Tehnika kola Pula

Geronimo

U Sjedinjenim Amerikim Dravama , Indijanci su ljudi porijeklom od

prekolumbijski autohtonog stanovnitva zemlje u modernim granicama
zemlje. Ovi narodi su sastavljeni od brojnih razliitih plemena i etnikih
skupina , a mnoge od tih skupina preivjeli su i do danas kao dio suverenih
nacija .

Andrej Gardijan IV.MT

Geronimo (16.lipnja 1829.- 17.veljae 1909.),legendarni poglavica plemena
Chiricahua Apaa.

Pravo mu je ime bilo Goyathlay ('Onaj koji zijeva'), i vjerojatno posljednji

pripadnik bande Bedonkohe. Rodio se kod Turkey Creeka, pritoku rijeke
Gila, dananja drava Arizona, ali u to vrijeme Meksiko. Odgajan po
plemenskim obiajima, imao je mnogo ena i najmanje estero djece.

Prvu enu ubili su mu Meksikanci napadom na njegov logor dok su mukarci

trgovali u gradu. Osim ene i troje djece ubili su mu i majku.
Njegova mrnja bila je neopisiva,, a poglavica Mangas Colorados alje ga da
dovede poglavicu imenom Cochise i njegove ratnike koji bi im trebali
pomoi u osveti.

Ime Geronimo dobio je jer je izveo pokolj nad Meksikancima na blagdan sv.
Jeronima. O njemu je kruio mit da ga metci ne mogu ubiti. Bio je i
kod predsjednika SAD-a. Od 1858. do 1886. borio se i bjeao pred
Meksikancima, kasnije Amerikancima. Po njegovim rijeima, nikad nije bio
poglavica, ve vojni voa. Posljednji je poglavica Indijanaca koji se predao
vojsci SAD-a. Dogodilo se to 4. rujna 1886. godine u Kanjonu kostura kad se
Geronimo sa 38 ljudi strmoglavio u kanjon i predao
amerikom generalu Nelson Appleton Milesu. Rodnu Arizonu nikad vie nije
vidio.

Preao je na kranstvo, ali su ga zbog kockanja izopili iz Crkve. Jahao je na

paradi kada je ustolien Theodore Roosevelt. Preivljavao je prodajui
razglednice i sline stvari. Umro je u Fort Sillu sa 80 godina od upale plua.

Od kraja 15. stoljea, migracija Europljana u Ameriku dovela je do

stoljea izmjene I prilagodbe izmeu starih i novih drutava. Veina

Andrej Gardijan IV.MT

Indijanskih grupa su do tad sauvavale svoju povijest na principu usmene
predaje I pomou umjetnikih djela, meutim dolazak Europljana rezultirao
je prvim pisanim izvorima o sukobu izmeu autora (Indijanaca) i
Europljana.

U vrijeme prvog kontakta, autohtone kulture se poprilino razlikuju od proto-

industrijskih i uglavnom kranskih imigranata. Veina Indijanaca koristila
je svoja lovita i poljoprivredna zemljita za cijelo pleme. Europljani su u to
vrijeme imali patrijarhalne kulture sa razvijenim konceptima individualnih
prava vlasnitva. Vidimo suprotno od Indijanaca. Razlike u kulturama izmeu
Indijanaca i useljenikih Europljana, kao i promjenjivih saveznitava meu
razliitim narodima u vrijeme rata, izazvalo je puno politikih napetosti,
etnikog nasilja i drutvenih poremeaja.

Tijekom vremena, Sjedinjene Amerike Drave prisiljene su nizom ugovora

uspostaviti rezervate za Indijance u mnogim zapadnim dravama. Ameriki
agenti potiu Indijance usvojiti uzgoj u europskom stilu ali europsko-
amerike poljoprivredne tehnologije u to vrijeme bile su neadekvatane za
tadanje esto suhe rezervate, to je dovelo do masovne gladi. Godine 1924.,
ameriki Indijanci koji ve nisu bili ameriki graani su dobili odobreno
dravljanstvo od strane Kongresa sticanje dravljanstva temeljem
meunarodnih ugovora .

Suvremeni Indijanci imaju jedinstven odnos sa Sjedinjenim Amerikim

Dravama, jer oni mogu biti lanovi naroda, plemena ili bendova. Kulturni
aktivizam od kasnih 1960-ih godina poveao je politiko sudjelovanje i
dovelo do poveanja napora da Indijanci ue i ouvaju autohtonoi jezik za
mlae generacije i da uspostave vee kulturne infrastrukture: Indijanci su
osnovali nezavisne novine i online medije, nedavno ukljuujui First Nations
Experience (FNX) , prvi Indijanskii televizijski kanal. Uspostavljeni

Andrej Gardijan IV.MT

su indijanski studijski programi, plemenske kole i sveuilita , te muzeji i
jezini programi. Kako su Indijanci brojano manja skupina SAD-a vidimo
potovanje kulturnog pluralizma.

Andrej Gardijan IV.MT