Danas emo vie govoriti o nekim elementima koji su detaljno razraeni u skripti,

iz razloga da ih nekako stavimo vie u prvi plan. Jedan od kljunih elemenata za

poetak izraunavanja Bayesovog teorema je tzv. "poetna vjerojatnost za
hipotezu H". Bayesijanski pristup je kao neka kutija u koju ubacimo podatke i ona
tanca van rezultate. Ona otkriva nain na koji mi "updateamo" svoj stupanj
vjerovanja da je H istinit s obzirom na informacije koje nam se ine prihvatljive. U
toj crnoj kutiji u koju ubacujemo podatke, jedan je od glavnih elemenata je
poetna vjerojatnost za H.

Pitanje je - kako doi do izrauna te vjerojatnosti a da ona ne bude potpuno

arbitrarna? Jedan od estih prigovora je da mi moemo krenuti od potpuno
razliitih poetnih vjerojatnosti za H i da je to potpuno arbitrarno. Meutim stvari
nisu ba tako arbitrarne.

Pogledajmo koncept tzv. "gambling behaviour" odnosno koji je vrlo vaan za

Bayesijanski pristup. to nam on omoguuje? On nam omoguuje da s pomou
onih kladioniarskih omjera doemo do poetne vjerojatnosti za H. Primjerice, ako
sam ja spreman uloiti 100 kn i spreman sam ih izgubiti s obzirom kako e igrati
HNK Rijeka veeras, onda nam taj iznos omoguuje da izraunamo koliko sam ja
siguran da e se to zaista dogoditi.

Ako sam spreman staviti cijelu svoju imovinu na kocku, onda sam vrlo siguran u
svoj ishod, preciznije, gotovo sam 100% siguran. Prema tome, spremnost onoga
to je osoba spremna staviti "na kocku" nam omoguava procjenu poetne
vjerojatnosti za H. Tako kree cijela pria, i to je moda kljuni element kako
uope poinjemo "ubacivati" vrijedosti u Bayesov teorem.

Isto tako, moemo vidjeti kako se poetna vjerojatnost za H mijenja s obzirom na

nove informacije koje dobivamo o dogaaju. Primjerice, nova informacija moe
biti - nogometa Leon Benko veeras ne moe igrati za HNK Rijeku, pa nam se
stoga automatski sniava vrijednost poetne vjerojatnosti za H. Prema tome,
Bayesov teorem nam daje formalizirani uvid u taj odnos.

Dalje iz ovoga slijedi - Bayesijanski svjetonazor je kockarski svjetonazor. To je

moda naizgled preteka tvrdnja, no pogledajmo kako inae stvari funkcioniraju.
Kako primjerice biramo studij, kako biramo predmet, kako biramo partnera, kako
ulazimo u neki partnerski odnos (ljubavni ili kakav ve)? Uvijek je on takav da
kreemo od poetne vjerojatosti za H. Taj H se mijenja u odnosu na "Evidence"
(dokaze) koji nam dolazi. Pretpostavimo da elimo ui u neki poslovni odnos.
Imamo jako dobre informacije u prilog za ui u taj posao. Dobijemo iznenada
neku informaciju koja govori da je potencijalni poslovni partner nepovjerljiv iz tog
i tog razloga. Prema tome Bayesijanski pristup kae da je cijeli ivot niz oklada,
niz kockanja. Moda u tome lei velika mo Bayesijanskog pristupa u opoj teoriji
racionalnosti.
Primjenimo to sad na primjer iz kriminalistike