POMORSKA KOLA ZADAR

NAFTA I PLIN U
JADRANSKOM
MORU S.O.S ILI
SPAS ZA
EKONOMIJU

ime Perinovi 1.bN

Sadraj:
Uvod ............................. 1.str
Tema ............................. 2.str 3.str
Zakljuak................. 4.str
Uvod
Ukoliko pratite medije sasvim ste sigurno imali prilike vidjeti i uti argumente koji
promoviraju buenje nafte u Jadranu. Uglavnom su to i jedini argumenti koje ete
vidjeti u mainstream medijima. Naa Vlada je jednostavno odluila da umjesto
javne rasprave o ovom vanom pitanju, angaira PR tvrtku koja nas treba uvjeriti
u koristi eksploatacije za sve nas.
Nakon 25 godina nai politiari su valjda zakljuili da su nam dovoljno prodavali
priu o tome da emo postati nova vicarska. Od sada pa nadalje Hrvatska ima
teiti tome da postane nova Saudijska Arabija.
Nova radna mjesta, jeftini naftni derivati, energetska neovisnost, vei BDP, a para
laka od iznajmljivanja apartmana. Lova lagana ka sigurna dojava na kladionici.
Do sada smo ve trebali nauiti da nema sigurne dojave i da nema lagane love.
Na kocki uvijek kua dobiva, a buenje nafte u Jadranu je upravo to KOCKA.
Tema
Naravno, opravdano je da graani Hrvatske pristanu na tu kocku, ali onda
zasluujete znati i argumente protiv buenja. Evo samo nekih od njih:
EKONOMSKI: Ugroavaju se turizam (oko 7.5 milijardi eura godinje), ribarstvo i
marikultura (100 milijuna eura godinje) koji zajedno vrijede vie od istraivanja
nafte (procjena je od 500 do 800 milijuna kuna u 5 godina). Smjetanje platformi
je predvieno na 6 km od otoka, debelo na vidljivoj udaljenosti pa i bez ikakvog
incidenta moemo oekivati pad turizma jer se platforme definitivno ne uklapaju
u Mediteran kakav je nekad bio. Eventualna katastrofa na platformi ili tankerima
koji e odvoziti naftu s istih znai klju u bravu za na turizam.

NESPREMNOST SUSTAVA: Iako odgovorni tvrde da je Hrvatska spremna

nadzirati da se istraivanje i eksploatacija nafte provode s najveim moguim
standardima ouvanja okolia injenica je da na sustav, za koji Agencija tvrdi
da je spreman, nije u stanju nadzirati ni postojee tankere u ZERP-u koji
namjerno, ispiranjem tankova, zagauju Jadran. Kako onda oekivati da e sutra
nadzirati velike svjetske igrae? Pogledajmo samo to se dogodilo sa brodovima
koji su se za posljednje bure nasukali na splitskom Marjanu. Sustavu je trebalo
6 dana da postavi plutajue brane oko brodova i to tek nakon upozorenja Udruge
Sunce. U kojem roku onda oekivati reakciju na incident kod Palagrue?

PROCEDURALNI: Vlada je za buenje predvidjela 90% Jadrana, odluka o dodjeli

koncesija donesena je NA ZATVORENOJ SJEDNICI VLADE, daleko od oiju javnosti,
bez ikakve ire javne rasprave pa ak i bez ikakve rasprave u Saboru, a strateka
studija utjecaja na okoli, koja se inae radi godinu do godinu i pol dana,
napravljena je u dva mjeseca! A govorimo o resursu koji samo kroz turizam
godinje u BDP-u sudjeluje s minimalno 15 posto.

RAZVOJNI: Ulae se u projekte bazirane na zastarjelim tehnologijama prolog

stoljea u vrijeme kada postoje jasne alternative fosilnim gorivima (nije kameno
doba prestalo zato to je nestalo kamena, nego zato to je netko izmislio obradu
metala). Ulaganje u obnovljive izvore energije vjetra i sunca, kojih imamo na
pretek bez da ugroavamo okoli, garantira razvoj gospodarstva i nova radna
mjesta!

OKOLINI: Klimatske promjene kojima doprinose fosilna goriva nisu mit i ve

sada jasno osjeamo njihove posljedice kroz sve ekstremnije vremenske
dogaaje. Naravno, mogui izljev nafte u malom, zatvorenom moru poput Jadrana
imat e katastrofalne posljedice po ekosustav.
Volio bih da u ovom tekstu mogu odgovoriti na sve spinove koje odailju iz
Ministarstva i Agencije, ali tekstu onda ne bi bilo kraja. Stoga evo odgovora na
nekoliko najsimpatinijih.

1. I u Italiji imaju naftne platforme pa im turizam nije propao.

Ne postoji ni jedan primjer u svijetu gdje uspjeno koegzistiraju eksploatacija
nafte i turizam koji se bazira na istom moru i zdravoj hrani. Ljudi u Veneciju ne
dolaze zbog lijepe obale, niti se turizam u Riminiju temelji na istom moru.
S druge strane, Basilicata, regija u Italiji vrlo slina naoj Dalmaciji po tipologiji
gospodarstva, izgubila je od 2001. do 2012. gotovo 10% svog BDP-a (podaci
objavljeni u izvjeu SVIMEZ 2013.), a upravo u tom razdoblju je doivjela bum
crnog zlata - vaenje gotovo 200.000 barela nafte dnevno (70% talijanske nafte i
plina dolazi iz te regije). Istovremeno su postupno i neumoljivo nestale mnoge
gospodarske djelatnosti (turizam, ribarstvo, poljoprivreda - a pogotovo
proizvodnja vina i maslina) koje su prethodno podupirale razvoj i rast. Naftni
sektor je gotovo unitio sve ostale grane gospodarstva.
ak i u takvoj Italiji, gdje je profit daleko ispred ovjeka i zajednice, platforme
moraju biti minimalno 23 km udaljene od zatienih podruja. U Hrvatskoj je ta
udaljenost postavljena na 6 km. Toliko o visokim standardima zatite okolia.
2. Plin je ove godine pojeftinio 10% jer ga dobivamo sa naih postojeih
platformi u sjevernom Jadranu.
Platforme u sjevernom Jadranu imamo ve vie od 15 godina, a u posljednje
vrijeme pada im proizvodnja. Kako to da je sad najednom zbog njih plin
pojeftinio? Gdje je onda taj plin iao svih ovih godina? Pravo pitanje za nadlene
je zato po postojeim ugovorima vie koristi od tih platformi imaju Talijani, a ne
mi?
3. Jadranom ve plovi 4000 tankera godinje i vea su opasnost od
platformi.
I kako je ovo argument protiv buenja? Plove u naem ZERP-u, pod naom
nadlenosti i pod niijim nadzorom. Nismo u stanju njih nadzirati pa kako emo
onda nadzirati nove platforme i nove tankere koji e servisirati platforme? Tih
4000 tankera e nastaviti i dalje ploviti, a mi emo u cijelu priu jo dodati
platforme, nove tankere te uz sve to jo i operacije prebacivanja nafte s platforme
na tankere (jer se nafta nee teleportirati sa platformi na obalu). OK, moda se
postave podvodni naftovodi, ali onda treba istaknuti da su izljevi s naftovoda
ei nego s tankera.
4. Neka ovi koji su protiv nafte presele u pilje ako ne ele koristiti
tehnologiju.
Teko bilo tko od nas moe sam postati energetski neovisan i sasvim odriv iz
jednostavnog razloga to je to preskupo i gotovo nemogue. To je kao da elite
voziti auto na benzin, a da ne postoje benzinske stanice ili se elite grijat na
struju, a ne postoji elektrina mrea. Sustav, a ne pojedinci, je taj koji nam
omoguava prijelaz na bolje, efikasnije i ie tehnologije. Mi elimo da nam
sustav omogui koritenje energije iz obnovljivih izvora (npr. vjetro i solarne
elektrane), odvajanje otpada, kompostane, bioplin i sve ono to nam omoguuje
da zadrimo dobrobit civilizacije, razvijamo ekonomiju, ali istovremeno to radimo
na odriv nain koji ne unitava okoli od kojeg i u kojem ivimo.

Zakljuak
Na koncu, pravo svakog hrvatskog graanina je da bude za ili protiv buenja nafte
u Jadranu i nitko Vas zbog jednog ili drugog stava ne smije osuivati. Meutim
pravo svakog graanina je i da dobije informacije o potencijalnim rizicima,
moguim dobitima i moguim posljedicama prije nego donese vlastitu odluku. I
na koncu, s obzirom na ekonomsku i emocionalnu vanost Jadrana za sve nas,
nae je pravo da nas Vlada pita za miljenje umjesto da odluke donosi na
zatvorenim sjednicama i onda nam ih hladno servira kao gotovu realnost.
Literatura:
Splitski portal - S.O.S. ZA JADRAN: Eksploatacija nafte u Jadranu je neprihvatljiva,
evo zbog ega!