Institut za slatkovodno ribars! tvo, Zagreb ViSe vodeno bilje i njegov znaéaj za produktivnost ribnjaka i proizvodnju riba u Votteno je bilje od osnovnog znataja za produk- tivnost vode, jer ono pretvara anorganske tvari koje se nalaze otopljene u vodi ili joS u dau, u or gansku-biljnu tvar. Time se stvaraju uslovi za op- stanak vodenih Zivotinja koje se hrane biljem, a koje su glavna hrana mnogim ribama, Poradi toga treba posvetiti narotitu paznju vodenom bilju, jer ono, naroéito u nasim nizinskim ribnjacima, daje osnov gospodarenju, Biljke su odavna bile predmet nauénog istradi- vanja. Najprije su se vriila floristidka istrativanja kojima je bio glavni cil} odrediti pojedine vzsii i njihovo geograisko rasprostranjenje. Dalnjim se prouavanjem pokazalo, da su pojedine visti bi- Tjaka prilagodene na pojedina stanita na kojima postoje stanoviti ekoloSki uslovi, pa se stoga na raznim staniStima pojavijuju samo one vrsti bilja koje su prilagodene na njima odgovarajuée ekolo- Ske uslove. Ovo vrijedi kako za suhozemne, tako 1 za vodene biline. Na omovu toga su nastale po- djele vodenog bilja koje se ne osnivanju na siste- ‘matskoj pripadnosti, veé prema stani8tu gdje do- laze, Takova je podjela, koja razvrstava vodeno bilje u ove skupine: I. Biljke koje slobodno Zive u vodi, U ova sku- pinul spadaju: a) Planktonske biljke koje lebde u povrsinskim slojevima vode. 'b) Neustonske biljke koje 2ive u tankom povr~ Sinskom sloju vode. ) Pleustonske biljke koje plivaju na povrSini vode. 4) Pedonske biljke koje lete na anu. TL Biljke koje se vrsio drée podloge, ali bez pravog korjene, Ovu skupinu saéinjavaju: a) Nereidne biljke koje se pojavijuju kao pre- viaka po podlozi, b) Amphinereidine biljke koje dolaze kao pre- vlaka po kamonju, trstici i to samo na onim mje- stima koja periodi8ki izronjavaju iz vode. IIL, Biljke Koje su priévr8éene o dno sa korje- njem ili korjenu slifnim tvoreviname. U ova sku- pinu spadaju: a) Limnophyti, biljke Koje 2ive stalno pod vo- dom i dopiru sa litem do povrsine vode. Biljke koje spadaju ovamo nazivamo u praksi »mekana florae. b) Amphiphyty su biljke koje dolaze na obali pa su perioditki u i izvan vode, ¢) Helophyti su biljke koje izrastu visoko iznad vode. Biljke ove skupine nazivamo u praksi stvrda floras, Na vodeno bilje uplivisu razni faktori kao Sto : oscilacija vodostaja, temperatura vode, osvjet~ enje, gibanje vode, kemijsko stanje vode (sadréaj injacima za uzgoj Sarana kisika, ugljiéne kiseline, huminske kiseline), reak- cija vode, sadr2aj hranivih tvari (duSik, fosfati, ka- Lijeve soli), Zeljeza i dr. Pojedine vodene biljke prilagodene su vike ili ‘manje na pojedine od ovih faktora. U pogledu pri- lngodivanja pojedinih vrsta na utjecaj vanjskih faktora postoji kod svake vrsti_t. zv. sekoloska amplitudae koja u bitnosti odreduje 3 totke: mi- nimum, koji oznauje najmanju potrebnu Koliéinu nekog faktora, koju treba neka vrst. Optimum oznaguje ono stanje koje je najpovoljnije za razvoj pojedine vrsti, a maksimum omatuje najveéu ko- liginu nekog faktora, koju pojedina vrst moze da izdrdi, Tako na pr. u pogledu faktora temperature ako je amplituda izmedu maksimuma i minimuma koje podnose neka biéa velika, onda govorimo 0 »euritermnime vrstama, to jest o onima koja su pri- lagodena na velika kolebanja u temperaturi, Kod vrio malene amplitude, gdje je granica kolebanja vska, govorime, obzirom na temperaturu o steno- termnim vrstama, Ove mogu biti hladno steno- termne ili toplo stenotermne, Ovo éemo najbolje objasniti na ribama, Za ribe koje su prilagodene na stalno hiadnu vodu kao ma pr, kod salmonida Coregonus, govorimo o hladno stenotermnim riba- ma, naprotiy su. ribe u stalno toplim’vodama u tropskim krajevima toplo stenotermne, dotim je Saran, koji lako podnosi promjenu temperature od 180°C euritermna vrst. U odnosu na razlidite twari otopljene u vodi go- vorimo 0 eurieciénim vrstama. Pojedini od navedenih faktora nisu neovisni je- dan od drugoga. Tako na pr. sadréaj kisika u vodi ovisan je o temperaturi vode, Sa poveéanjem tem- perature vode smanjuje se normalna zasiéenost vodle sa kisikom. Ustanovilo se da nekoja vodena biéa, za koje se mislilo da su hladno stenotermni, trebaju mnogo kisika, pa ako ovoga imade dovolj- no u vodi, mogu dobro podnositi i visu temperaturu vode, Mi jo$ ne poznajemo u tantine potrebe pojed nih vrsta vedenog bilja obzirom na njihovo prila- godivanje na navedene faktore, ali danas veé zna- mo ‘oliko, da nam pojedine vrsti mogu posluditi kao indikatori za stanovito ekolo§ko stanje, koje postoji u nekoj vodi. Veé je Gams prije 30 godina, na osnovu svojih istrazivanja odredio pojedine vrsti vodenog bilja kao indikatore za razna stanja u vodi, koje éu ovdje u kratko navesti, Na pravilno nastupanje znatnih kolebanja vodo- staja u nekoj vodi ukazuju amfibijske biline, Medu ovima treba razlikovati one koje su prilagodene na periodiéno preplavijivanje, od onih koje su prila- rygodene na perioditno preplavijivanje i na periodi- Eno presufivanje, U prvu skupinu spadaju amfine- reidne biljke kao vodene mahovine vrsti Cinclido- us, a od amfifita Litorella i dr. Nadalje dobro pod- nose perioditno preplavijivanje svi helofiti (nad- vodno bilie). Na petiodiéno presufivanje prilagodene su sve one bijjke koje rastu u onim ribnjacima koji se svake godine presubuju YVisoku temperaturu vode od preko 20°C koja dulje traje, trebaju za normalan razvoj sve one Diljke koje rasta u naSim [oti toplim nizinskim vodama. Na stalno nisku temperaturu prilagodene su hladno stenotermne vrsti kao ervena alga Batra chospermium moniliforme, dotim je vrst B, vagum euritermna, Dobar indikator a stalno hladne vode je i Hydrurus foctidus 2a kojeg je opti- malna temperatura 4° C, a podnaga do 10” C, Neki flagelati kao Synerypta volvox, Gymnodinium te- nuissimum i mirabile tive pod ledom. U hladnim vrelima sa temperaturom do 13" C nalazimo neke hladno stenotermne biljke kao Potamogeton filifor~ mis. Ako ovu biljku nademo u nizinskim yodama, to je znak da tu postoji neki hladnt izvor. Sadriaj kisika u vodi od velilog je znataja za vodeno bilje. U povréinskim slojevima imade re dovno mnogo kisika usljed asimilacije vodenog bilja, ali u dubljim slojevima vode koje su gusto zarasle sa vodenim biljem, moze lako doéi do po- hestajanja kisika, Nekoje biljke kao Nitella syn- arpa, pa mnoge plave alge mogu dobro uspijevati & vodama siromainim kisikom. Narofito su dobro prilagodene na vode sa vrlo malo kisika bakterije. Od ovih je karakteristiéna Lamprocystis roseopersi- cina, koju se moze lako prepoznati po svjetlo Zutim. marljama u vod, Indikator za vode jako zasiéenc sa kisikom je Nastureium aquaticum, koja vist raste w na8im pa- strvskim vodama blizu vrela. Pojedine su biljke prilagodene na kiselu ili na alkaliénu vodu, Kisele su vode loe ne samo za uzgoj riba, veé se uw njima i vodeno bilje slabo razvija, U jako Kkiselim yodama, kao Sto su one na tresetistima dolaze neke mahovine kao Sphagnum cuspidatum, a od Desmidiacea Micrasterias, Staurastrum i éx Od vodenih Zivotinja najvi8e Rizopoda divi u ovim vodama, U vodama velo siromasnim na kaleiju (stoga Ki- selim) dolazi vise vesti kao papratnjace Iscetes, zatim Blatine, Myriophyllum alterniflorum, Potamogeton polygonifolius, Ranunculus aquatilis, dotim vrsti R. Flaceldus, eireinatus, fluitens su prilagodene na ne tutralne { slabo alkaligne vode. Voden orafac (Tra ppa natans), koji takoder dolazi u neutralnim i slabo alkalignim vodama trazi vodu sa vetim sadrdajem hranjivih twari, Nekoje su stodne biljke nejednako prilagodene na sacra) vapna uw vodi, Tako na pr. visti mahova Sphagnum recurvum i contortum, & od alga Closterium moniliferum i Micrasterias 76 ‘crux melitensis, 1 ako pripadaju onim skupinama koje ne podnose vode sa sadrzajem vapna, dolaze u vodama koje sadrée mnogo vapna. Kao indikatori neutralnin voda sluze mnoge planktonske zclene alge iz familija Ocystacea, Co- élastracea i Scenedesmiacea, zatim vrsti Oedogo- nium i Cladophora, Najveét dio naSeg vodenog bilja u ribnjacima trai neuirainu | slabo alkailénu vod, ali buduéi da imadu veliku amplitudu, ne mogu poslukiti kao dobri indikatori za te vode. Dobri indiatori za jaée allaliéne vode, sa vetim sadréajem vapaa, su alge visti Schizothrix, Rivu- laria haemalites, a narotito vrsti Chara, Od videg bilja dolazi u jaée alkaliénim vodama vrsti Pota~ mogeton pectinatus { crispus. ‘Na sadréaj 4eljeza i sumpora u vodi ukazuju neke skupine bakterija kao Crenothrix i Beggiatoa koje je lako prepoznati po crveno} bo} Dobri indikatori za onetistene vode sa organ~ skim tvarima, narotito sa ugljike-hidratima su vo- dene gljive Sphaerotilus i Leptomitis, koje prave prevlake po dnu, ili u obliku viasastih nakupina Spojevi dusika u vodi pogoduju razvoj sinje- zelenih alga (Oscilatoria, Microcystis, Anabaena, Aphanizomenon i dr. Od flagelata dolaze u ovim vodama Euglena, i to u ribnjacima zelene visti, & uu toplim mlakicama ervena vist E, haematodes 1 B, sanguinea koja se pozna po ervenoj boji povréine vode. Joka pojava mahovina x neko} vod ukazuje na pomanjkanje duSika, Gnojenjem vode sa duSignim gnojivima nestaju mnoge mahovine, koje ne pod- nose dubik. Kako lz ovoga vidimo mogu nam pojedine vrsti vodenog bilja vrlo dobro posluéiti za upoznavanje stanja U vodi, Sto je od velike praktitne vrijednosti. Pojedine visti vodenog bilja mogu da nam vrlo dobro posluze za raspoznayanie boniteta pojedinih nasil ribnjaka, a to je od narotite vainosli za nase ribnjadare, Na osnovu dugogodiénjeg iskustva u radu na nasim ribnjacima iznijet éu podatke o naj- yainijim yrstama vodenog bilja u nagim ribnjacl= ma, njihoy znaéaj za onu produlktivnost ribnjaka koja pogoduje jatem prirasta riba, oznatiti pojedine visti kao indikatore dobrib ili lo8th ribnjaica { dati upustva za unistavanje onih Stetnih, VU vodi naiih ribnjaka nalazimo raznovrsno bilje, Sve te vsti nisu od jednakog znataja za produk- tivnost, odnosno razvoj riba, Medu njima imade Stetnih, koje nisu nikako pozeljne u nasim ribnja~ cima, a imade i korisnih, Obzirom na korisnost, fodnosno Stetnost, mozemo vodeno bilje nasih rib- njaka podijeliti u dvije glavne skupine: 1, Vide vodeno bilje i 2. Nize vodeno bilje. Vike je vodeno bilje, narodito kad se ono jako razvije i prokrije éitayu povrsinu ribnjaks, uglav- nom Steino. Nike je vodeno bilje, narodito svjetlo-zelene alge, korispo jer ono studi bilo u Zivom stanju ili stanju respadanja kao hrana taznim yodenim 2- votinjicama koje su pritodna hrana Sarana, Bezalga nema hrane za te sitrie vodene Zivotinje, a bez oyih nema prirodne hrane za Savane. Pored toga Korist od alga je jo8 i u tome, Sto od njih kad se one nakon uginuéa rastvore, nastaje na dnu fini . zy, produktivni mulj, koji je od yelikog znagaja a produktivnost ribnjaka, Ribnjaci bez naslage toga mulja slabo su produktivni. Voda w kojoj ima alga je zelene boje, prema tome bistra yoda u rib- njacima nema alga i nije dobra, a ribnjaci sa stalno bistrom vodom su lofi ribnjaci, Ni sve visti alga nisu od jednakog znataja 24 produktivnost ribnjaka, Kako Je iskustvo pokazalo, najbolje su Stapiéaste alge vrsti Aphanizomenon, Ribnjaci u kojima imade jeki razvoj ove alge su najbolji naii ribnjaci, stoga je ova vrei alge indi- kator vrlo-dobrih ribnjaka. Ribnjaci u kojima se razvijaju alge vrsti Ana- bena i Mycrocistis su po produktiynosti slabij Voda je u tim ribnjacima gusto zelena, sa mnogo organske tyari, a to pogoduje razyoju bolesti, né- rotito trulezi Skrga kod Sarana, Vige vodeno bilje u poredenju sa algama je ietno, jer ono, kad se masovno tazvije, kav éto je to redovno sluéaj u nasim klimatskim uslovima, tuima velo velike koligine hranivih supstanca iz vode i tla ribnjaka 1 toliko ga osiromadi, da je za vrijeme vegetacije, onemoguéen razvo} alga, T medu visim vodenim biljem postoje, obzirom na njthov mataj za produktivnost ribnjaka, velo velike razlike Ovdje Gomo promotriti upliv poje- dinth vsti viseg vodenog bilja, koje su najrasirensje 4 nagim ribnjacima na produktivnost ribnjaka, omuatiti njihove vige ill manje Stetno djelovanje na rezvoj riba i na osovu toga odrediti u koliko Pojedine vrsti mogu posluziti kao indikatori 2a ode Tedivanje boniteta pojedinih ribnjaka. Za stetne vrste navesti éu | natin unistavanja, Prema Schiperclausu svrstavamo vise vodeno bilje koje dolaai u nasim ribnjacima u skupine j to: 1, Nadvodne biljke 2. Biljke sa listem, koje pliva na vodi 3, Podvodne biljke, 1, Nadvodne biljke! U oyu skupinu spadaju one biljke koje pudtaju u dno ribnjaka jako korjenje, a stabliika izraste visoko iznac vode. Nijemci nazivaju ove biljke atvrda flora<, Kod nas su od ovih biljaka najrasi- Fenije vrstl trstlka (Phragmites) i rogoz (Typha), Obe sur ove biljke vrlo Stetne za nage ribajake i to iz ovih razloga, One svojim jakim korjenjom upijaju iz tla vrlo velike koligine hranivih supstanea pottebnih za in gradnju njthove velike stabljike. Time osiromaguju tlo pa voda nema sto da otapa, uslijed toga je siro~ maina na hranjivim supstancama i uslovi za razvoj alga su vrlo nepovelini, Osim toga visoka nadyodina stabljika jako zasjenjuje vodu, pa nema dovoljno svijetla za asimilaeiju podvodnog bilja, nezotito alga tone, u koliko bi drugi uslovi za razvoj bili povolini he mogu se razvijati. Poradi toga je voda u ribnja- Dees r cima jako zaraslim ovim biljkama bistra i vrlo siro- magna sa prirodnom hranom Sarana, Uslijed toga je prirast riba u ovakoyim ribnjacima vzlo stab. Ove nadvodne biljke rastu kroz eijelo ijeto, a kad uginu padaju na dno ribnjaka velike mase biljnih €esti od kojih nastaju debele naslage na dnu uslijed Gega se ono pomalo dife, a ribnjak ge time zabaruje. Rastvaranjem ovih biljaih desti, koje sadrie mnogo celuloze, nastaje na dnu sloj t, zv. celulo- znog mulja, koji je vrlo slabo produktivan, Rastva- ranjem celuloze nastaje u dau plin metan, koji se razvija wu velikim koliGinama, a lako se pozna po tome, Sto kad dimemo koleem u dno jzlazi iz njega tu obliku mjehuriéa, Prema tome ove bilike djeluju Sfetno ne samo na yodu, veé prave dno neproduk- tivnim, Poradi toga su ribnjaci koji su posye zarasli trstikom i rogozom velo Jo8i, a ove su biljke indi- kkatori za loSe ribnjake. Ove biljke najbolje uspijevaju na plitim mje- stima j stoga se najjaée razvijaju u obalnom pod- ruéju ribnjaka, Buduéi da one spretavaju da jaki valovi, kakovi znadu biti u vellkim ribnjacima, razomo djeluju na nasipe, to ribnjaéari ostavljaju Uz nasipe 3-5 mi Sirok pojas da ‘sluzi kao obrana nasipa od udaranja valova, Navin uniStavanja, Buduéi da su ove biljke atel- ne moramo ih uniftavati, da bi time podigli pro- duktivnost ribnjaka, Njih se lako moze unistiti Kolnjom duboko Ispad vode Sa 23 koinje u se- zoni rasta one ugibaju, Jedino na plitkim mjestima, ispod 05 m ne koristi ni kofenje. Stoga su plitki ribnjaci najyise zarasli i ako Zelimo « plitkim rib- njacima uni8titi trstiku i rogoz moramo povisiti Yodostaj, da bi ih onda mogli uspjesno unistiti Prema tome danas uniftavanje ovih biljki u nor malno dubokim ribnjacima ne pretstavija velild Problem, pa su jako zarasli nibnjaci znak loses wospodarenje, Slaba produlttivnost dna ribnjéia obraslih ovim biljakama ostaje jo8 i nakon njihova unistenja slabo produktivno i to tako dugo, dok se na dau ne stvori sloj novog produktivaog mulje, nastalog od alga i mekanog podvodnog bilja. Poradi toga treba paziti da se disti ribnjacl ne zakorove, jer se fime njihova produktivnost jako smanjuje i treba nekoliko godina dok se, nakon uniStenja ovog Korova, ribnjak popravi. Buduéi da razvoju ovih biljaka. pogoduje niski vodostaj, to postoji opasnost zakorovijenja u suSnim godinama kad je nizak vorlostaj Ciséenjem ribnjaka od ovih Korova moke se Podiéi proizvodnju riba u njima za nekoliko puta. 2, Biljke sa liséem koje plivaju na vodi Od biljaka koje spadaju u ovu skupinu dolaze u, hain tibnjacima ove vrsti: vodeni ora’. ili Sun} (Trappa natans), lopotu sliéna biljka Lymnanthe- ‘mum nymphoides, Zuti lopot (Nuphar luteum), bijeti lopoé (Nymphaea alba) vodena leéa (Lemna) | pa- Prat vodena dietelina (Marsilia). 7Pe Najrafirenija, a ujedno i najitetnija od ovih iljaka je vodeni oraSac. Njemu pogoduju ribnjaci na ilovastom tu bez vapna, a sa mnogo organske tvari, Ova se biljka tako jako razvije, da svojim iSeem prekrije citavu povriinu vode, tako gusto, da kokoske mogu po njoj hodati, Ribnjak gusto obrasao oraicem sliéi na zelenu livadu. Stetno djelovanje ove biljke u ribnjaku sastoji se u tome $10 se razvija u ogromnim masama i tro8i vrlo mnogo hranjivih supstanci koje uzima uglay- nom iz vode ribnjaka i time ju jako osiromasuje. Pod gustim pokrovom od lia ne moze da prodire svjetio i asimilacija, a prema tome i razvoj drugog bilja, je nemoguée, Voda je pod tim pokro- vom posve tista kao bunarska; Temperatura vode, narotito na dnu mnogo je manja nego u distim ribnjacima i poradi toga Saran 1 ako nema doveljno ptirodne hrane, slabo uzima ‘umjetnu hranu i dakako slabo se razvija, pa je i prirast slab. Koncem augusta sazrijeva njezin bodljikavi plod i ona udiba. Tada se ribnjak otisti, a biljne éesti u rastvaranju gnoje vodu, pa se prodiranjem svjetla U vodu poénu razvijati alge i voda brzo pozeleni, a razvitkom prirodne brane i uslovi za razvoj riba naglo se poprave, ali to stanje ne traje dugo, jer doskora nastupi hladno vrijeme i rast riba prestaje. Duga topla jesen dobro djeluje na ribnjake obrasle Prema tome je i -vodeni oraSac indikator losih ribnjaka, Navin uniStavanja. Najbolji je natin unistavanja ove bilike da se u maju ili potetkom juna kad mlada stabljika izbije na povrSinu istupa skupa sa sje- menkom iz dna i odstrani iz ribnjaka. Kodenje mnogo ne koristi jer iz korjena stalno izbijaju nove stabljike, Koji zade biti do 15 iz jednog sjemena Jeltiniji je uadin koSenjem, ali, ako ju se Zeli uni- titi mora se stalno kositi i to prije nego sto potne cvasti, jer kasnije odrezana stabljika ako ju se pusti u vodi, dalje zivi i dapate donese plod jer vodenim korjenéi¢ima uzima hranu iz vode. Po- radi toga mora se pokoSene stabljike izbaciti iz ribnjaka. Postoji moguénost unistavanja ove biljke sa herbicidima, pa ée se ove godine praviti pokusi uniStavanja sa tim sredstvom na jednom ribnjaéar- stvu a NREL Ostale vrsti iz ove skupine nisu od veteg zna- %aja jer se pojavijuju a manjim koliginama i ne nanose vete Stete. 3. Podvodne biljke Iz ove skupine imademo u nasim ribnjacima vile yrsti Koje se po svojem djelovanju na pro- duktivnost i proizvodnju riba vrlo raglikuju, Od ovih su najznadajnije za nae ribnjake ove vrsti muijesnjak (Potamogeton pectinatus), vodeni kro- canj (Myriophyllum spicatum) { cma drazga Cera- tophyllum demersum), 78 Sve su ove tri vrsti jako rafirene u nasim: ribnjacima i tako se jako razvijaju, da ispune svu masu vode od dng do povrdine, Ta velika kolitina biljne mase troSi mnogo hranjivih supstanei iz ribnjaka, tako da za vrijeme njihovog rasta ne preostaje hrane za razvoj algi, U povréinskim slo- jevima asimilacija je vrlo jaka i po danu uopée nema u vodi slobodne ugljitne kiscline koja je potrebna za rast bilja, Poradi toga je voda u ovim ribnjacima za vrijeme vegetacije ovih biljki bistra, bez zelenih algi. Razlika u temperaturi vode izmedu povrsine i dna moze u jako obraslim ribnjacima biti do 10° C, a to Stetno djeluje na uzimanje umjetne hrane Sa- ana, jer se oni ne zadréavaju u tim hladnim sloje- vima vode, veé u toplijim povrSinskim slojevima. Obzirom na Stetno djelovanje ovih biljki postoji medu njima vrlo velika razlika, Ceratophyllum, je yrlo Stetna biljka, a donelde i Myriophyllum, dogin je Potamogeton pect. kud i kamo manje Stetna, a u poredenju sa Cerathophyllumom mogemo ga smatrati korisnim za nase ribnjake, kako emo jeti iz daljnjeg opisa, Stetne posljedice od Cerathophylluma u nasim ribnjacima su u tome, Sto ova biljka ne samo da se vrlo bujno razvija, vet njezin vegetativni period traje kroz cijelo ljeto i jesen do kasno u zimu, Uslijed toga je ribnjak zaradten ovom biljkom iz~ vrien njezinom Stetnom djelovanju kroz cijelo vrijeme rasta Sarana, Posljedica je toga da je raz~ vo}\prirodne hrane kroz cijelu godinu vrlo slab, a u vezi s time i prirast Sarana vrlo malen. Ova biljka sadréi mnogo kremitne kiseline. Prema analizi, koju je izvr8io Dr Sladovié na Insti- tutu za slatkcvodno ribarstvo u Zagrebu, imade u suhoj tvari do 10% kremivne kiseline. Poradi toga je njezina stabljika tvrda i na njoj se razvija mnogo ‘manje alga i drugih organizama, nego na drugim podvodnim biljkama sa mekanom stabljikom kao Sto je Potamogeton. Nakon sto Cerathophyllum ugine, ostaje na dnu mnogo kremiéne kiscline, a to pravi dno kiselim i steriinim, Gnojenje ovakovih ribnjaka ne samo da ni%ta ne koristi, veé Skodi, jer ovaj Korov jo8 jaée raste, a time se pogorsava loge stanje u ribnjaku. Stetne posljedice od ove bilike su jo8 iu tome, ito ona, kako je veé napomenuto, ne ugiba do kasno w zimu, pa 2a vrijeme ribolova onemoguéava povla~ Genje mreze, te se prije ribolova mora otistiti od ove biljke prostor na Kojem se vuée mreza, Sligna Ceratophyilumu po djelovanju je Myri- ophyllum, ali je ova vrst manje Stetna, jer joj je stabljika mek¥a, ne sadrdi veée kolitine kremitne kiseline i ne tvori tako guste sastojine, Unistavanje Cerathophylluma vrlo je tesko. Kotenje slabo koristi, jer ¢im se pokosi opet bujno raste. Jedini je efikasan naéin unistavanje pomoéu Hivog kreta. Sa 10—15 q Zivog kreta, kojeg se daje prije nasadivanja ribnjaka moze se ofistiti ribnjak od ove Betne biljke, ali da bi se posve iskorijenilo ova biljku treba provadati kretenje kroz vise godi-5Y-Y na. Uz krefenje poate unistavanju ove biljke su Senje ribnjaka 1 dobro Ui8éenje dovodnih kanala, Potamogeton pectinatus je jedna od nejrasire— nijih podvodnth biljaka u na8im ribnjacima, Ona je po svome djelovanju kud i kamo manje Stetna od Cerathophyliuma i to s ovih razloga, Potamogeton dozrijeva rano. Veé koncem juna donese plod i ugiba, tako da se veé u julu mje secu ribnjak posve otisti i nastanu povoljni uslovi za razvo} alga. Tome pogoduje jo8 i to Sto Pota- mogeton imade mekanu stabljiiu, koja se brz0 rastvara, a od nje nastaje dobar mulj i time gnoji ribnjak, a to mnogo doprinosi razvoju alga, Poradi toga i2a Potamogetona redovno pozeleni voda od alga. ‘Na mekanoj stabljici razvija se mnogo vodenih organizama Kojima se Saran hrani, a jo8 vide se razvije tih organizama na raspadajuéim se biljnim Gestima ove stabliike. Od rastvaranja ove stabljike nastaje na dau ribnjaka fini mulj koji sadr#i kreta, pa stoga pravi dno produktivnim, Proma tome &tetno djelovanje ove biljke traje kratko vrijeme dok se razvija (maj, juni), a kasnije njeno djelovanje nije Steino veé Korisno. Poradi toga mokemo Potamogeton pectinatus smatrati naj- boljom od svih podvodnih biljaka koje dolaze u naim ribnjacima j stoga je indikator na&ih dobrih ribnjaka Silvan po djelovanju Potamogeton pectinatusu je P. crispus, kojeg imade mnogo manje u naSim ribnjacima, Potamogeton pectinatus i crispus zahtijevaju baziéno dno poradi toga ako Zelimo da nam se u ribnjaku razvije ova dobra biljka, moramo ribnjake dobro Kretiti, Da se vidi koliko je djelovanje vodenog bilja na prirast Sarana u ribnjacima navesti éu podatke u trim pokusnim ribnjacima u Crnoj Mlaci god. 1038, __| Rivnjak t | zarastao | ‘Trappom Ceratho- phyllym en i 7 fhren | scone [seme | atte ie Ribnjak br. I je kontrolni, koji nije bio gnojen, a br. 14 IIT su ranijih godina bili gnojeni sa super- fosfatom i pokreéeni, Riba nije bile hranjena, Iz ovoga vidimo da je jedan od glavnih uslova dobrog g.spodarenja na nasim ribnjacima da stvo- rimo uslove za razvo} dobre flore, jer bez toga su sve druge mjere kao gnojenje i hranjenje od male ili nikakove Koristi, Tek kad uniitimo Stetno bilje u ribnjaku mo%emo uspjeino poduzimati sve ostale meliorativne mjere u cilju poveéanja proizvodnje riba, U naSim se ribnjacima razvijaju ogromne koli~ Une vodenog bilja. Od te siine produkeije biljne twari tek se neznatni dio upotrebi za proizvodnju, a ostala ogromna koligina ostaje praktiski neisko- riftena, Kad bi mi mogli samo deseti dio produk- fivne moti natih ribnjake da iskoristimo za rast riba mi bi daleko povetali onu proizvodnju riba koju danas daju na8i najbolji ribnjaci. Poradi toga jedan od glavnih problema u danainjem na’em gospodarenju na ribnjacima je moguénost Sto bolieg iskoriStavanja opée produktivne moéi naSih ribnjaka za protzvodnju riba. Proutavanje ovog problema trebalo bi da bude medu prvim zadacima aautno- istrazivaéke sluzbe nagih buduéih pokusnih stanica Dorde Drecum, Stanica za ribarstvo NR CG, Titograd RIJEKA CRNOJEVICA Rijeka Crnojevita jzvire ieped_Obadske Petine, koja se nalazt u nepostednoj blizini istoimene varo- Bice, Iako veoma Jsratka po svome toku, Koji iznosi neito ako 14 km, ova rijeka prestavija veoma inte- santan objekat u limnolosikom pogledu, éi brof malaze se na. svega metara nadmorske visine, Ovo su tipiéno ¥e- Fen vrela, koja izbijaju iz kretnjatkih pu- ‘kotina i kemenisih odlomalea Koff se protez ispod ‘Obodike Bekins. Za yrijeme velikih padavina, vor: Wbijaju i iz same petine, Gornji tok rijelks Crnote- via prestavlja pravi_gorskei potok

You might also like

• Mikrobiologija - Ispitna Pitanja

  

  Document4 pages

  Mikrobiologija - Ispitna Pitanja

  rseminarskibl

  No ratings yet
• Mikrobiologija - Ispitna Pitanja Za Prakticni

  

  Document4 pages

  Mikrobiologija - Ispitna Pitanja Za Prakticni

  rseminarskibl

  No ratings yet
• Utvrdjivanje Finansijskog Rezultata - RATARSKI II (Za Vjezbu)

  

  Document6 pages

  Utvrdjivanje Finansijskog Rezultata - RATARSKI II (Za Vjezbu)

  rseminarskibl

  No ratings yet
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• 7 Prikaz Knjiga

  

  Document4 pages

  7 Prikaz Knjiga

  rseminarskibl

  No ratings yet
• Pravilnik Zavrsni Rad Ipia Rev

  

  Document17 pages

  Pravilnik Zavrsni Rad Ipia Rev

  rseminarskibl

  No ratings yet
• Plodored

  

  Document16 pages

  Plodored

  rseminarskibl

  No ratings yet
• Troškovi-Ispitna Pitanja

  

  Document95 pages

  Troškovi-Ispitna Pitanja

  rseminarskibl

  No ratings yet