i endotermika (koje nisu potvrene), no
u hrvatskim se tekstovima vjerojatno javljaju prijevodom engleskih naziva exothermic i
endothermic.
52
Fonetski i fonacijski
U stomatolokome se nazivlju javljaju i nazivi fonacija i fonetski test, koji u naelu

pripadaju domeni fonetike i fonetskomu nazivlju. Fonacija je definirana kao proces
stvaranja glasova i govora, po emu je fonacijski onaj koji se odnosi na fonaciju.
Fonetski je pridjev u znaenju koji se odnosi na fonetiku, kao i na glasove, pa je u skladu
s time fonetski test ispravan naziv jer je to test koji se u stomatolokoj protetici
upotrebljava kako bi se provjerilo jesu li zubi u protetskome nadomjesku ispravno
postavljeni i utjeu li negativno na govor i pravilno stvaranje glasova.
Forenzina stomatologija ili forenzika stomatologija?
PREPORUENI NAZIV: forenzika stomatologija

NEPREPORUENI NAZIV: forenzina stomatologija
OBJANJENJE: Sufiksom -ski tvore se i pridjevi od imenica koje zavravaju na -ika, stoga
je ispravan naziv forenziki i forenzika stomatologija.
Funkcijski otisak ili funkcionalni otisak?
PREPORUENI NAZIV: funkcijski otisak

NEPREPORUENI NAZIV: funkcionalni otisak
OBJANJENJE: Izmeu naziva funkcionalan i funkcijski postoji razlika u znaenju.
Funkcijski je odnosni pridjev znaenja koji se odnosi na funkciju, a funkcionalan ima
nekoliko znaenja, od kojih su za podruje stomatologije vana dva: koji je sposoban da
djeluje; operativan i medicinsko znaenje koji ugroava funkciju, ali ne i strukturu
organizma (Hrvatski enciklopedijski rjenik). Koji e se naziv upotrijebiti, ovisi o znaenju
pojma, no funkcijski otisak je pravilan naziv jer je u bazi hrvatskoga stomatolokog nazivlja
definiran kao precizan otisak bezube eljusti kojim se registriraju kretnje mekih tkiva u
graninoj zoni, tj. odnosi se na funkciju eljusti.
53
Imun, imunosni i imunoloki
Sva tri naziva ne mogu biti zamjenjiva jer su razliita znaenja. Imun je opisni
pridjev koji znai koji ima imunitet, koji je otporan. Enciklopedijski rjenik humanog i
veterinarskog medicinskog nazivlja imunosni objanjava kao koji se odnosi na imunost,
imunosni sustav i imunosne tvari, a imunoloki kao koji se odnosi na imunologiju. Stoga
je ispravno rei imunosna reakcija, imunosno testiranje i imunosni sustav, ali imun na
bolesti i imunoloko istraivanje.
Metabolini i metaboliki
Hrvatski enciklopedijski rjenik navodi opisni pridjev metabolian u znaenju koji je

svojstven metabolizmu, koji je promjenjiv te se u definiciji neizravno pokazuje da pridjev
moe imati i preneseno znaenje. U strunoj se literaturi naziv potvruje u kolokacijama
poput metaboline bolesti, metabolini poremeaji i metabolini sindrom, stoga
preporuujemo u vierjenim nazivima upotrebljavati metabolini umjesto metaboliki.
Protetiki i protetski
Pridjevi koji se tvore od imenica s nastavkom -ika (protetika, akustika, optika,

botanika i dr.) imaju sufiks -ski (-ki i -ki). Neki se pridjevi, poput protetiki ili fonetiki
mogu vremenom skratiti u krai oblik, tj. u protetski i fonetski. Oba naziva znae koji se
odnosi na protetiku, ali je estotom uporabe prevladao protetski.
Sistemske bolesti ili sistemne bolesti?
U hrvatskome se standardnome jeziku umjesto rijei sistem upotrebljava rije

sustav, no s obzirom na to da bi pridjev sustavan u nazivu sustavne bolesti potpuno
promijenio znaenje pojma, upotrebljava se naziv sistemske bolesti, u skladu s ve
uvrijeenim nazivima sistemska anafilaksija, sistemska miodistrofija, sistemska toksinost,
sistemski eritemski lupus i dr. Ako je u kojemu kontekstu to mogue, najbolje je upotrijebiti
naziv bolesti sustava.
54
Toksiki i toksini
Pravilo iz primjera anafilaktika reakcija i anafilaktina reakcija moglo bi se

primijeniti na pridjeve toksiki i toksini kad bi ta dva pridjeva bila odnosna i znaila koji se
odnosi na toksiku. No, s obzirom na to da je toksini odreeni oblik opisnoga pridjeva
toksian u znaenju koji sadri toksine ili je kodljiv i koji svakako treba zamijeniti
hrvatskim nazivom otrovan kad je rije o tome znaenju, a pridjev toksian nije tvorbeno
mogu, nije rije o istome problemu. Valja naglasiti da se odreeni oblici opisnih pridjeva
(npr. toksini i otrovni) uvijek biljee u odreenome obliku kad su dio vierjenoga naziva
(otrovni otpad, otrovno sredstvo, otrovna doza). Kad se biljee kao samostalan naziv,
nalaze se u neodreenome obliku toksian ili otrovan.
55
Ostale pogrjeke na tvorbenoj razini
Bijeljenje zuba ili izbjeljivanje zuba?
PREPORUENI NAZIV: izbjeljivanje zuba

NEPREPORUENI NAZIV: bijeljenje zuba
OBJANJENJE: Bijeljenje i izbjeljivanje dvije su glagolske imenice koje se tvore od
razliith glagola: bijeljenje od glagola bijeliti, a izbjeljivanje od glagola izbijeliti. Obje se
imenice mogu upotrijebiti za oznaivanje postupka uklanjanja obojenja zuba kemijskim
sredstvima, no kako je bijeljenje stilski obiljeena imenica (osobito se u znanstvenome
funkcionalnom stilu ne e pojavljivati), izbjeljivanje zuba bolji je i rasprostranjeniji naziv.
Donjeeljusni ili donjoeljusni?
PREPORUENI NAZIV: donjoeljusni

NEPREPORUENI NAZIV: donjeeljusni
PRIMJER: donjoeljusni nastavak
OBJANJENJE: U tvorbi sloenica koje su nastale od pridjeva i imenice, samoglasnik o je
spojnica. Ispravno je stoga donjoeljusni i gornjoeljusni jer su nastali od naziva donja
eljust i gornja eljust.
Snimak ili snimka?
PREPORUENI NAZIV: snimak

NEPREPORUENI NAZIV: snimka
PRIMJER: rendgenski snimak
OBJANJENJE: U hrvatskome je standardnom jeziku ispravna samo imenica snimak zato
to je nastala od glagolske osnove dodavanjem sufiksa -ak: snimiti > snimak.
56
Specijalist ili specijalista?
PREPORUENI NAZIV: specijalist

NEPREPORUENI NAZIV: specijalista
PRIMJER: specijalist stomatoloke protetike
OBJANJENJE: Izmeu imenica sa sufiksima -ist i -ista kojima se oznauje vritelj radnje,
u hrvatskome su jeziku standardni samo oblici sa sufiksom -ist mukoga roda. Umjesto
naziva internista, okulista i specijalista treba upotrebljavati internist, okulist i specijalist.
Srednji ili sredinji?
Pridjevi srednji i sredinji nisu istoga znaenja, stoga e njihova uporaba u

vierjenim nazivima ovisiti o opsegu sadraja pojma koji oznauju. Srednji (lat. medialis)
je onaj koji je u sredini izmeu krajnjih toaka ili koji se nalazi izmeu oprjenih veliina
ili osobina, a sredinji (lat. medianus) je onaj koji se odnosi na sredite ili glavni, kljuni,
najvaniji. Stoga razlikujemo naziv srednji arterijski krvni tlak (koji oznauje prosjenu
vrijednost arterijskoga krvnog tlaka) od sredinje linije, sredinje ravnine i sredinjega
ivanog sustava kao kljunoga ivanog sustava.
Unutarnje krvarenje ili unutranje krvarenje?
Iako onjin Rjenik hrvatskoga jezika i Hrvatski enciklopedijski rjenik na poneto

razliit nain definiraju pridjeve unutarnji i unutranji, ostali se jezini prirunici slau u
tome da izmeu njih nema ni znaenjske ni normativne razlike, stoga je svejedno koji e
se pridjev upotrebljavati. Meutim, poeljno je da unutar nazivlja jedne struke primjena
odabranoga naziva bude ujednaena i dosljedna.
57
Usni ili usneni?
Odnosni pridjevi usni i usneni nisu jednaka znaenja. Usni je onaj koji se odnosi na
usta, a usneni koji se odnosi na usne. Treba ih, dakle, upotrebljavati ovisno o znaenju:
usna upljina i usni otvor, ali usnena ploha, usnena lijezda slinovnica i usnena
meuzubna papila.
Vlaknat ili vlaknast?
Pridjev vlaknat dolazi u znaenju koji sadri vlakna ili je od njih graen, npr.
vlaknata biljka, dok je vlaknast onaj koji nalikuje vlaknima. U medicinskim e se nazivima
ee javljati naziv vlaknast, pa e se i u stomatolokome nazivlju upotrebljavati nazivi
poput vlaknasta struktura i vlaknasto tkivo.
58
Sintaktika razina posvojni genitiv ili posvojni pridjev?
Genitivni izraz koji oznauje pripadnost treba, kad god je to mogue, zamijeniti
posvojnim pridjevom: hrbat jezika > jezini hrbat, ploha jezika > jezina ploha, povrina
zuba > zubna povrina, baza jezika > jezina baza, korijen zuba > zubni korijen i dr.
U nazivima u kojima bi mijenjanjem imenice u posvojni pridjev dolo do promjene
znaenja, ostavlja se genitivni izraz.
Izraze koji sadre dvije imenice, kad prva opisuje drugu, takoer je bolje zamijeniti
izrazom s posvojnim pridjevom: sendvi otisak > sendvini otisak.
59
Pogrjeke na leksikoj razini
Iako ih ovdje ne navodimo u veliku broju, pogrjeke na leksikoj razini jedne su od

najeih pogrjeaka u tvorbi novih ili u uporabi ve postojeih naziva. Navest emo neke
od eih u stomatolokome nazivlju.
Gingiva, desni ili zubno meso?
PREPORUENI NAZIV: gingiva

DOPUTENI NAZIV: desni
ARGONIZAM: zubno meso
OBJANJENJE: Gingiva, desni i zubno meso nazivi su istoga znaenja i gotovo jednake
uestalosti uporabe. Razlikuje ih pripadnost razliitim funkcionalnim stilovima hrvatskoga
standardnog jezika. Desni i zubno meso pripadaju razgovornomu stilu, dok gingiva pripada
znanstvenomu funkcionalnom stilu. Stoga izbor pravoga naziva treba prilagoditi
okolnostima njegove uporabe.
Kandasta kvrica ili pandasta kvrica?
PREPORUENI NAZIV: kandasta kvrica

NEPREPORUENI NAZIV: pandasta kvrica
OBJANJENJE: Rjenici hrvatskoga jezika i jezini prirunici nisu usuglaeni u vezi sa
znaenjima imenica kanda i panda. S obzirom na to da veina njih kande opisuje kao
nokte ptica grabljivica, a u stomatolokoj je terminolokoj bazi kandasta kvrica definirana
kao uveanje tuberculuma dentisa na nepanoj strani sjekutia u obliku kvrice sline
orlovskoj kandi, bolje je upotrijebiti naziv kandasta kvrica.
60
Koronarni ili krunski?
PREPORUENI NAZIV: krunski

NEPREPORUENI NAZIV: koronarni
PRIMJER: krunski karijes
OBJANJENJE: Preuzimanje pridjeva koronarni moe se povezati s latinskim imenicama
cor (srce) i corona (kruna). Zbog toga pridjev koronarni moe upuivati na neto to se
odnosi na srce (u znaenju srani) ili na neto to se odnosi na krunu (krunski). S obzirom
na to da naziv stranoga podrijetla treba, gdje god je to mogue, zamijeniti odgovarajuim
hrvatskim nazivom, u stomatolokom se nazivlju preporuuje uporaba pridjeva krunski,
zbog njegova hrvatskoga podrijetla i zbog nedvosmislena znaenja koje upuuje na zubnu
krunu. Ova se preporuka odnosi i na sve izvedenice, kao npr. unutarkrunski umjesto
intrakoronarni.
Kotica ili koica?
PREPORUENI NAZIV: koica

NEPREPORUENI NAZIV: kotica
OBJANJENJE: Nazivi koica i kotica razlikuju se u znaenju i ne moe se jedan
zamijeniti drugim. Kotica je dio ploda, dok je koica umanjenica od kost, tj. mala kost. U
stomatolokome e se nazivlju zasigurno vie puta pojaviti naziv koica.
Oticanje, naticanje i oteklina?
PREPORUENI NAZIV: oteklina

DOPUTENI NAZIV: oticanje
NEPREPORUENI NAZIV: naticanje
OBJANJENJE: Glagolske imenice oticanje i naticanje nastale su od nesvrenih glagola
oticati i naticati i po znaenju se razlikuju jedino u tome to glagol naticati ima i znaenje
staviti to na to. Budui da oba naziva oznauju proces, bolje je za znaenje poveanje
obujma tkiva ili organa upotrijebiti naziv oteklina.
61
Pacijent ili bolesnik?
Iako po definiciji nazivi pacijent i bolesnik na prvi pogled imaju isto znaenje, ipak ih
se ne bi smjelo smatrati potpunim istovrijednicama. Bolesnik je osoba koja boluje ili trpi
bol, dok pacijent ne mora nuno biti bolestan, nego moe biti i zdrav. esto moemo uti
da je neka osoba upisana kao pacijent odreenoga stomatologa ili lijenika, meutim, to
ne mora znaiti da je ta osoba ujedno bolesna, tj. bolesnik, nego je samo rije o korisniku
neke od zdravstvenih usluga. Nazive pacijent i bolesnik treba paljivo upotrebljavati ovisno
o kontekstu u kojemu se nalaze.
Parodont, periodont ili parodoncij?
PREPORUENI NAZIV: parodont

DOPUTENI NAZIV: parodoncij
NEPREPORUENI NAZIV: periodont
PRIMJER: parodontni ligament
OBJANJENJE: U parodontolokoj literaturi mogue je pronai sve gore navedene
istovrijednice te jo brojne inaice poput periodoncij, paradent ili njihove izvedenice kao to
su paradentoza, periodontologija, paradentologija i sl., to upuuje na nedosljednost u
primjeni pojedinoga naziva. Naziv periodont i njegove izvedenice dolaze iz engleskoga
jezika i imaju isto znaenje kao i naziv parodont. U dogovoru sa suradnicima odlueno je
da se kao preporueni naziv prihvati naziv parodont i sve njegove izvedenice poput
parodontologija, parodontitis, parodontni ligament i sl.
Poslijeoperativna osjetljivost ili poslijeoperacijska osjetljivost?
PREPORUENI NAZIV: poslijeoperacijska osjetljivost

NEPREPORUENI NAZIV: poslijeoperativna osjetljivost
OBJANJENJE: Sloeni pridjevi poslijeoperativni i poslijeoperacijski nastali su od pridjeva
koji imaju razliito znaenje. Operativan, od kojega je nastao poslijeoperativni, izveden je
od imenice operativa i u opem jeziku znai djelatan, radni, aktivan, djelotvoran, izvrni.
U medicini, meutim, ima i znaenje koji se moe operirati. Operacijski je odnosni pridjev
znaenja koji se odnosi na operaciju i odgovarajue je upotrijebljen u nazivu
62
poslijeoperacijska osjetljivost, dok naziv poslijeoperativni ne bi ni znaenjski bio mogu u

istome kontekstu. Ispravan je, dakle, naziv poslijeoperacijska osjetljivost.
Restorativna ili restaurativna stomatologija?
PREPORUENI NAZIV: restaurativna stomatologija

NEPREPORUENI NAZIV: restorativna stomatologija
OBJANJENJE: Pridjev restaurativan pravilan je tvorbeni oblik nastao od imenice
restauracija u znaenju ponovno uspostavljanje ega to je bilo uniteno ili je propalo
(Hrvatski enciklopedijski rjenik). Stoga se restaurativan definira kao koji se moe
ponovno uspostaviti i pravilno je upotrijebljen u nazivu restaurativna stomatologija.
Rezidualna, zaostatna ili zaostala cista?
PREPORUENI NAZIV: zaostatna cista

DOPUTENI NAZIV: rezidualna cista, zaostala cista
OBJANJENJE: Zaostatna cista definira se kao cista koja ostane nakon to se odstrani
zub oko kojega je rasla. U tom su smislu nazivi rezidualna cista i zaostala cista takoer
ispravni, meutim, bolje ih je oznaiti kao doputene nego kao preporuene nazive. Naziv
rezidualna cista dolazi od engleskoga naziva residual cyst, pa je bolje upotrebljavati
hrvatski nego strani naziv. Zaostala cista naziv je koji se moe pronai u literaturi,
meutim, kako njegov smisao moe upuivati na zaostajanje u razvoju, a ne samo na
ostanak u kosti nakon vaenja zuba, preporuuje se uporaba naziva zaostatna cista.
63
Stomatologija ili dentalna medicina?
Dvojba u izboru preporuenoga naziva izmeu stomatologije i dentalne medicine

trenutano je vie stvar strukovne politike nego jezikoslovlja, pa je ostavljena za kraj i bit
e joj posveen neto vei prostor nego objanjenjima vezanima uz ostale nazive.
Zadnjih nekoliko godina, pod okriljem prilagodbe hrvatskoga zakonodavstva
zakonskim regulativama Europske unije, sve ee dolazi do zamjene naziva
stomatologija nazivom dentalna medicina. Stomatolozi postaju doktori dentalne medicine,
studij stomatologije biva preimenovan u studij dentalne medicine, a stomatoloke se
ordinacije pretvaraju u ordinacije dentalne medicine. Meutim, stomatoloko zrcalo jo nije
postalo dentalnomedicinsko zrcalo, stomatoloka protetika nije dentalnomedicinska
protetika niti je stomatoloko nazivlje postalo dentalnomedicinsko nazivlje. Hoe li i kada
promijeniti ime? Ne zna se!
Ne tako davno, stomatolozi u dananjem smislu rijei nisu ni postojali. Dio njihova
dananjega posla obavljali su zubari osobe sa srednjokolskim obrazovanjem ili viom
zubarskom kolom. Razvojem stomatologije, izobrazba stomatologa postaje sve dua i
sloenija, po opsegu i trajanju postupno se izjednaujui s izobrazbom lijenika. Za razliku
od zubarstva, koje je nerijetko doivljavano kao zanat, a ne zdravstvena djelatnost,
stomatologija postaje ope priznata grana biomedicine sa svojim brojnim specijalistikim
podrujima. U tom smislu naziv zubar, iako jezino ispravan i zbog hrvatskoga podrijetla
poeljan, upotrijebljen u znaenju stomatolog postaje netoan, nepotpun, neprecizan i
degradirajui. Osim toga, u sreditu interesa zubarstva, kao to sam naziv kae, nalazio se
zub, za razliku od stomatologije koja u arite postavlja cjelokupnu usnu upljinu (grki
naziv za usnu upljinu je stoma).
Hrvatski naziv stomatologija prevodi se na engleski jezik kao stomatology, a
stomatolozi kao stomatologists. Pribliavanjem Hrvatske Europskoj uniji utvreno je da
takvi prijevodi ne odgovaraju meunarodnoj terminologiji, pa je sugerirano da se zamijene
nazivima dental medicine ili doctor of dental medicine. Tako stomatology postaje dental
medicine, a stomatologist postaje doctor of dental medicine, to i ne bi bio problem da se
ostalo samo na promjeni engleskoga naziva, nego je sugestija shvaena kao potreba da
se promijeni i hrvatski naziv stomatologija u dentalna medicina, tj. stomatolog u doktor
dentalne medicine. Rije je o previe dosljednome provoenju u osnovi dobrodola
prijedloga, koji je hrvatske stomatologe trebao engleskim imenom doctor of dental
medicine izjednaiti sa svim stomatolozima u razvijenim zemljama jer je injenica da se na
36 europskih jezika, ukljuujui 23 slubena jezika Europske unije, inaica doctor of dental
medicine javlja samo u engleskome i francuskome jeziku (docteur en medecine dentaire).
U svim je ostalim jezicima zadran izvorni naziv koji potjee od grkoga naziva za usnu
upljinu (stoma), grkoga naziva za zub (odous), latinskoga naziv za zub (dens) ili pak
naziv strunjaka ove discipline potjee od naziva koji oznauje zub na pojedinome jeziku.
64
Netko se moe upitati to nedostaje nazivu dentalna medicina i zato ga ne

prihvatiti? Na ovo je pitanje mogue dati vie odgovora.
Naziv dentalna medicina temelji se na latinskome nazivu za zub (dens), pa su
dentalna medicina i zubna medicina potpune istovrijednice. Meutim, zamjena dentalne
medicine zubnom medicinom nije prikladna jer upuuje na nepoeljni naziv zubar.
Naziv dentalna medicina umanjuje vrijednost i vanost stomatoloke struke. Naime,
naziv stomatologija upuuje na disciplinu koja u sreditu interesa ima usnu upljinu, dok
naziv dentalna medicina, tj. zubna medicina, u arite stavlja zub. Pri tome se moe
pomisliti da postoje izvjesne razlike u izobrazbi doktora stomatologije i doktora dentalne
medicine, to nije tono.
Naziv dentalna medicina unosi zbrku u shvaanju stomatolokih specijalistikih
podruja jer postoji oralna medicina kao specijalistika grana. Ime te specijalizacije, koja
se bavi dijagnostikom i lijeenjem bolesti i njihovih simptoma koji se primarno javljaju na
sluznici usne upljine, upuuje na nadreeni poloaj u odnosu na naziv struke (dentalna
medicina). Po tome se zakljuuje da je oralna medicina usmjerena na zdravlje cjelokupne
usne upljine, a dentalna medicina samo na zdravlje zuba.
Sa stajalita jezikoslovlja, struna je preporuka pri klasifikaciji i uporabi naziva
prednost dati onomu nazivu iz kojega je mogue lake i loginije napraviti izvedenice. U
tome se smislu preporua stomatoloki naspram dentalnomedicinski.
S obzirom na trenutane preporuke izbor naziva stomatologija ili dentalna medicina
ovisi kontekstu u kojemu ga se spominje. Ako se naziv navodi kao slubeni naziv struke,
treba upotrebljavati naziv dentalna medicina i njegove izvedenice. S druge strane, kako
naziv stomatologija sveobuhvatnije definira struku i tonije opisuje njezin djelokrug rada,
ne treba nekritino svaki naziv koji u sebi sadri stomatologiju zamjenjivati dentalnom
medicinom.
65
Budunost razvoja hrvatskoga stomatolokog nazivlja
Projekt Hrvatsko stomatoloko nazivlje H R S T O N prvi je korak u sustavnoj

izgradnji nazivlja stomatoloke struke u Hrvatskoj. Projektom je prvi put omoguena i
ostvarena bliska i neposredna suradnja strunjaka iz svih podruja stomatologije sa
strunjacima iz podruja jezikoslovlja. To je rezultiralo time da je tijekom provedbe projekta
u razdoblju od prosinca 2009. do kraja 2010. prikupljeno i jezino obraeno vie od 7000
hrvatskih naziva, od ega 4750 preporueno za uporabu, 2540 oznaeno kao doputeni
naziv, 303 kao nepreporueni naziv, 116 kao argonizam, a 20 kao arhaizam (podatci od
15. listopada 2010.). Na taj je nain stvorena baza hrvatskih stomatolokih naziva, koja je
izvrstan temelj za sve budue korake u obogaivanju, oplemenjivanju, usavravanju i
razvoju hrvatskoga stomatolokog nazivlja.
Posebna je vrijednost to da e podatci iz baze hrvatskih stomatolokih naziva po
zavretku provedbe projekta biti uvrteni u bazu hrvatskoga strukovnog nazivlja (e-Struna)
koja postoji pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Time e biti omoguena uspostava
suradnje meu strunjacima raznih struka kako bi se nazivlje za iste pojmove u razliitim
strukama ujednailo. Osim toga, sustav koordinacije terminolokih djelatnosti u svim
strukama u Hrvatskoj pridonijet e poboljanju kakvoe i uinkovitosti visokoga
obrazovanja i znanstvenoistraivakoga rada izgradnjom ujednaena i verificiranoga
nazivlja kojim e se moi sluiti strunjaci svih struka, ali i zainteresirana javnost.
Stomatologija se kao grana biomedicine vrlo brzo razvija. Taj razvoj moda nije
toliko oit u naelima stomatolokoga lijeenja i ouvanja oralnoga zdravlja, koliko u
primjeni novih materijala, tehnika i tehnologija, gdje se promjene dogaaju gotovo
svakodnevno. Uvaavajui sve to, kao i injenicu da je razvoj stomatoloke struke usko
povezan s izvorima informacija koje u prvome redu dolaze s engleskoga govornog
podruja, moe se pretpostaviti da e se i u budunosti u hrvatski jezik nekritino
uvrtavati brojni strani stomatoloki nazivi. U tom su smislu projektom Hrvatsko
stomatoloko nazivlje H R S T O N ostvareni kadrovski i tehniki preduvjeti za trajnu
suradnju izmeu strunjaka s podruja jezikoslovlja i stomatologa. To znai da e
stomatolozi jezinu potporu moi dobiti i po zavretku slubenoga trajanja projekta na
mrenoj stranici projekta (http://hrston.sfzg.hr) i s pomou elektronike pote
(hrston@sfzg.hr).
66
Literatura i izvori podataka
Anderson, D. M. Mosby`s Medical, Nursing & Allied Health Dictionary. St.Louis: Mosby;
2002.
Ani, V., Brozovi Ronevi, D., Cikota, Lj., Goldstein, I., Goldstein, S., Joji, Lj.,
Matasovi, R., Pranjkovi, I. Hrvatski enciklopedijski rjenik. Zagreb: Novi liber; 2002.
Ani, V. Veliki rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber; 2004.
Babi, S., Mogu, M. Hrvatski pravopis (usklaen sa zakljucima Vijea za normu
hrvatskoga standardnog jezika). Zagreb: kolska knjiga; 2010.
Babi, S. Tvorba rijei u hrvatskome knjievnome jeziku. Zagreb: HAZU Nakladni zavod
Globus; 2002.
Bari, E. i dr. Hrvatska gramatika. Zagreb: kolska knjiga; 2003.
Ceki Arambain, A. Oralna medicina nesporazumi nazivlja. Hrvatski stomatoloki
vjesnik. 2004;11(4):2-3.
Cerjan Letica, G. Piramida profesionalne i poslovne odgovornosti u hrvatskoj stomatologiji.
Acta Stomatologica Croatica. 2010;44(2):101-109.
European Parliament and the Council of the European Union. Directive 2005/36/EC of the
European Parliament and of the Council on the recognition of professional qualifications.
Official Journal of the European Union. 2005; 255: 22-142.
Frani, A., Hudeek, L., Mihaljevi, M. Normativnost i viefunkcionalnost u hrvatskome
standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada; 2005.
Hudeek, L., Mihaljevi, M. (u suradnji s Brunom Nahodom). Hrvatski terminoloki
prirunik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje; 2009.
Hudeek, L., Mihaljevi, M., Vukojevi, L. Hrvatski jezini savjetnik. Zagreb: Institut za
hrvatski jezik i jezikoslovlje Pergamena kolske novine; 1999.
Hudeek, L., Mihaljevi, M., Vukojevi, L. Jezini savjeti. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje; 2010.
Hudeek, L., Mihaljevi, M. Naela normiranja hrvatskih naziva s primjerima iz
medicinskog nazivlja. U: Ledinek, N., agar Karer, M., Humar, M. Terminologija in
sodobna terminografija. Lubljana: Zaloba ZRCZRC SAZU; 2009.
Keros, J. i dr. Uvod u stomatologiju. Zagreb: Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu;
2008.
Klai, B. Rjenik stranih rijei. Zagreb: kolska knjiga; 2007.
Lapter, V. Stomatoloki leksikon. Zagreb: Globus; 1990.
67
Loknar, V. Teme iz medicinskog nazivlja. Zagreb: Jugoslavenska medicinska naklada;

1988.
Opai, N. Reci mi to kratko i jasno (Hrvatski za normalne ljude). Zagreb: Novi liber; 2009.
Padovan, I. Enciklopedijski rjenik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja. Zagreb:
HAZU Leksikografski zavod Miroslav Krlea; 2006.
Pearsall, J. New Oxford Dictionary of English. Oxford: Oxford University Press; 2001.
Rodis, J., Pruchnicki, M. C., Casper, K. A., Bennett, M. S., Mehta, B. H. The importance of
terminology in the profession of pharmacy. American Journal of Pharmaceutical Education.
2009 Jul 10; 73(4): 74.
Statut Hrvatske stomatoloke komore Proieni tekst. Zagreb: Narodne novine;
13/2010.
onje, J. Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea
kolska knjiga; 2000.
Taub, A., Allegrante, J. P., Barry, M. M., Sakagami, K. Perspectives on terminology and
conceptual and professional issues in health education and health promotion credentialing.
Health Educ Behav. 2009 Jun; 36(3): 439-50.
Vodanovi, M. Englesko-njemako-hrvatski stomatoloki rjenik. Zagreb: kolska knjiga;
2005.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stomatolokoj djelatnosti. Zagreb: Narodne
novine, 120/2009.
Zakon o stomatolokoj djelatnosti. Zagreb: Narodne novine, 121/2003.
Zwemer, T. J. Boucher's clinical dental terminology: a glossary of accepted terms in all
disciplines of dentistry. St. Louis: Mosby; 1982.
ivanovi, N. Terminological dilemmas of the profession. Facta Universitatis. 1997; 1(4): 7-
-13.
Mrene stranice
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb: www.ihjj.hr
Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske:
www.nzz.hr
Projekt Hrvatsko stomatoloko nazivlje H R S T O N : http://hrston.sfzg.hr
Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu: www.sfzg.hr
68
DODATAK 1 Popis izabranih stomatolokih naziva

hrvatskoga i stranoga podrijetla
Popis izabranih preporuenih stomatolokih naziva hrvatskoga i stranoga podrijetla

izvadak je specifinih primjera iz baze hrvatskoga stomatolokog nazivlja, gdje se strani
naziv moe jednako dobro zamijeniti nekim hrvatskim nazivom. Gdje god je to bilo mogue
i potrebno, naveden je i primjer uporabe hrvatskoga naziva.
Preporueni Naziv stranoga

Primjer
hrvatski naziv podrijetla
adrenalin epinefrin
bedrenica antraks
bestanini acelularni acelularni cement > bestanini cement
bezbolnost analgezija
bezglasnost afonija
bezubost anodoncija
biser perla caklinska perla > caklinski biser
bjelanevina protein
boni lateralni lateralna kretnja > bona kretnja
bradavica papila fungiformna papila > fungiformna bradavica >
gljivasta bradavica
bradni mentalni mentalna arterija > bradna arterija
bradno-jezini genioglosalni genioglosalni mii > bradno-jezini mii
brazda fisura okluzalna fisura > okluzalna brazda > grizna brazda
bubnjina arterija timpanina arterija
bujanje proliferacija proliferacija gingive > bujanje gingive
69

Primjer
buljookost egzoftalmus
crvenilo usana vermilion
eljusni zglob temporomandibularni
zglob
eoni frontalni frontalna ravnina > eona ravnina
imbenik faktor faktor rasta > imbenik rasta
vori papula epitelna papula > epitelni vori
dentinski ogrta mantl dentin
djelomian parcijalan parcijalna proteza > djelomina proteza
DNK DNA DNA analiza > DNK analiza
dobroudan benigan benigna lezija > dobroudna lezija
dodatan akcesoran akcesorni kanal > dodatni kanal
dodirni kontaktni kontaktna ploha > dodirna ploha
dojenje laktacija
donja eljust mandibula
donjoeljusni mandibularni mandibularni kanal > donjoeljusni kanal
dotitni paratireoidni paratireoidna lijezda > dotitna lijezda
dvotrbuni mii digastrini mii
glasnini aritenoidni aritenoidni mii > glasnini mii
gljivast fungiforman fungiformna papila > gljivasta papila > gljivasta
bradavica
gnojan purulentan purulentni iscjedak > gnojni iscjedak
gnojenje supuracija
gnojni mjehuri pustula
gomoljasti zub bulbozni zub
gornja eljust maksila
gornjoeljusni maksilarni maksilarni sinus > gornjoeljusni sinus
grananje ramifikacija apikalna ramifikacija > apikalno grananje > vrno
grananje
70

Primjer
grizni okluzalni okluzalna ploha > grizna ploha
grkljan larinks
grkljanski laringealni laringealni mii > grkljanski mii
grkljanski poklopac epiglotis
guba lepra
gumena plahtica koferdam
interferencija interferenca okluzalna interferenca > okluzalna interferencija
iscjedak eksudat upalni eksudat > upalni iscjedak
ispadanje eksfolijacija eksfolijacija mlijenoga zuba > ispadanje mlijenoga
zuba
ispiranje irigacija irigacija sinusa > ispiranje sinusa
istezljivost duktilnost
istisnutost ekstruzija traumatska ekstruzija zuba > traumatska istisnutost
zuba
isuenje dehidracija dehidracija dentina > isuenje dentina > dentinsko
isuenje
iaenje luksacija luksacija eljusnoga zgloba > iaenje eljusnoga
zgloba
izbijanje avulzija avulzija zuba > izbijanje zuba
izbrazdani jezik fisurni jezik
izluevina ekskret
izljuivanje ekskohleacija ekskohleacija ciste > izljuivanje ciste
iznenadan paroksizmalan paroksizmalna nona dispneja > iznenadna nona
zaduha
izoblienje deformacija deformacija kvaice > izoblienje kvaice
izrezivanje ekscizija ekscizija tkiva > izrezivanje tkiva
jagodini zigomatini zigomatina kost > jagodina kost
jednofazni monofazni monofazni otisak > jednofazni otisak
jednjani ezofagealni ezofagealna faza gutanja > jednjana faza gutanja
jezina kost hioidna kost
71

Primjer
jezini lingvalni lingvalna vena > jezina vena
jezini hrbat dorzum jezika
kiselo acidno acidna delacifikacija > kisela dekalcifikacija
koli tift parapulpni koli
kopnica AIDS
korijenski radikularni radikularna cista > korijenska cista
korijenski krivoput fausse route
kotani trn egzostoza
kovina metal
kovinski metalni metalna krunica > kovinska krunica
koni epitel epidermis
krajnik tonzila lingvalna tonzila > lingvalni krajnik > jezini krajnik
krunski koronarni koronarna pulpa > krunska pulpa
krvarenje hemoragija
krvna slika hemogram
kuckanje perkusija
kut donje eljusti mandibularni kut
kutna arterija angularna arterija
kutnjaki molarni molarna klijeta > kutnjaka klijeta
kutnjak molar
kvrga tuber tuber maksile > kvrga gornje eljusti
kvrica tuberkulum tuberkulum Carabelli > Carabellijeva kvrica
lemljenje lotanje
lini facijalni facijalna arterija > lina arterija
lijenik doktor
lopatica patula
luenje sekrecija
luenje sline salivacija
luevina sekret
72

Primjer
made nevus
mala afta minorna afta
matrica stripsa celuloidna stripsa > celuloidna matrica
meudjelovanje interakcija interakcija lijekova > meudjelovanje lijekova
meukorijenski interradikularan interradikularna kost > meukorijenska kost
meuzubni interdentalni interdentalna etkica > meuzubna etkica
mii glasnica vokalni mii
mii sputa mii depresor usnog
usnoga kuta kuta
miii ispod jezine infrahioidni miii
kosti
miii iznad jezine suprahioidni miii
kosti
miina nit miofilament
miini gr miospazam
miino hvatite miina insercija
miino vlakance miofibrila
mjehur bula epitelna bula > epitelni mjehur
mjehuri vezikula epitelna vezikula > epitelni mjehuri
mladenaki juvenilni juvenilni parodontitis > mladenaki parodontitis
mlazna trcaljka jet injekcija
mokraevina urea
modani kranijalni kranijalni ivci > modani ivci
mrlja makula
nakoeni mii skalenski mii
naljepak flaster medicinski flaster > medicinski naljepak
nanosnica pelikula zubna pelikula > zubna nanosnica
napuknue infrakcija infrakcija cakline > napuknue cakline
nastavak procesus alveolarni procesus > alveolarni nastavak
73

Primjer
natkljuni supraklavikularni supraklavikularni limfni vorovi > natkljuni limfni
vorovi
nazadovanje regresija regresija bolesti > nazadovanje bolesti
nedostatnost insuficijencija srana insuficijencija > srana nedostatnost
nepana resica uvula
nepani palatinalni palatinalna kost > nepana kost
nepopravljiv ireparabilan ireparabilno oteenje > nepopravljivo oteenje
neposredan indirektan indirektna ozljeda > neposredna ozljeda
nepovratan ireverzibilan ireverzibilni pulpitis > nepovratni pulpitis
neugodan zadah halitoza
nicanje erupcija erupcija zuba > nicanje zuba
nitast filiforman filiformne papile > nitaste papile > nitaste bradavice
nosni nazalan nazalni mii > nosni mii
novotvorina neoplazma
obina bradavica veruka
obnova reparacija reparacija gingive > obnova gingive
obojenje diskoloracija diskoloracija cakline > obojenje cakline
bilateralno uravnoteena okluzija > obostrano
obostran bilateralan
uravnoteena okluzija
obrazna okluzija bukookluzija
obrazni bukalni bukalni koridor > obrazni koridor
obrazni mii bukcinator
obreziva trimer
oienje klirens
oni ivac oftalmini ivac
onjak kanin
odvod dren postavljanje drena > postavljanje odvoda
drenaa gnojnog sadraja > odvoenje gnojnoga
odvoenje drenaa
sadraja
74

Primjer
cirkumvalatna
ograena bradavica
bradavica
okomit vertikalan vertikalna resorpcija kosti > okomita resorpcija kosti
> okomita razgradnja kosti
okotavanje osifikacija periostalna osifikacija > periostalno okotavanje
okusni gustatorni gustatorni refleks > okusni refleks
opipavanje palpacija palpacija vratnih limfnih vorova > opipavanje
vratnih limfnih vorova
optok cirkulacija cirkulacija krvi > krvni optok
oronjen keratiniziran keratinizirani sloj > oronjeni sloj
oronjenje keratinizacija keratinizacija koe > oronjenje koe
oslonac stoper
oslukivanje auskultacija auskultacija plua > oslukivanje plua
osni aksijalni aksijalna projekcija > osna projekcija
osnovni bazalni bazalni protok sline > osnovni protok sline
oteen edematozan
oteklina edem
otrovanje intoksikacija
otvor foramen apikalni foramen > apikalni otvor > vrni otvor
otvrdnue induracija potkona induracija > potkono otvrdnue
ovojnica fascija parotidna fascija > parotidna fascija > ovojnica
doune lijezde
ozljeda trauma trauma zuba > ozljeda zuba
oivenje inervacija inervacija pulpe > oivenje pulpe
oivljavanje reanimacija kardiopulmonalna reanimacija > kardiopulmonalno
oivljavanje > srano-pluno oivljavanje
padavica epilepsija
parodont periodont
parodontni periodontni periodontni ligament > parodontni ligament
ploica lamela kotana lamela > kotana ploica
75

Primjer
pobol morbiditet
poetni inicijalni inicijalna karijesna lezija > poetna karijesna lezija
podbradni submentalni submentalna arterija > podbradna arterija
podeljusni submandibularni submandibularna lijezda > podeljusna lijezda
podjezini sublingvalni sublingvalna lijezda > podjezina lijezda
podjezini ivac hipoglosalni ivac
podoni infraorbitalni infraorbitalna brazda > podona brazda
podraaj iritacija kemijska iritacija > kemijski podraaj
podsluznica submukoza
podsljepooni infratemporalni infratemporalna udubina > podsljepoona udubina
podzatiljni subokcipitalni subokcipitalni miii > podzatiljni miii
pokosnica periost
polumetal metaolid
polumjeseasti semilunarni semilunarni procijep > polumjeseasti procijep
popravak reparatura reparatura proteze > popravak proteze
popreni transverzalni transverzalni lingvalni mii > transverzalni jezini
mii > popreni jezini mii
poslijesmrtni postmortalni postmortalni rendgenogram > poslijesmrtni
rendgenogram
postolje sokel
pothranjenost malnutricija
potkoni supkutani supkutana ozljeda > potkona ozljeda
potpun totalan totalna bezubost > potpuna bezubost
povealo lupa
povlaenje recesija recesija gingive > povlaenje gingive
povraanje regurgitacija regurgitacija eluanog sadraja > povraanje
eluanoga sadraja
povratni rekurentni rekurentni karijes > povratni karijes
povrinski topikalni topikalni anestetik > povrinski anestetik
76

Primjer
prednji frontalni frontalni zub > prednji zub
preduni preaurikularni preaurikularni limfni vorovi > preduni limfni vorovi
predvorje usne oralni vestibulum
upljine
predvorni vestibularni vestibularni nabor > predvorni nabor
pregrada septum nazalni septum > nazalna pregrada > nosna pregrada
prenesen referiran referirana bol > prenesena bol
preosjetljiv hipersenzitivan hipersenzitivni dentin > preosjetljivi dentin
preosjetljivost hipersenzitivnost dentalna hipersenzitivnost > dentalna preosjetljivost
presadak transplantat kotani transplantat > kotani presadak
presaivanje transplantacija transplantacija zuba > presaivanje zuba
preteitost prevalencija prevalencija karijesa > preteitost karijesa
pretilost adipozitet
pretkutnjaki premolarni premolarna klijeta > pretkutnjaka klijeta
pretkutnjak premolar
pridodan akcesorni akcesorni ivac > pridodani ivac
prijelom fraktura fraktura korijena > prijelom korijena
prikriven latentan latentna infekcija > prikrivena infekcija
prilagodba adaptacija osjetna adaptacija > osjetna prilagodba
prisisavanje sukcija
privremen provizoran provizorna krunica > privremena krunica
probava digestija
probavni digestivni digestivni sustav > probavni sustav
probijanje perforacija perforacija korijena > probijanje korijena
proljev dijarea
promotor adhezije primer
prosvjetljivanje transluminacija transluminacija zuba > prosvjetljivanje zuba
proirnica stent
77

Primjer
protukarijesogen antikarijesogen antikarijesogeno djelovanje > protukarijesogeno
djelovanje
protuotrov antidot
protutijelo antitijelo
proziran translucentan translucentni apeks korijena > prozirni apeks korijena
> prozirni vrak korijena
prozirnost translucencija
prstenasto-titasti krikotiroidni mii
mii
puknue ruptura ruptura miia > puknue miia
raonik vomer
rasijecanje incizija incizija gingive > rasijecanje gingive
rastanjivanje rarifikacija rarifikacija alveolarne kosti > rastanjivanje alveolarne
kosti
rastegljivost duktilnost duktilnost kovine > rastegljivost kovine
razderotina laceracija laceracija koe > razderotina koe
razdvajanje separacija ortodontska separacija zuba > ortodontsko
razdvajanje zuba
razgradnja resorpcija resorpcija kosti > razgradnja kosti
razred klasa I. klasa > I. razred
reetasti labirint etmoidalni labirint
reetnica etmoidna kost
ritmodajnik pace-maker
rubni marginalni marginalni greben > rubni greben
sadra gips
sadreni gipsani gipsani model > sadreni model
samopresadak autotransplantat
samopresaivanje autotransplantacija
samoprobava autoliza
samoregulacija autoregulacija
78

Primjer
sazrijevanje maturacija maturacija cakline > sazrijevanje cakline
sirasta nekroza kazeozna nekroza
sisaljka aspirator
sjekuti inciziv
sjekutini incizivni incizivni kanal > sjekutini kanal
skupljanje kontrakcija polimerizacijska kontrakcija > polimerizacijsko
skupljanje
slabokrvnost anemija
slijepi preparat placebo
slitina legura
sloen kompliciran komplicirana fraktura krune > sloena fraktura krune
> sloeni prijelom krune
sluznica mukoza alveolarna mukoza > alveolarna sluznica
sljepooni temporalni temporalna udubina > sljepoona udubina
smanjen reduciran reducirani caklinski epitel > smanjeni caklinski epitel
splet pleksus pterigoidni pleksus > pterigoidni splet
spojnica ant arterio-venski ant > arterijsko-venska spojnica
sponini zigomatini zigomatini luk > sponini luk
sprjeavanje prevencija prevencija karijesa > sprjeavanje karijesa
srano-pluni kardiopulmonalni kardiopulmonalna reanimacija > srano-pluna
reanimacija > srano-pluno oivljavanje
sredinji medijani medijalna dijastema > sredinja dijastema
stanica elija krvna elija > krvna stanica
stanini celularni celularni cement > stanini cement
stranji nepani luk palatofaringealni luk
struganje kiretaa kiretaa korijena zuba > struganje korijena zuba
strujni srcopis elektrokardiogram
suica tuberkuloza
79

Primjer
suenje konstrikcija apikalna konstrikcija > apikalno suenje > vrno
suenje
sveza ligament
av sutura lubanjska sutura > lubanjski av
eerna bolest dijabetes
iroki mii vrata platizma
krni luk branhijalni luk
titasta arterija tiroidna arterija
titasto-glasnini tiroaritenoidni mii
mii
trcaljka injekcija
taloenje precipitacija precipitacija kristala > taloenje kristala
tetivna ploa aponeuroza
toplinski termiki termika vodlljivost > toplinska vodlljivost
tubul tubulus dentinski tubulus > dentinski tubul
ubrziva akcelerator akcelerator vezivanja > ubrziva vezivanja
udlaga ina akrilatna ina > akrilatna udlaga
udvostruenje duplikatura duplikatura sluznice > udvostruenje sluznice
ugruak koagulum
ultrazvuni ultrasonini ultrasonini instrument > ultrazvuni instrument
umnaanje augmentacija augmentacija gingive > umnaanje gingive
unutarkorijenski intraradikularan intraradikularna resorpcija > unutarkorijenska
resorpcija
unutarkotani intraosealni intraosealna analgezija > unutarkotana analgezija
unutarkrunski intrakoronarni intrakoronarno sidrenje > unutarkrunsko sidrenje
unutarnji interni interna resorpcija > unutarnja resorpcija > unutarnja
razgradnja
upala inflamacija
upalni inflamatorni inflamatorni proces > upalni proces
80

Primjer
upijanje apsorpcija apsorpcija vode > upijanje vode
uporabna trajnost funkcijska trajnost
uroen kongenitalan kongenitalna anomalija > uroena anomalija
usadak implantat endodontski implantat > endodontski usadak
usjeklina incizura
usnena vezica frenulum usnice
usneni labijalni labijalna ploha > usnena ploha
usneno spojite labijalna komisura
usni oralni oralna sluznica > usna sluznica
uka aurikula
una arterija aurikularna arterija
utisnutost intruzija intruzija zuba > utisnutost zuba
vaenje ekstrakcija ekstrakcija zuba > vaenje zuba
vatrostalan refraktoran refraktorni model > vatrostalni model
velika afta majorna afta
veliki stjenoviti veliki petrozni ivac
ivac
vezica frenulum
vidni ivac optiki ivac
vieuzroan multikauzalan multikauzalna bolest > vieuzrona bolest
voda za grgljanje gargarizam
vodoravan horizontalan horizontalna resorpcija kosti > vodoravna resorpcija
kosti > vodoravna razgradnja kosti
vratni cervikalni cervikalni zubni karijes > vratni zubni karijes
vrijed ulceracija aftozna ulceracija > aftozni vrijed
vrni apikalni apikalni parodontitis > vrni parodontitis
zaduha dispneja
zakrljalost atrofija
zakutnjani retromolarni retromolarni trokut > zakutnjani trokut
81

Primjer
zaleaj dekubitus
zalogaj bolus
zametak embrij
zamuenje opalescencija
zaostatni rezidualni rezidualna cista > zaostatna cista
zaraza infekcija
zatiljni okcipitalni okcipitalna neuralgija > zatiljna neuralgija
zauni mastoidni mastoidni limfni vorovi > zauni limfni vorovi
zavrna jezina terminalni lingvalni
brazda sulkus
zbijanje kondenzacija kondenzacija amalgama > zbijanje amalgama
zbijenost kompresija kompresija zuba > zbijenost zuba
zgruavanje koagulacija koagulacija krvi > zgruavanje krvi
zloudan maligan maligni tumor > zloudni tumor
zvjezdolika mreica zvjezdoliki retikulum
zvuni sonini sonini instrument > zvuni instrument
arini fokalni fokalna infekcija > arina infekcija
arite fokus
drijelni faringealni faringealna membrana > drijelna membrana
drijelo farinks
ica ligatura
ivac donje eljusti mandibularni ivac
ivac gornje eljusti maksilarni ivac
ivac krilastoga lateralni pterigoidni
bonog miia ivac
ivac krilastoga medijalni pterigoidni
sredinjeg miia ivac
ivac okoloturnik trohlearni ivac
ivac pokreta oka okulomotorni ivac
82

Primjer
ivano vlakno akson
lijeb sulkus alveolingvalni sulkus > alveolingvalni lijeb
ljezdani adenoidni
utica ikterus
vani mastikatorni mastikatorna kretnja > vana kretnja
vakanje mastikacija
83
DODATAK 2 Popis izabranih stomatolokih naziva s

istovrijednicama
Popis izabranih preporuenih stomatolokih naziva s istovrijednicama podijeljenima

na doputene i nepreporuene nazive te arhaizme i argonizme izvadak je koji pokazuje
problematine primjere iz baze hrvatskoga stomatolokog nazivlja. Gdje god je to bilo
mogue, status preporuenoga naziva dan je hrvatskomu nazivu, a radi boljega
razumijevanja i razlikovanja navedeno je to je vie bilo mogue istovrijednica.
Preporueni naziv Doputeni naziv Nepreporueni Arhaizam argonizam

naziv
Adamsova kvaica kvaica po adamsica
Adamsu
amalgamski ispun amalgamska amalgam
plomba, crna
plomba, srebrna
plomba
ameloblast adamantoblast
angularni heilitis perleche vale
ankiloglosija sraten jezik oma jezika
bajunetna klijeta bajonet klijeta
Barryjeva poluga poluga po Barryu Barry
Beinova poluga poluga po Beinu Bein
bona cista lateralna cista paradentalna cista
boni sjekuti lateralni inciziv dvojka
caklinsko-dentinski adheziv, dentinski adhezivi bond
adhezijski sustav
84

naziv
caro luxurians divlje meso
celijakija glutenska enteropatija netropska sprue
cjepivo vakcina
crveni vjetar erizipel vrbanac,
plamenac
etkica za zube zubna etkica kefica za
zube
dentin zubnina
dijastoliki dijastoliki krvni tlak,
srani tlak donji tlak
arterijski krvni tlak dijastoliki arterijski tlak,
dijastoliki tlak
drugi kutnjak drugi molar sedmica
drugi pretkutnjak drugi premolar petica
fantomska glava fantom
fiksna ortodontska fiksni

naprava aparati
genetski stabilan kljuni zub

zub
glavobolja kefalalgija
grkljansko Adamova
izboenje jabuica
infiltracijska slip cast keramika

keramika
kalcijev hidroksid kalcij-hidroksid
85

naziv
kandidijaza monilijaza, mljeac soor
karijesologija kariologija
Kerrova igla Kerr igla kerica
kirurki konac katgut, ketgut
klijeta za klijeta za razdvajanje, separirke

razdvajanje klijeta za separiranje
korijenova
kompozitni kompozitna smola kompozit

materijal
konana dijagnoza definitivna dijagnoza finalna dijagnoza
kondenzirajui kondenzirajui osteitis, kondenzirajui

osteitis kondenzirajua upala kosti ostitis
konusna krunica konus krunica
konzervativna konzervativa
stomatologija
krvoilni sustav krvnoilni sustav krvoilje
Leclusova poluga poluga po Leclusu Leclus
limfni vor limfna lijezda
lomljena Beinova lomljena poluga lomljeni Bein

poluga po Beinu
86

naziv
mandibularna mandibularka
anestezija
meuzubno sedlo interdentalno sedlo kol
metoda split cast metoda

razdvojenoga
modela
mikropunjeni mikrofilni
kompozit kompozit
Millerova igla igla po Milleru milerica
miini sustav miije muskulatura
mlijeni zubi mljenjaci
mobilna mobilni
ortodontska aparati,
naprava noni
aparati
nekirurka revizija revizija

endodontskoga
punjenja
nosnice nozdrve
onjaka udubina psea udubina,

fosa kanina
onjak kanin, kuspid trojka
87

naziv
ograena ograena bradavica, opanena

bradavica okruena bradavica papila
ortopan
ortopantomogram pregledna snimka eljusti i
zuba
ospice male boginje dobrac, krzamak

parodont potporni zubni aparat parodoncij,
periodont
parodontna cista periodontalna
cista
podjezini nabor sublingvalna plika
poluindividualni skuhaj i
titnik zagrizi titnik
postavljanje iniranje
udlage
prednji potporanj anteriorni potporanj anteriorni jig
pregled inspekcija
prekanceroza prekarcinoza
pretkutnjak premolar bikuspid linjak
prijenosna kapica prijenosna nadogradnja transfer
proljev dijarea proliv
promotor adhezije temeljni premaz primer prajmer
prvi kutnjak prvi molar estica
prvi pretkutnjak prvi premolar etvorka
pulpni kamenac dentikl, pulpolit pulpni kamen,
dentikul, pulpno
kamenje
punkcija probadanje,
buenje
rascjep nepca palatoiza vuje drijelo
88

naziv
rascjep usne heiloiza zeja usna
ravna Beinova ravna poluga po ravni Bein
poluga Beinu
razdvojeni model razdvojeni odljev split kast
reanj flep
rinolalija unjkanje
Schlemmerova poluga po Schlemmer
poluga Schlemmeru
sidro mosta sidro
sloj koasto tkivo
demineraliziranoga
dentina
srastanje zuba konkrescencija zuba sratavanje zuba
sredinji sjekuti centralni inciziv, medijalni jedinica
sjekuti
sredstvo za izolacijski lak izo-lak
izolaciju
stakleno- stakleno glasionomer
ionomerni cement ionomerni
cement,
glasionomerni
cement, staklo-
-ionomerni
cement
stetoskop fonendoskop slualice
stomatoloko stomatoloko ogledalo dentalno zrcalo,
zrcalo zubno zrcalo
struga skejler
suprastruktura abatment
svitak stanievine smotuljak vate, zubni vaterolica,
tampon vaterola
89

naziv
arlah krlet
test hladnoom kelte test
tkivni retraktor retraktor kuka
Traunerova poluga poluga po Trauner
Trauneru
trei kutnjak trei molar umnjak osmica, zub
mudrosti
turbinska vrtaljka visokoturana turbina
builica
turpija za kost rapa
utiskiva plager
vitamin D antirahitini vitamin sunev
vitamin
vodene kozice variela, vodene ospice kouvarke
vodikov peroksid hidrogen-peroksid hidrogen
Waldropovo Waldropov skor
bodovanje
Winterova poluga poluga po Winteru Winter
zagrizna ploa zagrizna ablona,
okluzijska ablona
zagrizna zagrizni radiogram bite-wing snimka bajtwing
rendgenska
snimka
zavarivanje vajsanje
zglobna ploica zglobni kolut, artikulacijska disk
ploica
zglobna veza kopa, privrstak, prikljuak etemen
zubna alveola zubna aica zubnica, alveola
zubite
zubna gredica dentalna lamina, zubni zubna ploa
greben
90

naziv
zubna pulpa pulpa zubni ivac, zubna
sr
zubni ispun ispun plomba,
blomba
zubni organ dentalni organ caklinski organ
zubno leite alveolarni nastavak alveolni nastavak zubite
zubotehniki tehnika
laboratorij
lijezda slinovnica pljuvana lijezda, salivarna slinovnica
lijezda
91
DODATAK 3 Popis literature upotrijebljene u bazi

hrvatskoga stomatolokog nazivlja
Referentnom literaturom pojedinoga stomatolokog podruja smatrale su se sve

knjige i udbenici koji se upotrebljavaju u diplomskoj, poslijediplomskoj i specijalistikoj
izobrazbi doktora stomatologije na Stomatolokome fakultetu Sveuilita u Zagrebu. S
obzirom na to da jo ne postoji primjerena literatura novijega datuma u svim stomatolokim
podrujima, pri sastavljanju popisa referentne literature, osim hrvatskih naslova u obzir su
uzeti i naslovi na engleskome i njemakome jeziku.
Potrebno je naglasiti i pozdraviti pojavu novih stomatolokih knjiga i udbenika na
hrvatskome jeziku tijekom provedbe ovoga jednogodinjeg projekta. Zbog hodograma
provedbe projekta u popis referentne literature upotrijebljene u izgradnji baze hrvatskoga
stomatolokog nazivlja uvrtene su samo one knjige koje su objavljene tijekom prvih est
mjeseci provedbe projekta.
Knjige su u popisu navedene abecednim redom, neovisno o stomatolokome
podruju kojemu pripadaju.
Anderson, D. M. Mosby`s medical, nursing & allied health dictionary. St.Louis: Mosby;
2002.
Ani, V. i dr. Hrvatski enciklopedijski rjenik. Zagreb: Novi Liber; 2003.
Ani, V. Veliki rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber; 2004.
Ash, M. M., Nelson, S. J. Dental anatomy, physiology and occlusion. Philadelphia:
Saunders; 2003.
Badel, T. Temporomandibularni poremeaji i stomatoloka protetika. Zagreb: Medicinska
naklada; 2007.
Bagatin, M., Virag, M. Maksilofacijalna kirurgija. Zagreb: kolska knjiga; 1991.
Bajek, S., Bobinac, D., Jerkovi, R., Malnar, D., Mari, I. Sustavna anatomija ovjeka.
Rijeka: Digital point; 2007.
Berkovitz, B. K. B., Holland, G. R., Moxham, B. J. Oral anatomy, histology and
embryology. Edinburgh: Mosby; 2002.
Bowers, M. C. Manual of forensic odontology. Montpelier: ASFO; 1995.
Bradamante, ., vajger, A. Vjebe iz histologije 1. Zagreb: Medicinski fakultet
Sveuilita u Zagrebu; 2001.
Bradamante, ., vajger A. Vjebe iz histologije 2. Zagreb: Medicinski fakultet
Brand, R. W., Isselhard, D. E. Anatomy of Orofacial Structures. St. Louis: Mosby; 2003.
Brki, H. Forenzina stomatologija. Zagreb: kolska knjiga; 2000.
Bucksch, H. Dental-Wrterbuch: Deutsch-Englisch. Mnchen: Neuer Merkur; 1978.
Bumber, . i sur. Otorinolaringologija. Zagreb: Naklada Ljevak; 2004.
Ceki Arambain, A. Oralna medicina. Zagreb: kolska knjiga; 2005.
92
Cohen, S., Burns, R. C. Pathways of the pulp. St. Louis: Mosby; 2002.
Craig, R. G., Powers, J. M., Wataha, J. C. Dental materials. Properties and manipulation.
St. Louis: Mosby; 2000.
abov, T. Oralnokirurki prirunik. Zagreb: Medicinska naklada; 2009.
atovi, A. Klinika fiksna protetika. Ispitno tivo. Zagreb: Stomatoloki fakultet
Davarpanah, M., Martinez, H., Kebir, M., Tecucianu, J. F. Prirunik dentalne
implantologije. Zagreb: In.Tri d.o.o; 2006.
Federal Committee on Anatomical Terminology. Terminologia anatomica: international
anatomical terminology. Stuttgart: Thieme; 1998.
Fejerskov, O., Kidd, E. Dental caries. The disease and its clinical management.
Copenhagen: Blackwell Munsgaard; 2003.
Fragiskos, D. Oral surgery. Berlin: Springer; 2007.
Govindrao Ghom, A. Textbook Of oral radiology. New Delhi: Elsevier India Pvt Ltd; 2008.
Graber, T., Vanarsdall, R., Vig, K. Orthodontics: current principles and techniques. St.
Louis: Mosby; 2005.
Greenberg, M. S., Glick, M. Burketova oralna medicina: dijagnoza i lijeenje. Zagreb:
Medicinska naklada; 2006.
Guyton, A. C., Hall, J. E. Fiziologija ovjeka i mehanizmi bolesti. Zagreb: Medicinska
naklada; 2006.
Haring, J. I., Jansen, L. Dental radiography: principles and techniques. Philadelphia:
Saunders; 2000.
Harris, J., Sidebotham, P., Welbury, R. Child protection and the dental team: an
introduction to safeguarding children in dental practice; available at:
http://www.cpdt.org.uk/f_info/dload_0.htm
Hillson, S. Dental anthropology. Cambridge: Cambridge University Press; 1996.
Hraste, J. Dentalna morfologija. Rijeka: Liburnija; 1981.
Hupp, J. R., Ellis III. E., Tucker MR. Contemporary oral and maxillofacial surgery.
St.Louis: Mosby-Elsevier; 2008.
Ingle, J. I, Bakland, L. K. Endodontics. London: BC Decker Inc; 2002.
Jankovi, S., Mileti, D. Dentalna radiografija i radiologija. Split: Medicinski fakultet
Sveuilita u Splitu; 2009.
Jenkins, G, N. The physiology and biochemistry of the mouth. Oxford: Blackwell; 1978.
Jerolimov, V., Brki, H. Vjetaenje u stomatologiji. Zagreb: Stomatoloki fakultet
Sveuilita u Zagrebu i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske; 2005.
Jerolimov, V. Stomatoloki materijali. Zagreb: Stomatoloki fakultet Sveuilita u
Zagrebu; 2005. Dostupno na: www.sfzg.hr
Johnson, W. T. Color atlas of endodontics. Philadelphia: Saunders Co; 2002.
Kahle, W., Leonhardt, H., Platzer, W. Sustav organa za pokretanje Priruni anatomski
atlas 1. Zagreb: Medicinska naklada; 1989.
Kahle, W., Leonhardt, H., Platzer, W. Utrobni organi Priruni anatomski atlas 2.
Zagreb: Medicinska naklada; 1990.
Kahle, W., Leonhardt, H., Platzer, W. ivani sustav i osjetila Priruni anatomski atlas
3. Zagreb: Medicinska naklada; 1991.
Keros, J. Uvod u stomatologiju.Zagreb: Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu;
2007.
Klai, B. Rjenik stranih rijei. Zagreb: kolska knjiga; 2007.
Kneevi, G. Oralna kirurgija 2. Zagreb: Medicinska naklada; 2003.
Kneevi, G. Osnove dentalne implantologije. Zagreb: kolska knjiga; 2002.
93
Koch, G., Poulsen, S. Pedodoncija kliniki pristup. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2005.
Kraljevi, K. Potpune proteze. Zagreb: Areagrafika; 2001.
Krian, Z. Kompedij anatomije ovjeka, II dio, Pregled grae glave, vrata i lea za
studente ope medicine i stomatologije. Zagreb: kolska knjiga; 1999.
Krmpoti-Nemani, J., Marui, A. Anatomija ovjeka. Zagreb: Medicinska naklada;
2007.
Kumar, V., Cotran, R. S., Robbins, S. L. Osnove patologije. Zagreb: kolska knjiga;
1994.
Laney, W. R. Glossary of oral and maxillofacial implants. Berlin: Quintessence; 2007.
Langlais, R. P. Exercises in oral radiology and interpretation. St.Louis: Saunders; 2004.
Lapter, V., i dr. Ortodontske naprave: konstrukcija, namjena, djelovanje. Zagreb: kolska
knjiga; 1992.
Lapter, V. Ortodoncija za praktiara. 2. izd. Zagreb: kolska knjiga; 1979.
Lapter, V. Stomatoloki leksikon. Zagreb: Globus; 1990.
Laskaris, G. Atlas oralnih bolesti. Zagreb: Naklada Slap; Zagreb, 2005.
Linir, I. Farmakologija za stomatologije. Zagreb: Moderna vremena; 2000.
Lindhe, J., Karring, T., Lang, N. P. Klinika parodontologija i dentalna implantologija.
Zagreb: Globus; 2004.
Little, J. W, Falace, D. A, Miller, C. S., Rhodus, N. L. Dental management of the
medically compromised patient. St. Louis: Mosby; 2008.
Lussi, A. Dental erosion. From diagnosis to therapy. Basel: Karger; 2006.
Malamed, S. Handbook of local anesthesia. St. Louis: Mosby; 2004.
Marx, R. E, Stern, D. Oral and maxillofacial pathology: a rationale for diagnosis and
treatment. Chicago: Quintessence Publishing; 2003.
Mehuli, K. Keramiki materijali u stomatolokoj protetici. Zagreb: kolska knjiga; 2010.
Misch, C. E. Implant Dentistry. St.Louis: Mosby Inc; 1999.
Mie, I. Oralna kirurgija. Zagreb: Medicinska naklada; 1991.
Moore, K. L., Dalley, A. F. Clinically oriented anatomy. Philadelphia: Lippincott Williams
& Wilkins; 1999.
Nanda, R., Kapila, S. Current therapy in orthodontics. St. Louis: Mosby; 2009.
Nanda, R. Biomechanics and esthetic strategies in clinical orthodontics. Philadelphia:
Elsevier Saunders; 2005.
Newman Dorland, W. A. Dorland's illustrated medical dictionary. Philadelphia: Saunders;
1994.
Newman, M. G., Takei, H. H., Carranza, F. A. Carranza's clinical periodontology.
Philadelphia: Saunders; 2006.
Okeson, J. P. Management of temporomandibular disorders and occlusion. St. Louis:
Mosby; 2003.
Okeson, J. P. Temporomandibularni poremeaji i okluzija. Zagreb: Medicinska naklada;
2008.
Padovan, I. (ur.). Enciklopedijski rjenik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja.
Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea; 2006.
Padovan, I. Medicinski leksikon. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea; 1990.
Pearsall, J. New Oxford Dictionary of English. Oxford: Oxford University Press; 2001.
Petra, D. Interna medicina. Zagreb: Medicinska naklada; 2009.
Primorac, D. Primjena analize DNA u sudskoj medicini i pravosuu. Zagreb: NZMH;
2001.
Proffit, W. R., Fields, H. W., Sarver, D. M. Contemporary orthodontics. St. Louis: Mosby;
2006.
94
Rakosi, T., Jonas, I., Graber, T. M. Orthodontic diagnosis. New York: Thieme Medical
Publishers; 1993.
Richard, J., Lamont, R. J., Burne, R. A., Lantz, M. S. Oral Microbiology and Immunology.
Washington: Asm Press; 2006.
Rosenstiel, S., Land, F., Fujimoto, J. Contemporary fixed prosthodontics. St. Louis:
Mosby; 2001.
Rude, M., Marui, A. Eponimi u anatomiji. Zagreb: Medicinska naklada; 2009.
Sadler, T. W. Langmanova medicinska embriologija. Zagreb: kolska knjiga; 2008.
Sethi, A., Kaus, T. Praktina implantologija. Zagreb: Media ogled; 2009.
Shillingburg, T. H., Hobo, S., Whitsett, L., Jacobi, R. Osnove fiksne protetike. Zagreb:
Media ogled; 2008.
Sobotta, J. Atlas anatomije ovjeka. Zagreb: Naklada Slap; 2007.
Sproat, C., Burke, G., McGurk, M. Essential human diseases for dentists. Edinburgh:
Churchill Livingstone Elsevier; 2006.
Summit, J. B., Robbins, J. W., Hilton, T. J., Schwartz, R. S. Fundamentals of operative
dentistry: a contemporary approach. Chicago: Quintessence Publishing Co; 2006.
Suvin, M. Djelomina proteza. Zagreb: kolska knjiga; 1982.
krinjari, I. Orofacijalna genetika. Zagreb: kolska knjiga; 2006.
krinjari, I. Traume zuba u djece. Zagreb: Globus; 1988.
onje, J. (ur.). Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea;
2000.
utalo, J. Patologija i terapija tvrdih zubnih tkiva. Zagreb: Naklada Zadro; 1994.
Ten Cate, A. R. Oral histology: development, structure and function. St. Louis: Mosby;
1998.
The American Academy of Periodontology. Glossary of Periodontal Terms. 4th Edition.
Chicago: The American Academy of Periodontology; 2001.
Topi, B. Diferencijalna dijagnoza i terapija bolesti oralnih sluznica. Sarajevo:
Stomatoloki fakultet u Sarajevu; 2004.
Topi. B. Oralna medicina. Sarajevo: Stomatoloki fakultet u Sarajevu; 2001.
Torabinejad, M., Walton, R. E. Endodoncija naela i praksa. Zagreb: Naklada Slap:
2010.
Valenti-Peruzovi, M., Jerolimov, V. Temporomandibularni poremeaji
multidisciplinarni pristup. Zagreb: Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu i
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske; 2007.
Vodanovi, M. Englesko-njemako-hrvatski stomatoloki rjenik. Zagreb: kolska knjiga;
2005.
Vuievi Boras, V. Prirunik oralnih bolesti od dijagnoze do terapije. Zagreb:
Medicinska naklada; 2004.
White, S. C., Pharoah, M. J. Oral radiology: principles and interpretation. St. Louis:
Mosby; 2009.
Whittaker, D. K., MacDonald, D. G. A colour atlas of forensic dentistry. Ipswich: Wolfe
Publishing Ltd; 1989.
Wolf, H. F., Rateitschak, E. M., Rateitschak, K. H. Parodontologija. Stomatoloki atlas.
Zagreb: Naklada Slap; 2008.
Yunqueira, L. C., Carneiro, J. Osnove histologije. Zagreb: kolska knjiga; 2005.
Zwemer, T. J. Bouchers clinical dental terminology: a glossary of accepted terms in all
disciplines of dentistry. St. Louis: Mosby; 1982.
ivko, J., Jerolimov, V. Metali u stomatolokoj protetici. Zagreb: kolska knjiga; 2005.
95
Podatci o autorima
Marin Vodanovi
Marin Vodanovi roen je 16. studenoga 1975. u Bochumu u Njemakoj. Gimnaziju

je zavrio 1994. u Ploama, a studij stomatologije na Stomatolokome fakultetu Sveuilita
u Zagrebu 1999., kada kao jedan od najboljih studenata dobiva Dekanovu nagradu.
Zaposlen je kao znanstveni novak vii asistent na Stomatolokome fakultetu
Sveuilita u Zagrebu, gdje od 2001. do 2005. radi na Katedri za fiziologiju, a od 2005. do
danas u Zavodu za dentalnu antropologiju. Titulu magistra znanosti stekao je 2005., a
2008. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom Paleostomatoloka analiza
kasnoantikih i ranosrednjevjekovnih nalazita u Hrvatskoj. 2010. zavrio je specijalizaciju
iz endodoncije i dentalne patologije.
Od 2001. do danas aktivno je suraivao na tri projekta Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta Republike Hrvatske. Aktivno je sudjelovao i usavravao se na brojnim
kongresima, konferencijama i skupovima u Hrvatskoj, Europi i Sjedinjenim Amerikim
Dravama. Vie je puta bio recenzent u stranim i domaim znanstvenim asopisima.
Glavni je urednik asopisa Bulletin of the International Association for
Paleodontology i lan urednitva elektronikoga izdanja asopisa Acta stomatologica
Croatica. Od 2006. do 2008. bio je lan urednitva Hrvatskoga stomatolokog vjesnika.
Autor je brojnih znanstvenih i strunih radova objavljenih u stranim i domaim asopisima.
2005. u suradnji s izdavakom kuom kolska knjiga iz Zagreba objavljuje Englesko-
-njemako-hrvatski stomatoloki rjenik s vie od 20 000 rijei.
2006. dobiva Dravnu nagradu za znanost u kategoriji znanstvenih novaka.
96
Drago tambuk
Drago tambuk roen je 20. rujna 1950. u Selcima na otoku Brau. Gimnaziju je
zavrio 1969. u Splitu, a Medicinski fakultet 1974. u Zagrebu. Specijalizirao je internu
medicinu i gastroenterologiju u Klinikome bolnikom centru u Zagrebu, zatim hepatologiju,
a od 1981. u londonskim se bolnicama (The Royal Free Hospital, St. Stephens Hospital,
Kobler Center, St. Bartholomews Hospital) bavio znanstvenim radom na podruju bolesti
jetre, klinikim istraivanjem kopnice (AIDS-a) i brigom za oboljele. Meu najvanijima su
mu rad na HGP-30 cjepivu protiv sindroma steene imunodeficijencije te rad na njegovu
lijeenju, osobito s AZT-om.
Od 1991. do 1994. opunomoeni je predstavnik Republike Hrvatske u Velikoj
Britaniji, potom veleposlanik u Indiji i ri Lanki (1995. 1998.), veleposlanik u Egiptu i
brojnim arapskim zemljama (1998. 2000.). Od 2001. do 2002. studijski boravi na
Harvardskome sveuilitu bavei se temama iz meunarodnih odnosa i opega dobra, a
od 2005. do 2010. veleposlanik je u Japanu i Republici Koreji.
Objavio je 40 knjiga poezije, eseja, prijevoda i florilegija. Predstavljen je u svim
vanijim hrvatskim antologijama. Dobitnik je nagrada za umjetnost, pjesnitvo i mir u
domovini i u inozemstvu. Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike. Utemeljitelj je
Croatiae redivivae 1991., svehrvatske pjesnike manifestacije na kojoj kroz jezine dionice
(a kaj to) primjenjuje, u praksi, ideju koineizacije hrvatskoga jezika. Autor je
medicinskih novotvorenica.
97
An a O str o ki An i
Ana Ostroki Ani roena je 24. rujna 1980. u Naicama. 2005. diplomirala je
anglistiku i kroatistiku na Filozofskome fakultetu Sveuilita u Zagrebu, gdje je upisana na
poslijediplomski doktorski studij lingvistike.
Od 2008. zaposlena je kao znanstvena novakinja na projektu MZOS-a Hrvatski
nazivi za europske pojmove: terminoloko-terminografski okvir, voditeljice prof. dr. sc. Maje
Bratani, u Odjelu za ope, poredbeno i raunalno jezikoslovlje Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje. Tajnica je projekta Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna), u
okviru kojega je sudjelovala na projektu Usustavljivanje i normiranje temeljnoga hrvatskoga
zrakoplovnog nazivlja ZRNA kao glavni suradnik te na projektu Hrvatsko stomatoloko
nazivlje H R S T O N kao terminolog i jezini savjetnik.
Struno se usavravala na ljetnim kolama iz terminologije i leksikografije te izlagala
na nekoliko meunarodnih lingvistikih konferencija. Jedan je od urednika kolokacijskoga
rjenika Aviation English Terms and Collocations (An Alphabetical Checklist).
98
Kazalo pojmova
bolesnik 62
A brahicefalija 45
adhezija 44
C
adresa elektronike pote projekta 35, 66
akrocefalija 45
cefalian 45
alokirija 43
cefalogram 45
alveolarni 37
cefalometrija 45
amelogenesis imperfecta 43
cefalometrijska toka 45
anafilaktina reakcija 52
cement 49
anatomija oralna i dentalna 21
Croatia rediviva 17
anglizacija 18
antonim 29
antonimija 29
aortni 37
apeksifikacija 38 akavica 17
apeksogeneza 38
apikalni 37
apsolutni sinonim 27 D
arhaizam 27, 66
autorski naziv 22 definicija 25
dehidracija 45
dens, lat. 64
B dentalna implantologija 21
dentalna medicina 64, 65
bakterijski 38 dentalnomedicinski 45
baza hrvatskih stomatolokih naziva 66 dentinski tubul 43
baza hrvatskoga strukovnog nazivlja 66 desni 48, 60
Beki dogovor 17 djeja i preventivna stomatologija 21
biomedicina 24, 64 djelomini sinonim 27
bliskoznanica 27 docteur en medecine dentaire, franc. 64
blok-anestezija 46 doctor of dental medicine, engl. 64
boni 36 doktor dentalne medicine 64
bol 50 donjoeljusni 56
99
doputeni naziv 27, 66 gornjoeljusni 56

grafijska prilagodba 43
E
H
egzotermna reakcija 52
embrijski razvoj 38 heilalgija 43
embriologija oralna i dentalna 21 heilitis 43
endodoncija 21 hidrocefalus 45
engleski jezik 22 hidroksiapatit 45
e-Struna 66 histologija oralna i dentalna 21
etimologija 28 hoana 45
Europska unija 64 homonimija 28
europski jezici 64 homonimizaciji 28
H R S T O N 20
hrvatska tokavica 17
F hrvatska tvorba 33
hrvatski jezini sustav 36
farmakologija 21
hrvatski knjievni standard 18
fausse route 43
hrvatski protojezik 17
fiziologija 21
Hrvatsko stomatoloko nazivlje 20
fonacija 53
hrvatsko strukovno nazivlje 20
fonetski 53
fonoloka promjena 44
forenzika stomatologija 21, 53 I
frankofonizacija 18
funkcijski otisak 53 imenina osnova 45
funkcionalni stilovi 31 implantat 36
imunoloki 54
imunosni 54
G in vivo 43
inkrementalne linije 39
germanizacija 18
inlej 43
gingiva 60
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 13, 68
gingivni 39
internacionalizam 33
glasovne promjene 28
internacionalizmi 37
globalizacija 18
istoimenost 28
gornja eljust 36
istoznanica 27
100
istoznanost 27
L
izbjeljivanje zuba 56
izobrazba zasnovana na dokazima 20
lateralni 36
izvedenica 26
latinski jezik 22
leksika razina 60
J limfoblastni 40
linija rasta 39
jednaenje po zvunosti 44 lubrikant 49
jednoimenost 27
jetra 48
M
jezina baza 59
jezina ploha 59
magnetska rezonancija 37
jezina potpora 66
maksila 36
jezini hrbat 59
Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci 13
jezini savjeti 35
Medicinski fakultet Sveuilita u Splitu 13
medicinski nazivi 21
K medicinsko nazivlje 24
metabolini 54
kajkavica 17 mikrocefalija 45
kandasta kvrica 60 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
karijesni 39 Republike Hrvatske 13
karijesogen 40 mononimija 27
koagulant 49 mrena stranica projekta 23, 66
kolokacija 45
korijen 49
N
koronarni 36, 61
koica 61
Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo
Kouti, Sidonija 19
i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske
krajnici 36
13, 68
krajnini 36
nacionalni koordinator izgradnje hrvatskoga
kraljenica 46
strukovnog nazivlja 13
krunski 36, 61
naini postanka novih naziva 33
kurziv 31, 43, 51
nadomjestak 47
nastavnik-stomatolog 20
nazivlje 24
101
nazivoslovlje 24 oznaenik 25
nepano-jezini mii 45 oznailac 25
nepreporueni naziv 27, 66
neproziran 41
norma 31
P
normativni odnosi 27
p 13
normiranje nazivlja 27
pacijent 62
normocefalija 45
parodoncij 62
Novosadski dogovor 17
parodont 49, 62
parodontitis, 62
Nj parodontni ligament 62
parodontologija 21, 62
njemaki jezik 22 paronim 29
paronimija 29
patologija tvrdih zubnih tkiva 21
O Penn Dental Medicine School University of
Pennsylvania 13
oblini sinonim 34
per primam, lat. 43
obrazno-drijelna ovojnica 46
periapikalni 38
odontoblastni 40
periodont 62
odous, gr. 64
pluralia tantum 48
okluzijska interferencija 37
pojam 25
okluzijski 41
polisemija 28
onlej 43
popularizacije uporabe 23
opak 41
poslijeoperacijska osjetljivost 62
opa stomatologija 21
poslijeoperativna osjetljivost 62
oralna kirurgija 21
posuenica 36
oralna medicina 21, 65
posvojni genitiv 59
oralna mikrobiologija 21
posvojni pridjev 59
oralna sluznica 36
potkljuna arterija 44
ortodoncija 21
pravi sinonim 27
osnovna rije 26
pravopisna prilagodba 43
osteitis 45
preporueni naziv 27, 66
Ostroki Ani, Ana 98
preporueni stomatoloki nazivi 69
oteklina 61
pretklijetka 44
oticanje 61
pretkutnjak 44
overlej 43
102
projekt Hrvatsko stomatoloko nazivlje stoma, gr. 64

H R S T O N 20, 66, 68 stomatolog 64
protetski 54 stomatologija 20, 24, 64, 66
protetski nadomjesci 47 stomatolog-nastavnik 20
stomatoloka protetika 21
stomatoloka radiologija 21
R stomatoloka struka 66
stomatoloka terminoloka baza 21
radioopakan 41
referentna literatura 22, 92
20, 68
rendgenski 46
stomatoloki jezini savjeti 35
restaurativna stomatologija 21, 63
stomatoloki materijali 21
restorativna stomatologija 63
stomatoloko nazivlje 24
reterminologizacija 33
stomatoloko specijalistiko podruje 65
rezidualna cista 63
Streptococcus mutans 51
rije 26
strukovna politika 64
studij dentalne medicine 64
S studij stomatologije 64
stupanj doputene individualnosti 31
sekvencija DNK-a 37 supkutani 44
semantiki odnosi 26
sendvini otisak 59

sinonimija 27
sintaktika razina 59
reter, Ivan 18
sistemske bolesti 54
tambuk, Drago 20, 97
sklonidba naziva u mnoini 48
tefi, Lidija 20
sloenica 26, 45
titni 45
slubeni jezici Europske unije 64
titnjani 45
snimak 56
ulek, Bogoslav 18
specijalist 57
spojnica 45
srbizacija 18 T
sredinji 57
srednji 57 talijanski jezik 22
stakleno-ionomerni cement 46 terminologija 24
standardni hrvatski jezik 31 terminologizacija 33
stilske odrednice 31 terminoloka homonimija 28
103
terminoloka leksikografija 26 vlaknast 58

terminoloka naela 34 Vodanovi, Marin 20, 96
terminoloka polisemija 28 vrak zubnoga korijena 38
terminoloki rad 26
terminoloko normiranje 26
tireoidni 45
Z
toka opisthion 43
Zakon o stomatolokoj djelatnosti 24
toksiki 55
zalistak 47
tonzilarni 36
zaostala cista 63
tonzile 36
zaostatna cista 63
tvorenica 26
Zid od poezije 17
znanstveno nazivlje 31
U zub 49
zubar 64
Universittsmedizin der Johannes Gutenberg- zubarstvo 64
Universitt 13 zubna alveola 42
unutarnji 57 zubna medicina 65
usadak 36 zubna povrina 59
usna sluznica 36 zubni korijen 59
usneni 58 zubno meso 60
usni 58

V
argon 31
venski 37 argonizam 27, 66
Vijee za normu hrvatskoga standardnog jezika drijelno-lubanjska ovojnica 46
13
viejezini stomatoloki rjenik 22
vieznanost 28
104
Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske
Ilica 24, Zagreb / Nazorova 2, Opatija Hrvatska
Tel: ++385 (0)51 228 690
Faks: ++385 (0)51 271 085
e-pota: nzz@nzz.hr
www.nzz.hr

Gundulieva 5, Zagreb, Hrvatska
Tel.: ++ 385 (0)1 4802 111
Faks: ++ 385 (0)1 4807 367
e-pota: dekanat@sfzg.hr
www.sfzg.hr
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Ulica Republike Austrije 16, Zagreb, Hrvatska
Tel.: ++ 385 (0)1 3783 888
Faks: ++ 385 (0)1 3783 803
e-pota: ihjj@ihjj.hr
www.ihjj.hr
Projekt H R S T O N - H r v a t s k o s t o m a t o l o k o n a z i v lj e
E-pota: hrston@sfzg.hr http://hrston.sfzg.hr

Stomatološko Nazivlje SFZG PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Stomatološko Nazivlje SFZG PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Marin Vodanovi

Mjesto i godina izdavanja:

Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2010.

Knjiga je tiskana uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za znanost, visoko

Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu

I naposljetku, posebno zahvaljujemo dekanu Stomatolokoga fakulteta Sveuilita u

Sklonidba naziva preuzetih iz grkoga i latinskoga jezika .......................................................... 51

Ulaskom Republike Hrvatske u skupinu zemalja lanica Europske unije hrvatski

specifini primjeri stomatolokih naziva za koje se pokazalo da esto izazivaju probleme i

Zagreb, listopad 2010.

U nemilosnom globalizacijskom rvnju ne stradavaju samo biljne i ivotinjske vrste,

Davnih osamdesetih bavei se u Londonu lijeenjem oboljelih od AIDS-a ili side te

Onako kako more cjeliva otok,

Projekt Hrvatsko stomatoloko nazivlje H R S T O N

Projekt Hrvatsko stomatoloko nazivlje H R S T O N projekt je koji je financirala

hrvatskoga jezika, nuno je raditi na izgradnji strukovnoga nazivlja i na njegovoj

Stomatoloko podruje Broj obraenih preporuenih naziva*

anatomija oralna i dentalna 812

Raspodjela obraenih preporuenih naziva s obzirom na stomatoloka podruja u bazi

Stomatoloka terminoloka baza moe posluiti kao izvrstan izvor definicija

Prikaz obraenoga naziva u stomatolokoj terminolokoj bazi

S ciljem popularizacije uporabe hrvatskoga stomatolokog nazivlja objavljeno je

Stomatoloko nazivlje to je to?

Stomatologija je dio medicine koji se bavi sprjeavanjem bolesti i odravanjem

Osnovni terminoloki pojmovi i nazivi

Naredna etiri poglavlja do poglavlja Stomatoloki jezini savjeti, koja donose

Odnosi izmeu oznaioca i oznaenika

Kad se odnos jednoimenosti prekri, dolazi do vieznanoga povezivanja pojma i

Jednoimenost ili mononimija

Istoznanost ili sinonimija

Odnos izmeu oznailaca jednoga jezika koji su pridrueni istomu oznaeniku

PRAVI (POTPUNI) SINONIMI DJELOMINI SINONIMI

donja eljust mandibula povlaenje (gingive) recesija (gingive)

Vieznanost ili polisemija i istoimenost ili homonimija

Antonimi su rijei suprotstavljene kojom znaenjskom sastavnicom. Antonimija se

Odnos izmeu znanstvenoga nazivlja i funkcionalnih

Standardni hrvatski jezik moe se podijeliti na vie funkcionalnih stilova. To znai da

Funkcionalni stilovi standardnoga jezika meusobno se razlikuju po odnosu prema

ARGONSKI NAZIV STANDARDNOJEZINI NAZIV

bajn Beinova poluga

Naini postanka novih hrvatskih naziva

Hrvatski nazivi mogu nastati:

Terminoloka su naela skup pravila koja je u sklopu projekta Izgradnja hrvatskoga

Stomatoloki jezini savjeti

Obradbom naziva u elektronikoj bazi hrvatskoga stomatolokog nazivlja javili su se

Tvorba stomatolokih naziva pravila i posebnosti

Kad u hrvatskome standardnom jeziku ne postoji naziv koji jednoznano oznauje

Internacionalizmi grkoga i latinskoga podrijetla

Internacionalizmi se u stomatolokome nazivlju upotrebljavaju kad za isti pojam nije

Alveolni ili alveolarni?

PREPORUENI NAZIV: alveolarni

Apeksni otvor ili apikalni otvor?

PREPORUENI NAZIV: apikalni otvor

apeksni otvor, apeksni odontogeni kompleks i periapeksni. Dakako, najbolje je rjeenje

Bakterijski ili bakterijalni?

PREPORUENI NAZIV: bakterijski

Embrijski razvoj ili embrionalni razvoj?

PREPORUENI NAZIV: embrijski razvoj

Gingivni ili gingivalni?

PREPORUENI NAZIV: gingivni

Inkrementne linije ili inkrementalne linije?

PREPORUENI NAZIV: linija rasta

Karijesni ili kariozni?