PRVA POMO

SADRAJ
UVODNI DIO.................................................................................................................................. 1
RANE ............................................................................................................................................. 10
KRVARENJE ............................................................................................................................... 13
ZAVOJI ......................................................................................................................................... 16
UNUTARNJE KRVARENJE ...................................................................................................... 17
SRANI INFARKT...................................................................................................................... 19
MODANI UDAR ........................................................................................................................ 21
OK ................................................................................................................................................ 22
EPILEPTINI NAPAD ............................................................................................................... 23
GUENJE ...................................................................................................................................... 24
OPEKLINE ................................................................................................................................... 27
STRUJNI UDAR ........................................................................................................................... 28
UDAR GROMA ............................................................................................................................ 29
TOPLINSKI UDAR...................................................................................................................... 31
VRUICA ..................................................................................................................................... 32
SMRZOTINE ................................................................................................................................ 33
POTHLAENOST ....................................................................................................................... 34
UGANUA .................................................................................................................................... 36
IAENJA .................................................................................................................................. 37
PRIJELOMI.................................................................................................................................. 38
OZLJEDE KRALJENICE ........................................................................................................ 39
IMOBILIZACIJA......................................................................................................................... 41
AMPUTACIJSKE OZLJEDE ..................................................................................................... 43
OZLJEDE ZUBA.......................................................................................................................... 44
BESVJESNO STANJE ................................................................................................................. 45
BONI POLOAJ ....................................................................................................................... 47
REANIMACIJA (OIVLJAVANJE) ......................................................................................... 49
ZNAKOVI SMRTI ....................................................................................................................... 53
OTROVANJA ............................................................................................................................... 54
UGLJINI MONOKSID ............................................................................................................. 55
ZMIJSKI UGRIZ ......................................................................................................................... 56
POROAJ ..................................................................................................................................... 57
ABECEDNI POPIS POJMOVA

amputacijske ozljede 43
besvjesno stanje 45
boni poloaj 47
epileptini napad 23
guenje 24
imobilizacija 41
iaenja 37
krvarenje 13
modani udar 21
opekline 27
otrovanja 54
ozljede kraljenice 39
ozljede zuba 44
poroaj 57
pothlaenost 34
prijelomi 38
rane 10
reanimacija 49
smrzotine 33
srani infarkt 19
strujni udar 28
ok 22
toplinski udar 31
udar groma 29
uganua 36
ugljini monoksid 55
unutarnje krvarenje 17
vruica 32
zavoji 16
zmijski ugriz 56
znakovi smrti 53
UVODNI DIO
Prva pomo je skup postupaka kojima pomaemo unesreenom do dolaska slube hitne
medicinske pomoi, lijenika ili drugih kvalificiranih zdravstvenih djelatnika.

Ukupnim djelovanjem postupcima prve pomoi, pozivom u pomo i rijeima utjehe

nastoji se otkloniti neposredna opasnost po ivot, umanjiti bol i pruiti osjeaj sigurnosti kod
unesreene osobe.

Ciljevi prve pomoi su:

spaavanje ivota,
sprjeavanje nastanka trajnih posljedica i
skraivanje trajanja lijeenja i oporavka.

Ostvarivanje navedenih ciljeva uspjenije je, ako je djelovanje svih koji sudjeluju u pruanju
odgovarajuih postupaka pomoi unesreenom povezano. Postupci pruanja pomoi koje
slikovito nazivamo ''karikama u lancu spaavanja'' su:
1. poduzimanje neodgodivih mjera za spaavanje ivota,
2. pozivanje pomoi,
3. pruanje prve pomoi,
4. intervencija slube hitne medicinske pomoi i
5. bolniko zbrinjavanje.

Osoba koja prua prvu pomo bitno utjee na uspjenost poduzetih mjera u prve tri ''karike u
lancu spaavanja''. Svaki lanac je onoliko jak koliko je jaka njegova najslabija karika, stoga
uenje prve pomoi i redovita obnova znanja pomae u jaanju prve tri spomenute karike.

Osnovna naela kojih bismo se trebali pridravati pri pruanju prve pomoi su:
NE paniariti
voditi brigu o sigurnosti pruatelja prve pomoi i unesreenih
spasiti ivot
NE tetiti
NE raditi vie nego to treba

Slubene osobe koje ovisno o situaciji moramo pozvati na mjesto nesree su:
policija 192
vatrogasci 193
hitna pomo 194
opa sluba 112

Zakonom o zatiti na radu propisano je da djelatnike treba obvezno osposobiti za pruanje

prve pomoi u sluaju bolesti ili ozljede na radu. Ova se obveza odnosi i na polaznike
izobrazbe, usavravanja i osposobljavanja koji se prije obavljanja praktine nastave moraju
osposobiti za zatitu na radu i prvu pomo.

1
Na radnim mjestima i mjestima gdje se odrava izobrazba postoji ormari za pruanje prve
pomoi koji treba sadravati:
flastere razliitih oblika
sterilne gaze
zavoje
zavojni materijal za opekline (alu-plast)
kare

LANAC SPAAVANJA:
1. NEODGODIVE MJERE ZA SPAAVANJE IVOTA

Najprije procjenjujemo sigurnost pristupa mjestu nesree. Postavite si pitanje:

Prijeti li pruatelju prve pomoi i/ili unesreenom kakva opasnost?
Potrebno je osigurati mjesto nesree (npr. ugasiti manju vatru, iskljuiti kuhalo iz
struje, ukloniti predmete koji mogu izazvati ozljede), obiljeiti ga (npr. prometnim
trokutom u sluaju prometne nesree) i zatititi unesreene od mogueg novog
stradavanja.
O uoenoj opasnosti veih razmjera (vei poar, prisustvo otrovnih i lako zapaljivih
tvari, oteeni dalekovod i sl.) potrebno je izvijestiti profesionalne strune slube
(vatrogasce, policiju) i njima prepustiti rjeavanje opasne situacije.
Pristupamo unesreenima i obavljamo orijentacijski pregled kojim procjenjujemo
stanje unesreenih.
o Prvi se orijentacijski pregled unesreenog obavlja na mjestu nesree. Prva se
pomo prua na mjestu dogaaja, a unesreeni se izuzetno premjeta bez
pruene prve pomoi, ako okolina ugroava njegov ivot ili ivot pruatelja
prve pomoi (npr. irenje poara, mogunost eksplozije, uruavanje zgrade i
sl.). NE premjetajte unesreenog nakon pruenih neodgodivih mjera prve
pomoi, ako to nije nuno!
o Ako se nalazimo u naseljenom mjestu, na je zadatak odravanje osobe na
ivotu tj. pruanje neodgodive prve pomoi, a sve ostalo obavit e sluba hitne
medicinske pomo koju smo u meuvremenu zvali.
o Prijelomi natkoljenice ili kraljenice zahtijevaju da ih zbrine sluba hitne
medicinske pomoi jer u protivnom mogu uslijediti nepredvidive posljedice.
Gdje god je mogu dolazak slube hitne medicinske pomoi, u ovakvim
sluajevima priekajte njihov dolazak.
o Ako se nalazimo izvan naseljenog mjesta, na je zadatak pruiti neodgodivu
prvu pomo te svu ostalu prvu pomo i prijevoz unesreenog kada se ne
oekuje dolazak slube hitne medicinske pomoi.
o Pri prijevozu unesreenog bismo, ukoliko je to mogue, trebali uz sebe imati
jo jednu osobu u pratnji kako bismo unesreenom tijekom prijevoza mogli
pruiti pomo u sluaju potrebe. Isto tako, u sluaju smrti unesreenoga, ta
osoba moe posvjedoiti o zbivanjima.

2
o Pri prvom orijentacijskom pregledu unesreenog usredotoujemo se na:

stanje svijesti,

disanje,

rad srca,

mogue krvarenje i

znakove oka.
o Jo dok mu prilazimo, pokuavamo kontaktirati s unesreenim i traimo
mogue znakove vanjskog krvarenja. Ukoliko osoba odgovara na naa
pitanja, to znai da je pri svijesti, da die i da joj radi srce, tada unesreenog
pitamo to mu se dogodilo i gdje ga najvie boli. Ovisno o odgovoru
potraite:

ozljedu na povrini tijela,

znakove ozljede unutarnjih organa i

ozljede kotanog sustava (kosti, zglobovi, kraljenica, zdjelica).
o Ako je rije o unutarnjem krvarenju, to emo prepoznati po znakovima
iskrvarenja (blijeda boja koe, oroena znojem, ubrzani, jedva opipljiv puls i
ubrzano povrno disanje).
o Kod orijentacijskog pregleda isto tako pregledavamo postoji li ozljeda
kraljenice, ije je prepoznavanje vrlo vano zbog sprjeavanja nastanka
invaliditeta.
Osobu pitamo moe li podii ili pomaknuti ruke i noge te osjeti li kada je
bocnemo ili tipnemo za ruke i noge. Ako dobijemo nezadovoljavajui
odgovor na bilo koje pitanje ili je osoba u nesvijesti, ponaamo se kao da ima
ozljedu kraljenice tj. lene modine (ivano tkivo koje se nalazi u kanalu
kraljenice). Osobu u tom sluaju ne smijemo izvlaiti iz automobila, ako nam
ne pomau barem jo 2 osobe, osim u sluaju ivotne opasnosti.
o Stanje svijesti prepoznajemo na nain da s unesreenim pokuamo uspostaviti
kontakt, a ako ne odgovara, lagano ga protresemo za ramena i kaemo mu da
otvori oi, ako nas uje.
o Prije provjere disanja zabacivanjem glave unatrag i pregledom usne upljine
omoguujemo prohodnost dinog puta.
o Disanje provjeravamo tako da spustimo glavu do lica unesreenog uperivi
pogled prema njegovom prsnom kou te pogledom pratimo die li se prsni ko,
uhom oslukujemo ujemo li zvuk strujanja zraka i nastojimo osjetiti protok
zraka na koi svoga lica.
o Rad srca provjeravamo na zapeu ili na jednoj strani vrata (prije velikoga
vratnog miia) pipanjem pulsa kaiprstom i srednjim prstom (NE koristiti
palac, koji ima svoj vlastiti puls!).
o Osoba je prividno mrtva, ako ne die, ne radi joj srce i bez svijesti je. Sigurni
znakovi smrti su:

maje oi koje nastaju dvadesetak minuta nakon smrti zbog gubitka
elastinosti oka pritiskom postrance na onu jabuicu,

mrtvake pjege koje nastaju zbog prestanka cirkulacije i slijeganja
krvi u dijelove tijela najblie podlozi i

ukoenost tijela koja nastupa u svim dijelovima tijela 8 sati nakon
smrti.

3
 Nakon orijentacijskog pregleda odreujemo prioritete pruanja prve pomoi. Najprije
pomaemo onima koji:
1. jako krvare (zaustavljanje krvarenja),
2. bez svijesti su (boni poloaj),
3. ne diu i ne radi im srce (oivljavanje).
To se zove redoslijed neodgodive prve pomoi i, ako je vie unesreenih, pomaemo
spomenutim redoslijedom. Ove postupke primjenjujemo kad unesreenima prijeti
neposredna opasnost po ivot zbog velikog krvarenja, besvjesnog stanja, prestanka
disanja i rada srca. Kad su potrebni, primjenjuju se uvijek i na svakom mjestu bez
obzira na mogunost pozivanja i brzinu dolaska slube hitne medicinske pomoi.

2. POZIVANJE POMOI

Odmah obavijestite slubu hitne medicinske pomoi na broj telefona 194. Ako je
slubu hitne medicinske pomoi pozvala druga osoba, zatraite od nje da Vam potvrdi
je li poziv primljen i stie li sluba HMP ubrzo.
Prilikom pozivanja slube hitne medicinske pomoi potrebno je:
o predstaviti se tj. razgovijetno izrei svoje ime i prezime te napomenuti da ste
pruatelj prve pomoi na mjestu nesree
o dati broj fiksnog ili mobilnog telefona s kojeg zovete (to je vano za sluaj
potrebe ponovne uspostave veze)
o rei operateru s kojim razgovarate

gdje se nesrea dogodila
navesti tonu adresu
opisati okolicu ceste ili puta
dati to tonije i podrobnije podatke o mjestu dogaaja

to se dogodilo
opisati vrstu i teinu nesree
navesti moguu opasnost od vatre, vode, plina, otrovnih tvari ili
posebnih vremenskih uvjeta

broj, spol i priblinu starost ozlijeenih

o kakvim se ozljedama ili drugim zdravstvenim poremeajima radi
(vaa procjena)
vrste ozljeda
priroda bolesti
stanje ozlijeenih
o ekajte daljnja pitanja ili upute, potvrdite da ste upute razumjeli, a razgovor
zavrava osoba u slubi hitne medicinske pomoi

3. PRUANJE PRVE POMOI

Pruite svu ostalu potrebnu pomo i budite uz unesreenog do dolaska slube hitne
medicinske pomoi. Opseg i nain pruanja prve pomoi uvjetovani su mogunou
pozivanja i brzinom dolaska slube hitne medicinske pomoi. Svaki postupak prve pomoi
koji se moe odgoditi bez opasnosti za unesreenoga treba prepustiti strunim osobama.

4
Da bi pomo koju pruamo bila uinkovita, potrebno je utvrditi sve ozljede, simptome i
znakove bolesti. Zbog toga treba napraviti sekundarni pregled unesreenog.

Sekundarni pregled obuhvaa:

1. Prikupljanje podataka o dogaaju (nesrei ili naglo nastupajuoj bolesti) i unesreenom
Uvijek kada je to mogue, potrebne podatke pokuajte dobiti od unesreenog, a
ako to nije mogue, tada te podatke pokuajte dobiti od osobe u njezinoj blizini
(lan obitelji, prijatelj, oevidac).
Kod unesreenog s kojim ne moete razgovarati, potraite osobnu iskaznicu,
identifikacijske kartice ili narukvice s podatcima o bolestima i zdravstvenim
stanjima i lijekove.
Vani podatci koje je potrebno prikupiti su:
o kako se nesrea dogodila,
o koliko je bilo ozlijeenih,
o osobni podatci o osobi (ime, prezime, dob),
o boluje li osoba i od kojih bolesti,
o uzima li kakve lijekove,
o kada je zadnji put jela i pila
Zapiite ove podatke, kao i vrijeme kada se nesrea dogodila i kada ste vi zapoeli
s pruanjem prve pomoi. Proslijedite slubi hitne medicinske pomoi sve
prikupljene podatke.

2. Cjelovit pregled unesreenog (traenje znakova i simptoma bolesti ili ozljede)

Kad god je mogue, pregledavajte unesreenog u poloaju u kojem ste ga
zatekli. Vano je da osobi koja je pri svijesti objasnite to ete raditi i zato to
radite. Kad je to nuno, uklonite odjeu, pri emu pokuajte nepotrebno ne
pomicati unesreenog.
Objektivne znakove bolesti moete izmjeriti ili vidjeti. To su frekvencija rada
srca (puls), frekvencija disanja, temperatura itd.
Subjektivni znakovi bolesti (simptomi) su npr. bol, munina, vrtoglavica, opi
osjeaj slabosti itd. O njima doznajete iz razgovora s unesreenim.
Kod pregleda upotrijebite svoja osjetila:
o vid: pogledom traite i zamijetite vidljive promjene - rane, krv,
deformacije, otekline, promjenu boje koe, nesimetrinost, zabodena strana
tijela, reakciju unesreenog na va dodir
o sluh: sluajte zvuk disanja, reakciju unesreenog na va dodir, itanje
iznad rane
o opip: dodirom koji mora biti njean, ali dovoljno vrst, otkrijte otekline,
neravnine, nestabilnost, temperaturu i vlanost koe
o njuh: miris alkohola, plina, paljevine
Pregled obavite u slijedu od glave prema nogama.
o glava: pregledom i opipom potraite rane i ozljede kostiju lica i glave;
provjerite disanje, broj udaha i kvalitetu disanja je li oteano ili praeno

5
 zvukovima, glasnim pitanjem provjerite sluh (oba uha), provjerite nos i ui,
provjerite oi, posebno zjenice te usta
o vrat: pregledom i opipom potraite rane i ozljede vratne kraljenice
o prsa: pregledom i opipom potraite rane i ozljede rebara i kljune kosti te
provjerite podie li se prsni ko simetrino
o gornji ekstremiteti: pregledom i opipom potraite rane i ozljede kostiju i
zglobova, provjerite boju koe na prstima, potraite ima li znakova uboda
igle, pitajte osobu moe li pomicati ruke i osjea li va dodir
o trbuh: pregledom i opipom potraite rane i opipajte je li trbuna stjenka
napeta ili mekana
o zdjelica: opipom provjerite kosti zdjelice
o donji ekstremiteti: pregledom i opipom svakog ekstremiteta posebno
potraite rane i ozljede kostiju i zglobova, pitajte osobu moe li pomicati
noge i osjea li va dodir, provjerite boju koe na prstima
Ozljede koje smo pronali zbrinjavamo po prioritetu, najprije najtee, a zatim sve ostale.
Ponekad je potrebno organizirati i odgovarajui prijevoz do bolnice.
Izuzetno je vano pruiti svakom ozlijeenom psiholoku pomo. Psiholoka pomo je
sastavni dio dobro pruene prve pomoi.
S ozlijeenim treba razgovarati, tjeiti ga, bodriti i ne ostavljati ga samoga.
U kontaktu s unesreenim potrebno je zadobiti njegovo povjerenje i stvoriti kod
njega osjeaj da je u sigurnim rukama.
Zbog toga osoba koja prua prvu pomo treba:
o bez panike pristupiti unesreenom,
o predstaviti se,
o pitati unesreenog za ime,
o objasniti sve svoje postupke i zato ih primjenjuje,
o djelovati odluno, ali u kontaktu biti njean,
o govoriti ljubazno i jasno,
o odgovarati na pitanja iskreno, a ako ne zna odgovor iskreno to i priznati,
o ohrabrivati osobu bez pretjerivanja, govorenja neistina i umanjivanja
tegoba,
o nastaviti s ohrabrivanjem i nakon pruene pomoi, drati osobu za ruku i ne
ostavljati je samu,
o u razgovoru postavljati pitanja koja su potrebna u svrhu procjene stanja
unesreenog (NE smijemo optereivati ni umarati unesreenog pitanjima
neprimjerenima situaciji),
o pitati treba li o dogaaju nekoga obavijestiti (posebno ako se radi o
djetetu).

REDOVITO PROVJERAVAJTE VITALNE ZNAKOVE!!!

6
PANINA REAKCIJA
Reakcija sudionika ili neposrednog svjedoka nesree ukljuuje i emotivnu reakciju. Za veinu
ljudi to su stresni dogaaji, a ovisno o psihikoj konstituciji, reakcija na stres oitovat e se
razliito. Neki ljudi reagirat e na ovakva zbivanja panino, reareakcijom
kcijom koju nisu u mogunosti
u tom trenutku kontrolirati. Obino su hiperaktivni - neprekidno u pokretu, govore
nepovezano, viu, krivo procjenjuju situaciju, mogu biti i agresivni te na taj nain svojim
postupcima koji nisu svrsishodni ometa
ometaju pruatelje prve pomoi, a ponekad mogu i nanijeti
tetu unesreenima. Zbog toga osobe u panici treba ohrabrivati, smirivati i drati neprekidno
pod nadzorom jer svojim neprikladnim postupcima mogu isto tako ugroziti svoj ivot (npr.
istrati na cestu pred neko vozil
vozilo) ili odlutati s mjesta nesree.

ODREIVANJE PRORITETA U ZBRINJAVANJU

UNESREENIH
Kod veeg broja unesreenih prednost imaju osobe kojima je vitalno ugroen ivot -
unesreeni bez svijesti, bez disanja i rada srca, s jakim krvarenjem i ozljedama koje mogu
m
dovesti do oka i oni kod kojih je ve nastupio ok. Isto tako, kod jednog unesreenog se
najprije zbrinjavaju ozljede koje vitalno ugroavaju ivot, a poslije toga i sve ostale ozljede i
stanja.

POMICANJE (IZVLAENJE) UNESREENOG

Naelno ozlijeenog NE treba pomicati, treba ekati strunu pomo! Ako je nuno
pomicanje, treba primijeniti istezanje (ekstenziju) i pridravanje ozlijeenog dijela tijela.

7
UKLANJANJE
NJE ODJEE I OBUE S UNESREENOG
Odjeu ne smijemo nepotrebno otetiti. Odjevni predmet ili dio odjee uklanjamo kadakad je to
prijeko potrebno, paljivo, samo s ozlijeenog dijela tijela. Kod opeklina treba skinuti ono to
se lako skida, a za opeklinu zalijepljenu odjeu NE smijemo pokuavati odstraniti nasilno.
Imobilizacija se moe izvesti
zvesti i preko odjee i obue. Nakit
akit obvezno skidamo s ozlijeenog
dijela tijela i stavljamo u dep unesreenog
unesreenog.

ZATITNA KACIGA

U sluaju prometne nesree NE skidajte zatitnu kacigu osim, ako to nije prijeko potrebno.
Neznalaki postupak skidanja kacige moe dovesti do pomicanja i savijanja vratne kraljenice
i dodatnog oteenja s kobnim posljedicama.
Zatitna kaciga se skida s glave samo:
ako je ozlijeeni bez svijesti, a s kacigom na glavi nnee mogu mu se osloboditi dini
putovi,
ako je unesreeni bez svijesti, a povraa,
ako ozlijeeni ne die pa treba zap
zapoeti umjetno disanje i
u svim teim sluajevima ozljede glave, osobito kad se pojavi krvarenje.
Za pravilno skidanje kacige potrebna su dva pruatelja prve pomoi
pomoi,, stoga traite pomo
prisutnih osoba.
a. Tijekom skidanja zatitne kacige, vano je uvrstiti gla
glavuu i vrat te ih
odravati u ravnini tijela (neutralni poloaj) kako bi se sprijeili pomaci vratne kraljenice.

1. Jedna osoba (br. 1) klei iza glave i s obje ruke obuhvaa kacigu postrance u razini donje
eljusti, drei glavu ozlijeenog u neutralnom poloaju. Druga osoba (br. 2) za to vrijeme
klei postrance od glave i otvara zatitno staklo (vizir).

ba broj 2 otvara ili ree remeni kacige ispod brade, a prva osoba i dalje pridrava
2. Osoba pridra
glavu u neutralnom poloaju.

8
3. Osoba broj 2 osigurava neutralan poloaj glave, pridravajui jednom rukom vrat s donje
strane, istodobno uvlaei prste ispod ruba kkacige, a drugom
om rukom dri donju eljust.

4. Kad su glava i vrat tako osigurani, osoba broj 1 iri kacigu koliko god je to mogue, die je
preko brade i nosa pa polako povlaei prema sebi, kacigu skida s gl glave
ave i odlae postrance.

5. Kad je kaciga skinuta, osoba broj 1 ponovno prihvaa glavu i pridrava je u neutralnom
poloaju, tako da polae ruke preko uiju ozlijeenog, a kaiprstima i palcima dri donju
eljust tako dugo
ugo dok se ne postavi ovratnik.

6. Druga osoba izrauje ovratnik (i

(ili
li uzima gotovi ovratnik) i postavlja ga oko vrata. Pod
glavu se postavlja podloak (sloj debljine zida kacige) koji e oodravati
dravati glavu u razini tijela.

Tek tad se primjenjuju ostali postupci prve pomoi ovisno o stanju ozlijeenog.

9
RANE
Rana je svaka ozljeda kod koje dolazi do prekida kontinuiteta koe.

POSTUPAK:

Ako postoji jae krvarenje, zaustavite gga jednom od navedenih metoda:

Pokrijte ranu gazom i zavojem.

Strana tijela zabodena duboko u tkivo nemojte sami vaditi, ve ih uvrstite u
zateenom poloaju.
Kod velikih rana na ruci ili nozi potrebna je imobilizacija.
NE ispirite ranu nikakvim tekuinama. Samo manje povrinske rane koje ne krvare
jako smiju se isprati vodom.
NE stavljajte praak, mast ili kremu na ranu.

OZLJEDA GLAVE
Unesreenog u nesvijesti okrenite na bok nakon to ste mu imobilizirali vratnu
kraljenicu. (Kod svakog unesreenog bez svijesti s oozljedom glave mora se
posumnjati i na ozljedu vratne kraljenice!)
Ne dirajte ranu, ne iajte kosu! Ranu pokrijte sterilnom gazom i uvrstite rupcem ili
zavojem.
Prijevoz u zdravstvenu ustanovu treba ostvariti u bonom poloaju.

OZLJEDA NOSA I KRVARENJE IZ NOSA

Ranu na nosu treba zaviti zavojem koji zovemo ''praka'' nosa.
Osobu s krvarenjem iz nosa postavite u polusjedei poloa
poloaj s glavom nagnutom prema
naprijed oslonjenom na ruke kojima se osoba naslan
naslanjaja na svoje natkoljenice (''poloaj
mislioca'').
vrsto stisnite meki dio nosa, a stisak popustite nakon 10 10-15
15 minuta kako bi provjerili
je li krvarenje prestalo.
Ako krvarenje trajeje vie od 30 minuta, obratite se lijeniku.

10
RANE PRSNOG KOA
Ako iz rane na prsnom kou ujete da ''iti'' zrak, pokrijte je sterilnom gazom, a preko
gaze postavite plastino ili gumeno platno i uvrstite zavojem.
Rane koje ne ''ite'' pokrijte sterilnom gazom i zavijte.
Osoba s ranom prsnog koa mora leati u polusjedeem poloaju i mirovati.
Iskaljaj ili ispljuvak svijetlocrvene boje znak je unutarnjeg krvarenja.

RANE TRBUHA
Rane na trbuhu prekrijte sterilnom gazom i lagano zavijte zavojem ili trokutnim
rupcem.
Ako sumnjate na ozljedu unutarnjih organa trbuha, ne dirajte nita, a ozljeeniku ne
dajte ni piti ni jesti.. Oznaite to natpisom postavljenim na unesreenom - NITA NA
USTA.
Prijevoz u zdravstvenu ustanovu mora biti hitanhitan, u leeem poloaju s podloenim
gornjim dijelom tijela i s blblago skvrenim nogama (podloiti
podloiti neto pod koljena).

11
STRANA TIJELA
Predmete zabodene ne u tijelo (no, drvo, strijela) NE smijete sami vaditi. Stabilizirajte ih u
zateenom poloaju da se ne bi pomicali ili ispali tijekom prijevoza. To ete uiniti tako da
dio stranog tijela koji viri iz rane poduprete sa svih strana zamotuljcima gaze, zavoja ili vate i
uvrstite ih zavojem ili samoljepivom trakom. Mogue krvarenje ete zaustaviti pritiskom na
rubove rane oko stranog tijela.

Strano tijelo u oku

Strano tijelo u oku moete pokuati izvaditi iz oka rubom istog platnenog ili
papirnatog rupia.
Ako je strano tijelo zabodeno u tkivo, na oko post
postavite
avite sterilnu gazu i zavoj i obvezno
ob
odvedite ozljeenika
enika lijeniku.

12
KRVARENJE
Krvarenje je istjecanje krvi iz krvnih ila
ila, a nastaje ozljedom krvnih ila.. Vanjsko krvarenje je
vidljivo jer krv istjee na povrini tijela. Unutarnje krvarenje se dogaa u unutranjosti
unutranjo tijela,
skriveno od pogleda pa dulje vrijeme moe ostati neprepoznato. Jaina krvarenja ovisi o
veliini ozlijeene krvne ile. Pri ozljedi vee ile (art
(arterije)
erije) krv e istjecati u mlazu pa osoba
moe vrlo brzo iskrvariti. Zato je zaustavljanje krvarenja prioritetni postupak prve pomoi
kod svake ozljede.

POSTUPCI ZA ZAUSTAVLJANJE VANJSKOG KRVARENJA:

Nai mjesto koje krvari.

Ozlijeenog postaviti u sjedei ili leei poloaji te jednom od metoda
meto zaustaviti
vanjsko krvarenje:
o pritiskom na ranu
o kompresivnim zavoj (kod jaeg krvarenja)
o pritiskom na veliku arteriju ili
o podvezivanjem uda (kod otrgnutih dijelova tijela).
Pozvati slubu hitne medicinske pomoi.
Do dolaska slube hitne medicinske pomoi:
o biti uz ozlijeenog,
ijeenog,
o postaviti ga u autotransfuzijski poloaj (kada smo zaustavili jako vanjsko
krvarenje, a ozlijeeni pokazuje znakove iskrvarenja)
iskrvarenja),
o utopliti ga, ublaiti osjeaj ei, bodriti ga, razgovarati s njim i pratiti znakove
vitalnih funkcija
funkcija.

PRITISAK NA RANU

Komadom gaze ili tkanine vrsto pritisnite mjesto krvarenja. Ako je rana na ruci ili
nozi, podignite ozlijeeni ud i zadrite ga u povienom poloaju. Ako je u ranu
zabodeno strano tijelo (no, drvo, strijela), ne smijete ga vaditi. Krvarenje ete
zaustaviti pritiskom na rubove rane oko stranog tijela.
jedina
edina metoda zaustavljanja krvarenja kod rana u podruju kuka (debelo meso), vrata i
prepona.

13
KOMPRESIVNI ZAVOJ

stvariti i kompresivnim zavojem.

Pritisak na ranu moe se ostvariti

Naa ranu stavite sterilnu gazu.

Na gazu stavitee zamotuljak zavoja ili tkanine tono iznad mjesta krvarenja. Moe
posluitii i komadi drveta ili kamen.
Krunim
runim zavojem vrsto stegnite zamotuljak. vor napravite iznad d zamotuljka.
Ozlijeenu ruku ili nogu treba drati u povienom poloaju.
Nakon postavljenog zavoja ne zaboravite provjeriti perifernu cirkulaciju (boja prstiju,
puls)!

14
PODVEZIVANJE UDA

Ovo je radikalan zahvat koji dovodi do prekida cirkulacije ispod m

mjesta
jesta podvezivanja to
moe dovesti do odumiranja tkiva i gubitka uda. Zato se podvezivanje smije primijeniti samo
u sluajevima amputacijske ozljede (otrgnua ili ods
odsijecanja
jecanja dijela ruke ili noge), jakog nagnjeenja i
drobljenja uda, a kada krvarenje nije mogue zaustaviti niti jednim drugim postupkom.

Za podvezivanje se koriste namjenski proizvedene iroke gumene vrpce ili platnene vrpce s
kopom (Esmarch), ali moe posluiti i trokutasta marama sloena na irinu od 5 cm, kravata
ili debelo ue. Ne koristite
ite tanke materijale jer se mogu usjei u tkivo. Podvezica se stavlja na
nadlakticu ili natkoljenicu. Zatee se pomou tapia dok krvarenje ne prestane. Zabiljeite
vrijeme stavljanja podvezice.

UVIJEK KORISTITE ZATITNE RUKAVICE!

15
ZAVOJI
Rane i opekline pokrivaju se sterilnom gazom i zavojem. Za manje rane dovoljan je flaster.
Gaza je pamuna tkanina preklopljena u nekoliko slojeva. titi ranu od infekcije i
istovremeno upija krv i druge tekuine koje izlaze iz ozlijeenog tkiva.

Gazu izvadite iz sterilnog pakiranja neposredno prije upotrebe. Drite je vrcima prstiju za
rubove. Moete je djelomino razmotati da joj poveate povrinu. Stranu koju ete prisloniti
na ranu ne smijete dodirivati. Kad se gaza prisloni na ranu, ne smije se vie pomicati.
pomicati Debljina
gaze na rani mora biti najmanje pola centimetra, a kod krvarenja i vie, pa tada stavljamo vie
gaza.

Uvruje se zavojem, trokutastom maramom, elastinom mreicom ili samoljepivom trakom

- flasterom. U nedostatku ovih sredstava mogu posluiti i al, marama i drugi predmeti od
tkanine. Pri jaem krvarenju koristi se kompresivni zavoj ili neka druga metoda zaustavljanja
krvarenja. Opekline se pokrivaju posebno napravljenim "zavojem za opekline" ili obinom
pamunom gazom i zavojem koji se postavl
postavljaju vrlo labavo, bez zatezanja.

16
UNUTARNJE KRVARENJE
Krvarenje u unutranjosti tijela nastaje zbog ozljede ili bolesti unutarnjih organa. Skriveno je
od pogleda pa moe dulje vrijeme ostati neprepoznato. Prvi simptomi se javljaju tek kada krv
pone izlaziti na tjelesne otvore ili kad se pojave znakovi iskrvarenja.

UNUTARNJA KRVARENJA S IZLASKOM KRVI NA TJELESNE OTVORE

Krvarenje u pluima

Bolesnik iskaljava svijetlu pjenuavu krv.

Krvarenje u jednjaku, elucu ili dvanaesniku

Bolesnik povraa tamno crvenu ili crnu krv koja slii na talog od kave. Stolica je crna.

Krvarenje u crijevima

Stolica je crna.

Krvarenje u zavrnim dijelovima crijeva

Stolica je crvena, krvava.

Krvarenje u bubregu ili mokranom mjehuru

Mokraa je crvena.

UNUTARNJA KRVARENJA BEZ IZLASKA KRVI NA TJELESNE OTVORE

Krvarenje u trbunu upljinu

Krvarenje u prsnu upljinu

Popraeno je oteanim disanjem.

Krvarenje u miije

Pri prijelomu velikih kostiju osobito natkoljenine ili nadlaktine kosti kotani ulomci
mogu ozlijediti krvnu ilu i izazvati obilno unutarnje krvarenje. Ozljeda ile moe
nastati u trenutku prijeloma, ali i naknadno, nepravilnom manipulacijom i
izostavljanjem imobilizacije ozlijeenog uda. Osobito je opasan prijelom bedrene
kosti pri kojem ozljeenik moe izgubiti i do 1,5 l krvi, ako se ozlijedi bedrena
arterija.

Pri svakom jaem udarcu u trup (npr. u prometnoj nezgodi) moramo posumnjati na
mogunost unutarnjih ozljeda s krvarenjem u trbunu ili prsnu upljinu, ak i kada se
ozljeenik osjea relativno dobro i nema vidljivih ozljeda. Unutarnje krvarenje moe biti vrlo
polagano, s prvim znakovima tek nakon vie sati.

17
ZNAKOVI ISKRVARENJA

Gubitak vee koliine krvi dovodi do ope slabosti, vrtoglavice, uma u uima i
iskrenja pred oima (u teim sluajevimaa razvijaju se svi znakovi oka). Osobu treba
staviti u leei poloaj, po mogunosti s uzdignutim nogama i rukama (poloaj
autotransfuzije) i pokriti.

POSTUPAK

Unutarnje krvarenje ne moe se zaustaviti mjerama prve pomoi. Zato Za je nuan hitan
prijevoz u bolnicu,, a do toga smjestimo osobu u ravan leei poloaj. poloaj Kotane
prijelome imobilizirajte prije transporta. Osoba ne smije ni jesti ni piti. Samo u sluaju
produljenog transporta,, i ako nema ozljede trbuha niti krvarenja iz probavnog
p sustava,
moete joj povremeno davati manje koliine vode ili aja.

18
SRANI INFARKT
Infarkt je odumiranje manjeg ili veeg djelia sranog miia nastalo zbog nedovoljne
opskrbe krvlju. Najei uzrok je zaepljenje jedne od koronarnih arterija (ile koje
opskrbljuju srani mii) krvnim ugrukom. Preduvjet za nastanak ovakvog zaepljenja je
razvijena ateroskleroza krvnih ila. Razvoj infarkta nosi opasnost od nagle smrti zbog sranog
zastoja. Najvei rizik je u prvim satima od nastanka infarkta.

O ATEROSKLEROZI

Ateroskleroza je bolest arterija sa stvaranjem tzv. aterosklerotskih plakova na unutranjoj

povrini ile. Plakovi suuju lumen arterije i potencijalna su podloga za stvaranje krvnog
ugruka. Aterosklerotske promjene poinju se razvijati ve u djetinjstvu i polako napreduju
tijekom ivota. Najizraenije su kod starih osoba, ali veina ljudi ima u veoj ili manjoj mjeri
razvijenu aterosklerozu. imbenici koji pospjeuju njen razvoj su poviena razina lipida ili
masnoa (kolesterol i trigliceridi) u krvi, povien krvni tlak, puenje, eerna bolest i stres.

KAKO ZAUSTAVITI ILI USPORITI RAZVOJ ATEROSKLEROZE?

zdravom prehranom - vano je ograniiti unos masti (pogotovo ivotinjskih), slatkia i

soli
nepuenjem.
odravanjem tjelesne mase u granicama normale
redovitom tjelesnom aktivnou
po mogunosti, izbjegavanjem stresa
kontrolom krvnog tlaka, masti i eera u krvi
osobe oboljele od hipertenzije moraju redovito i dosljedno uzimati terapiju koja e
odravati tlak u granicama normale
dijabetiari se moraju striktno pridravati svih uputa o nainu ivota.

Statistiki podatci o uzrocima smrti govore da jedna treina ljudi umire od posljedica
ateroskleroze meu kojima su i srani i modani udar. Zato vrijedi izreka da je ovjek star
onoliko koliko su mu stare krvne ile.

KADA POSUMNJATI NA INFARKT?

Naalost, nema sigurnih znakova koji bi jednoznano ukazivali na srani udar. Navest emo
samo najee simptome koji bi trebali pobuditi sumnju i potaknuti bolesnika ili okolinu da
zatrai lijeniku pomo.

bol u prsitu - bolesnici je esto opisuju kao "pritisak" ili "stezanje", moe se iriti u
lijevo (rjee desno) rame i ruku, vrat i eljust; neki bolesnici osjete bol u gornjem
dijelu trbuha
blijeda i znojem oroena koa
munina i povraanje

Vano je znati da ne moraju svi ovi simptomi biti prisutni. Tako je mogu i infarkt bez
bolova. Isto tako, sve navedene tegobe mogu se javiti i kod drugih, esto bezazlenih bolesti i
stanja.

19
POSTUPAK

1. Bolesnik mora mirovati, najbolje u polusjedeem poloaju. Ne dozvolite mu hodanje

niti ikakvo naprezanje.
2. Tabletu Aspirina ili Andola od 300 mg usitnite i dajte bolesniku. Osobe koje boluju od
angine pektoris trebaju uzeti i svoju uobiajenu te
terapiju - Nitroglicerin (Angised) ili
Tinidil pod jezik.
dicinsku pomo ili prevezite bolesnika to prije u bolnicu.
3. Pozovite hitnu medicinsku
4. Ako bolesnik izgubi svijest, provjerite disanje i krvotok i po potrebi zaponite mjere
oivljavanja.

20
MODANI UDAR
Modani udar je oteenje djelia modanog tkiva nastalo zbog zaepljenja krvne ilice u
mozgu ugrukom ili zbog pucanja ilice s posljedinim krvarenjem u mozgu. Povien krvni
tlak i ateroskleroza su istaknuti faktori rizika za nastanak modanog udara. Ovisno o mjestu i
veliini oteenja doi e do poremeaja razliitih tjelesnih ili psihikih funkcija koje taj dio
mozga kontrolira. Ove posljedice se kod velikog broja bolesnika mogu ublaiti ili ak
ispraviti pravovremenim bolnikim lijeenjem i rehabilitacijom.

ZNAKOVI MODANOG UDARA (ne moraju svi biti prisutni)

slabost ili oduzetost lijeve ili desne polovice tijela - moe varirati od neznatne slabosti
koju primjeuje samo bolesnik do potpune oduzetosti koja ini bolesnika nepokretnim;
zbog naglog nastanka esto dovodi do pada bolesnika
otean ili onemoguen govor - bolesnik oteano izgovara rijei, "zaplie se" u govoru
ili uope ne moe govoriti
sputenost jednog usnog kuta zbog ega usta izgledaju iskrivljeno
oteano ili onemogueno gutanje - hrana curi iz usta ili kroz nos
nejednakost veliine zjenica koja do tada nije postojala
jaka glavobolja, vrtoglavica, poremeaj ravnotee.
povraanje
nekontrolirano mokrenje i stolica
gubitak svijesti

TO JE TIA (TRANZITORNA ISHEMIJSKA ATAKA)?

To je pojava simptoma modanog udara koji traju nekoliko minuta do nekoliko sati, a zatim
spontano prolaze. Najee nastaje zbog prolaznog zaepljenja krvne ilice u mozgu
ugrukom koji se brzo razgradi. Pojavu TIA-e treba shvatiti kao znak poveanog rizika za
nastanak pravog modanog udara.

POSTUPAK

Bolesnik treba leati s lagano uzdignutom glavom i ramenima. Ako pone povraati,
okrenite ga na bok da omoguite istjecanje povraenog sadraja iz usta.
Pozovite hitnu medicinsku pomo.
NE dajte bolesniku hranu niti pie.
Ako je bolesnik bez svijesti, okrenite ga u boni poloaj. Provjeravajte disanje, i ako
zatreba, zaponite mjere oivljavanja.

21
OK
U svakodnevnom govoru esto koristimo rije "ok" sa znaenjima koja se razlikuju od
njegove medicinske definicije. ok u medicinskom smislu znai po ivot opasno stanje
poremeene cirkulacije krvi koje moe imati razliite uzroke i mehanizme nastanka.

NAJEI UZROCI OKA

veliki gubitak krvi zbog vanjskog ili unutarnjeg krvarenja

teke ozljede: prijelomi, opsene opekline, prignjeenja udova, strijelne ozljede,
ozljede trbuha, prsnog koa i dr.
anafilaktika reakcija - vrsta alergijske reakcije koja se moe javiti kod uboda
insekata ili primjene nekih lijekova
srani infarkt
sepsa - teka infekcija s pojavom bakterija u krvi
veliki gubitak tjelesnih tekuina povraanjem, proljevom i znojenjem
bol i strah potpomau razvoj oka

ZNAKOVI OKA

koa je blijeda i hladna, oroena ljepljivim znojem

usne i prsti mogu biti modri
osjeaj hladnoe
disanje je ubrzano i povrno
puls je ubrzan i teko opipljiv
e, munina i ponekad povraanje
nemir i uzbuenost koji s pogoranjem oka prelaze u apatiju i nezainteresiranost pa
bolesnik vie ne zapomae, a pogled mu je odsutan

POSTUPAK

1. Zaustavite krvarenje, previjte rane, imobilizirajte prijelome.

2. Ozljeenik ili bolesnik u oku treba leati s lagano uzdignutim nogama. Pokrijte ga.
3. NE ostavljajte ga samog, nastojte ga ohrabriti i pruiti mu osjeaj sigurnosti.
4. NE dajte mu ni hranu ni pie. Samo ako je prijevoz do bolnice dugotrajan i ako ste
sigurni da nema ozljede trbuha niti krvarenja iz probavnih organa, moete mu
povremeno davati manje koliine vode ili aja.
5. NE koristite izvore topline poput termofora ili toplog crijepa za zagrijavanje osobe u
oku.

22
EPILEPTINI NAPAD
Epilepsija ili padavica je bolest ivanog sustava koja nastaje zbog prekomjernog i
nepravilnog izbijanja ivanih impulsa u mozgu. esto sto se pojavljuje u djetinjstvu te ponekad
ostaje kroz cijeli ivot. Manifestira se periodinim, prolaznim napadima koji naglo nastaju,
nastaju
kratko traju i naglo prestaju, a obiljeeni su sljedeim simptomima:
jakim kontrakcijama miia veeg dijela tijela
gubitkom svijesti
privremenim prestankom
ankom disanja, zatim "uzdisanjem"
inkontinencijom urina
ugrizom za jezik ili obraz

POSTUPAK

Olabavite odjeu oko bolesnikovog vrata (okovratnik, kravata).

Ne pokuavajte zaustaviti pokrete bolesnika ili ga pridravati tijekom napada. To mu
moe nanijeti ozljede.
Ne stavljajte mu nikakve predmete u usta. To ga isto tako moe ozlijediti.
Recite osobama u neposrednoj blizini bolesnika da se odmaknu kako biste osigurali
dovoljno prostora oko bolesnika te ih umirite.
Iz neposredne blizine bolesnika uklonite otre i ostale predmete koji bi ga mogli
ozlijediti (staklo, namjetaj i sl.).
Nakon napada postavite osobu u boni poloaj kako biste osigurali prohodnost dinog
puta i onemoguili udisanje bilo kakvih tjelesnih tekuina ili povraenog sadraja.
Nakon napada ada bolesnik moe biti dezorijentiran i ne smije ga se ostaviti samog.
U mnogim sluajevima, posebno ako je poznato da osoba boluje od epilepsije, nije
potrebno zvati hitnu pomo.
Hitnu pomo je potrebno nazvati
nazvati, ako:
napad traje dulje od 5 minuta
drugi napad pone ubrzo nakon prvog
osoba nakon napada ne dolazi k svijesti
postoji sumnja na dodatni zdrav zdravstveni poremeaj
osoba boluje od jo neke bolesti npr. neke srane bolesti ili dijabetesa

23
GUENJE
Guenje nastaje kada strano tijelo zapne u grlu ili du
duniku
niku te na taj nain onemoguuje protok
zraka. U odraslih se obino radi o komadu hrane, dok mala djeca esto gutaju sitne predmete.
S obzirom da guenje onemoguuje dovod kisika u mozak, prvu je pomo potrebno
primijeniti to je bre mogue..

ZNAKOVI GUENJA
Unesreenik se uglavnom se s obje ruke dri za prednju stranu vrata (univerzalni znak). Osim
toga, mogu biti prisutni i neki od sljedeih pokazatelja:
nemogunost govora
oteano disanje ili disanje uz razliite zvukove
nemogunost namjerno izazvanog kalja
koa , usne i nokti postaju plavkasti ili tamniji
gubitak svijesti

POSTUPAK
Odrasla osoba
Jedan
edan od preporuenih postupaka prve pomoi je naelo "pet plus pet".
pet
Unesreenog 5 puta udarimo korijenom dlana izmeu lopatica.
Ukoliko strano tijelo jo uvijek nije izbaeno, u 5 navrata iz
izvodimo
vodimo Heimlichov hvat.
1. Unesreenom pri sv svijesti priemo s lea.
2. Stisnutu
tisnutu aku je
jedne ruke stavimo na trbuh unesreenog u sredini udaljenosti
izmeu
zmeu pupka i vrha prsne kosti.
3. Drugom rukomukom prihvatimo stisnutu aku.
4. Uinimo snaan i brz pritisak na trbuh prema sebi i gore.
Naizmjenino izvodimo prethodno navedene postupke (5 udaraca izmeu lopatica i 5
Heimlichovih hvatova) do izbacivanja stranog tijela ili do onesvjeivanja
unesreenog.
Neke strune udruge preporuuj
preporuuju u samo izvoenje Heimlichovog hvata, bez udaraca
izmeu lopatica.
Ako ste sami s unesreeni
unesreenim,
m, prvu pomo pruite prije pozivanja hitne medicinske
pomoi (194). Ako je s vama i druga osoba, neka ta osoba pozove pomo.
Ako osoba izgubi svijest, zaponite s ppostupkom reanimacije.

24
Samopomo
Ako ste sami i guite se, odmah nazovite hitnu pomo.
Zatim pokuajte izvesti Heimlichov hvat na sebi:
1. Stisnutu aku uhvatite drugom rukom i stavite na trbuh u sredinjoj liniji ispod
rebara, a iznad pupka.
2. ake je potrebno snano utisnuti u trbuh i potegnuti prema gore.
3. Ponavljajte postupak dok ne izleti strano tijelo.

Trudnice i osobe s prekomjernom tjelesnom teinom

Postavite svoje ruke malo vie nego kod uobiajenog izvoenja Heimlichovog hvata,
na donji dio prsne kosti tj. malo iznad spajanja najniih rebara s prsnom kosti.
Brzim i jakim pritiscima pritiite prsni ko.
Ponavljajte sve do oslobaanja stranog tijela ili do onesvjeivanja unesreenog.

Osoba bez svijesti

Spustite osobu na pod (lea na podu).
Uinite dini put prohodnim. Ako postoji vidljiva blokada na stranjem dijelu drijela
ili vie u grlu, uklonite je prstom. Budite oprezni da ne gurnete hranu ili predmet
dublje u dini put, to se lako moe dogoditi kod male djece.
Ako je strano tijelo jo uvijek prisutno i osoba ne reagira nakon prethodno navedenog
postupka, zaponite s postupkom reanimacije. Pritisci na prsni ko kod reanimacije
mogu dovesti do oslobaanja stranog tijela. Potrebno je povremeno provjeriti sadraj
usne upljine.

Dojenad (djeca mlaa od 1 godine)

Zauzmite sjedei poloaj i drite dojene licem prema dolje na podlaktici naslonjenoj
na natkoljenici.
Udarajte dojene njeno, ali vrsto korijenom dlana 5 puta po sredini lea.
Kombinacija uinka gravitacije i udaraca po leima trebala bi osloboditi strano tijelo.
Ako nakon izvoenja prethodno navedenog postupka ne doe do oslobaanja stranog
tijela, postavite dojene na svoju podlakticu okrenuto licem prema gore, tako da mu se
glava nalazi nie od trupa te koristei dva prsta smjetena na sredini prsne kosti,
primijenite 5 brzih pritisaka na prsni ko.
Naizmjenino primjenjujte prethodno navedene postupke (udarci po leima, pritisci na
prsnu kost) do oslobaanja stranog tijela. Pozovite slubu hitne medicinske pomoi.
Zaponite s reanimacijom u sluaju da neki od navedenih postupaka dovede do
oslobaanja stranog tijela i tako uini dine putove prohodnima, ali dojene ipak ne
die.

Djeca starija od 1 godine

polei dijete licem prema gore na ravnu podlogu te kleknuti ili stajati kraj djetetovih
stopala, ili dijete posjesti u krilo s licem prema naprijed
srednji prst i kaiprst obje ruke postaviti na gornji dio trbuha u sredinjoj liniji ispod
rebara, a iznad pupka
iznenadnim i snanim pritiskom prsti se utiskuju u trbuh te brzo utisnuti podiu prema
gore
ponavljati dok se ne izbaci objekt guenja

25
26
OPEKLINE
Opekline su ozljede nastale djelovanjem visoke temperature, kemijskih tvari (kemijske
opekline) ili zraenja. Njihova teina ovisi o zahvaenoj povrini tijela i dubini oteenja
tkiva. Djeca tee podnose opekline od odraslih.

GAENJE VATRE NA OVJEKU

Osobe sa zapaljenom odjeom esto u panici tre ime se vatra jo vie rasplamsava. Potrebno
je lei na zemlju i valjati se. Vatru na ovjeku moemo gasiti dekom, kaputom, vodom i
protupoarnim aparatima na halone ili prah (NaHCO3), pazei da ne prskamo u oi. Ne smije
se koristiti protupoarni aparat na ugljini dioksid (CO2).

POSTUPAK:

1. Skinuti odjeu natopljenu vruom tekuinom ili kemikalijom. Komadi tkanine koji su
zalijepljeni za kou ne smiju se nasilno odvajati, ve ih treba obrezati karama.
2. Brzo hlaenje opeene povrine vodom najvanija je mjera prve pomoi koja bitno
poboljava konani ishod ozljede. Opeeni dio tijela treba to prije uroniti u vodu ili
staviti pod mlaz vode. Voda mora biti hladna (optimalno 15 C), ali ne ledena.
Hlaenje treba trajati najmanje deset minuta. Malu djecu ne ostavljajte predugo u
hladnoj vodi jer moe doi do pothlaivanja tijela.
3. S opeene ruke odmah treba skinuti prstenje, narukvice i sat, prije nego koa natekne.
Ako se zbog otekline prsten vie ne moe skinuti, treba ga prerezati.
4. Opekline se pokrivaju gazom i zavojem vrlo labavo, bez zatezanja.
5. Ako je opeena velika povrina ruke ili noge, imobilizirajte ozlijeeni ud.
6. Ako je prijevoz do bolnice dugotrajan, dajte ozljeeniku da pije tekuinu (alkohol je
zabranjen).
7. NE stavljajte na opekline nikakve masti, ulje niti praak.
8. NE buite mjehure na opeklinama.

27
STRUJNI UDAR
Strujni udar nastaje kad se cijelo tijelo ili dio tijela ukljui u strujni krug. Posljedice mogu biti
bezazlene ili kobne, to ovisi o brojnim imbenicima kao to su: tehnike osobine struje, otpor
tkiva, duljina izloenosti i put prolaska struje kroz tijelo. Mokra ili vlana koa ima manji
elektrini otpor pa pogorava posljedice strujnog udara.

Elektrina struja moe uzrokovati duboke i otro ograniene opekline. Prolasci struje kroz
srce i kroz mozak mogu izazvati trenutnu smrt zbog zastoja sranog rada i oteenja centra za
disanje u mozgu. Snani miini grevi prouzrokovani strujom mogu dovesti do pucanja
miia i kotanih prijeloma. Ukruenost miia moe potrajati i nekoliko minuta nakon
prestanka dodira sa strujom, to u sluaju zahvaenosti miia za disanje dovodi do prestanka
disanja. Osoba koja je rukama primila icu pod naponom nee je moi ispustiti zbog gra
miia ruku.

POSTUPAK

1. Ako je unesreeni jo uvijek u strujnom krugu, treba ga to prije osloboditi. Spasilac

mora paziti i na vlastitu sigurnost. Ovisno o situaciji strujni krug se prekida
izvlaenjem utikaa iz utinice, vaenjem osiguraa ili odvajanjem elektrinog vodia
od tijela pomou predmeta od izolirajueg materijala (plastika, guma, suho drvo,
debeli sloj suhe tkanine ili papira). Dobro je koristiti gumene rukavice i izme.
Eventualni poar na mjestu nezgode se ne smije gasiti vodom.
2. Ako je unesreeni bez svijesti, provjerite disanje i krvotok i po potrebi zaponite mjere
oivljavanja. Onesvijetenog koji die okrenite u boni poloaj.
3. S opeklinama i prijelomima postupite kao to je opisano u odgovarajuim poglavljima.

28
UDAR GROMA
Smrtnost od udara groma iznosi 10-30 %, a 50-70% preivjelih ima znaajne poremeaje,
najee ivanog sustava.

SIMPTOMI I ZNAKOVI

Rani

razliiti poremeaji sranog ritma

srani zastoj
zastoj disanja uzrokovan paralizom miia za disanje i/ili poremeajem centra za
disanje
gubitak svijesti, privremena paraliza (posebice donjih udova), konvulzije (grevi) i/ili
nemogunost prisjeanja na dogaaje koji su prethodili udaru groma, koma
opekline razliita oblika, tipino poput paprati, na mjestima na kojima se znoj ili
kapljice kie naglo pretvaraju u paru ili ispod metalnih predmeta metalna dugmad,
nakit (povrinske opekline, mogua je i karbonizacija tijela)
blast ozljede prsnog koa i trbuha (ozljede nastale djelovanjem zranog vala tijekom
eksplozije), prijelomi kosti, ozljede oka i uha (ruptura bubnjia u 50% sluajeva
obostrano)

Kasni

razliiti psihiki i neuroloki poremeaji

POSTUPAK

1. Odmah treba pozvati hitnu medicinsku pomo na broj 194.

2. Osnovno je pravilo ne poveati broj rtava. Ako je oluja u tijeku, a rtva se nalazi na
mjestu visokog rizika od udara groma, spasilac mora procijeniti vodei rauna o
osobnoj sigurnosti je li mogue rtvu premjestiti na sigurnije mjesto.
3. rtvi udara groma moe se odmah pristupiti i dodirnuti je bez opasnosti.
4. Treba procijeniti stanje svijesti, disanje i ostale znakove krvotoka te, ako je potrebno,
odmah zapoeti s mjerama oivljavanja (misliti na moguu ozljedu kraljenice).
Oivljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza miia za disanje moe trajati
dulje vrijeme. Kad ima vie rtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek one koje
treba oivljavati.
5. Onesvijetenu rtvu treba postaviti u boni poloaj.
6. Treba zbrinuti ostale ozljede (prijelome, rane i opekline).
7. Svaku rtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor ivotnih funkcija.

29
KAKO IZBJEI UDAR GROMA

Opasnost od ugara groma moe se izbjei prihvaanjem odreenih pravila ponaanja:

prije odlaska u prirodu treba se informirati o vremenskim uvjetima kako bi se izbjegla

oluja
promatrati nebo tamni oblaci, sijevanje i pojaan vjetar znak su da se pribliava
oluja
ako prijeti oluja, a nalazite se na otvorenom prostoru, plivate ili se vozite u amcu,
odmah potraiti vrsto sklonite
ako ujete grmljavinu, znai da ste dovoljno blizu da vas udari grom
u zidanom objektu ne stajati pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stupova i
predmeta kao to su slavine, utinice i elektrini prekidai
ne koristiti telefon i mobitel tijekom oluje
ne tuirati se, prati rublje ili posue
iskljuiti sve elektrine ureaje tijekom oluje
korisno je pravilo 30+ 30 - ako vidite munju i nakon 30 sekundi ujete grom, odmah
potraiti sklonite, a najmanje 30 minuta od posljednje munje koju vidite i zvuka
groma ne izlaziti iz sklonita
svaki vodi struje koji se nalazi iznad ramena poveava opasnost od izravnog udara
nikad ne stajati u velikoj skupini ljudi nego se raspriti kako bi u sluaju udara grom
zahvatio manje osoba
izbjegavati eksponirane toke, posebno osamljena stabla i rub ume
u umi potraiti zaklon kraj manjih stabala i grmlja
tijekom oluje izbjegavati noenje metalnih predmeta
izbjegavati boravak u blizini strujnih vodova, stupova iara i dalekovoda
velike spilje i udoline dobra su zatita, ali ne i plitke jame mokrih stijena
na otvorenom prostoru izabrati najnia mjesta, krape i doline, gdje nema vode,
unuti i pognuti se prema naprijed stavljajui ruke oko koljena, u tom poloaju
smanjuje se tjelesna visina i to manjom povrinom tijela dodiruje tlo
ako se osjeti pucketanje, a kosa se poinje kostrijeiti, moete postati meta sljedeeg
groma, odmah napustite to podruje, a ako je to nemogue, treba unuti, spustiti
glavu i rukama pokriti ui kako bi se sprijeile ozljede bubnjia

30
TOPLINSKI UDAR
Toplinski udar je stanje poviene tjelesne temperature koje nastaje zbog pojaane tjelesne
aktivnosti u uvjetima visoke temperature i vlage zraka, kada prirodni termoregulacijski
mehanizmi tijela nisu vie sposobni osloboditi viak topline u okolinu. Najvaniji mehanizam
oslobaanja vika topline je isparavanje znoja. Ako je postotak vlage u zraku visok, znoj ne
moe isparavati i tijelo nema naina da se rijei vika topline. Toplinski udar je vrlo opasno
stanje iz kojeg se organizam ne moe izvui sam. Svi takvi bolesnici umiru, ako im se ne
prui pomo.

TIPINE OKOLNOSTI NASTANKA TOPLINSKOG UDARA

rad u kotlovnici i praonici rublja

sportai i vojnici izloeni tjelesnim naporima na vruini
osobe s prekomjernom tjelesnom teinom, alkoholiari i ljudi zrelije ivotne dobi su
skloniji toplinskom udaru

ZNAKOVI TOPLINSKOG UDARA

osjeaj vruine, glavobolja, vrtoglavica, smuenost, nemir

koa je suha i crvena, kod mlae osobe moe biti i znojna.
gubitak svijesti
tjelesna temperatura izmjerena u crijevu iznosi 42C ili vie.

POSTUPAK

1. Bolesnika prenesite u hladnu prostoriju ili hladovinu. Skinite mu odjeu. Ako nije pri
svijesti, okrenite ga u boni poloaj.
2. Polijevajte ga hladnom (ali ne ledenom) vodom uz istovremeno stvaranje umjetnog
vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama. Ne stavljajte mu led na kou. Hlaenje
treba trajati dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38C.

31
VRUICA
Vruica je poviena tjelesna temperatura uzrokovana boleu, najee zaraznom. Visina
temperature ne mora se podudarati s teinom bolesti. Djeca su sklonija visokim
temperaturama, ali ih i lake podnose nego odrasli. Tjelesna temperatura moe se mjeriti pod
pazuhom, pod jezikom i u debelom crijevu.

MJERENJE TEMPERATURE POD PAZUHOM

Vrak toplomjera treba staviti duboko u pazunu jamu, a nadlakticu priljubiti uz tijelo.
Mjerenje traje 10-ak minuta.

MJERENJE TEMPERATURE POD JEZIKOM

Vrak toplomjera mora biti pod jezikom, a usta zatvorena.

Mjerenje traje 5 - 10 minuta.
Na ovom mjestu temperatura je neto via nego pod pazuhom.

MJERENJE TEMPERATURE REKTALNO (U CRIJEVU)

Toplomjer treba uvesti oko 5 cm u crijevo.

Mjerenje traje 5 minuta.
Ovo je najpouzdanija metoda.

U crijevu je temperatura normalno za 0,4 - 0,8C via nego pod pazuhom. Ako je razlika
izmeu temperature izmjerene u crijevu i temperature izmjerene pod pazuhom vea od 1C, to
ukazuje na upalnu bolest u trbuhu (npr. "upalu slijepog crijeva").

Normalna tjelesna temperatura varira kod razliitih ljudi i kod iste osobe tijekom dana. Ujutro
je najnia, a naveer najvia. Uzima se da je gornja granica normalne tjelesne temperature
izmjerene pod pazuhom 37,2C, pod jezikom 37,5C, a u crijevu 37,8C.

POSTUPAK

Bolesnik s vruicom mora mirovati. Ne smije ga se utopljavati. Pokriva mora biti

lagan, a prostorija prozraena.
Bolesnik mora uzimati puno tekuine (aj, sok).
Ako temperatura prijee 39C, sniavajte je oblozima. Namoite runike u vodu sobne
temperature, iscijedite ih i stavite djeci na ruke i noge, a odraslima na elo i prsa.
Dobre su i kupke u mlakoj vodi.
Ako temperatura prijee 40C, itavo tijelo umotajte u namoenu i iscijeenu plahtu
ili trljajte mokrom spuvom ili runikom. Postupak ponavljajte dok temperatura ne
padne ispod 39C.
Za sniavanje temperature postoje i brojni lijekovi, za djecu i za odrasle, u tabletama,
sirupu i epiima. Djelovanje im poinje 30 - 60 minuta nakon uzimanja.

32
SMRZOTINE
Smrzotine su lokalne ozljede nastale djelovanjem niskih temperatura. Javljaju se najee na
stopalima, prstima ruku, ukama i nosu. Nastanak im pospjeuju tijesna i vlana obua i opa
iscrpljenost. esto se javljaju zajedno s opom pothlaenou tijela.

TIPINE OKOLNOSTI NASTANKA SMRZOTINA:

Dulji boravak u prirodi u zimskim uvjetima - planinari, alpinisti, vojnici. Tijesna obua
smanjuje cirkulaciju u stopalu i time pogoduje nastanku smrzotina, pogotovo ako se dulje
vrijeme ne skida.

KAKO PREPOZNATI SMRZOTINU?

U poetku postoji osjeaj hladnoe u zahvaenoj okrajini (ud) koji prelazi u bol. Nagli
prestanak osjeaja hladnoe i boli znak je poetka smrzavanja. Koa zahvaenih okrajina je
modra, blijeda ili crvena. Kasnije nastaje oteklina, a ponekad i mjehuri.

POSTUPAK

Osobu treba uvesti u toplu prostoriju i skinuti joj odjeu, obuu i prstenje. Komadi tkanine
koji su zalijepljeni za kou ne smiju se nasilno skidati ve ih treba obrezati karama.
Smrzotine pokrijte gazom, ali ne omatajte zavojem. Ruku ili nogu sa smrzotinom treba
imobilizirati i staviti u povien poloaj.

1. NE trljajte promrzle dijelove tijela!

2. NE buite mjehure!
3. NE stavljajte praak, mast i sl. na smrzotinu!
4. NE navlaite rukavice ili arape na smrznute okrajine!
5. NE zagrijavajte promrzle okrajine termoforom i slinim izvorima topline!
6. NE dozvolite osobi za smrznutim stopalom da hoda!

33
POTHLAENOST
Pothlaenost je stanje sniene ope tjelesne temperature. Nastaje kada organizam gubi vie
topline nego to je moe proizvesti. Stanje alkoholiziranosti, iscrpljenosti i niska temperatura
okoline pospjeuju nastanak pothlaivanja. este rtve smrzavanja su alkoholizirane osobe
koje zaspu izvan kue. Novoroenad i mala djeca su vrlo sklona pothlaivanju zbog male
tjelesne mase.

ZNAKOVI POTHLAIVANJA

U poetku osoba ima osjeaj hladnoe i drhti (ovaj stadij moe i izostati). Kasnije osjeaj
hladnoe prestaje, javljaju se umor, tromost i velika elja za snom. Sve tjelesne i psihike
funkcije se usporavaju. Ponekad se javljaju privienja. S daljnjim sniavanjem tjelesne
temperature osoba gubi svijest. Disanje i rad srca se jako usporavaju. Ako se ne prui pomo,
smrt nastupa zbog prestanka disanja i sranog rada.

POSTUPAK

AKO JE POTHLAENI BOLESNIK PRI SVIJESTI

1. Unesite ga u toplu prostoriju. Vlanu i mokru odjeu zamijenite suhom.

2. Dajte mu topla zaslaena bezalkoholna pia.
3. Moete upotrijebiti termofor i sline izvore topline za zagrijavanje bolesnika, ali ne
prislanjajte ih direktno na tijelo, nego preko slojeva deke.
4. Ako nemate na raspolaganju toplu prostoriju, pokuajte bolesnika izolirati sa svih
strana dekom, odjeom, novinskim papirom ili drugim materijalom. Pozovite pomo.

AKO POTHLAENI BOLESNIK NIJE PRI SVIJESTI

1. Provjerite disanje i krvotok i po potrebi zaponite mjere oivljavanja. U stanju

pothlaenosti disanje i srani rad mogu biti toliko oslabljeni i usporeni da ih je
mogue previdjeti. No postojanje i minimalnog disanja od samo 2-3 udisaja u minuti
iskljuuje potrebu oivljavanja. Pri oivljavanju pothlaene osobe treba biti uporniji
nego inae jer vrijedi pravilo da "pothlaeni bolesnik nije mrtav dok nije topao i
mrtav".
2. Zagrijavanje pothlaenog bolesnika bez svijesti treba provoditi postupno i to tako da
se najprije grije trup bolesnika tj. predio srca. Ravnomjerno zagrijavanje itavog tijela
moglo bi biti kobno jer irenje krvnih ila pri zagrijavanju dovodi do pada krvnog
tlaka i istovremenog priljeva hladne krvi s periferije organizma u srce to moe
izazvati srani zastoj.
3. Dobra metoda postupnog zagrijavanja bolesnika, u okolnostima kada medicinska
pomo nije dostupna, je Hiblerov toplinski omota:

Bolesnika poloite na rairene deke. Ispod trupa treba biti postavljena aluminijska
ili plastina folija. Sloeni runik ili plahtu namoite u vruu vodu (60-70C),
poloite je na prsni ko i trbuh bolesnika i zamotajte spomenutom folijom. Ruke
moraju ostati izvan folije.
itavo tijelo zamotajte dekama tako da samo lice ostane otkriveno. Namoeni
runik ili plahtu mijenjajte svakih sat vremena.

34
35
UGANUA
Uganue ili distorzija je ozljeda ligamenata i zglobne ahure nastala zbog naglog, prejakog
pokreta u zglobu. Najee se dogaa u gl
glenju i vratnoj kraljenici.

UGANUE GLENJA

esto se dogaa pri hodanju i tranju po neravnom terenu. Javlja se otra bol, a potom i
oteklina zgloba. Tegobe se mogu ublaiti hladnim oblogom ili ledom. Noga treba mirovati u
povienom poloaju. U teim sluajevima potreban je lijeniki pregled.

DISTORZIJA VRATNE KRALJENICE (WHIPLASH)

Dogaa se u prometnim nezgodama zbog naglog pomicanja glave pri sudaru (trzajna ozljeda
vratne kraljenice). Oituje se kao bol u stranjem dijelu vrata koja se javlja odmah
odm nakon
nezgode ili neto kasnije. Bol se moe iriti u potiljak, lea i ruke, a pojaava se s pokretima
glave pa osoba dri vrat ukoenim. Potrebna je lijenika pomo. Treba imati na umu da u
sudaru mogu nastati i znatno tee ozljede vratne kraljenice s prijelomima vratnih kraljeaka i
mogunou oteenja kraljenine modine. Ovakve ozljede trae znatno sloeniji pristup u
pruanju prve pomoi (vidi ozljede kraljenice).

36
IAENJA
Iaenje je ozljeda kod koje zglobna glavica izlazi iz zglobne aice. Zglob je izoblien i
bolan, a ekstremitet u neobinom poloaju. Svaki pokuaj kretnje nailazi na otpor i bol.
Iaenje se najee dogaa u ramenom zglobu. Prije prijevoza do bolnice imobilizirajte
zglob u poloaju u kojem ste ga i zatekli.

NE pokuavajte sami namjestiti iaeni zglob!

IAENJE PATELE

Patela ili iver je ovalna tetivna kost na prednjoj strani koljena. Daje koljenu njegov
karakteristian oblik. Pri iaenju patela je pomaknuta u stranu (prema van). Koljeno je
izoblieno, polusavijeno i bolno. Iaenje patele moete ispraviti sami. Spasilac treba rukama
ispruiti polusavijeno koljeno. Kada se koljeno isprui, patela se sama vraa u prirodni
poloaj, na sredinu prednje strane koljena. Ako se ne vrati sama, lagano je potisnite prstima
(koljeno mora biti isprueno). Bitno je zapamtiti da se koljeno oprua "pasivno" tj. vanjskom
silom. Ozljeenik ne moe, niti treba pokuavati ispruiti koljeno "aktivno", tj. snagom miia
noge.

HABITUALNA IAENJA

Nestabilnost pojedinog zgloba moe dovesti do uestalih iaenja koja se javljaju i pri
manjim ozljedama ili odreenim pokretima. To je posljedica nepotpunog cijeljenja zglobne
ahure i ligamenata nakon prvog iaenja ili priroene slabosti zglobnih sveza. Habitualna
iaenja su najea u ramenom zglobu i pateli. Popraena su slabijim bolovima, a mogu biti
i bezbolna. Neke osobe mogu i namjerno odreenim pokretom ruke izazvati (bezbolno)
iaenje ramena, a zatim isto tako vratiti zglob u prirodni poloaj.

37
PRIJELOMI
Kotani prijelom
om bez ozljede koe (rane) zovemo zatvorenim prijelomom. Ako na mjestu
prijeloma postoji rana, to je otvoreni ili vanjski prijelom. Kotani ulomci mogu svojim otrim
rubovima ozlijediti
diti krvne ile, ivce i miie ili probiti kou. To se moe dogoditi u trenutku
tre
prijeloma ili naknadnim pomicanjem slomljenih kostiju.

ZNAKOVI PRIJELOMA RUKE ILI NOGE:

bol
nemogunost
nost pokretanja ozlijeenog uda
oteklina na mjestu prijeloma (nije uvijek prisutna)
deformitet uda (nije uvijek prisutan, a aako postoji, siguran je znak prijeloma)

I sama sumnja na mogunost prijeloma zahtijeva postupak kao da prijelom postoji.

POSTUPAK:

1. Ako je slomljeni ud deformiran, pokuajte ga izravnati uzdunim istezanjem.

Povlaite lagano dva susjedna zgloba u suprotnim smjerovima. Ovaj postupak ne
smije biti nasilan i treba ga prekinuti
prekinuti, ako naiete na otpor ili jau bol. Nepravilna
manipulacija slomljenim udom moe dovesti do oteenja krvnih ila, ivaca i ostalih
tkiva ili pretvoriti zatvoreni prijelom u otvoreni.
2. Slomljena kost se mora imobilizirati prije prenoenja ili prijevoza ozljeenika. Ako je
hitna medicinska pomo dostupna, najbolje je imobilizaciju i transport prepustiti
strunim osobama. Ozljeenik mora mirovati do dolaska pomoi.
3. Kod otvorenih prijeloma pokrijte ranu ssterilnom
terilnom gazom. Na gazu stavite jastui od
pamuka (vate) ili vune i sve zajedno uvrstite zavojem. Ako slomljena kost viri iz
rane, ne smije se istezanjem uda vraati u prirodni poloaj, nego se nakon previjanja
rane imobilizira u zateenom
ateenom poloaju.

38
OZLJEDE KRALJENICE
Kraljenica se sastoji od kraljeaka, prstenastih kostiju koje poredane u niz tvore kraljeniki
kanal. Unutar kraljenikog kanala nalazi se kraljenina (lena) modina - snop ivanih niti
i stanica koje provode ivane impulse iz mozga u razne dijelove tijela i obrnuto. Od
kraljenine modine odvajaju se pojedinani ivci koji izlaze iz kraljeninog kanala. Kod
prijeloma kraljeka kotani ulomci mogu ozlijediti kraljeninu modinu to dovodi do
djelomine ili potpune oduzetosti miia i gubitka osjeta ispod razine ozljede (paraplegia =
oduzetost donjih udova, quadriplegia = oduzetost svih etiriju udova). Kraljenina modina
moe biti oteena u samom trenutku ozljede kraljeka, ali i kasnije prilikom pomicanja i
noenja ozlijeenog.

NAJEI UZROCI OZLJEDA KRALJENICE

prometna nezgoda (u prometnim nezgodama stradavaju svi dijelovi kraljenice, ali su

najee ozljede vratne kraljenice nastale zbog naglog pregibanja glave prema
naprijed pri frontalnom sudaru ili prema natrag pri udarcu u stranji dio vozila)
skok u vodu (ovo je est uzrok prijeloma vratnih kraljeaka i posljedine oduzetosti
itavog tijela)
pad s visine
tunjava
strijelna ozljeda trupa i ubod noem u lea

KADA POSUMNJATI NA OZLJEDU KRALJENICE

kada se ozljeenik ali na bol u leima ili vratu

kada je ozljeda popraena gubitkom svijesti
pri svakoj teoj ozljedi glave
kod viestrukih ozljeda

ZNAKOVI OZLJEDA KRALJENINE MODINE

slabost ili oduzetost udova (pitajte ozljeenika moe li micati rukama i nogama ili
prstima na rukama i nogama)
slabljenje ili gubitak osjeta (pitajte ozljeenika osjeti li va dodir na svojim nogama,
trupu i rukama)
osjeaj trnaca ili vruine u udovima (ponekad ozljeenik ima osjeaj da je "presjeen
na pola")

POSTUPAK

1. I sama sumnja na ozljedu kraljenice zahtijeva postupak kao da ta ozljeda postoji.

2. Dok ekate dolazak hitne pomoi ostavite ozljeenika na mjestu i u poloaju u kojem
ste ga i zatekli.
3. Pri sumnji na ozljedu vratne kraljenice paljivo mu poduprite glavu dlanovima da
sprijeite njeno pomicanje.
4. Recite mu da se ne mie i ne ostavljajte ga samog.

39
OKOLNOSTI U KOJIMA MORATE POMAKNUTI OZLIJEENOG

1. Ako je bez svijesti provjerite disanje i krvotok i po potrebi poduzmite mjere

oivljavanja. Onesvijetenog koji die okrenite u boni poloaj.
2. Ako mu prijeti opasnost na mjestu gdje lei (npr. prometna cesta, poar) premjestite ga
na sigurnije mjesto. Za podizanje i noenje ozlijeenog potrebno je vie ljudi koji
moraju uskladiti svoje pokrete. Ozljeenik se pomie kao cjelovita jedinica, bez
savijanja trupa.
3. Pri sumnji na ozljedu vratne kraljenice jedna osoba mora pridravati glavu da sprijei
savijanje i rotaciju vrata. To e uiniti tako da dlanove stavi pod ozljeenikove
lopatice dok glava lei na podlakticama.
4. Ako je hitna medicinska pomo nedostupna preostaje vam da sami imobilizirate i
prevezete ozlijeenog. Potrebna vam je jedna iroka daska ili ploa (mogu posluiti i
vrata) i odgovarajue vozilo. Pri sumnji na ozljedu vratne kraljenice glava mora biti
poduprta s obje strane da se sprijei njeno pomicanje tijekom vonje.

40
IMOBILIZACIJA
Imobilizacija je postupak kojim se ozlijeeni dio tijela stavlja u stanje mirovanja. U okviru
prve pomoi provodi se privremena (transportna) imobilizacija. Njena svrha je sprijeiti
pogoranje ozljede i smanjiti bol tijekom prijevoza do bolnice. Indikacije za imobilizaciju su
prijelom kosti ili sumnja na prijelom, opsena rana ili opeklina, smrzotina, zmijski ugriz i
prignjeenje uda.

SREDSTVA ZA IMOBILIZACIJU

Medicinske ekipe imaju tvorniki proizvedene udlage, okovratnike i zrane jastuke za

imobilizaciju udova i kraljenice. U nedostatku tvornikih sredstava mogu posluiti daice,
trokutasta marama i drugi predmeti koji se mogu nai na licu mjesta (priruna sredstva)
ovisno o snalaljivosti osobe koja prua prvu pomo.

PRINCIPI IMOBILIZACIJE UDOVA

U stanje mirovanja stavlja se ozlijeeni dio ruke ili noge i dva susjedna zgloba. Noga se
imobilizira u ispruenom poloaju (ozljeenik mora leati), a ruka presavijena u laktu i
priljubljena uz tijelo. Izuzetak su ozljede zglobova - iaenja i zglobni prijelomi, kada svaki
pokuaj kretnje u zglobu nailazi na otpor i jaku bol. Ud se tada imobilizira u poloaju u kojem
je i zateen.

PRIMJERI IMOBILIZACIJE

Natkoljenica
Zatvoreni ili otvoreni prijelom natkoljenine kosti uzrokuje metak, pad, prignjeenje,
uruavanje dijelova graevinai sl.
Ne premjetajte osobu, ako to nije nuno, a imobilizaciju prepustite hitnoj medicinskoj
pomoi.

Potkoljenica
Ako postoji rana na prijelomu, sterilno je zavijte.
Paljivo izujte cipelu i arapu.
Imobilizaciju ostvarite pomou dva vrsta predmeta ili dekom. Trokutnim rupcima ili
vrpcama od platna poveite u predjelu zglobova ispod i iznad.
Ako je hladno, omotajte stopalo.
Povremeno provjeravajte cirkulaciju. Ako ste previe stegnuli, olabavite vrpce kojima
ste uvrstili sredstvo imobilizacije.

41
Kraljenica
Znaci ozljede kraljenice su
o bol u predjelu kraljenice,
o nepokretljivost nogu i/ili ruku (oboje kod ozljede vratne kraljenice) i
o neosjetljivost na bol (tipanje) pojedinih dijelova tijela.
Ozljedu
du kraljenice imobilizira sluba hitne medicinske pomoi, a ostali iznimno na
udaljenim mjestima.
Za prijenos ozljeenika na dasku potrebno je est osoba. Tijelo ozljeenika na dasci
potrebnoo je uvrstiti vrpcama od platna.

Zdjelica

Prva pomo kod ozljede zdjelice prua se imobilizacijom na dasci, ljestvama ili
nosilima.
Ozljeenika se polegne na lea.
Moe mu se postaviti uzglavlje, noge mu u kukovima i koljenima treba saviti prema
tijelu, a koljena blago rastaviti. U tom poloaju noge uvrstimo podmetanjem odjevnih
predmeta, deke ili drugih predmeta. Zdjelicu i noge veemo za predmet na kojem
ozljeenik lei.

42
AMPUTACIJSKE OZLJEDE
Ozljede kod kojih dolazi do odvajanja dijela tijela nazivaju se amputacijskim ozljedama.
Odrezani ili otrgnuti dio tijela mogue je ponekad ponovo spojiti (replantacija). Uspjeh
replantacije uvelike ovisi o postupcima prve pomoi.

POSTUPAK:

1. Zaustavite krvarenje na bataljku. Metoda podvezivanja uda ne bi se smjela koristiti,

ako oekujemo replantaciju. Ipak, mora se primijeniti, ako ni jedan drugi postupak
zaustavljanja krvarenja nije uspjean. Neke amputacijske rane ne krvare odmah nego
naknadno. Zato ozljeenik mora biti pod stalnim nadzorom.
2. Zatitite ranu gazom i zavojem, imobilizirajte bataljak i postavite ga u povien
poloaj.
3. Poduzmite mjere za ublaavanje oka.
4. Ako odvojeni dio tijela nije uniten, treba ga to prije staviti u istu plastinu vreicu,
a zatim tu plastinu vreicu u drugu koja je ispunjena vodom i kockicama leda (tkivo
ne smije biti u izravnom kontaktu s ledom). Ne smije se istiti i ispirati niti stavljati u
zamrziva jer bi preniska temperatura unitila tkivo. Najbolja je temperatura od 0C
(temperatura leda koji se otapa) do +4C. Ranu na odvojenom ekstremitetu zatitite
gazom i zavojem. Zapiite vrijeme nastanka ozljede.

PRIMJER

POSTUPAK S ODREZANIM PRSTOM:

1. zamotati prst u sterilnu gazu

2. zamotani prst staviti u plastinu vreicu i zavezati otvor
3. uroniti vreicu u posudu ili vreu napunjenu vodom i kockicama leda

U kojem je vremenskom roku nakon amputacije mogue izvesti replantaciju?

to prije ozljeenik i amputirani ud budu dopremljeni do bolnice, koja je osposobljena za

ovakve zahvate, mogunost za uspjeh replantacije je vea. U optimalnim uvjetima koji ovise
najvie o nainu pruanja prve pomoi, odvojeni prsti i dijelovi dlana mogu se replantirati
nakon najvie 20 sati. Za vee dijelove tijela granica je 6 sati.

43
OZLJEDE ZUBA
Ako je stalni zub izbijen djelovanjem sile:

Uzmite zub drei ga za krunu, a ne za korijen.

Odmah ga isperite mlijekom, bez trljanja.
Paljivo vratite zub u njegovo leite (ako ozljeenik surauje).
Ozljeenik treba zagristi gazu da bi zadrao zub u leitu.
Ako ne moete vratiti zub u njegovo leite, stavite ga u mlijeko.
Ako nemate mlijeka, zub se moe priuvati u ozljeenikovim ustima, izmeu zuba i
obraza (samo ako je osoba dovoljno stara da ne proguta zub).
Da bi zaustavio krvarenje iz desni, ozljeenik treba zagristi komad gaze ili isti rupi.
Odmah treba otii k stomatologu (unutar 20 minuta od ozljede).
Ozljeeniku koji je bez svijesti ne stavljajte zub niti gazu u usta.

AKO ZUB NE MOE BITI REIMPLANTIRAN (PONOVO USAEN), ZAUSTAVITE

KRVARENJE NA OVAJ NAIN:

1. staviti gazu u leite zuba

2. ozljeenik treba zagristi gazu i drati je stisnutu najmanje 45 minuta
3. ne ispirati usta jer to moe omesti zgruavanje krvi
4. otii k svome stomatologu
5. ako krvare desni, namoiti komad gaze u hladnu vodu i pritisnuti na ranu

44
BESVJESNO STANJE
Do gubitka svijesti mogu dovesti mnoge bolesti i stanja od kojih su neka bezazlena (npr.
prolazni pad tlaka), a neka vrlo teka (npr. zastoj srca, ozljeda glave, vei gubitak krvi,
otrovanja, toplinski udar, pothlaivanje, utapanje, strujni udar, nagla bolest itd.). Dubina
besvjesnog stanja moe biti razliita i moe se mijenjati kod istog bolesnika.

KAKO PROVJERITI JE LI OSOBA BEZ SVIJESTI?

Uvijek provjerite sigurnost na mjestu nesree. Tek kad ste sigurni da ne postoji neposredna
opasnost, pristupite unesreenom. Ako naiete na ovjeka koji nepomino lei ili se u vaem
prisustvu iznenada srui na tlo, lagano ga protresite za ramena i uputite mu nekoliko pitanja
npr: "to se dogodilo? ujete li me? Kako se zovete?" Kod pliih gubitaka svijesti
onesvijeteni moe pomicati pojedine dijelove tijela ili povraati. Ako nema nikakve reakcije,
osoba je u stanju najdubljeg gubitka svijesti (koma).

POSTUPAK

Kratkotrajna nesvjestica
U pojedinim situacijama (npr. kod naglog pada tlaka) poremeaj svijesti moe biti vrlo
kratkog trajanja (tzv. kolaps ili sinkopa). Naime, osoba izgubi svijest i srui se na pod. U
horizontalnom poloaju tijela opskrba mozga krvlju postaje dostatna pa onesvijetena osoba u
tom trenutku dolazi k svijesti.
Takvu osobu treba ostaviti leati u poloaju u kojem ste je zatekli dok se u potpunosti
ne oporavi, biti uz nju i pratiti njezino stanje (reagiranje, disanje, rad srca) te svakako
pitati osobu za postojee bolesti. Ukoliko se stanje pogora, treba pozvati hitnu
medicinsku pomo, a do njihovog dolaska pruiti svu potrebnu prvu pomo.
Uinkovit postupak u tom sluaju je i postavljanje osobe u poloaj autotransfuzije
(podignute noge i ruke).

Dugotrajniji gubitak svijesti:

1. Pozovite lijeniku pomo ili, ako je mogue, poaljite nekoga da to uini da ne
gubite vrijeme.
2. ivot svakoga unesreenog u besvjesnom stanju dok je na leima je ugroen
guenjem. Guenje jezikom nastaje zbog gubitka tonusa miia (mlohavosti) to
dovodi do izravnavanja fizioloke zakrivljenosti vrata, sputanja donje eljusti i jezika
koji pada u drijelo i zatvara dini put. Provjerite disanje i krvotok i po potrebi
zaponite postupak oivljavanja. Guenje povraenim sadrajem, slinom, krvlju ili
predmetima nastaje zbog odsutnosti refleksa kaljanja i gutanja. Stoga otvorite dine
putove. Pritiskom dlana na elo zabacite glavu. S dva prsta postavljena na bradi
istodobno podignite bradu. Usta osobe bez svijesti drite otvorena. Zubnu protezu koja
nije slomljena i vrsto stoji na svom mjestu ne vadimo.

45
3. Provjerite disanje prislonivi svoj obraz iznad usta i nosa unesreenog, glavu
okrenite prema prsnom kou. U tom poloaju treba:
a) gledati odie li se prsni ko,
b) sluati die li unesreeni i
c) osjeati dah na obrazu.
Provjera disanja traje do 10 sekundi.
4. Ako unesreeni die, okrenite ga u boni poloaj. Povremeno provjeravajte disanje.
(Ako sumnjamo da je unesreenom ozlijeena kraljenica, stavljamo ga u trbuni
poloaj s rukama pod glavom.) Prije okretanja na bok skinite unesreenom naoale
(ako ih nosi) i klonite druge predmete s tijela (npr. vrste predmete u depu) koji bi
unesreenom koji je okrenut na bok mogli natetiti.
5. Pokrijte unesreenog da sprijeite pothlaivanje.
6. Unesreeni se smije transportirati samo u leeem (bonom) poloaju.
7. NE pokuavajte unesreenom davati hranu ili pie!
8. NE ostavljajte unesreenog bez nadzora!

46
BONI POLOAJ
U stanju duboke nesvijesti, za razliku od sna, svi tjelesni miii omlohave. Ako unesreeni
lei na leima, dolazi do sputanja donje eljusti i jezika koji moe zatvoriti dini put.
Mogue je i guenje vlastitim povraenim sadrajem. Stoga onesvijeteni mora leati na boku,
poduprt jednom rukom i nogom s glavom zabaenom prema natrag. Time se osigurava
prohodnost dinog puta jer se jezik odmie od stranje stjenke drijela i omoguava se
istjecanje sline, krvi i povraenog sadraja iz usta.

Korak 1. Korak 2.

Ruke unesreenog stavite u poloaj kao na Koljeno na suprotnoj strani podignite tako da
slici. stopalo bude isprueno na podlozi.

Korak 3. Korak 4.

Okrenite unesreenog povlaei ga za Gornju nogu povucite prema naprijed i gornju

rame i za bok ili natkoljenicu. ruku stavite ispod obraza da podrava glavu u
zabaenom poloaju.

OKRETANJE NA BOK PRI OZLJEDI KRALJENICE

Ako je gubitak svijesti prouzrokovan ozljedom (npr. prometnom nezgodom ili padom s
visine), moramo posumnjati i na mogunost ozljede kraljenice. Za okretanje su tada potrebne
dvije osobe. Dok jedna polagano okree trup bolesnika, druga za to vrijeme pridrava glavu u
neutralnom poloaju tj. u istoj osovini s trupom, izbjegavajui savijanje i rotaciju vrata.
Ukoliko ste sami na mjestu nezgode, unesreenog morate okrenuti sami, jer je opasnost od
guenja vea od rizika ozljede kraljenine modine.

47
SVRHA BONOG POLOAJA

1. mora trajno odravati prohodnost dinih putova

2. mora omoguiti istjecanje tekuine iz usta drenani poloaj
3. mora biti stabilan
4. treba izbjei pritisak na prsni ko, periferne ivce i krvne ile
5. treba osigurati pregled i dostupnost nadzora dinoga puta i krvotoka, kao i mogunost
brze intervencije
6. treba promijeniti stranu nakon 30 minuta!

48
REANIMACIJA (OIVLJAVANJE)
Prestanak disanja i sranog rada ne mora znaiti definitivnu smrt. Takve osobe moemo u
nekim sluajevima povratiti u ivot postupkom reanimacije ili oivljavanja. Reanimacija
podrazumijeva masau srca i umjetno disanje, a za opremljene medicinske ekipe jo i
primjenu lijekova i elektrine struje.

Prestankom disanja i/ili sranog rada organizam ostaje bez kisika, to dovodi do odumiranja
stanica. Modane stanice odumiru prve, ve za nekoliko minuta. Samo unutar tog kratkog
vremena ima smisla pokuati oivljavanje.

KLINIKA SMRT

To je stanje neposredno nakon prestanka disanja i sranog rada, a prije odumiranja stanica,
kada je jo mogue postupkom reanimacije oivjeti osobu.

CEREBRALNA (MODANA) SMRT

Podrazumijeva odumiranje modanih stanica. Nastaje nekoliko minuta po prestanku disanja

ili rada srca. Ovo je nepovratan proces.

Oivljena osoba kod koje je ve dolo do djelominog gubitka modanih stanica imat e blae
ili tee znakove oteenja mozga koji se oituju kao invalidnost ili smanjeno intelektualno
funkcioniranje. U najteim sluajevima "oivljena" osoba moe biti u trajnoj komi,
prikljuena na respirator, bez ikakvog izgleda da se jednog dana probudi, to nije cilj
postupka oivljavanja. Vremenski period koji protekne od prestanka disanja i/ili sranog rada
do odumiranja modanih stanica je varijabilan. Najee iznosi 3-5 minuta, ali moe biti i
dulji. Ako je kliniki mrtva osoba u stanju pothlaenosti ili hipotermije (npr. utopljenik
izvaen iz hladne vode), kemijske se reakcije u tijelu znatno usporavaju pa je i odumiranje
stanica odgoeno. Time dobivamo vie vremena za zapoinjanje uspjenog reanimacijskog
postupka.

KAKO PREPOZNATI I TRETIRATI ZASTOJ DISANJA I SRCA?

Provjeriti stanje svijesti

Ako naiete na osobu koja nepomino lei ili se u vaem prisustvu iznenada srui na tlo
najprije provjerite je li pri svijesti. Primite ju za ramena i lagano protresite. Uputite joj
nekoliko pitanja. Ako nema odgovora, zakljuujemo da je unesreeni bez svijesti. Svi daljnji
postupci moraju se provoditi brzo i bez odlaganja. Pozovite pomo i prijeite na ABC -
postupak.

49
ABC postupak s onesvijetenom osobom

ABC je kratica stvorena radi lakeg pamenja redoslijeda mjera koje provodimo kod
unesreenoga bez svijesti:

Airway (dini put) - otvaranje dinog puta

Breathing (disanje) - provjera disanja

Circulation (krvotok) - reanimacija (masaa srca i umjetno disanje)

A - AIRWAY - DINI PUT

Okrenite onesvijetenog na lea i zabacite mu glavu podiui bradu prstima jedne ruke
dok drugom rukom pritiete elo. Usta moraju biti otvorena. Ovim postupkom
korijen jezika se odmie od stranje stjenke drijela ime se osigurava prohodnost
dinog puta. Ponekad ete morati odstraniti iz usta zubnu protezu ili povraeni sadraj.
To ete najlake uiniti prstom umotanim u rupi ili gazu.

B - BREATHING - DISANJE

Da biste provjerili postoji li normalno disanje, pribliite svoj obraz ustima i nosu
onesvijetenog drei mu glavu u zabaenom poloaju kao to je opisano.
Pokuajte osjetiti na svom licu strujanje zraka (dah). Istovremeno oslukujte zvukove
disanja i promatrajte dine pokrete na prsima i trbuhu onesvijetenog.
Provjera disanja smije trajati do 10 sekundi. Povremeni kratkotrajni udasi ne smatraju
se normalnim disanjem i tada treba postupiti kao da disanja nema.
Ako onesvijeteni normalno die, okrenite ga u boni poloaj i pozovite hitnu
medicinsku pomo. Povremeno kontrolirajte disanje.
Ako onesvijeteni ne die, zamolite nekoga da pozove hitnu medicinsku pomo i
zaponite postupak oivljavanja (toka C). Ako ste sami, pozovite hitnu medicinsku
pomo prije nego zaponete oivljavanje. Ako ste sami, a unesreena osoba je dijete,
najprije zaponite oivljavanje pa nakon jedne minute napravite to krau pauzu da bi
pozvali hitnu medicinsku pomo.

C - CIRCULATION - KRVOTOK

MASAA SRCA

Oivljavanje zapoinjemo masaom srca.

Unesreeni mora leati na ravnoj tvrdoj podlozi! Ako lei na krevetu spustite ga
na pod! Odjeu nije potrebno skidati.
Kleknite sa strane uz unesreenog u visini prsnog koa.
Odredite mjesto pritiska na prsnoj kosti. Postavite mekani, jastuasti dio dlana jedne
ruke (korijen dlana) na sredinu prsne kosti osobe kojoj pomaete. Mjesto pritiska
moete odrediti i preko odjee (ako je odjea dovoljno tanka da pravilno odredite
mjesto pritiska, ne gubite vrijeme na skidanje odjee). Zato je vano mjesto pritiska?
Pritisak nie ili postrance od odreenog mjesta na prsnoj kosti dovodi do ozljeda, a
pritisak vie od odreenog mjesta nee imati rezultat koji oekujemo.

50
 Pravilno postavite ruke. Stavite korijen dlana na mjesto koje ste na prsnoj kosti
odredili kao mjesto pritiska. Drugi dlan poloite preko prvog. Prsti mogu biti
isprepleteni ili isprueni, ali ne smiju dodirivati stjenku prsnog koa.
Lakti spasioca moraju biti isprueni, a ramena iznad mjesta pritiska. Pritisak treba biti
brz i kratkotrajan, jaine prilagoene dobi i konstituciji bolesnika.
Kod odrasle osobe prsna kost se mora udubiti za 5-6 cm. Slijedi poputanje pritiska
kako bi se prsni ko svojom elastinou vratio u prvobitni oblik. Pri tome ne smijemo
odvajati dlanove od stjenke prsnog koa. Tijekom itavog ciklusa pritiskanja i
poputanja lakti spasioca trebaju biti isprueni, a dlanovi u kontaktu s prsnim koem.
Masaa se izvodi brzinom od oko 100-120 pritisaka u minuti (5 pritisaka u 3
sekunde).
Najee greke kod masae srca su:
o mekana podloga
o krivo mjesto pritiska
o neprilagoena jaina pritiska
o kriva frekvencija
o dizanje ruku od prsnog koa kod poputanja pritiska

UMJETNO DISANJE

Nakon 30 pritisaka prijeite na umjetno disanje.

Tijekom primjene umjetnog disanja uvijek koristite zatitna sredstva (rupi ili
maska).
Glava mora biti zabaena!
Zatvorite nos pomou palca i kaiprsta ruke koja se nalazi na elu.
Svoja usta vrsto priljubite uz usta ili nos osobe kojoj dajete umjetno disanje.
Umjetno disanje se vri usta na usta ili usta na nos, ako je ozljeda u usnoj upljini, a
kod male djece istovremeno na usta i nos.
Upuhnite zrak u dine putove metodom ''usta na usta'' ili ''usta na nos'', svaki u trajanju
od 1 sekunde.
Odmaknite se nakon upuhivanja zraka od osobe kojoj dajete umjetno disanje kako bi
osoba mogla izdahnuti, a vi udahnuti.
Promatranjem pomaka (irenja) prsnog koa provjeravate uspjenost postupka.
NE pokuavajte primijeniti vie od dva upuha svaki put prije nego nastavite vanjsku
masau srca!
Ako poetni udisaj ne odigne prsni ko kao kod normalnog disanja, tada prije
sljedeeg pokuaja provjerite usnu upljinu i ustanovite je li dini put zatvoren
zalogajem hrane, povraenim sadrajem, zubnom protezom, krvlju ili nekim drugim
stranim tijelom.
Samo ako je potrebno, usnu upljinu istimo, a strane predmete vadimo. Zubnu
protezu koja nije slomljena i vrsto stoji na svojem mjestu ne vadimo.
Najee greke kod umjetnog disanja:
o nedovoljno zabaena glava
o nezatvaranje nosnica
o loa ''hermetizacija poljupca''
o neodmicanje glave od unesreenoga prilikom njenog izdisaja
Rezultat nabrojenih greaka je da zrak ne ulazi u plua. Ako je sve dobro napravljeno,
a zrak ne ulazi u plua prilikom upuhivanja, to je znak zaepljenja dinih putova.

51
OMJER MASAE SRCA I UMJETNOG DISANJA KOD OSNOVNOG POSTUPKA
REANIMACIJE (OIVLJAVANJA) JE 30:2

REANIMACIJA SE PROVODI BEZ PREKIDA ZA PROVJERU VITALNIH

IVOTNIH FUNKCIJA!

KADA PREKINUTI REANIMACIJSKI POSTUPAK?

kada se pojave znakovi ivota (npr. spontano disanje)

kada se pojave sigurni znakovi smrti
kada stignu djelatnici hitne medicinske pomoi
kada se pruatelj prve pomoi potpuno fiziki ne iscrpi
kada ni pola sata nakon poetka oivljavanja nije uspostavljen spontani rad srca,a
nema mogunosti pozivanja lijenika

52
ZNAKOVI SMRTI
Kod onesvijetene osobe, pogotovo ako je u stanju pothlaenosti, disanje i puls mogu biti
toliko oslabljeni da ih ne moemo utvrditi. Zato provjerom disanja i pulsa ne moemo sa
sigurnou utvrditi smrt. Kod takvih osoba provjeravamo prisutnost sigurnih znakova smrti te
u njihovom nedostatku, zapoinjemo s reanimacijom. Ukoliko kod unesreenoga koji je bez
svijesti, disanja i rada srca pronaemo znakove smrti, tada ne pruamo prvu pomo. Najraniji
sigurni znakovi smrti su: maje oko, mrtvake pjege i mrtvaka ukoenost.

MAJE OKO

Ako se ona jabuica mrtvaca postranino pritisne, zjenica se izduuje i postaje

ovalna, a poputanjem pritiska ostaje ovalna.

MRTVAKE PJEGE

Modroljubiaste su boje. Nastaju zbog slijevanja krvi u najnie dijelove tijela. Vide se
na koi one strane tijela na kojoj mrtvac lei. U poetku su pomine tj. ako mrtvaca
okrenemo i pjege e se preseliti opet u najnie dijelove tijela. Mrtvake pjege se
poinju javljati 30-60 minuta nakon smrti.

MRTVAKA UKOENOST

Mrtvo tijelo u poetku je mlohavo. 2-4 sata nakon smrti zapoinje koenje pojedinih
zglobova, a 6-8 sati nakon smrti cijelo je tijelo ukoeno. Ukoenost traje 2-3 dana.

53
OTROVANJA
Mnoge tvari koje koristimo u svakodnevnom ivotu i radu su otrovne. Razna sredstva za
pranje, ienje, razrjeivai, boje, lakovi, pesticidi, derivati nafte, lijekovi i dr. predstavljaju
potencijalnu opasnost, osobito za djecu. Otrov moe ui u organizam na tri naina - gutanjem,
udisanjem i preko koe. Njegova tetnost uvelike ovisi o nainu ulaska i koliini. Mala djeca
su este rtve trovanja, osobito u dobi od 1-5 godina. Tome je kriva njihova radoznalost,
neiskustvo i sklonost da sve stavljaju u usta.

Zato sve kemikalije i lijekove uvajte izvan dosega djece. est razlog trovanja odraslih ljudi,
pogotovo alkoholiara, je dranje pesticida i naftnih derivata u staklenim bocama, to dovodi
do zabune. Zato kemikalije treba drati u originalnoj ambalai ili dobro oznaene. Da bi
izbjegli trovanje ugljinim monoksidom, redovito odravajte dimnjake i pei. Nikada ne
drite upaljen motor u zatvorenoj garai.

Ako doete u dodir s nekom tvari za koju ne znate je li otrovna ili ne, i kako postupiti,
informacije moete dobiti u Centru za kontrolu otrovanja u Zagrebu na tel. (01) 2348 342.

ZNAKOVI OTROVANJA

Znakovi mogu biti vrlo razliiti, ovisno o vrsti otrova, njegovoj koliini i brzini ulaska u
tijelo, putovima ulaska i individualnim osobinama organizma. Ako se otrov proguta, najee
se javljaju munina i bol u trbuhu, proljev i povraanje. Pri udisanju otrovnih plinova ili para
moe doi do kalja i osjeaja guenja. Korozivne tvari (kiseline i luine) izazivaju kemijske
opekline. Ako se takav otrov popije, opekline se vide na usnama i sluznici usta. Neki otrovi
izazivaju psihike poremeaje, vrtoglavicu, glavobolju, greve pojedinih miia ili cijelog
tijela, nepravilan rad srca. Koa moe postati plava, uta ili crvena. Tei sluajevi trovanja
dovode do gubitka svijesti, a potom i do prestanka disanja.

POSTUPAK

Ako je osoba bez svijesti, provjerite disanje i krvotok i po potrebi zaponite mjere
oivljavanja pazei da i sami ne doete u dodir s otrovom (koristite gazu pri umjetnom
disanju).
Onesvijetenu osobu koja die okrenite u boni poloaj.
Ako je osoba pri svijesti, pokuajte izazvati povraanje podraivanjem drijela prstom.
Naizmjeninim pijenjem tople vode i povraanjem moe se isprati eludac.
NE smije se izazivati povraanje kod osobe koja nije pri punoj svijesti ili koja se
opire.
NE smije se izazivati povraanje pri otrovanju kiselinama, luinama, solima, tekim
metalima, benzinom, petrolejem, otapalima za boje i sredstvima koja stvaraju pjenu.
Otrovana osoba treba popiti 2 - 3 lice medicinskog ugljena (aktivni ugljen, carbo
medicinalis) razrijeene u ai vode. Medicinski ugljen vee na sebe puno vrsta otrova
i tako sprjeava njihovu resorpciju u crijevima. Trebao bi biti sastavni dio kune
ljekarne. Ne smije se davati kod trovanja kiselinama i luinama.

54
UGLJINI MONOKSID
Ugljini monoksid (CO) je vrlo otrovan plin koji uzrokuje vie smrtnih sluajeva nego svi
ostali otrovi zajedno. Nastaje nepotpunim sagorijevanjem organskih tvari (drvo, ugljen, plin,
benzin i dr.), kada se gorenje odvija uz nedovoljnu prisutnost kisika. Veliku opasnost
predstavljaju neispravni dimnjaci i pei. Ugljinog monoksida ima i u gradskom plinu i u
ispunim plinovima automobilskih motora. Ljudi esto stradavaju u zatvorenim garaama u
kojima dre upaljen motor, u kupaonicama s plinskim grijaem vode (bojlerom) i zbog
istjecanja plina u stanu. Trovanja se dogaaju i kad ispuni plinovi motora prodiru u kabinu
vozila zbog neispravnosti ispunih cijevi ili kroz ventilacijski sustav dok vozilo stoji u koloni.
Ugljini monoksid je plin bez mirisa i boje. Ne moe se osjetiti pa ga to ini jo opasnijim.
Kae se da je CO "podmukli ubojica" jer ubija bez upozorenja. Dovodi do slabosti i
paraliziranosti itavog tijela tako da otrovana osoba, kada shvati da neto nije u redu, nije vie
sposobna maknuti se iz zatrovane atmosfere. Ostali znakovi trovanja su: glavobolja,
vrtoglavica, zujanje u uima, poremeaji vida, mentalna konfuzija, munina, povraanje,
proljev i svijetlocrvena boja koe. Vrlo brzo dolazi do gubitka svijesti i smrti. Pri duljem
udisanju malih koliina ugljinog monoksida (kronino trovanje) javljaju se glavobolja,
vrtoglavica, umor, pospanost i fizika slabost.

POSTUPAK

1. Dok ulazite u zatrovanu prostoriju, zadrite dah da ne biste i sami stradali. Otvorite
prozor i iznesite otrovanog to prije van.
2. Ako je otrovana osoba bez svijesti, provjerite disanje i krvotok i po potrebi zaponite
mjere oivljavanja.
3. Onesvijetenu osobu koja die okrenite u boni poloaj.

55
ZMIJSKI UGRIZ
U naim krajevima ive dvije vrste otrovnica - riovka i poskok. Manje su otrovne od npr.
afrikih ili azijskih zmija pa im je ugriz rijetko kada smrtonosan. Poskok je neto otrovniji od
riovke.

ZNAKOVI UGRIZA ZMIJE

Na mjestu ugriza vide se dvije ranice od zmijskih zuba. Ponekad postoji samo jedna ranica.
Sam ugriz ne znai da je zmija i utrcala otrov. ak u 22% dokazanih ugriza nema znakova
otrovanja.

ZNAKOVI OTROVANJA (ne moraju svi biti izraeni)

vrtoglavica
munina i povraanje
bol i oteklina na mjestu ugriza
otok limfnih vorova u preponi kod ugriza u nogu ili u pazuhu kod ugriza u ruku
ok (najopasnija posljedica ugriza)

POSTUPAK

Ugriena osoba treba mirovati.

Imobilizirajte nogu ili ruku na kojoj je ugrizna ranica. Time se usporava irenje otrova
u organizmu.
Potreban je brz prijevoz do bolnice.
NE podvezujte ugrieni ud!
NE zarezujte ranu!
NE isisavajte otrov!
NE stavljajte led na mjesto ugriza!

56
POROAJ
Poroaj u nepripremljenim uvjetima je rijedak, ali se dogaa. Majka dobije prijevremene
trudove ili je nepredvieni dogaaji sprijee da pravovremeno stigne do bolnice. Dijete se
raa u autu ili kod kue, ali na isti nain kao to bi se rodilo i u bolnici. Ne zaboravite da je
majka ta koja raa, a vaa uloga je samo da pomognete njoj i djetetu. ak i djeca roena bez
ikakve pomoi najee su dobro. U veini sluajeva poroaj tee bez komplikacija.
Uostalom, to je proces koji se dogaa otkad ljudi postoje.

Za voenje poroaja najvanije je znanje. Naalost, veina udbenika s tom temom previe se
usredotouje na mogue komplikacije, zanemarujui informacije o normalnom poroaju. U
okolnostima neoekivanog poroaja pomo moete dobiti i telefonom. Nazovite rodilite i
zatraite strunu osobu. Objasnite joj svoju situaciju. Dobit ete upute i podrku. Pozovite i
slubu hitne medicinske pomoi.

MINIMALNO ZNANJE TREBA UKLJUITI

normalan izlazak novoroeneta

oivljavanje novoroeneta
kada i kako kontrolirati krvarenje

ZNAKOVI I SIMPTOMI

trudovi (kontrakcije maternice) koji se javljaju pravilno u razmacima manjim od 2

minute (raunajui od poetka jednog do poetka drugog truda)
nagon za obavljanjem velike nude (zbog pritiska djeje glave na zavrno crijevo)
jak nagon za tiskanjem (majka se napinje i tiska)
Tijekom truda spolovilo majke se izboi, a tjeme djeteta moe postati vidljivo kroz
otvor rodnice (izmeu trudova se povlai).
Majka najavljuje: "Stie beba!".

POTREBAN PRIBOR

jastuci, iste plahte, isti runici (to ii to bolje, ali ne moraju biti sterilni)
sterilne gumene rukavice
posuda ili vreica za posteljicu (placentu)
iste kare
iste poveske za pupkovinu/vrpce od tkanine
kipua voda za sterilizaciju vrpci i kara
djeji pokrivai
djeja kapa ili ista arapa (jer novoroene gubi veinu tjelesne topline preko glave)

HIGIJENA

Operite ruke vodom i sapunom. Po mogunosti obucite sterilne gumene rukavice.

Ako uprljate ruke, ponovno ih operite.

57
ISTJECANJE PLODNE "VODE"

Istjecanje vee koliine bistre tekuine (amnionska tekuina) odjedanput ili polagano
znai da je pukao vodenjak.
To je normalna pojava i obino signalizira da je dijete "na putu".

Kako postupiti?

Ostanite mirni, ohrabrite majku i pozovite pomo. Ovaj stadij poroaja (prvi stadij) traje
prosjeno 12 do 14 sati (ponekad dulje ili krae). Krai je kod ena koje su ve raale. Ne
pokuavajte usporiti poroaj. Dranje majinih nogu skupa ili potiskivanje djeje glave natrag
u rodnicu moe dovesti do tekih ozljeda djeteta.

MJESTO ZA RAANJE

Izaberite pogodno mjesto, npr. krevet ili stol. Ako ste izvan kue, pokuajte pronai
tiho i skrovito mjesto, po mogunosti toplo i dobro osvijetljeno. Stavite na tlo istu
plahtu, runik ili bar novinski papir. Zatraite od majke da isprazni mjehur jer pun
mjehur oteava poroaj. Ne dozvolite da majka koristi zahod ili kupaonu bez nadzora
jer poroaj moe nastupiti iznenada.

MAJKA

Majka treba leati na leima sa skvrenim i rairenim nogama. Stavite joj jastuke pod
glavu i lea. Pustite je da se sama namjesti kako joj najbolje odgovara. Potaknite je da
polako i duboko die za vrijeme trudova. Tehnika disanja se uvjebava na
predporoajnim teajevima. Ako majka nije pohaala teaj, pomoi ete joj tako da
diete zajedno s njom.

RAANJE (DRUGI STADIJ POROAJA)

Kad se ukae djeja glavica (tjeme) potaknite majku na tiskanje tijekom svakog truda
uz oputanje izmeu trudova. Moe se dogoditi da majka isprazni crijevo tijekom
truda. U tom sluaju obriite majku pazei da ne uprljate otvor rodnice. Briite
sprijeda prema natrag (od rodnice prema maru). Ponovno operite ruke.

Kad djeja glavica izviri, recite majci da prestane tiskati i

da pone dahtati. Time se usporava raanje glave. Dlanom
jedne ruke lagano pritiite predio ispod otvora rodnice
(meicu) za vrijeme svakog truda. Time sprjeavate prebrz
poroaj (ispadanje djeteta iz rodnice).

58
 Kad glavica izae iz rodnice pridrite ju rukama. Dijete e
se spontano rotirati ulijevo ili udesno. Provjerite da
pupkovina nije omotana oko vrata. Ako jest, primite je
kaiprstom i paljivo odmotajte prevlaenjem preko glave.
Ako je lice djeteta prekriveno opnom, paljivo ju
odstranite. Ostatak tijela najee se raa vrlo brzo.

Suhim runikom oistite usta i nos djeteta. Dok poroaj

napreduje pridravajte djeju glavicu i ramena. Ne
povlaite dijete iz rodnice. Ako vam se uini da je djeje
rame zastalo (zapelo) na izlasku iz rodnice, potaknite
majku da jae tiska tijekom slijedeeg truda. Novoroene
drite objema rukama jer mu je koa vlana i klizava.

Kad se dijete rodi, pridrite ga nakratko u kosom poloaju

s glavom na nioj razini od stopala i licem okrenutim
prema dolje da omoguite istjecanje zaostale tekuine iz
plua i dinih putova. Kad dijete zaplae, ponovno mu
obriite usta i nos. Koa novoroeneta moe biti plava, ali
ako dijete dobro die, brzo e postati ruiasta.

Potaknite disanje njenim trljanjem djejih lea ili

tapanjem tabana dok je glava u niem poloaju od stopala.
Ako dijete ne pone disati, odmah zaponite mjere
oivljavanja.

DIJETE DIE

Novoroene nemojte prati niti umivati. Posuite ga istim suhim runikom. Zatitite
ga od pothlaivanja zamatanjem u iste tople suhe runike tako da mu bude pokriveno
itavo tijelo i glava, osim lica. Poloite dijete na majine grudi pazei da ne povuete
ili nategnete pupkovinu. Istraivanja pokazuju da majina tjelesna temperatura poraste
kao odgovor na dodir s novoroenetom. Iskoristite ovaj prirodni inkubator - djetetu
e biti toplo dok je u dodiru s majkom.

59
PUPKOVINA

Podvezivanje i presijecanje pupkovine nisu prioritetni postupci nakon poroaja.

Djetetu e zapravo koristiti odgaanje ovih radnji jer e krv obogaena kisikom
nastaviti protjecati pupkovinom jo nekoliko minuta nakon poroaja, dajui djetetu
dodatni kisik dok ui samostalno disati. Ako dijete ne pone disati odmah, pupkovina
mu je u tom periodu jedini opskrbljiva kisikom.

PODVEZIVANJE I PRESIJECANJE PUPKOVINE

Pupkovina se mora podvezati prije presijecanja. Time se

prekida protok krvi izmeu djeteta i posteljice (placente).
Prije podvezivanja priekajte da prestanu pulsacije
pupkovine, koje je mogue vidjeti ili napipati. Koristite isti
niranac ili deblji konac. vorove zateite polako i paljivo
da se vrpca ne usijee u tkivo. Prvi vor napravite na
udaljenosti od oko 25 cm od djejeg pupka, a drugi na
udaljenosti od oko 15 cm. Sterilnim karama ili sterilnim
otrim noem presijecite pupkovinu izmeu vorova. Istei
e manja koliina krvi (mogu je i mlaz pri prvom
zasijecanju). Ostatak pupkovine na strani djeteta zamotajte
sterilnom gazom i zavojem, jer je vrlo podloan infekciji.

POSTELJICA (TREI STADIJ POROAJA)

Nakon raanja djeteta, trudovi e se nastaviti dok ne izae i posteljica. Potaknite

majku na dojenje. Time se stimulira izluivanje oksitocina, hormona koji pojaava
kontrakcije maternice (trudove). Nakon raanja posteljice, masaom trbuha potpomoi
ete zaustavljanje krvarenja iz maternice. Posteljicu spremite u plastinu vreicu i
poaljite u bolnicu zajedno s majkom i djetetom jer mora biti pregledana.
Ako majka krvari iz naprsnua meice, pritisnite mjesto krvarenja sterilnom gazom,
runikom ili higijenskim ulokom dok krvarenje ne prestane. Ne stavljajte gaze ili
zavoje u rodnicu.
Operite majku toplom vodom i sapunom. Ne zaboravite da i dijete i majku treba
zatititi od hladnoe. Novoroenad su sklona pothlaivanju koje moe nastupiti vrlo
brzo. Osigurajte majci i djetetu prijevoz do bolnice.

Ne koristite informacije iz ovog vodia za planiranje poroaja u kui! Kad god je to

mogue, poroaj treba voditi struna osoba!

60