Professional Documents
Culture Documents
Ouspensky - U Potrazi Za Cudesnim
Ouspensky - U Potrazi Za Cudesnim
OUSPENSKY
POGLAVLJE I 13
Povratak iz Indije. Rat i potraga za udesnim.
Stare misli. Pitanje kola. Planovi za naredna putova
nja. Istok i Evropa. Beleka u moskovskim novinama.
Predavanja o Indiji. Susret sa G. Preruen ovek.
Prvi razgovor. Miljenje G o kolama. Grupa G. Od
bljesci istine. Dalji susreti i razgovori. Organizacija
moskovske grupe G. Pitanje plaanja i sredstava za
rad. Pitanje tajnosti i obaveza koje preuzimaju ueni
ci. Razgovor o Istoku. Filozofija, teorija i prak
sa. Kako je sistem pronaen? Ideje G. ovek je
maina kojom vladaju spoljanji uticaji. Sve se
deava. Niko nita ne ini. Da bi se inilo po
trebno je biti. ovek je odgovoran za svoja dela a
maina to nije. Da li je psihologija potrebna za
prouavanje maine? Obeanje injenica. Mogu li se
ratovi zaustaviti? Razgovor o planetarna i mesecu kao
ivim biima. Inteligencija sunca i zemlje. Subjek
tivna i objektivna umetnost.
POGLAVLJE II 44
Petersburg 1915. G. u Petersburgu. Razgovor o
grupama. Pominjanje ezoterinog rada. Zatvor i
Beg iz zatvora. ta je neophodno za beg? Ko moe
pomoi i kako? Poeci susreta u Petersburgu. Pitanje
reinkarnacije i budueg ivota. Kako se moe postii
besmrtnost? Borba izmeu da i ne. Kristalizacija
na pravilnim i pogrenim temeljima. Neophodnost
rtvovanja. Razgovori sa G. i posmatranja. Prodaja
ilimova i razgovori o njima. ta je G. rekao o sebi.
Pitanje prastarih znanja i zbog ega su skrivena. Od
govor G. Znanje nije skriveno. Materijalnost znanja i
ovekovo odbijanje znanja koje mu je dato. Pitanje be
smrtnosti. etiri tela oveka. Primer retorte ispu
njene metalnim prahom. Put fakira, put monaha i put
jogija. etvrti put. Postoji li civilizacija i kultura?
POGLAVLJE III 72
Osnovne ideje G. po pitanju oveka. Nedostatak
jedinstva. Mnogostrukost Ja. Sklop ljudske maine.
Psihiki centri. Metode G. o izlaganju ideja sistem.
Neizbeno ponavljanje. ta znai evolucija oveka.
Mehaniki napredak je nemogu. Evropska ideja o
evoluciji oveka. Spoj svega u prirodi. oveanstvo i
mesec. Prednost oveka jedinke nad masom. Neo
phodnost poznavanja ljudske maine. Nepostojanje
konstantnog Ja u oveku. Uloga malih Ja. Nedostatak
individualnosti i volje u oveku. Istonjaka alegori
ja okui i njenoj posluzi. Zamenik nadzornika. Raz
govori o fakiru na klinovima i budistikoj magiji.
POGLAVLJE IV 85
Opti utisci o sistemu G. Pogled unazad. Jedan
od osnovnih predloga. Linija znanja i linija bia. Bie
na razliitim nivoima. Razlika izmeu linije znanja i
linije bia. ta daje razvoj znanja bez odgovarajue iz-
mene bia izmena bia bez uveavanja znanja. ta
znai razumevanje. Razumevanje kao rezultat zna
nja i bia. Razlika izmeu razumevanja i znanja. Ra
zumevanje kao rad tri centra. Zbog ega ljudi
pokuavaju da pronau nazive za stvari koje ne razu-
meju. Na jezik. Zbog ega ljudi ne razumeju jedni
druge. Re ovek i razliita znaenja te rei. Jezik
koji je prihvaen u sistemu. Sedam gradacija pojma
ovek. Princip relativiteta u sistemu. Gradacije ko
je su paralelne gradaciji oveka. Re svet. Razliita
znaenja te rei. Ispitivanje rei svet sa take gle
dita principa relativnosti. Osnovni zakon univerzu
ma. Zakon tri principa ili tri sile. Neophodnost tri sile
za pojavu fenomena. Trea sila. Zbog ega mi ne vi-
dimo treu silu. Tri sile u prastarim uenjima. Stva
ranje svetova prema volji Apsolutnog. Lanac svetova
ili zrak stvaranja. Broj zakona u svakom svetu.
POGLAVLJE V 105
Predavanje o mehaninosti univerzuma. Zrak
stvaranja i njegov rast od Apsolutnog. Protivurenost
naunih pogleda. Mesec na kraju zraka stvaranja. Vo
lja Apsolutnog. Ideja o udu. Nae mesto u svetu. Me
sec se hrani organskim ivotom. Uticaj meseca i
oslobaanje od njega. Razliite materijalnosti raznih
svetova. Svet kao svet vibracija. Vibracije uspora
vaju proporcionalno udaljenosti od Apsolutnog. Se
dam vrsta materije. etiri tela oveka i njihov odnos
prema razliitim svetovima. Gde je zemlja. Tri sile i
kosmika svojstva materije. Atomi kompleksnih ma
terija. Definicija materije prema silama koje se oitu
ju kroz nju. Ugljenik, kiseonik, azot i
vodonik. Tri sile i etiri materije. Da li je ovek be
smrtan ili nije? ta je zapravo besmrtnost? ovek ima
etvrto telo. Pria o bogoslovu i bojoj svemoi. Raz
govori o mesecu. Mesec kao teg na asovniku. Razgo
vor o univerzalnom jeziku. Objanjenje o Poslednjoj
Veeri.
POGLAVLJE VI 124
Razgovor o ciljevima. Moe li uenje stremiti ka
konanom cilju? Cilj postojanja. Lini ciljevi. Znati
budunost. Postojati posle smrti. Biti sopstveni gospo
dar. Biti Hrianin. Pomagati oveanstvu. Zaustavi
ti ratove. Objanjenja G. Sudbina, sluajnost i volja.
Lude maine. Ezoterino Hrianstvo. ta bi treba
lo da bude ovekov cilj? Uzroci unutranjeg ropstva.
Sa ime poinje put osloboenja. Spoznaj sebe. Ra
zliita razumevanja ovih ideja. Samo-prouavanje. Ka
ko prouavati? Samo-posmatranje. Registrovanje i
analiza. Osnovni principi rada ljudske maine. etiri
centra: centar miljenja, emocionalni centar, centar
kretanja i instinktivni centar. Razluivanje rada centa
ra. Vrenje izmena u radu centara. Poremeaj ravno
tee. Kako maina vraa ravnoteu? Sluajne promene.
Pogrean rad centara. Mata. Sanjarenje. Navike. Na
vike koje su u suprotnosti sa svrhom samo-posmatra-
nja. Borba protiv izraavanja negativnih emocija.
Registrovanje mehaninosti. Izmene koje se dogaaju
kao rezultat pravilnog samo-posmatranja. Ideja o cen
tru kretanja. Klasifikacija zasnovana na podeli centa
ra. Automatizam. Instinktivne radnje. Razlika izmeu
funkcija instinktivnog centra i centra kretanja. Podela
emocija. Razliiti nivoi centara.
POGLAVLJE IX 205
Zrak stvaranja u obliku 3 oktave zraenja. Od
nos materija i sila na razliitim planovima sveta prema
naem ivotu. Intervali u kosmikim oktavama i stre
sovi koji ih ispunjavaju. Taka univerzuma. Gusti-
na vibracija. Tri sile i etiri materije. Ugljenik,
Kiseonik, Azot, Vodonik. Dvanaest trijada.
Tabela Vodonika. Materija u svetlu hemijskih, fi
zikih, psihikih i kosmikih svojstava. Inteligencija
materije. Atom. Sve ljudske radnje i stanja zavise od
energije. Materija u oveku. ovek ima dovoljno ener-
gije da zapone rad na sebi, ako je tedi. Rasipanje
energije. Naui da izdvaja fino od grubog. Proiz
vodnja finih vodonika. Izmena bia. Rast unutranjih
tela. Ljudski organizam kao trospratna fabrika. Tri
vrste hrane. Ulazak hrane, vazduha i utisaka u organi
zam. Pretvaranjem materije vlada zakon oktava. Ok
tava hrane i oktava vazduha. Izdvajanje viih
vodonika. Oktava utisaka se ne razvija. Mogunost
stvaranja vetakog stresa u trenutku primanja utisaka.
Svestan napor. Samo-seanje. Rezultirajui razvitak
utisaka i oktava vazduha. Drugi svesni stres. Napor
povezan sa emocijama. Pripreme za taj napor. Analo
gija izmeu ljudskog organizma i univerzuma. Tri sta-
dijuma evolucije ljudske maine. Pretvaranje emocija.
Alhemija. Centri rade sa razliitim vodonicima. Dva
via centra. Pogrean rad niih centara. Materijalnost
svih unutranjih procesa.
POGLAVLJE X 242
Od ega poinje put. Zakon sluajnosti. Vrste uti-
caja. Uticaji stvoreni u ivotu. Uticaji stvoreni izvan
ivota, svesni samo u svom zaetku. Magnetski cen
tar. Traei put. Pronalaenje oveka koji zna. Trea
vrsta uticaja: svesna i direktna. Osloboenje od zako
na sluajnosti. Korak, stepenite i put. Specijal
ni uslovi etvrtog puta. Mogu je pogrean magnetski
centar. Kako ovek moe prepoznati pogrene puteve?
Uitelj i ak. Znanje poinje sa uenjem kosmosa. Uo
biajeni pojam dva kosmosa: Makrokosmos i Mi-
krokosmos. Potpuno uenje o sedam kosmosa.
Odnos izmeu kosmosa: kao nule prema besko
nanom. Princip relativiteta. Put gore je isto to i put
dole. ta je udo. Period dimenzija. Pregled siste
ma kosmosa sa take gledita teorije mnogo dimenzi
ja. Komentar G. da je Vreme dah. Da li je
Mikrokosmos ovek ili atom?
POGLAVLJE XI 264
Ako zrno penice ne umre nee doneti ploda.
Knjiga aforizama. Probuditi se, umreti, da bi se rodio.
ta spreava oveka da se ponovo rodi? ta spreava
oveka da umre? ta spreava oveka da se probu
di? Odsustvo shvatanja o sopstvenoj nitavnosti. ta
znai shvatanje sopstvene nitavnosti? ta spreava da
se doe do ovog shvatanja? Hipnotiki uticaj u ivo
tu. San u kome ovek ivi je hipnotiki san. Maio
niar i ovce. Kundalini. Mata. Budilnici.
Organizovani rad. Grupe. Da li je mogue raditi u gru
pama bez uitelja? Rad na samo-prouavanju u gru
pama. Ogledala. Razmena posmatranja. Opti i
pojedinani uslovi. Pravila. Osnovna greka. Shva
tanje sopstvene nitavnosti. Opasnost od oponaa-
jueg rada. Prepreke. Istina i lanost. Iskrenost
prema samom sebi. Napori. Akumulatori. Veliki aku
mulator. Intelektualni i emocionalni rad. Potreba za
oseanjem. Mogunost razumevanja preko oseanja
onoga to se ne moe razumeti preko uma. Emocio
nalni centar je mnogo suptilniji aparat od intelektual
nog centra. Objanjenje zevanja u vezi sa
akumulatorima. Uloga i znaaj smeha u ivotu. Odsu
stvo smeha u viim centrima.
POGLAVLJE XV 361
Religija kao relativan pojam. Religije odgovara
ju nivou ovekovog bia. Moe li molitva pomoi?
Uenje kako se moli. Opte neznanje u vezi Hrian-
stva. Hrianska crkva je kola. Egipatske kole po
navljanja. Znaaj rituala. Tehnike religija. Gde u
oveku zvui kad izgovori Ja? Dva dela stvarne re
ligije i ta svaka ui. Kant i ideja lestvice. Organski
ivot na zemlji. Rast zraka stvaranja. Mesec. Evolui
rajui deo organskog ivota je oveanstvo. ovean
stvo na mrtvoj taki. Promene mogue samo na
raskrima. Proces evolucije uvek poinje formira
njem svesnog nukleusa. Postoji li svesna sila koja se
bori protiv evolucije? Razvija li se oveanstvo? Dve
stotine svesnih ljudi bi bilo u stanju da izmeni ceo ivot
na zemlji. Tri unutranja kruga oveanstva. Spo-
ljanji krug. etiri puta kao etiri kapije prema
ezoterinom krugu. kole etvrtog puta. Pseudoe-
zoterini sistemi i kole. Istina u obliku lai. Ezote
rine kole na Istoku. Inicijacija i Misterije. Mogua
je samo samo-inicijacija.
P O G L A V L J E XVII 415
Avgust 1917. est nedelja u Essentuki. G. otkri
va plan celokupnog raa. kole su neophodne. Ek
stra napori. Ujedinjenje centara je osnovna potekoa
u radu na sebi. ovek je rob svog tela. Traenje ener
gije na nepotrebnu muskulatornu napetost. G. poka
zuje vebe za kontrolu miia i za relaksaciju. Vebe
stani. Zahtevi vebe stani. G. prenosi sluaj koji
se dogodio kod vebe stani u Centralnoj Aziji. Uti-
caj vebe stani u Essentuki. Navika prianja. Opit
sa gladovanjem. ta je greh. G. pokazuje vebe
panje. Eksperiment sa disanjem. Shvatanja o
tekoama Puta. Nezamenljivost velikog znanja, na
pora i pomoi. Zar ne postoji neki drugi put izvan
'puteva'? Putevi koji se daju ljudima kao pomo u
odnosu na njihov tip. Subjektivni i Objektivni pu
tevi. Obyvatel. ta znai biti ozbiljan? Samo je jed
na stvar ozbiljna. Kako postii stvarnu slobodu? Teak
nain ropstva i pokornosti. ta je ko spreman da rtvu
je. Bajka o vuku i ovcama. Astrologija i tipovi. Prika
zivanje. G. objavljuje rasturanje grupe. Konano
putovanje u Petersburg.
P O G L A V L J E XVIII 441
Petersburg: Oktobar 1917. Boljevika revoluci
ja. Povratak G. na Kavkaz. Stav G. prema jednom od
uenika. Malo drutvo sa G. u Essentuki. Stie jo lju
di. Vebe su tee i razliitije od ranijih. Mentalne i fi
zike vebe, plesovi dervia, prouavanje psiho
trikova. Prodavanje svile. Unutranja borba i odlu
ka. Izbor gurua. Odluka o odvajanju. G. ide u Sochi.
Teko vreme: rat i epidemije. Dalja prouavanja de-
vetougla. Dogaaji i neophodnost naputanja Rusi
je. London kao konaan cilj. Praktini rezultati rada
na sebi: oseanje novog Ja, udno poverenje. Saku
pljanje grupe u Rostovu i proirenje G. sistema. G. ot
vara svoj Institut u Tiflisu. Put u Constantinopole.
Sakupljanje ljudi. G. stie. Nova grupa predstavljena
G. Prevoenje pesme dervia. G. umetnik i pesnik. In
stitut poinje sa radom u Constantinopoleu. G. doz
voljava pisanje i tampanje knjige. G. ide u Nemaku.
Odluka da se rad iz Constantinopolea nastavi u Lon
donu 1921. G. organizuje svoj Institut u Fontainble-
au. Rad u Dvorcu de la Prieure. Razgovor sa Katherine
Mansfield. G. govori o razliitim vrstama disanja.
Disanje kroz pokrete. Prikazivanje u pozoritu u Pa
rizu. G. odlazak za Ameriku 1924. Odluka o nezavi
snom nastavku rada u Londonu.
PRVO POGLAVLJE
Sl. 1
Sl. 2
APSOLUTNO
SVI SVETOVI
SVA SUNCA
SUNCE
SVE PLANETE
ZEMLJA
MESEC
Sl. 3
ATOM SUNCA
ATOM ZEMLJE
ATOM MESECA
Sl. 4
a.
b.
c.
Sl. 5
Kao to vidite, rekao je, postoji 4 sasvim razliite si
tuacije. U jednom sluaju sve funkcije su kontrolisane od strane
fizikog tela, aktivno je; u odnosu na njega sve ostalo je pasiv
no (vidi sl. 5a). U drugom sluaju drugo telo ima mo nad fi
zikim. U treem sluaju 'mentalno' telo ima mo nad
'astralnim' i fizikim. I u poslednjem sluaju etvrto telo ima
mo nad prva tri. Ranije smo videli da je u oveku koji ima sa
mo fiziko telo, sasvim isti red odnosa mogu, izmeu njegovih
razliitih funkcija. Fizike funkcije mogu kontrolisati oseanja,
misli i svest. Oseanje moe kontrolisati fizike funkcije. Misao
moe kontrolisati fizike funkcije i oseanja. A SVEST moe
kontrolisati fizike funkcije, oseanja i misli.
U oveku sa dva, tri i etiri tela, najaktivnije telo je ono ko
je najdue ivi, to znai, da je besmrtno u odnosu na nie telo.
Ponovo je nacrtao dijagram zraka stvaranja i pored zemlje
je postavio fiziko telo oveka.
To je obian ovek, rekao je, ovek broj jedan, dva, tri
i etiri. On ima samo fiziko telo. Fiziko telo umire i nita ne
ostaje. Fiziko telo je sastavljeno od zemaljskih materijala i po
sle smrti vraa se zemlji. PRAH JE I PRAHU SE VRAA. Tu
je nemogue govoriti o bilo kakvoj 'besmrtnosti'. Ali ako ovek
ima drugo telo (postavio je drugo telo na dijagramu paralelno
sa planetarna), ono je sastavljeno od materijala planetarnog sve
ta i moe nadiveti smrt fizikog tela. Nije besmrtno u punom
smislu te rei, poto posle odreenog perioda takoe umire. Ali
u svakom sluaju ne umire sa fizikim telom.
Ako ovek ima tree telo (postavio je tree telo na dija
gram paralelno sa suncem), sastavljeno je od materijala sunca i
moe postojati posle smrti 'astralnog' tela.
etvrto telo je sastavljeno od materijala ZVEZDANOG
SVETA, a to znai, od materijala koji ne pripada solarnom si
stemu, stoga, ako se kristalizovalo u granicama solarnog siste
ma, ne postoji nita u sistemu to ga moe unititi. TO ZNAI
DA JE OVEK KOJI POSEDUJE ETVRTO TELO BE
SMRTAN U GRANICAMA SOLARNOG SISTEMA. (Sl. 6).
APSOLUTNO
SVI SVETOVI
ETVRTO TELO. 6 zakona
SVA SUNCA
MENTALNO TELO. 12 zakona
SUNCE
ASTRALNO TELO. 24 zakona
SVE PLANETE
FIZIKO TELO. 48 zakona
ZEMLJA
MESEC
Sl. 6
1000 2000
|----------------------------------------------|
Sl. 7
1000 2000
|--------------|-------------------------|------|
Sl. 8
Zakoni koji vladaju usporavanjem ili izmenom vibracija
od njihovog prvobitnog pravca, bili su znani starim naukama.
Ovi zakoni su bili dati odreenom formulom ili dijagramom ko
ji je ouvan do naih vremena. U toj formuli period u kome su
vibracije udvostruene bio je podeljen u OSAM nejednakih ko
raka koji odgovaraju stepenu uveanja vibracija. Osmi korak po
navlja prvi sa udvostruenim brojem vibracija. Taj period
udvostruenja vibracija, ili linija razvoja vibracija, izmeu da-
tog broja vibracija i udvostruenog tog broja, zove se OKTA
VA, a to znai, KOMPONOVANO OD OSAM.
Princip podele perioda na osam nejednakih delova, u ko
jima su vibracije udvostruene, zasniva se na posmatranju neu
jednaenih uveanja vibracija u celoj oktavi, a izdvojeni 'koraci'
oktave pokazuju ubrzanje i usporavanje u razliitim trenucima
razvoja.
Ideja oktave izraena tom formulom bila je prenoena sa
uitelja na uenike, iz jedne kole u drugu. U davna vremena
jedna kola je pronala da je mogue primeniti ovu formulu na
muziku. Na taj nain je nastala sedmo-tonska skala poznata jo
u prastara vremena, zatim zaboravljena, i ponovo otkrivena ili
'pronaena'.
Sedmo-tonska skala je formula kosmikog zakona koji su
razradile stare kole i primenile na muziku. Ako u isto vreme
prouavamo oitovanja zakona oktava u vibracijama drugih vrsta
videemo da su zakoni svuda isti, i da vibracije svetla, toplote,
hemijske, magnetske i druge potpadaju pod iste zakone kao i vi
bracije zvuka. Na primer, skala svetlosti je znana u fizici; perio
dini sistem elemenata u hemiji je bez sumnje tesno vezan sa
principom oktave, iako ta veza nije jo sasvim jasna nauci.
Prouavanje strukture sedmo-tonske muzike skale daje
dobru osnovu za razumevanje kosmikog zakona oktava.
Pogledajmo opet uzlaznu oktavu, to jest, oktavu u kojoj
se frekvencija vibracija uveava. Pretpostavimo da ta oktava
poinje sa hiljadu vibracija u sekundi. Odredimo tih hiljadu vi
bracija notom do. Vibracije rastu, to jest, njihova frekvencija se
uveava. U taki u kojoj dostie dve hiljade vibracija u sekundi
bie drugo do, a to znai, nota do sledee oktave.
do do
Sl. 9
do-----re----mi-----fa-----sol-----la-------si------do
Sl. 11
dore
remi
fasol
solla
lasi
mifa
sido
dore
remi
fasol
solla
lasi
do re mi
Sl. 12
Sl. 13
i kroz fa, sol, la i si, pada pod uglom koji menja izvorni pravac
prve tri note. Izmeu si i do dogaa se drugi 'interval' novo
skretanje, dalja izmena pravca.
Sl. 14
Sledea oktava daje jo jae oznaeno skretanje, ona posle
nje daje jo jae oznaen pravac, tako da poslednji okret moe
dati krug i nastaviti u pravcu suprotnom od izvornog.
Sl. 15
Sl. 16
Ovaj zakon samo pokazuje zato se prave linije nikada ne
pojavljuju u naim aktivnostima, zato, poinjui da radimo jed
nu stvar, u stvari sve vreme inimo neto sasvim drugo, esto
suprotno od onoga to smo poeli, iako to zapravo ne primeuje-
mo i nastavljamo da mislimo da inimo istu stvar koju smo za
poeli.
Sve ovo i jo mnogo drugih stvari se mogu objasniti uz po
mo zakona oktava i zajedno sa razumevanjem uloge i znaaja
'intervala' koji uzrokuju stalnu promenu linije razvoja sile, na
taj nain da bude izlomljena, da zaokree, da postane sama 'se
bi suprotnost' i tako dalje.
Takav tok stvari, to jest, izmena pravca, moe se primeti-
ti u svemu. Posle odreenog perioda energetske aktivnosti ili ja
ke emocije ili pravog razumevanja, dolazi reakcija, rad postaje
zamoran i dosadan; trenuci zamora i nezainteresovanosti ulaze u
oseanja; i umesto pravilnog miljenja nastaje potraga za kom
promisima; uzdranost, teki problemi. Meutim linija nastavlja
razvoj, iako sada u drugom pravcu. Rad postaje mehaniki,
oseanje sve vie slabi, pada na nivo svakodnevnih dogaaja;
misao postaje dogmatska, bukvalna. Sve traje na taj nain izve-
sno vreme, i tada se nanovo deava reakcija, ponovno zaustav
ljanje, ponovo iskrivljenje. Razvoj sile se moe nastaviti ali rad
koji je poeo sa velikim elanom i entuzijazmom postaje obave
za i beskorisna formalnost; veliki broj sasvim stranih elemenata
je uao u oseanja uvaavanje, razdraljivost, antagonizam;
misao krui, ponavlja ono to je ve znano i izlaz koji je ve bio
pronaen postaje sve vie izgubljen.
Ista stvar se deava u svim sferama ljudske aktivnosti. U
literaturi, nauci, umetnosti, filozofiji, religiji, u individualnim,
a pre svega, u drutvenim i politikim ivotima, moemo prime-
titi kako linija razvoja sila menja pravac u odnosu na prvobitan
i posle izvesnog vremena ide u sasvim suprotnom pravcu, I
DALJE ZADRAVAJUI SVOJ PRETHODNI NAZIV.
Prouavanje istorije sa ovog aspekta pokazuje iznenaujue i
njenice koje mehaniko oveanstvo ni izdaleka ne eli da pri-
meti. Moda su najinteresantniji primeri takvih izmena pravca
linije razvoja sila, u istoriji religije, naroito u razvoju hrian-
stva, ako se prouava bez jakih emocija. Razmislite o tome, ko-
liko je izmena pravaca, bilo u liniji razvoja sila da bi se dolo od
Jevanelja koje propoveda ljubav, do Inkvizicije; ili od asketa
ranih vekova koji su prouavali EZOTERINO hrianstvo do
sholastika koji su izraunavali koliko se anela moe postaviti
na vrh igle.
Zakon oktava objanjava mnoge fenomene u naim ivo
tima koji su inae nepojmljivi.
Pre svega, princip devijacije sila.
Drugo je injenica da nita na svetu ne ostaje na istom me-
stu, niti ostaje ono to je, sve se kree, sve ide nekuda, sve se
menja, i NEIZOSTAVNO SE, ILI RAZVIJA ILI IDE NA DO
LE, slabi ili se degenerie, a to znai, kree se ili du uzlazne,
ili silazne linije oktave.
I tree, je zapravo razvoj samih sebe i uzlazne i silazne ok
tave, njihanje, usponi i padovi se deavaju sve vreme.
Do sada smo govorili uglavnom O ISPREKIDANOSTI
VIBRACIJA I O DEVIJACIJAMA SILA. Osim toga moramo
jasno spoznati jo dva principa: neizbenost bilo uspona bilo pa
da kod svake linije razvoja sila, kao i periodina njihanja, to jest,
uspone i padove, u svakoj liniji, bilo da je uzlazna bilo da je si
lazna.
Nita se ne moe razvijati ako ostaje na istom nivou. Uspon
i pad su neizbeni kosmiki uslovi bilo kakve akcije. Mi, niti vi
dimo niti razumemo ta se oko nas deava niti u nama, bilo zbog
toga to ne dozvoljavamo neizbean pad kada nema uspona, ili
zbog toga to smatramo da je pad uspon. Postoje dva osnovna
razloga naeg varanja samih sebe. Prvi ne vidimo, jer sve vre
me mislimo da stvari mogu ostati dugo vremena na istom nivou;
a drugi ne vidimo jer USPONI tamo gde ih mi vidimo, su zapra
vo nemogui, toliko nemogui kao to bi bilo poveanje svesti
pomou mehanikih sredstava.
Nauivi da razlikujemo uzlazno od silaznog u oktavama
u ivotu, moramo nauiti da razlikujemo uspon i pad u samim
oktavama. Koju god sferu naeg ivota uzmemo, moemo vide-
ti da nita ne moe ostati stalno i na istom nivou; svuda i u sve
mu se nastavlja ljuljanje viska, svuda i u svemu se talasi diu i
padaju. Naa energija koja se najednom povea u jednom ili dru
gom pravcu i onda odjednom oslabi; naa raspoloenja koja 'po-
staju bolja' ili 'postaju loija' bez nekog vidljivog razloga; naa
oseanja, nae elje, nae namere, nae odluke sve to s vre
mena na vreme prolazi kroz periode uzdizanja ili padova, posta
je jae ili slabije.
Moda ima stotine viskova koji se kreu tamo-amo u ove-
ku. Usponi i padovi, to talasasto njihanje raspoloenja, misli,
oseanja, energije, odluka, su periodi razvoja sila izmeu 'inter
vala' u oktavama kao i samih 'intervala'.
Od 3 osnovna oitovanja zakona oktava, zavise mnogi fe
nomeni psiho prirode kao i oni koji su neposredno vezani za na
ivot. Od zakona oktava zavise i nesavrenosti i necelovitosti
naeg znanja u svim sferama, i to bez izuzetka, uglavnom zbog
toga to mi uvek poinjemo u jednom pravcu a potom, ne pri-
meujui, nastavljamo drugim.
Sl. 17
Interval APSOLUTNO
Sl. 20
Potom slede note la, sol, fa: i to je,
Interval APSOLUTNO
la
sol
fa
Sl. 21
Interval APSOLUTNO
la
sol
fa
Interval Prvi stres
mi
re
Sl. 22
Interval SUNCE
la
sol
fa
Sl. 23
1, dok e materija u ko mi
joj sila deluje, biti 'ug- re
ljenik' (C). 'Aktivna'
sila koja stvara notu do MESEC
u Apsolutnom, pred
stavlja maksimum fre Sl. 24
kvencije vibracija ili
najveu gustinu vibracija.
Izraz 'gustina vibracija' odgovara 'frekvenciji vibracija'
i upotrebljen je kao suprotnost izrazu 'gustina materije', to e
rei, to vea 'gustina materije' to je manja 'gustina vibracija' i
obrnuto, to vea 'gustina vibracija' to je manja 'gustina mate
rije'. Najvea 'gustina vibracija' moe se nai u najfinijoj, na-
jrazreenijoj materiji. U najguoj moguoj materiji vibracije
usporavaju, skoro se zaustavljaju. Prema tome, najfinije mate
rije odgovaraju najveoj 'gustini vibracija'.
Aktivna sila u Apsolutnom predstavlja maksimalnu 'gu
stinu vibracija', dok materija u kojoj delaju te vibracije, to jest
prvi 'ugljenik', predstavlja minimalnu gustinu materije.
Nota si u Apsolutnom bie provodnik pasivne sile koja
je odreena brojem 2. Materija u kojoj dela ova pasivna sila ili
u kojoj e biti zvuci note si, bie 'kiseonik' (O).
Nota la e biti provodnik neutralizujue sile koja je
odreena brojem 3, a materija u kojoj zvui nota la bie 'azot'
(N).
Prema njihovom delanju, redosled ovih sila je 1,2, 3, a
to znai, da odgovaraju materijama 'ugljeniku', 'kiseoniku',
'azotu'. Meutim, prema gustini materije one stoje u sledeem
poretku: 'ugljenik', 'azot', 'kiseonik', a to znai, 1, 3, 2, jer
'azot' zadravajui broj 3 i poto je provodnik neutralizujue si
le prema svojoj gustini materije stoji izmeu 'ugljenika' i 'ki-
seonika', a 'kiseonik' se pojavljuje kao najgui od sve tri
materije.
'Ugljenik', 'kiseonik' i 'azot' zajedno daju materiju et
vrtog reda, 'vodonik' (H), iju gustinu odreujemo brojem 6
(kao zbir brojeva 1,2, 3), a to je H6:
Prva trojnost do C 1 1 1
si O 2 3 2 H6
la N 3 2 3
Druga trojnost la C 2 2 2
sol O 4 6 4 H12
fa N 6 4 6
Trea trojnost fa C 4 4 4
O 8 12 8 H24
mi N 12 8 12
etvrta trojnost mi C 8 8 8
re O 16 24 16 H48
do N 24 16 24
Peta trojnost do C 16 16 16
si O 32 48 32 H96
la N 48 32 48
Trojnost la, sol, fa 'vodonik' 192 (H192):
esta trojnost la C 32 32 32
sol O 64 96 64 H192
fa N 96 64 96
Sedma trojnost fa C 64 64 64
O 128 192 128 H384
mi N 192 128 192
GLAVA
GRUDNI KO
Sl. 25
Fizika hrana je H768, ili la, sol, fa, tree trajnosti ko-
smike oktave zraenja. Ovaj 'vodonik' ulazi u donji sprat or
ganizma kao 'kiseonik', do 768.
Sl. 27
Re 384 koji postaje 'kiseonik', u sledeoj trajnosti sree
se sa 'ugljenikom' 96 u organizmu i zajedno sa njim stvara no
vi 'azot' 192, a to je nota mi 192.
V... ivot
H ... ovek
A ... uticaji stvoreni u ivotu, to jest, u samom ivotu
prva vrsta uticaja
B ... uticaji stvoreni izvan ivota ali ubaeni u tok ivota
druga vrsta uticaja
Hl... ovek, povezan posredno sa ezoterinim centrom ili
se pretvara da je povezan
E ... ezoterini centar, koji je izvan opteg zakona ivota
M ... magnetski centar u oveku
C ... uticaj oveka hl na oveka h; u sluaju da zapravo bu
de povezan sa ezoterinim centrom, direktno ili posredno, to je
trea vrsta uticaja. Ovaj uticaj je svestan i pod njegovim delo-
vanjem u taki m, to jest, u magnetskom centru, ovek postaje
slobodan od zakona sluajnosti.
H2... ovek koji vara sam sebe ili druge, nepovezan, ni di
rektno niti posredno sa ezoterinim centrom.
Sl. 40
Na jednom od sledeih sastanaka, posle prilino dugog raz
govora o znanju i biu, G. je rekao:
Precizno govorei, jo uvek ne moete govoriti o znanju
jer ne znate ime poinje znanje.
ZNANJE POINJE SA UENJEM O KOSMOSU.
Vi znate za izraz 'makrokosmos' i 'mikrokosmos'. To
znai 'veliki kosmos' i 'mali kosmos', 'veliki svet' i 'mali svet'.
Univerzum se smatra 'velikim kosmosom' a ovek 'malim ko-
smosom'. To utvruje ideju o jedinstvu i slinosti izmeu sveta
i oveka.
Uenje o kosmosu ispituje sedam kosmosa:
prvi kosmos je PROTOKOSMOS prvi kosmos,
drugi kosmos je AJOKOSMOS, sveti kosmos, ili ME-
GALOKOSMOS, 'veliki kosmos',
trei kosmos je MAKROKOSMOS 'veliki kosmos',
AKUMULATORI
Sl. 41.
Sl. 42.
Akumulatori rade na sledei nain: rekao je. Pretposta
vimo da ovek radi ili ita teku knjigu i pokuava da razume to
to radi, tada e se nekoliko 'naslaga' vrteti u aparatu za milje
nje u njegovoj glavi. Ili moemo pretpostaviti da se on penje uz
brdo i umorio se; u ovom sluaju 'naslage' se okreu u centru za
kretanje.
U prvom sluaju intelektualni centar a u drugom centar
kretanja uzimaju energiju koja im je potrebna za rad, iz malih
akumulatora. Kada je akumulator skoro prazan ovek se osea
umornim. Osea da bi prekinuo, da bi seo ako je hodao, da smi
sli neto drugo ako je reavao teak problem. Meutim, sasvim
neoekivano on osea nalet snage i jo jedanput je sposoban da
hoda ili radi. To znai da se centar povezao sa drugim akumula
torom i uzima energiju iz njega. U meuvremenu se prvi aku
mulator puni energijom iz velikog akumulatora. Rad centra se
nastavlja. ovek nastavlja da hoda ili radi. Ponekad je potreban
krai odmor da bi se osigurala veza. Ponekad je za to potreban
stres, a ponekad napor. U svakom sluaju, rad se nastavlja. Po
sle izvesnog vremena zaliha energije u drugom akumulatoru se
takoe iscrpljuje. ovek se opet osea umornim.
Da bi se ponovo povezao sa prvim akumulatorom potre
ban je stres, kratak odmor, cigareta ili napor. Moe se dogoditi
da je centar tako brzo iscrpeo energiju iz drugog akumulatora da
prvi nije imao vremena da se napuni iz velikog akumulatora i da
je uzeo samo polovinu energije od koliine koju moe da uskla-
diti; samo je do pola pun.
Poto se ponovo prikljuio u prvi akumulator centar
poinje da crpe energiju iz njega, dok se drugi akumulator
ukljuuje u veliki akumulator i crpe energiju iz njega. Ali je ovaj
put, prvi akumulator samo do pola pun. Centar brzo iscrpi nje
govu energiju a u meuvremenu drugi akumulator je uspeo da
se napuni samo do etvrtine. Centar se povezuje sa njim, ubrzo
ga iscrpljuje, ponovo se povezuje sa prvim akumulatorom, i ta
ko dalje. Posle izvesnog vremena organizam je doveden u takvo
stanje da ni jedan od malih akumulatora nema ni trunku preosta
le snage. U tom trenutku se ovek zbilja osea umornim. On sko
ro pada, za malo e zaspati na nogama, ili e mu organizam
reagovati glavoboljom, brzim pulsom ili muninom.
Potom, posle kraeg odmora ili spoljanjeg stresa ili na
pora koji donose novi protok energije i ovek je opet sposoban
da misli, da hoda ili da radi.
To znai da se centar direktno ukljuio u veliki akumu
lator. Veliki akumulator sadri ogromnu koliinu energije. Po
vezan sa velikim akumulatorom ovek zbilja moe da ini uda.
Ali ako 'naslage' nastave da se okreu i energija koja se dobija
iz vazduha, hrane i utisaka nastavi da curi iz velikog akumula
tora bre nego to se uliva u njega, tada dolazi trenutak kada je
veliki akumulator potpuno iscrpljen i organizam umire. Ovo se
veoma retko dogaa. Obino organizam automatski prestaje sa
radom mnogo pre tog trenutka. Potrebni su specijalni uslovi ko
ji bi uzrokovali da organizam umre od iscrpljenja svih svojih
energija. U uobiajenim uslovima ovek e zaspati ili se onesve-
stiti ili e mu se pojaviti neka unutranja komplikacija koja e
ga zaustaviti mnogo pre istinske opasnosti.
Stoga je jasno da se ovek ne treba bojati napora; opa
snost od umiranja kao posledice napora je veoma mala. Mnogo
je lake umreti od nerada, lenjosti i straha od napora.
Na cilj, naprotiv, treba da bude kako nauiti povezati
dati centar sa velikim akumulatorom. Do god nismo u stanju to
da uinimo, sav na rad je uzalud i nee davati nikakve rezul
tate.
Mali akumulatori su dovoljni za obian, svakodnevni rad
u ivotu. Meutim, za rad na sebi, za unutranji rast, za napore
potrebne oveku koji stupa na put, nije dovoljna energija iz tih
malih akumulatora.
Moramo nauiti kako da crpimo energiju ravno iz veli
kog akumulatora.
Ovo je jedino mogue uz pomo emocionalnog centra.
To se mora dobro razumeti. Veza sa velikim akumulatorom moe
biti plodonosna samo preko emocionalnog centra. Centar kre
tanja, instinktivni, intelektualni, sami za sebe, mogu se napaja
ti samo iz malih akumulatora.
To je upravo ono to ljudi ne mogu razumeti. Zbog to
ga njihov cilj treba da bude razvoj aktivnosti emocionalnog
centra. Emocionalni centar je aparat mnogo tananiji od intelek
tualnog centra, naroito ako uzmemo u obzir injenicu da je u
celom intelektualnom centru jedini deo koji radi, aparat koji
oblikuje i da je mnogo stvari sasvim nepristupano intelektual
nom centru. Ako bilo ko eli da zna i razume vie od onog to
zapravo zna i razume, mora shvatiti da e ovo novo znanje i no
vo razumevanje proi kroz emocionalni centar a ne kroz intelek
tualni.
Sl. 43.
Sl. 44
Krug je podeljen na 9 jednakih delova. est taaka
je spojeno simetrinim oblikom u odnosu na prenik prolazei
kroz najviu taku podela kruga. Dalje, najvia taka podela je
vrh jednostranog trougla povezujui take podela koje ne ulaze
u sklop izvorno sloenog oblika.
Sa ovim simbolom se nigde ne moete sresti u prouava
nju 'okultizma', niti u knjigama ili u razgovorima. Takav mu je
znaaj dat od strane onih koji znaju pa su smatrali neophodnim
da to znanje taje.
Samo se neki nagovetaji i delimina prikazivanja mogu
sresti u literaturi.* Tako je mogue sresti crte koji ovako izgle
da:
Sl. 45.
* U knjizi Studija porekla prirode Zohara od S. Karppe, Pariz, 1901.
god., na str. 200-201, postoji crte kruga izdeljenog na devet delova:
Sl. 46
Sl. 47.
1/7 0.142857....
2/7 0.285714....
3/7 0.428571....
4/7 0.571428....
5/7 0.714285....
6/7 0.857142....
7/7 0.999999....
Prouavanjem dobijenih nizova periodinih decimala od
mah primeujemo da se u svim osim u poslednjem, periodi sa
stoje iz potpuno istih cifara koje teku u definitivnim sekvencama,
tako da, znajui prvu cifru perioda, moemo u potpunosti rekon-
struisati ceo period.
Ako bismo na krug sada postavili svih 9 brojeva od
1 do 9 i spojili one brojeve koji su ukljueni u period pomou
pravih linija istim redosledom kojim brojevi stoje u periodu, u
zavisnosti od kog broja poinjemo, dobiemo sliku koja je unu
tar kruga. Brojevi 3, 6 i 9 nisu ukljueni u period. Oni oblikuju
odvojeni trougao slobodnu trajnost simbola.
Koristei 'teozofski zbir' i uzimajui zbir brojeva perio
da, dobijamo DEVET, to jest, celu oktavu. Opet u svakoj izd
vojenoj noti bie ukljuen ceo predmet oktave prema istim
zakonima kao i prvi. Poloaji nota e biti u skladu sa brojevima
perioda a crte oktave e ovako izgledati:
Sl. 48.
Sl. 50.
Sl. 52
Sl. 54
pomeana sa Sl. 55
supstancom note la daje kao rezultat supstancu note sol. I kako
se ovaj proces nastavlja u oktavi, razvijajui se kao da je unutar
note fa, stoga je mogue rei da nota fa dostie svojstva note sol,
ne menjajui se.
Sve to je bilo reeno o oktavama zraenja i o oktavama
hrane u ljudskom organizmu, direktno je povezano sa simbolom
kruga podeljenog na 9 delova. Taj simbol, kao izraz savrene
sinteze, sadri u sebi sve elemente zakona koji predstavlja i iz
njega se moe izvui i uz njegovu pomo preneti, sve to je po
vezano sa tim oktavama i jo mnogo toga drugog.
G. se jo mnogo puta vraao ovom devetouglu i to u raz
nim situacijama.
Svaka zavrena celina, svaki kosmos, svaki organizam,
SVAKA PLANETA, je devetougao, rekao je. Ali nema
svaki od tih devetouglova unutranji trougao. Unutranji trou-
gao stoji kao oznaka viih elemenata, prema skali 'vodonika', u
datom organizmu. Taj unutranji trougao poseduju neke biljke,
kao: konoplja, mak, hmelj, aj, kafa, duvan i jo mnoge druge
biljke koje imaju sasvim odreenu ulogu u ivotu oveka.
Prouavanje ovih biljaka moe nam otkriti mnogo toga to se
tie devetougla.
Uopteno govorei, potrebno je shvatiti da je devetou
gao UNIVERZALAN SIMBOL. Sva znanja mogu biti ukljuena
u devetouglu i uz njegovu pomo mogu biti objanjena. U vezi
sa tim, samo ono to ovek moe da stavi u devetougaoj e ono
to on zapravo ZNA, to jest, razume. Ono to ne moe da stavi
u devetougao, on ne razume. Za oveka koji ga moe upotreblja
vati, devetougao pie knjige i pravi itave biblioteke, sasvim ne
potrebno. U devetougao se moe SVE uneti i proitati iz njega.
ovek moe biti prilino usamljen u pustinji i potraiti devetou
gao u pesku i proitati vene zakone univerzuma. Svaki put moe
neto novo nauiti, neto to nije ranije znao.
Ako se sretnu dva oveka iz razliitih kola, nacrtae de
vetougao i uz njegovu pomo e biti u stanju da odmah ustano
ve koji od njih zna vie i posledino tome na kojoj stepenici koji
od njih stoji, koji je stariji i uitelj a koji uenik. Devetougao je
osnovni hieroglif univerzalnog jezika koji ima onoliko znaenja
koliko i nivoa ljudi.
Devetougao je PERPETUALNA KRETNJA, ista PER-
PETUALNA KRETNJA za kojom ovek traga od pamtiveka i
nikada je nije pronaao. Jasno je zbog ega nije mogla biti pro
naena. Traili su izvan sebe a ona je unutar njih; nameravali su
da konstruiu perpetualno kretanje onako kako je konstruisana
maina, a stvarna perpetualna kretnja je deo druge perpetualne
kretnje i ne moe biti stvorena izvan nje. Devetougao je emat-
ski prikaz PERPETUALNE KRETNJE, to jest, maine u
venom pokretu. Naravno, potrebno je znati kako se ita prikaz.
Razumevanje ovog simbola i sposobnost njegove upotrebe da je
oveku velike moi. To je PERPETUALNO KRETANJE ali
istovremeno i FILOZOFSKI KAMEN alhemiara.
Znanje o devetouglu je dugo vremena uvano kao tajna
i ako je sada, da tako kaem, pristupano svima, to je samo u ne
potpunom i teoretskom obliku iz ega niko ne moe da ima bilo
kakve praktine koristi, bez poduavanja od strane onog koji
zna.
Da bi se devetougao mogao razumeti, potrebno je o nje
mu misliti kao da je u pokretu, kao da se kree. Nepokretni de
vetougao je mrtvi simbol; ivui simbol je u pokretu.
OVEK
OVCA
CRV
Sl. 56
48 24 12 6
96 48 24 12
192 96 48 24
Sl. 57
APSOLUTNO
VENO-
NEPROMENJIVO
ANELI
OVEK ARHANELI
KIMENJACI
BILJKE
MINERALI
BESKIMENJACI
METALI
Sl. 58
APSOLUTNO
a sledei kvadrat nema ime u naem jeziku jer se mi nikada ne
sreemo sa materijom u tom stanju, na povrini zemlje. Taj kva-
drat dolazi u dodir sa Apsolutnim. Seate se da smo ranije go
vorili o 'Svetom Nebu'. To je 'Sveto Nebo'.
Na dnu poslednjeg kvadrata postavio je mali trougao vrhom
okrenutim na nie.
Sa druge strane od oveka je kvadrat 3, 12,48. To je kla
sa stvorenja koju mi ne znamo. Zovimo ih 'anelima'. Sledei
kvadrat 1, 6, 24; zovimo ta bia 'arhanelima'.
U sledei kvadrat je postavio brojeve 3 i 12 i dva kruga,
svaki sa takom u centru, nazvavi ga 'Veno Nepromenljivo',
a u sledei je upisao brojeve 1 i 6; nacrtao je krug u sredini a u
njega trougao u kome je bio jo jedan krug sa takom u centru i
nazvao ga Apsolutno.
Ovaj dijagram vam nee u poetku biti shvatljiv, re
kao je. Postepeno ete nauiti da ih itate. Samo ete jo du-
go vremena morati da ga posmatrate odvojeno od ostalih.
ivot
79 godina
Tabela 6.
Tabela 7
300,000. 3. 10-7
300,000. 1/10,000
300,000. 3 ili
900,000
Tabela IX
da je razdaljina kojom svetlost putuje 24 asa; za Mikrokosmos
sam dobio esnaestocifreni broj, pokazujui razdaljinu u kilome
trima kojom svetlost putuje tokom 80 godina; za Tritokosmos
je bio dvadesetocifreni broj; za Mezokosmos tridesetetvoro-
cifreni broj; za Aiokosmos tridesetosmocifreni broj; za Pro-
tokosmos etrdesettrocifreni broj ili -1. 9. 10 ; drugim
reima, to znai da za vreme ivota Protokosmosa, zrak sve-
tlosti putuje 900,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000, -
000,000,000 kilometara.*
Primena formule Minkovskog na tabelu vremena, onako
kako sam je ja dobio, po mom miljenju pokazuje veoma jasno
da se etvrta koordinata moe utvrditi samo za po jedan ko-
smos, to se u tom sluaju pojavljuje kao etvorodimenziona-
lan svet Minkovskog. Dva, tri ili vie kosmosa se ne mogu
smatrati etvorodimenzionalnim svetom i za njihov opis je po
trebno pet ili est koordinata. Istovremeno, formula Minkov
skog pokazuje, za sve kosmose, odnos etvrte koordinate jednog
kosmosa prema etvrtoj koordinati drugog kosmosa. Taj odnos
je jednak prema trideset hiljada, a to je, odnos izmeu etiri glav
na perioda svakog kosmosa i izmeu jednog perioda jednog ko
smosa i odgovarajuim, to jest, slino imenovanim, periodom
drugog kosmosa.
Svet elektrona
Svet molekula
Svet malih elija
Sl. 59
Sl. 60
Ovo je znailo da nema pogrenog mesta za stres uopte.
Taka 6 je pokazala ulaz stresa u drugu oktavu a stres je bio
nota do koja zapoinje treu oktavu, sve 3 oktave su dostigle
H12. U jednoj je to bila nota si, u drugoj nota sol a u treoj no
ta mi. Druga oktava koja se zavrila kod 12 u devetouglu je tre
balo da je otila dalje. Meutim, nota si 12 i nota mi 12 zahtevaju
dodatni stres. Mnogo sam razmiljao o prirodi tih stresova
u to vreme ali u kasnije o njima govoriti.
Oseao sam da u devetouglu lei ogroman materijal. Take
1,2,4,5, 8, su predstavljale, prema dijagramu hrane, razliite
sisteme organizma:
1 sistem varenja
2 sistem disanja
4 sistem krvotoka
5 mozak
7 kimena modina
8 simpatetini nervni sistem i seksualni organi.
Prema ovome, pravac unutranjih linija 14 2 8 5 7 1, to
jest, sadraj razlomka 7, pokazao je pravac toka ili distribucije
arterijske krvi u organizmu i njen povratak u obliku venske krvi.
Veoma mi je bilo zanimljivo da TAKA POVRATKA nije bi
lo srce ve sistem za varenje, a to je zbilja bio sluaj jer se ven
ska krv prvo mea sa proizvodima varenja, tada ide u desnu
pretkomoru, pa kroz desnu komoru do plua da apsorbuje kiseo-
nik, a odatle ide u levu pretkomoru pa u levu komoru pa kroz
aortu u arterijski sistem.
Prouavajii devetougao dalje, video sam da bi SEDAM
TAAKA mogle predstavljati SEDAM PLANETA prastarog
sveta; drugim reima devetougao bi mogao biti astronomski sim
bol. Kada sam uzeo poredak planeta prema redosledu dana u ne-
delji dobio sam sledeu sliku:
Sl.61
Nisam hteo da idem dalje jer nisam imao kod sebe potreb
ne knjige a bilo je i malo vremena.
Dogaaji nisu dozvoljavali da se uputam u filozofske
pretpostavke. Moralo se misliti na ivljenje, o tome gde e se
iveti i raditi. Revolucija i sve to je bilo u vezi sa njom izazva
lo je u meni duboko gaenje. Istovremeno, bez obzira na moje
simpatije prema belima nisam mogao da verujem u njihov
uspeh. Boljevici nisu oklevali u obeanjima koje ni oni niti oko
drugi nisu mogli ispuniti. U tome je bila njihova najvea snaga.
U tome se niko nije mogao takmiiti sa njima. Uz to su imali i
podrku Nemake, koja je u njima videla mogunost osvete u
budunosti. Volonterska armija, koja nas je oslobodila od bolj
evika se mogla boriti sa njima i pobediti. Ali nije bila u stanju
da se organizuje na pravi nain u osloboenim provincijama.
Njene voe nisu imale ni program ni znanje niti iskustvo u tom
pravcu. Naravno to se nije moglo ni traiti od njih. Situacija je
bila nesigurna i talas koji se jo uvek valjao prema Moskvi u to
vreme, mogao je poeti da se valja unazad svakog trenutka.
Neophodno je bilo otii u inostranstvo. Odredio sam Lon
don kao svoj konani cilj. Pre svega, iz razloga to sam u njemu
poznavao dosta ljudi a drugi razlog je bio to sam mislio da u
meu Englezima naii na bolje reagovanje i vee interesovanje
za nove ideje koje sam sada imao, nego bilo gde drugo. Osim
toga, kada sam bio u Londonu na svom putu iz Indije, pre rata i
pred samo izbijanje rata, odluio sam da idem tamo i tampam
moju knjigu, koju sam zapoeo 1911. godine, pod naslovom
MUDROST BOGOVA, a koja se kasnije pojavila pod naslovom
NOVI MODEL UNIVERZUMA. Zapravo ta knjiga u kojoj sam
dotakao pitanja religije a naroito metode izuavanja Novog Za-
veta, nije mogla biti tampana u Rusiji.
Tako sam odluio da putujem u London i pokuam da or-
ganizujem predavanja i grupe kao to su bile one u St. Petersbur-
gu. To se godilo tek tri i po godine kasnije.
Poetkom juna 1919. godine, sam najzad uspeo da napu
stim Essentuki. Do tada se sve prilino smirilo i ivot se done
kle vratio u normalne tokove. Ali ja nisam verovao tom miru.
Neophodno je bilo ii u inostranstvo. Prvo sam otiao u Rostov
zatim u Ekaterinodor i Novorossiysk pa se opet vratio u Ekate-
rinodor. U to vreme Ekaterinodor je bio glavni grad Rusije. Tu
sam sreo neke iz naeg drutva koji su napustili Essentuki pre
mene, kao i neke prijatelje i poznanike iz St. Petersburga.
Ostao mi je u seanju jedan od mojih prvih razgovora.
Moj prijatelj iz St.Petersburga me je upitao, kada smo go
vorili o G. sistemu rada na sebi, da li bi ja mogao da pokaem
neke praktine rezultate tog rada.
Seajui se svega to sam iskusio prethodne godine, na
roito posle odlaska G., rekao sam da sam stekao UDNO SA
MOPOUZDANJE, koje nisam mogao definisati jednom reju
ve ga moram opisati.
To nije samopouzdanje u obinom smislu te rei, re
kao sam, - sasvim suprotno, to je samopouzdanje u nevanost
i beznaajnost SEBE, tog sebe koga obino znamo. Ali da je ono
u ta sam uveren sledee: ako mi se dogodi neto strano, kao
stvari koje su se dogodile mnogim mojim prijateljima u prote
kloj godini, tada to NE BI bio JA koji bi se sa njima susreo, ne
to obino ja, ve drugo Ja unutar mene koje bi bilo ravno datoj
situaciji. Pre dve godine G. me je pitao da li oseam unutar se
be novo Ja i tada sam morao da odgovorim da ne oseam nikak
ve promene. Sada govorim drugaije. A mogu i da objasnim
kako se dogodila promena. To se nije desilo u jednom trenutku,
hou da kaem da promena ne zaokuplja sve trenutke ivota. Ceo
obian ivot tee obino, sva ta obina mala glupava ja, osim
moda nekoliko koja su ve nestala. Ali, ako bi neto veliko tre
balo da se dogodi, neto to bi zahtevalo zatezanje svakog ner
va, znam da bi tada, toj velikoj stvari u susret polo, ne malo
obino ja, koje sada govori, ve drugo, veliko Ja, koje nita ne
moe zaplaiti i koje bi bilo u istoj ravni sa tim to se dogaa.
Ne umem to bolje da objasnim. Za mene je to injenica. A ta
injenica je sasvim sigurno povezana sa ovim radom. Ti zna
moj ivot i zna da se nisam plaio mnogih stvari, ni spoljanjih
ni unutranjih, onih kojih se mnogi ljudi plae. Meutim, ovo
je neto sasvim drugo, ima drugaiji ukus. Stoga znam, da za
mene ova nova samouverenost nije dola prosto kao rezultat ve
likog ivotnog iskustva. Ona je rezultat rada na sebi, koji sam
zapoeo pre etiri godine.
U Ekaterinodaru i kasnije u Rostovu tokom zime, sakupio
sam malu grupu, po planu koji sam razradio prole zime. Drao
sam im predavanja proirujui sistem G. i govorei o obinim
stvarima koja su vodile ka njemu.
Tokom leta i jeseni 1919. godine primio sam dva pisma od
G. iz Ekaterinodara i Novorossiyska... Pisao je da je u Tiflisu
otvorio Institut za Harmonian razvoj oveka sa veoma iro
kim programom i priloio je prospekt Instituta. Zbilja sam
ostao zamiljen nad njim. Poinjao je na ovaj nain:
Uz dozvolu Ministarstva Obrazovanja otvoren je u Tiflisu
Institut za Harmonian razvoj oveka zasnovan na sistemu
G.I.G. Institut prima decu i odrasle oba pola. Uenje e se od
vijati ujutru i uvee. Predmeti koji e biti prouavani su: gim
nastika svih vrsta (ritmika, medicinska i druge). Vebe za
jaanje volje, pamenja, panje, sluanja, miljenja, emocija, in
stinkta i tako dalje.
Ovome je bilo dodato da je G.I.G. sistem
razraen u celom nizu gradova kao to su Bombaj, Alexan
dria, Cabul, New York, Chicago, Christiania, Stockholm, Mo
skva, Essentuki i u svim odeljenjima i kuama istinskog
internacionalnog i radnog bratstva.
Na kraju prospekta na listi specijalnih uitelja Instituta za
Harmonian razvoj oveka, pronaao sam svoje ime kao i ime
na Mainskog inenjera P. i jo nekih iz naeg drutva, J., ko
ji je u to vreme iveo u Novorossiysku, nemajui nikakvu
nameru da ide u Tiflis.
G. je u pismu napisao da priprema svoj balet Borbu Maio
niara i ne pominjui nijednom reju nae ranije potekoe, poz
vao me da idem da radim sa njim u Tiflis. Bilo je to vrlo
karakteristino sa njegove strane. Meutim, iz mnogo razloga
nisam mogao da idem tamo. Pre svega, bilo je mnogo materijal
nih potekoa a zatim i potekoa koje su se za mene pojavile u
Essentuki bile su zbilja stvarne. Moja odluka da napustim G.
mnogo me je kotala i nisam je mogao tek tako odbaciti, pogo
tovu to su svi njegovi motivi bili providni. Moram priznati da
nisam bio ba entuzijastiki raspoloen prema programu Institu
ta. Shvatio sam da je ovo znailo da G. oigledno mora da da ne
ku spoljanju formu svom radu zbog spoljnih okolnosti, kao to
je to uinio i u Essentuki, i da je ta spoljanja forma bila na ne
ki nain karikatura. Ali sam takode shvatio da se iza tog spo-
ljanjeg oblika krije ono isto to i ranije, TO se nije moglo
izmeniti. Sumnjao sam jedino u sopstvene sposobnosti i mo
gunosti prilagoavanja toj spoljanjoj formi. U isto vreme sam
znao da u uskoro morati da se sretnem sa G.
P. je doao u Ekaterinodar iz Maikopa i mnogo smo razgo
varali o sistemu G. P. nije bio ba u najboljem stanju. Mislim
da mu je moja ideja o potrebi izdvajanja sistema od G. pomogla
da bolje razume stanje stvari.
Poele su sve vie i vie da me interesuju moje grupe. Vi
deo sam mogunost nastavka rada. Ideja sistema su nailazile na
odziv i oigledno su davale odgovore potrebama ljudi koji su
eleli da shvate ta se deavalo u njima i oko njih. Ispred nas je
jo uvek bio prilian mrak. U Rostovu sam bio te jeseni i poet
kom zime. Tu sam sreo dvoje, troje iz St.Petersburga, kao i Z.
koji je stigao iz Kieva. Z. kao i P. je bio u dosta loem stanju u
odnosu na rad. Smestili smo se zajedno i ini se da su razgovo
ri samnom uinili da promeni mnoga miljenja i ubedi sebe da
su izvorna vrednovanja bila pravilna. Odluio je da doe do G.
u Tiflisu. Ali mu nije bilo sueno da to i ostvari. Napustili smo
Rostov skoro istovremeno, Z. dan, dva posle mene, ali je u No
vorossiysk stigao ve jako bolestan i u prvim danima januara
1920. godine je umro od velikih boginja.
Ubrzo nakon toga uspeo sam da organizujem svoj odlazak
za Constantinopole. U to vreme Constantinopole je bio pun Ru
sa. Sreo sam poznanike iz St.Petersburga i uz njihovu pomo
sam poeo da drim predavanja. Vrlo brzo sam sakupio veliki
auditorij, veinom mladih ljudi. Nastavio sam da razvijam ide
je poevi jo od Rostova i Ekaterinodara, sakupljajui opte ide
je psihologije i filozofije iz ezoterizma.
Nisam vie dobijao pisma od G., ali sam bio siguran da e
on doi u Constantinopole. Stigao je juna meseca sa prilino ve
likim drutvom.
U bivoj Rusiji, ak i u najudaljenijim krajevima, nije se
moglo vie raditi i postepeno je nastupao period koji sam ja pred-
video jo u St.Petersburgu, a to je, rad u Evropi.
Zbilja mi je bilo drago da vidim G. i inilo mi se da se, u
interesu rada, sve potekoe koje smo imali mogu gurnuti u stra
nu i da bih opet mogao da radim sa njim kao u St.Petersburgu.
Doveo sam G. na svoja predavanja i predao mu sve ljude koji su
dolazili na njih, naroito malu grupu od oko 30-ak osoba sa
kojom sam bio najvie.
U to vreme je G. baletu dao centralno mesto u svom radu.
Osim toga, hteo je da organizuje i ogranak Instituta iz Tiflisa u
Constantinopleu, u kome bi osnovno mesto zauzele ritmike
vebe, plesovi, kojim bi se mogli pripremiti ljudi za balet. Pre
ma njegovom miljenju balet bi trebalo da postane kola. Ja sam
razradio scenario za balet i poeo malo bolje da shvatam ideju.
Plesovi i sve ostale numere baleta, ili bolje reeno revije,
zahtevale su duge i vrlo specifine pripreme. Ljudi koji su bili
pripremani za balet i koji su uestvovali u njemu je trebalo 'da
prouavaju i dostignu kontrolu nad sobom, dostiui na taj nain
vie oblike svesti. U balet su bile ukljuene, kao njegov neopho
dan deo, plesovi, vebe i ceremonije raznih dervia, kao i mno
gi, malo poznati istonjaki plesovi.
Sve mi je to bilo veoma interesantno. G. je esto dolazio
kod mene u Prinkipo. Zajedno smo ili Constantinopolskim ba
zarom. Ili smo kod Mehlevi dervia, i G. mi je objasnio neto
to nisam ranije bio u stanju da shvatim. A to je bilo sledee: da
je mudrost Mehlevi dervia bila veba za mozak na bazi broja
nja, kao one vebe koje nam je pokazao u Essentuki. Ponekad
sam radio sa njim po cele dane i noi. Jedna takva no mi je osta
la u naroitom seanju, kada smo prevodili pesmu dervia za
Borbu Maioniara. Video sam G. umetnika i G. pesnika, ko
je je tako paljivo krio u sebi, naroito ovo drugo. Prevod se sa
stojao u tome to se G. seao persijskih stihova, ponekad ih
ponavljajui za sebe tihim glasom pa ih zatim prevodei meni na
ruski. Posle etvrt asa, recimo, kada sam se potpuno izgubio u
oblicima i simbolima, rekao je: Sada napravi JEDAN STIH
od toga svega. nisam pokuao da stvorim metriku ili pronaem
ritam. Bilo je to nemogue. G. je nastavio i opet nakon petnae
stak minuta rekaoje: To je drugi stih. Sedeli smo tu do ju
tra. Bilo je to u Koumbarai ulici malo nie od biveg ruskog
konzulata. Vremenom je grad poeo da se budi. Mislim da sam
napisao pet stihova i na kraju poslednjeg reda stao. Nikakav na
por vie nije mogao pokrenuti moj mozak. G. se smejao ali je i
on bio umoran i nije mogao dalje. Tako su stihovi ostali takvi
kakvi su bili, nedovreni, jer se nikada nije vratio toj pesmi.
Tako je prolo nekoliko meseci. Pomagao sam G. u svemu
to sam mogao u vezi organizacije Instituta. Meutim, postepe
no su se pojavljivale iste potekoe kao i u Essentuki. Tako, ka
da je Institut bio otvoren, mislim u oktobru, nisam bio u stanju
da im se pridruim. Da ne bih smetao G. ili proizveo nesklad iz
meu onih koji su dolazili na moja predavanja, prestao sam sa
njima i prestao sam da poseujem Constantinople. Nekoliko
ljudi koji su dolazili na moja predavanja, dolo je da me poseti
u Prinkipo i tu smo nastavili razgovore zapoete u Constantino-
poleu.
Dva meseca kasnije kada je rad G. ve stao na noge, poeo
sam ponovo da drim predavanja u Constantinopoleu i nastavio
sa njima narednih 6 meseci. Posetio sam Institut G. ponekad
a povremeno je on dolazio u Prinkipo. Nae unutranje prijatelj
stvo je ostalo veoma dobro. U prolee je predloio da odrim
predavanje u Institutu i to sam poeo da radim svake nedelje. G.
je uzimao uee u njima, upotpunjujui moja objanjenja.
Poetkom leta G. je zatvorio Institut i otiao u Prinkipo.
Nekako u to vreme sam mu u detalje objasnio svoje ideje za knji
gu koja bi proireno sadrala njegova predavanja u St.Petersbur-
gu kao i razgovore sa mojim komentarima naravno. Sloio se sa
ovim planom i ovlastio me da je napiem i tampam. Do tada
sam se povinovao optem pravilu, obaveznom za sve, a koje se
ticalo rada G. Prema tom pravilu, niko, ni pod kakvim okolno
stima nema prava da napie ak ni za sopstvenu upotrebu nita
to je vezano za njega ili njegove ideje ili bilo kog uesnika ra
da, ili da uva pisma, zabeleke i tako dalje, a ponajmanje da
neto tampa. Za vreme prvih godina G. je vrsto insistirao na
potovanju ovog pravila i pretpostavljalo se da ga svako prihva
ta, ak i nakon naputanja rada i G.
Bilo je to jedno od osnovnih pravila. Svaka nova osoba ko
ja bi se pridruila nama, ula je za njega i smatralo se osnovnim
i obaveznim. Kasnije je G. primao u svoj rad ljude koji se nisu
obazirali na to pravilo. To objanjava pojavu opisa raznih trenu
taka u radu G.
Proveo sam leto 1921. godine u Constantinopoleu i u av-
gustu mesecu otiao za London. Pre polaska G. mi je predloio
da poem sa njim u Nemaku gde je nameravao da otvori Insti
tut i priprema svoj balet. Prvo nisam verovao da je mogue or-
ganizovati rad u Nemakoj a drugo, nisam verovao da mogu da
radim sa G. Ubrzo po mom prispeu u London poeo sam da
drim predavanja, nastavak rada iz Constantinopolca i Ekateri-
nodara. uo sam da je G. otiao u Nemaku sa svojom grupom
iz Tiflisa i sa mojim ljudima iz Constantinopolca koji su mu se
pridruili. Pokuao je da organizuje rad u Drezdenu i Berlinu,
pokuavajui da kupi apartmane ranijeg Dalcroze Instituta u Hel-
leranu blizu Drezdena. Nita od svega toga nije ispalo, a u vezi
sa tom kupovinom neto se udno dogodilo, to se na kraju
zavrilo pravnim postupkom.
Februara 1922. godine G. je doao u London. Odmah sam
ga pozvao na moja predavanja i predstavio ga svima koji su do
lazili. Ovog puta moj stav u odnosu na njega je bio sasvim
odreen. Ja sam jo uvek mnogo toga oekivao od njegovog ra
da i odluio sam da uinim sve to je bilo u mojoj moi da mu
pomognem da organizuje Institut i oko priprema za balet. Ali ni-
sam verovao da mogu vie da radini sa njim. Ponovo sam video
sve prepreke koje su poele da se pojavljuju u Essentuki. Ovaj
put su se pojavile jo pre njegovog dolaska. Spolja je izgledalo
da je G. uradio mnogo tog za okonanje svojih planova. Naj
vanije je bilo da je odabrano dvadesetak ljudi sa kojima je
bilo mogue zapoeti. Muzika za balet je uglavnom bila priprem
ljena (uz saradnju sa poznatim muziarom). Organizacija Insti
tuta je bila razraena. Meutim, nije bilo novaca da se sve to
sprovede. Ubrzo po njegovom prispeu, G. je rekao da razmilja
o otvaranju Instituta u Engleskoj. Mnogi od onih koji su dolazi
li na moja predavanja su se zainteresovali za tu ideju i organizo-
vali su se meu sobom da se nekako pokrije materijalna strana
posla. Odreena suma novca je odmah data G. da bi pripremio
prelazak cele svoje grupe u London. Ja sam nastavio sa svojim
predavanjima povezujui ih sa onim to je G. govorio za vreme
svog boravka u Londonu. Meutim, odluio sam da ako Institut
bude otvoren u Londonu ja idem u Pariz ili u Ameriku. Institut
je konano otvoren u Londonu ali je iz raznih razloga propao.
Moji londonski prijatelji i oni koji su dolazili na moja predava
nja sakupili su prilinu sumu novca sa kojom je G. kupio isto-
rijski dvorac Chateau Prieure in Avon u blizini Fontaineblcau,
sa ogromnim zaputenim parkom i u jesen 1922. godine on je tu
otvorio Institut. Vrlo aroliko drutvo se skupilo u njemu.
Odreeni broj ljudi se seao St.Petersburga. Bilo je tu G. ueni
ka iz Tiflisa. Bilo je ljudi koji su dolazili na moja predavanja u
Constantinopoleu i Londonu. Ovi poslednji su bili podeljeni u
nekoliko grupa. Po mom miljenju neki su bili u prevelikoj ur
bi da ostave svoj posao u Engleskoj da bi sledili G. Ja nisam mo
gao nita da im kaem jer su ve doneli odluke kada su
razgovarali samnom o tome. Plaio sam se da e se razoarati jer
rad G. nije bio dovoljno pravilno organizovan i stoga je bio ne
siguran. Ali istovremeno nisam ni u svoje miljenje mogao biti
sasvim siguran jer ako sve bude dobro i moji strahovi se dokau
neosnovanim onda bi oni nesumnjivo puno dobili svojom odlu
kom.
Drugi su pokuavali da rade samnom ali iz ovog ili onog
razloga su se odvajali od mene i mislili da e im biti lake da ra
de sa G. Naroito ih je privlaila ideja pronalaenja, kako su to
oni zvali, PREICE. Kada su me pitali za savet, naravno, od
govarao sam da treba da idu kod G. u Fontainebleau. Bilo je i
drugih koji su odlazili G. privremeno, na dve nedelje, na mesec
dana. To su bili ljudi koji su dolazili na moja predavanja i koji
nisu hteli sami da donose odluku, ve kad bi uli odluke drugih
ljudi dolazili bi meni i pitali da li treba da se odreknu svega i
odu u Fontainebleau i da li je to jedini nain rada. Na to sam im
rekao da treba da saekaju dok ja ne budem tamo.
Stigao sam u Chateau Prieure, prvi put krajem oktobra ili
poetkom novembra 1922. godine. Tamo se odvijao veoma za
nimljiv rad. Bio je izgraen paviljoni za ples i vebe, domain
stvo potpuno organizovano, kua zavrena. Atmosfera sve u
svemu je bila dobra i ostavila je jak utisak na mene. Seam se
jednog razgovora sa gospoicom Katherine Mansfield koja je u
to vreme ivela tu. Bilo je to nepune 3 nedelje pre njene smrti.
Ja sam joj dao G. adresu. Bila je na nekoliko mojih predavanja i
rekla mi da ide za Pariz. Lekar, Rus, leio je tuberkulozu delu-
jui Rendgenovim zracima na slezinu. Nita naravno nisam mo
gao da joj kaem o tome. Ve mi je izgledala kao da je na pola
puta do smrti. Mislio sam da je potpuno svesna toga. Ali uz sve
to ovek nije mogao da joj se ne divi to eli i u svojim posled-
njim danima da pronae istinu ije prisustvo je jasno oseala ali
nije je mogla dotai. Nisam mislio da u je ponovo videti.
Meutim, nisam je mogao odbiti kada je traila adrese mojih pri
jatelja u Parizu, ljudi sa kojima je mogla razgovarati o istim stva
rima o kojima je razgovarala samnom. Tako sam je ponovo sreo
u Prieureu. Sedeli smo uvee u jednom od salona, govorila je
slabim glasom, koji kao da je dolazio niotkuda, ali nije bio ne
prijatan.
Z N A M DA JE OVO ISTINA I DA N E M A D R U G E ISTI
N E . TI ZNA DA JA VE D U G O V R E M E N A G L E D A M NA
SVE NAS, BEZ IZUZETKA, KAO NA L J U D E KOJI SU PRE-
TRPELI B R O D O L O M I BAENI NA PUSTO OSTRVO, ALI
KOJI TO JO NE ZNAJU. ALI OVI LJUDI O V D E TO ZNA
JU. D R U G I , T A M O , U IVOTU, JO UVEK MISLE DA E
STII PAROBROD PO NJIH SUTRA I DA E SE SVE NA
STAVITI KAO TO JE BILO. OVI O V D E VE ZNAJU DA
VIE NE M O E BITI ISTO. TAKO SAM ZADOVOLJNA
TO SAM O V D E .
Ubrzo posle mog povratka u London uo sam da je umrla.
G. je bio veoma dobar prema njoj, nije insistirao da bi ona tre
balo da ide, iako je bilo sasvim jasno da joj nema spasa. Zbog
toga je kasnije doiveo mnogo lai i ljage.
Tokom 1923. godine prilino esto sam odlazio u Fontaine-
bleau. Ubrzo po svom otvaranju Institut je privukao dosta novi
nara i oko mesec, dva, se dosta pisalo o njemu i u francuskim i
u engleskim novinama. G. i njegovi uenici su bili nazivani
umskim filozofima, bili su intervjuisani, fotografisani i
slino.
Rad G. u to vreme, od 1922. godine, uglavnom je bio po
sveen razvitku metoda prouavanja ritma i modelarstva. Sve
vreme nije prestajao da radi na svom baletu, uvodei u njega raz
ne igre dervia i Sufisa i vraajui po seanju muziku koju je
sluao u Aziji pre mnogo godina. Bilo je mnogo novoga i inte
resantnog u tom radu. Igre dervia i muzika su nesumnjivo bile
reprodukovane po prvi put u Evropi. Izazvale su jak utisak na
sve koji su imali mogunost da ih uju i vide.
U Prieureu su takoe izvoene intenzivne mentalne vebe
za razvitak memorije, panje i mate, dalje, u vezi sa tim veba-
ma i oponaanje psiho fenomena. Bilo je tu dosta obaveznog
rada za svakog u kui ukljuujui i domae poslove. Izmeu osta
lih razgovora voenih u to vreme jedan mi je naroito ostao u
seanju a odnosio se na metode disanja, i mada u tom trenutku
nije bio ba zapaen, pokazao je potpuno novu taku gledita po
tom pitanju.
Prave vebe, rekao je G. jednom, koje direktno vo
de do cilja koji e zagospodariti organizmom i potiniti njegove
svesne i nesvesne funkcije volji, poinje vebama disanja. Ako
ne zagospodarite disanjem ne moete ni sa im. Ali to nije tako
lako.
Morate shvatiti da postoje tri vrste disanja. Jedno je nor
malno disanje. Drugo je 'naduvavanje'. Tree je disanje uz po
krete. ta to znai? To znai da normalno disanje ide nesvesno,
tee i kontrolisano je pomou centra kretanja. 'Naduvavanje' je
vetako disanje. Ako ovek kae sebi, na primer, da e brojati
deset udisaja i deset izdisaja, ili da e udisati kroz desnu nozdrvu
a izdisati kroz levu to radi aparat. I samo disanje je razliito
jer centar kretanja i aparat deluju preko razliitih grupa miia.
Grupa miia kroz koje deluje centar kretanja nisu prihvatljivi
niti podreeni od aparata. Ali ako bi se dogodilo privremeno
zaustavljanje centra kretanja, grupa miia bi bila data aparatu
koji moe da utie i uz iju pomo se mehanizam disanja moe
staviti u pokret. Njegov rad e naravno biti loiji od rada centra
kretanja i ne moe dugo trajati. itali ste knjigu o 'jogi disanju',
uli ste ili itali o specijalnom disanju kod 'mentalnih molitvi'
u Pravoslavnim manastirima. Sve je to ista stvar. Disanje koje
dolazi iz aparata nije disanje, to je 'naduvavanje'. Ideja je ta da
ako ovek nastavi tu vrstu disanja dovoljno dugo i preesto kroz
aparat, centar kretanja se moe umoriti od dugog nerada i pone
raditi kao 'imitacija' aparata. To se zbilja ponekad dogaa. Ali
da bi se to dogodilo potrebno je da mnogo uslova bude zadovolje
no, potrebno je gladovanje i molitva, malo sna i sve vrste po
tekoa i optereenja tela. Ako se prema telu dobro postupa to
se ne moe dogoditi. Mislite da nema fizikih vebi u Pravoslav
nim manastirima? Probajte vi da se bacate niice stotinu puta,
prema njihovom pravilu. Lea e vas boleti toliko kao to vam
nijedna gimnastika veba ne moe izazvati.
Sve to ima samo jedan cilj: dovesti disanje u prave
miie, predati ga centru kretanja. Kao to sam rekao, ponekad
je to mogue. Ali uvek postoji veliki rizik da e centar kretanja
izgubiti svoju naviku da pravilno radi, jer aparat ne moe da ra
di sve vreme, na primer za vreme spavanja, a centar kretanja ne
eli da radi to sve vreme, tada se maina nalazi u veoma jadnom
poloaju. ovek ak moe i umreti jer je disanje stalo. Neorga-
nizovanost fimkcionisanja maine kroz vebe disanja je skoro
neminovnost kada ljudi pokuavaju da rade 'vebe disanja' sa
mi iz knjiga i bez pravilnog nadzora. Mnogi ljudi su mi dolazi
li u Moskvi, koji su u potpunosti razorili organizaciju pravilnog
funkcionisanja njihovih maina takozvanim 'jogi disanjem' ko
je su nauili kroz knjige. Knjige koje preporuuju takve vebe,
velika su opasnost.
Prenos disanja iz kontrole aparata u kontrolu centra kre
tanja nikada se ne mogu postii amaterski. Da bi se taj prenos
dogodio u organizmu, on mora biti doveden u stanje intenzivno
sti, a sam ovek to ne moe nikada uiniti.
Ali kao to sam ve rekao postoji i trei nain disanje
kroz pokrete. Ovaj trei nain zahteva veliko poznavanje ljud
ske maine i upotrebljava se u kolama kojima rukovode vrlo
ueni ljudi. U poredenju sa njim svi ostali metodi su 'kuna ra
dinost' i na njih se ne moe osloniti.
Osnovna ideja ovog metoda sastoji se u injenici da
odreeni poloaji i pokreti mogu prizvati bilo kakvu vrstu disa
nja i to je takoe NORMALNO disanje a ne 'naduvavanje'.
Tekoa je u tome da treba znati koji pokreti i koji poloaji trae
odreenu vrstu disanja u KOJOJ VRSTI LJUDI. Ovo poslednje
je naroito vano jer su sa te take gledita ljudi podcijeni u
odreeni broj konanih tipova i svaki tip bi trebalo da ima svo
je odreene pokrete da bi se dobilo isto disanje jer neki pokreti
proizvode razliita disanja kod razliitih tipova. ovek koji zna
pokret koji e u njemu proizvesti jednu ili drugu vrstu disanja,
ve je sposoban da kontrolie svoj organizam i sposoban je da u
svakom trenutku kada eli pokrene jedan ili dnigi centar ili uzro
kuje da deo koji radi, stane. Naravno da znanje tih pokreta i spo
sobnost njihove kontrole kao i svega drugog na svetu, ima svoje
stupnjeve. ovek moe znati manje ili vie i iskoristiti to bolje
ili loije. U meuvremenu vano je samo shvatiti princip.
Ovo je naroito vano u vezi podele centara. To je ve
ranije pomenuto nekoliko puta. Morate razumeti da je svaki cen
tar podeljen na 3 dela i u skladu sa primarnom podelom centa
ra na centar 'miljenja', 'emocionalni' i centar 'kretanja'. Na
istom principu svaki od tih delova na smenu je podeljen na tri.
Jo kao dodatak, svaki centar je podeljen na 2 dela: pozitivan
i negativan. I u svim delovima su grupe 'naslaga' zajedno pove
zane, neke u jednom pravcu a neke u drugom. To objanjava ra
zliku izmeu ljudi, ono to se naziva 'individualnost'. Naravno
u ovome nema nikakve individualnosti ve prosto razlika u 'na
slagama' i asocijacijama.
Razgovor se odvijao u velikom studiju u bati, dekorisa-
nom od strane G. u stilu dervikih TEKKEH-a.
Objasnivi znaenje raznih vrsta disanja, poeo je da deli
prisutne na 3 grupe, prema tipu. Bilo je prisutno oko etrdese-
tak ljudi. Ideja G. je bila da pokae kako isti pokreti kod ra
zliitih ljudi proizvode razliite 'trenutke disanja', na primer,
kod nekih udisaj, kod nekih izdisaj, i kako razliiti pokreti i po
loaji mogu proizvesti jedan te isti trenutak disanja udisanje,
izdisanje i zadravanje daha.
U ovom periodu G. me je pozvao nekoliko puta, da odem i
ivim u Prieureu. Bilo je izazovno. Ali uprkos svog mog intere-
sovanja za rad G. nisam mogao sebi nai mesto u tom radu niti
sam razumeo njegov pravac. U isto vreme nisam mogao a da ne
vidim, kao i u Essentuki 1918. godine, da je bilo mnogo destruk
tivnih elemenata u organizaciji samih dogaaja i da e morati da
se raspadne jednog dana.
Decembra 1923, G. je organizovao oigledan prikaz der-
vikih plesova, ritmikih pokreta i raznih vebi u Parizu u Thea
tre des Chaps Elysees.
Ubrzo posle ovoga, poetkom januara 1924. godine, G. je
sa grupom svojih uenika otiao u Ameriku sa namerom da ta
mo organizuje predavanja.
Na dan njegovog odlaska bio sam u Prieure. Ovaj odlazak
me je veoma podsetio na njegov odlazak iz Essentukia 1918. go
dine i na sve to je bilo vezano sa njim.
Po povratku u London objavio sam onima koji su dolazili
na moja predavanja da e se moj rad u budunosti nastaviti sa
svim nezavisno, NA NAIN NA KOJI JE ZAPOET U LON
DONU 1921. godine.