Naslovnica >

O Ministarstvu >

Ustrojstvo >

Uprava za slubenike odnose >

Dravni struni ispit >

Primjeri pitanja i odgovora za provjeru znanja >

Primjeri pitanja i odgovora za obavljanje poslova visoke strune spreme

(zavren sveuilini diplomski studij ili specijalistiki diplomski studij) >

Slubenicki odnosi >

Slubenicki odnosi
SADRAJ PREDMETA

1. Predmet i primjena Zakona o dravnim slubenicima

2. Dravni slubenici i namjetenici

3. Prava i dunosti dravnih slubenika

4. Temeljna prava

5. Naela ponaanja dravnih slubenika

6. Sukob interesa

7. Pretpostavke za prijam u dravnu slubu

8. Plan prijama u dravnu slubu

9. Naini popunjavanja radnih mjesta

10. Postupak prijma u dravnu slubu

11. Probni rad

12. Dravni struni ispit

13. Dravna sluba na odreeno vrijeme

14. Struno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

15. Odluivanje o pravima, obvezama i odgovornosti dravnih slubenika

16. Odluivanje o albama

17. Klasifikacija radnih mjesta u dravnoj slubi

18. Radna mjesta rukovodeih dravnih slubenika koje imenuje Vlada

19. Radna mjesta u kabinetu ministra

20. Napredovanje

21. Odgovornost za povrede slubene dunosti

22. Odgovornost za tetu

23. Prestanak dravne slube

24. Etiki kodeks dravnih slubenika

25. Kolektivni ugovor za dravne slubenike i namjetenike

26. Zakon o radu:

Ope odredbe

Individualni radni odnosi

Kolektivni radni odnosi

PITANJA I ODGOVORI
1. to se ureuje Zakonom o dravnim slubenicima?
Zakonom o dravnim slubenicima se ureuje odnos izmeu dravnih slubenika i
drave kao poslodavca, jedinstvena pravila koja reguliraju prijam u dravnu slubu,
klasifikaciju radnih mjesta dravnih slubenika, struno osposobljavanje i
usavravanje dravnih slubenika, napredovanje u slubi kao i druga pitanja od
znaaja za ostvarivanje prava i obveza dravnih slubenika te odreena pitanja od
znaaja za ureivanje i ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti namjetenika.

2. Na koga se primjenjuju odredbe Zakona o dravnim

slubenicima?
Odredbe Zakona primjenjuju se na dravne slubenike u tijelima dravne uprave,
pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, strunoj slubi Hrvatskoga sabora, Ureda
predsjednika Republike Hrvatske, strunoj slubi i uredima Vlade Republike Hrvatske,
strunoj slubi Ustavnog suda Republike Hrvatske, strunoj slubi pukog
pravobranitelja, strunoj slubi pravobranitelja za djecu, strunoj slubi
pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Dravnom uredu za reviziju i u drugim
tijelima koja se osnivaju za obavljanje dravne slube.

3. Tko obavlja poslove u dravnim tijelima?

Poslove u dravnim tijelima obavljaju dravni slubenici i namjetenici.

Dravni slubenici su osobe koje u dravnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju
poslove iz djelokruga tih tijela utvrene Ustavom, zakonom ili drugim propisima
donesenim na temelju Ustava i zakona.

Dravni slubenici su i osobe koje u dravnim tijelima obavljaju informatike poslove,

ope i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i raunovodstvene
poslove i sline poslove.

Namjetenici su osobe koje u dravnim tijelima rade na pomono-tehnikim

poslovima i ostalim poslovima ije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i
kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga dravnih tijela.

Iznimno, ovisno o organizaciji i potrebama slube, u dravnim tijelima pomono-

tehniki i ostali poslovi mogu se povjeriti vanjskim pruateljima usluga u skladu s
propisima o javnoj nabavi, uz prethodnu procjenu sigurnosnih rizika i financijske
isplativosti.

4. Kojim propisima se utvruju prava, obveze i odgovornosti

dravnih slubenika?
 Prava, obveze i odgovornosti dravnih slubenika ureuju se zakonom i na temelju
zakona donesenim propisima.

Temeljni propis kojim su ureena prava, obveze i odgovornosti dravnih slubenika je

Zakon o dravnim slubenicima, ali odreena pitanja se (za slubenike pojedinih
slubi) mogu urediti i posebnim zakonom.

Materijalna i druga prava dravnih slubenika mogu se urediti kolektivnim ugovorom.

Na pitanja koja nisu ureena Zakonom o dravnim slubenicima ili posebnim

zakonom, uredbama Vlade Republike Hrvatske ili drugim propisima donesenim na
temelju Ustava i zakona ili kolektivnim ugovorom, primjenjuju se opi propisi o radu.

5. Koja su naela postupanja dravnih slubenika?

Naelo zakonitosti i pravne sigurnosti - dravni slubenici u obavljanju dravne
slube postupaju na temelju zakona i drugih propisa donesenih na temelju zakona.

Naelo zabrane diskriminacije i povlaivanja - dravni slubenici u svojem

postupanju ne smiju diskriminirati ili povlaivati graane po osnovi dobi,
nacionalnosti, etnike i teritorijalne pripadnosti, jezinog i rasnog podrijetla, politikih
ili vjerskih uvjerenja ili sklonosti, invalidnosti, obrazovanja, socijalnog poloaja, spola,
branog ili obiteljskog statusa, spolne orijentacije ili nekih drugih razloga suprotnih
Ustavom i zakonima utvrenim pravima i slobodama.

Naelo hijerarhijske podreenosti - dravni slubenici duni su izvravati

naloge elnika tijela i nadreenih dravnih slubenika, osim ako zakonom nije
drukije propisano.

Ovlasti i odgovornosti u dravnoj slubi odgovaraju propisanom hijerarhijskom

redu, prema kojem svakoj hijerarhijskoj razini pripada odreeni stupanj ovlasti i
odgovornosti.

Naelo odgovornosti za rezultate - dravni slubenici duni su ostvariti

postavljene ciljeve i odgovaraju za svoje postupke i rezultate rada.

6. Koja su temeljna prava dravnih slubenika?

Temeljna prava dravnih slubenika su:

pravo na rad u prikladnim uvjetima

pravo na plau i druga materijalna prava

pravo na jednako postupanje i jednake mogunosti napredovanja

 pravo na zatitu od neopravdanog premjetaja ili udaljenja s radnog mjesta

pravo na kandidiranje na izborima

pravo na predstavku

pravo na zatitu slubenika koji prijavi sumnju na korupciju.

7. to je pravo na zatitu slubenika koji prijavi sumnju na

korupciju (zatita zvidaa)?
Obraanje dravnog slubenika zbog opravdane sumnje na korupciju ili podnoenje
prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadlenim dravnim tijelima ne
predstavlja opravdan razlog za prestanak dravne slube.

Dravnom slubeniku koji zbog opravdane sumnje na korupciju podnese prijavu o toj
sumnji odgovornim osobama ili nadlenim dravnim tijelima jami se zatita
anonimnosti ako nadleno dravno tijelo ocijeni da se radi o teem obliku korupcije,
zatita od uskraivanja ili ograniavanja prava utvrenih ovim Zakonom te zatita od
bilo kojeg oblika zlostavljanja.

elnik tijela duan je pokrenuti postupak zbog teke povrede slubene dunosti protiv
rukovodeega dravnog slubenika koji postupa protivno navedenom.

Zlouporaba obveze dravnog slubenika na prijavljivanje opravdane sumnje na

korupciju predstavlja teku povredu slubene dunosti.

8. to je dunost uvanja slubene tajne i potivanja

privatnosti?
Dravni slubenik je duan uvati kao tajnu sve podatke koje je doznao u tijeku
postupka o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima, sukladno
zakonu.

Dravni slubenik je duan uvati slubenu ili drugu tajnu utvrenu zakonom ili
drugim propisom. Obveza uvanja slubene ili druge tajne traje i po prestanku slube,
a najdue pet godina od prestanka slube, ako posebnim zakonom nije drukije
odreeno.

elnik dravnog tijela moe slubenika osloboditi obveze uvanja slubene ili druge
tajne u sudskom ili upravnom postupku, ako se radi o podacima bez kojih u tom
postupku nije mogue utvrditi injenino stanje i donijeti zakonitu odluku.

9. to je dunost prisutnosti na radnom mjestu?

Dravni slubenik duan je potivati propisano radno vrijeme tijela u kojem je
zaposlen i koristiti ga za obavljanje dodijeljenih dunosti, te mora biti prisutan na
radnom mjestu u skladu s uvjetima slube.

Dravni slubenik se za vrijeme radnog vremena ne smije bez odobrenja nadreenog

dravnog slubenika udaljavati iz radnih prostorija, osim radi koritenja dnevnog
odmora, a u sluaju hitnog razloga svoje udaljavanje mora opravdati odmah po
povratku.

U sluaju sprijeenosti dolaska na rad dravni slubenik je duan obavijestiti

nadreenog o razlozima sprijeenosti najkasnije u roku od 24 sata od njihova
nastanka, osim ako to nije mogue uiniti iz objektivnih razloga ili vie sile, u kom je
sluaju duan obavijestiti nadreenog slubenika odmah po prestanku razloga koji su
onemoguili ranije obavjeivanje.

Dravni slubenik nema pravo na plau za vrijeme neopravdane odsutnosti s rada.

10. Kako se izvravaju nalozi elnika tijela i nadreenog

slubenika?
Dravni slubenik duan je povjerene poslove obavljati u skladu sa zakonom, drugim
propisima i pravilima struke te izvravati naloge elnika tijela i nadreenoga
dravnog slubenika koji se odnose na dravnu slubu, te bez posebnog naloga
obavljati zadatke radnog mjesta na koje je rasporeen.

Izvravanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta dravnog slubenika:

Od dravnog se slubenika moe zatraiti da u iznimnim ili hitnim sluajevima, a

najdue 30 dana neprekidno, sukladno svojim strunim sposobnostima i vjetinama,
obavlja poslove koji nisu u opisu poslova radnog mjesta na koje je rasporeen.

Dunost zamjene odsutnog dravnog slubenika:

Dravni je slubenik duan po nalogu nadreenog, sukladno svojim sposobnostima, u

interesu slube, zamijeniti privremeno odsutnog dravnog slubenika.
11. Kada je dravni slubenik duan odbiti izvrenje naloga i to
treba poduzeti?
Dravni slubenik je duan odbiti izvrenje naloga koji je nezakonit ili ije bi izvrenje
bilo protivno pravilima struke i etikom kodeksu, odnosno ije bi izvrenje moglo
izazvati veu tetu ili naloga ije bi izvrenje predstavljalo kazneno djelo, te o tome
obavijestiti nadreenog slubenika ili elnika tijela.

Dravni slubenik koji je dobio takav nalog mora postupiti na sljedei nain:
 upozoriti davatelja naloga o kavom se nalogu radi

u sluaju ponovljenog naloga, zahtijevati od davatelja naloga pisanu potvrdu o

ponavljanju naloga s preciznim sadrajem naloga i s njegovim potpisom

ako nalog bude potvren, dravni slubenik e o tome obavijestiti osobu

neposredno nadreenu davatelju naloga i, ako nalog ne zahtijeva poinjenje
kaznenog djela, izvriti nalog. Ako je nalog potpisao ministar ili drugi elnik sredinjeg
tijela dravne uprave, slubenik e o nalogu pisano obavijestiti Vladu.

Dravni slubenik ne odgovara za tetu koja nastane izvrenjem naloga, ako je

postupio na opisani nain.
Dravni slubenik ne smije biti pozvan na odgovornost zbog primjedbe stavljene na
opisani nain.

Dravni slubenik ne smije izvriti nalog ije bi izvrenje predstavljalo kazneno djelo,
iako je nalog ponovljen i potvren na navedeni nain, jer u protivnom odgovara
zajedno s nadreenim slubenikom ili elnikom tijela koji je nalog izdao.
12. Kada slubenik moe odbiti izvrenje naloga?
Dravni slubenik moe odbiti izvrenje naloga ili provoenje odluka koje bi:

ukljuivale nanoenje tete njegovim legitimnim pravima i interesima

predstavljale opasnost za njegovo zdravlje (osim u poslovima koji

podrazumijevaju izlaganje opasnosti za zdravlje i za koje su zakonom utvreni
posebni uvjeti rada)

traile vii stupanj strunog znanja od onog kojeg dravni slubenik ima.

13. Moe li slubenik otvoriti obrt ili osnovati pravnu osobu ako
da pod kojim uvjetima?
Dravni slubenik ne smije otvarati obrt ili osnivati trgovako drutvo ili drugu pravnu
osobu u podruju djelatnosti na kojem je zaposlen kao dravni slubenik, odnosno u
podruju djelatnosti koje je povezano sa poslovima iz djelokruga tijela u kojem je
zaposlen.

14. Moe li dravni slubenik obavljati dodatan posao,ako da

pod kojim uvjetima?
Dravni slubenik moe izvan redovitoga radnog vremena, po prethodno
pribavljenom odobrenju elnika tijela, obavljati poslove ili pruati usluge pravnoj ili
fizikoj osobi, samo ako nad tim djelatnostima, odnosno nad radom te fizike ili
 pravne osobe, dravno tijelo u kojemu je u slubi ne obavlja nadzor ili ako takav rad
nije zabranjen posebnim zakonom, te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za
uredno obavljanje redovitih zadataka niti teti ugledu dravne slube.

O zahtjevu dravnog slubenika za davanje tog odobrenja elnik tijela odluuje

rjeenjem.

Odobrenje elnika tijela za obavljanje dodatnog posla nije potrebno za objavljivanje

strunih lanaka i drugih autorskih publikacija, odnosno obavljanje poslova
povremenog predavaa na strunim seminarima i savjetovanjima.

15. Mora li dravni slubenik prijaviti mogui sukob interesa,

ako da u kojim sluajevima?
Dravni slubenik duan je pisanim putem obavijestiti nadreenog dravnog
slubenika o:

financijskom ili drugom interesu koji on, njegov brani ili izvanbrani drug,
dijete ili roditelj moe imati u odlukama tijela u kojem radi,

fizikim i pravnim osobama s kojima je bio u poslovnom odnosu u razdoblju od

dvije godine prije prijma u dravnu slubu, a prema kojima tijelo u kojem radi obavlja
upravne poslove,

vlasnitvu dionica i obveznica ili financijskim i drugim interesima u trgovakim

drutvima prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove, a to bi moglo
predstavljati uzrok sukobu interesa.

Na dan stupanja na dunost dravni slubenik je duan pisanim putem obavijestiti

nadreenoga dravnog slubenika je li njegov brani ili izvanbrani drug, dijete ili
roditelj obavlja najvie dunosti u politikoj stranci, strukovnom udruenju,
trgovakom drutvu ili drugoj pravnoj osobi koja je u poslovnom odnosu sa tijelom u
kojem dravni slubenik preuzima dunost ili ono nad njima obavlja nadzor.
16. Kako e postupiti dravno tijelo po zaprimljenoj obavijesti
dravnog slubenika o moguem sukobu interesa?
Nadreeni slubenik ispitat e okolnosti navedene u pisanoj obavijesti o moguem
sukobu interesa dravnog slubenika i o tome obavijestiti elnika dravnog tijela. Ako
te okolnosti dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, elnik tijela donijet e odluku
o izuzimanju dravnog slubenika od rada na odreenim poslovima. Podaci o
moguem sukobu interesa te odluka elnika dravnog tijela o izuzimanju dravnog
slubenika od rada na odreenim poslovima zbog mogueg sukoba interesa unose se
u osobni oevidnik dravnog slubenika.
 17. Moe li dravni slubenik sudjelovati u radu trgovakog
drutva ili drugih pravnih osoba?
Dravni slubenik ne smije biti lan upravnog ili nadzornog tijela trgovakog drutva,
ako nad njim tijelo u kojem je zaposlen obavlja nadzor.

U okviru obavljanja slubenih dunosti, dravni slubenik ne smije provoditi nadzor

nad trgovakim drutvom ili drugom pravnom osobom u ijem radu na bilo koji nain
sudjeluje.

18. U kojim sluajevima je zabranjeno dravnom slubeniku da

donosi odnosno sudjeluje u donoenju odluka?
Dravni slubenik ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donoenju odluka
koje utjeu na financijski ili drugi interes:

njegovoga branog ili izvanbranog druga, djeteta ili roditelja

fizikih, odnosno pravnih osoba s kojima ostvaruje ili je ostvarivao slubene

ili poslovne kontakte u posljednje dvije godine

fizikih, odnosno pravnih osoba koje su u posljednjih pet godina financirale

njegovu izbornu kampanju

trgovakog drutva, ustanove ili druge pravne osobe u kojoj se dravni

slubenik namjerava zaposliti

udruenja ili pravne osobe u kojoj je na mjestu upravitelja ili lana upravnog
odbora

fizike ili pravne osobe iji je predstavnik, zakonski zastupnik ili steajni
upravitelj

fizike ili pravne osobe s kojima je dravni slubenik, njegov brani drug, dijete
ili roditelj u sporu ili je njihov dunik.

19. Koje su pretpostavke za prijam u dravnu slubu?

Radna mjesta mogu se popunjavati samo u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu i
prema usvojenom planu prijma u slubu.

Prijam u dravnu slubu mogu je samo ako su osigurana sredstva u dravnom

proraunu.

20. to se ureuje Pravilnikom o unutarnjem redu?

Pravilnikom o unutarnjem redu utvruju se radna mjesta u dravnom tijelu, potreban
broj izvritelja na svakom radnom mjestu i uvjeti za raspored te druga pitanja od
znaaja za organizaciju i nain rada u dravnom tijelu sukladno zakonu.

Pravilnik o unutarnjem redu donosi elnik tijela.

Tijela dravne uprave te struna sluba i uredi Vlade obvezno dostavljaju prijedlog
pravilnika o unutarnjem redu na prethodnu suglasnost sredinjem tijelu dravne
uprave nadlenom za slubenike odnose, a pravosudna tijela sredinjem tijelu
dravne uprave nadlenom za poslove pravosua.

Ostala dravna tijela imaju obvezu dostaviti samo pravilnik o unutarnjem redu
sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za slubenike odnose.

21. to se ureuje planom prijma u dravnu slubu te za koje

razdoblje se donose planovi prijama u dravnu slubu?
Planom prijma u dravnu slubu utvruje se stvarno stanje popunjenosti radnih
mjesta u dravnom tijelu, potreban broj dravnih slubenika na neodreeno vrijeme
za razdoblje za koje se donosi plan, planira se broj vjebenika i prijam u dravnu
slubu na odreeno vrijeme zbog poveanog opsega posla.

Planom prijma u dravnu slubu utvruje se i popunjenost radnih mjesta u dravnom

tijelu pripadnicima nacionalnih manjina i planira zapoljavanje potrebnog broja
dravnih slubenika pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti
sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i zakonu kojim se ureuje
sustav dravne uprave.

Plan prijma u slubu moe biti: kratkoroni plan (za kalendarsku godinu), srednjoroni
plan (za razdoblje od dvije godine) i dugoroni plan (za razdoblje od etiri godine).

22. Opiite postupak donoenja plana prijma u dravnu slubu?

Jedinice za slubenike odnose u dravnim tijelima pripremaju prijedloge planova
prijma u dravnu slubu u vrijeme kada se priprema nacrt dravnog prorauna za
sljedeu kalendarsku godinu, tako da s njim bude usklaen.

Na temelju prikupljenih prijedloga, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, a

vodei rauna o potrebama dravnih tijela i raspoloivim financijskim sredstvima,
utvruju se planovi prijma u dravnu slubu, i to:

- sredinje tijelo dravne uprave nadleno za slubenike odnose utvruje planove

prijma u dravnu slubu za tijela dravne uprave i strune slube i urede Vlade,
- sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove pravosua utvruje planove
prijma u dravnu slubu za pravosudna tijela,
- elnici ostalih dravnih tijela utvruju planove prijma u dravnu slubu za ta tijela.

Plan prijma u dravnu slubu utvruje se u roku od 30 dana od dana stupanja na

snagu dravnog prorauna za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi.
Plan prijma u dravnu slubu objavljuje se u Narodnim novinama, najmanje jednom
dnevnom listu koji se prodaje na cijelom podruju Republike Hrvatske i na web
stranici sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za slubenike odnose.
23. Koji su naini popunjavanja radnih mjesta u dravnim
tijelima
Slobodna radna mjesta u dravnim tijelima popunjavaju se putem javnog natjeaja,
internog oglasa, napredovanja, premjetaja ili rasporeda dravnog slubenika u
skladu sa Zakonom o dravnim slubenicima.

Putem javnog natjeaja obvezno je popunjavanje radnih mjesta za koja je to zakonom

izrijekom propisano i kod prijma vjebenika.

Slobodno radno mjesto u dravnom tijelu moe se popuniti prijmom u dravnu slubu
osobe koja je na temelju ugovora o stipendiranju ili kolovanju u obvezi raditi
odreeno vrijeme u dravnoj slubi, bez obveze provoenja javnog natjeaja.

24. Koji je postupak objave javnog natjeaja i internog oglasa?

Javni natjeaj se obvezno objavljuje u Narodnim novinama, na web-stranici dravnog
tijela koje raspisuje natjeaj i web-stranici sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog
za slubenike odnose, a moe se objaviti i u dnevnom listu.

Obavijest o raspisivanju javnog natjeaja obvezno se dostavlja nadlenoj slubi za

zapoljavanje.

Sredinje tijelo dravne uprave nadleno za slubenike odnose na svojoj web-stranici

nee objaviti javni natjeaj odnosno interni oglas raspisan protivno odredbama
Zakona o dravnim slubenicima i propisa donesenih temeljem toga Zakona.

Postupak i nain raspisivanja i provedbe javnog natjeaja i internog oglasa ureuje

uredbom Vlada.

25. to prethodi raspisivanju javnog natjeaja i internog oglasa?

Prije raspisivanja javnog natjeaja odnosno internog oglasa, sva dravna tijela duna
su kod sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za slubenike odnose provjeriti
ima li na raspolaganju Vladi slubenika koji ispunjavaju uvjete za raspored na radno
mjesto koje treba popuniti.
Ukoliko na raspolaganju Vladi ima dravnih slubenika koji ispunjavaju uvjete za
raspored na radno mjesto koje treba popuniti, dravno tijelo duno ih je pozvati na
testiranje i intervju, radi provjere njihovih kompetencija (znanja, vjetina i
sposobnosti).

Na postupak provjere kompetencija (znanja, vjetina i sposobnosti) za izbor

slubenika kojim e se popuniti radno mjesto odgovarajue se primjenjuju propisi
kojima je ureen postupak javnog natjeaja u dravnoj slubi.

Ako nijedan slubenik s raspolaganja Vladi nije postigao zadovoljavajue rezultate na

provedenom testiranju i intervjuu, dravno tijelo moe pokrenuti postupak
popunjavanja radnog mjesta na drugi nain utvren Zakonom o dravnim
slubenicima.

26. U kojim se sluajevima mogu ponititi javni natjeaj i interni

oglas?
Sredinje tijelo dravne uprave nadleno za slubenike odnose ponitit e odlukom
javni natjeaj odnosno interni oglas koji je raspisan protivno odredbama Zakona o
dravnim slubenicima i propisa donesenih na temelju tog Zakona.

Odluka o ponitenju moe se donijeti najkasnije u roku od 30 dana od dana objave

javnog natjeaja u Narodnim novinama.

Odluka o ponitenju objavljuje se na web-stranici sredinjeg tijela dravne uprave

nadlenog za slubenike odnose.
27. Moe li se obustaviti postupak javnog natjeaja i internog
oglasa, ako da, kako i kada?
Postupak javnog natjeaja, odnosno internog oglasa obustavit e se u sluaju kada se
u roku odreenom natjeajem, odnosno internim oglasom nije prijavio ni jedan
kandidat ili prijavljeni kandidati ne ispunjavaju formalne uvjete za prijam i raspored,
ili nisu postigli zadovoljavajue rezultate na provedenom testiranju ili razgovoru
(intervjuu), ili za koje je na psiholokoj procjeni utvreno da nemaju sposobnosti za
obavljanje poslova radnog mjesta.

Postupak javnog natjeaja, odnosno internog oglasa obustavit e se odlukom ako se

popunjavanje radnog mjesta ne moe provesti zbog bitno promijenjenih okolnosti
nakon raspisivanja javnog natjeaja, odnosno internog oglasa.

Odluka se objavljuje na web-stranici sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za

slubenike odnose i web-stranici dravnog tijela koje je raspisalo javni natjeaj. U
odluci se obvezno navode razlozi obustave.
28. Tko donosi i kada rjeenje o prijmu u dravnu slubu, te
kome se dostavlja rjeenje o prijmu?
Za izabranog kandidata putem javnog natjeaja ili internog oglasa koji se prima u
dravnu slubu elnik tijela ili slubena osoba u opisu poslova koje je rjeavanje o
tome, sukladno propisima o ustrojstvu dravnih tijela donosi rjeenje o prijmu u
dravnu slubu.

Rjeenje se dostavlja svim kandidatima prijavljenim na javni natjeaj, odnosno interni

oglas kako bi protiv rjeenja nezadovoljni kandidat mogao izjaviti albu Odboru za
dravnu slubu i to u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja.

29. Kako se provodi postupak prijama kandidata izabranog

putem javnog natjeaja ili internog oglasa koji je dravni
slubenik?
Ako je putem javnog natjeaja ili internog oglasa izabran kandidat koji radi u drugom
dravnom tijelu, o tome e se obavijestiti elnik tijela u kojem taj kandidat radi i
zatraiti pisana suglasnost za premjetaj slubenika.

Ako elnik tijela u kojem slubenik radi ne odgovori u roku od osam dana, smatra se
da je suglasan s premjetajem slubenika u drugo dravno tijelo.

Za izabranog kandidata, koji je dravni slubenik, umjesto rjeenja o prijmu u dravnu

slubu, donosi se rjeenje o izboru kandidata, koje se dostavlja svim kandidatima
prijavljenim na javni natjeaj, odnosno interni oglas kako bi protiv rjeenja
nezadovoljni kandidat mogao izjaviti albu Odboru za dravnu slubu i to u roku od
15 dana od dana dostave rjeenja.

Po izvrnosti toga rjeenja donosi se rjeenje o rasporedu na radno mjesto.

30. Koja je razlika u postupku prijama u dravnu slubu, izmeu

redovitog i izvanrednog postupka?
Postupak prijama u dravnu slubu moe biti redovit ili izvanredan.

Redoviti postupak prijama provodi se periodino, za prijam vjebenika u dravnu

slubu (osobe sa zavrenim obrazovanjem odreene strune spreme i struke, bez
radnog iskustva).

Izvanredni postupak prijama provodi se kad u dravnoj slubi postoji potreba prijama
strunih osoba s odgovarajuim radnim iskustvom.

31. Koji su uvjeti za prijam u dravnu slubu?

 Opi uvjeti za prijam u dravnu slubu su:

odgovarajui stupanj obrazovanja,

odgovarajue struno znanje i radno iskustvo, osim u sluaju prijama

vjebenika,

zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima,

hrvatsko dravljanstvo.

Iznimno, u dravnu slubu se moe primiti osoba koja je strani dravljanin ili osoba
bez dravljanstva. U tom sluaju, pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim
zakonom, potrebno je prethodno odobrenje sredinjeg tijela dravne uprave
nadlenog za slubenike odnose.

Pored opih uvjeta za prijam u dravnu slubu posebnim zakonom, uredbom ili
pravilnikom o unutarnjem redu dravnog tijela mogu se propisati i drugi uvjeti za
prijam u slubu i raspored na radno mjesto (posebni uvjeti), kao npr. znanje rada na
raunalu, znanje stranog jezika, posebne psihofizike sposobnosti, vozaka dozvola,
komunikacijske vjetine, certifikati i dr.

Radno iskustvo na odgovarajuim poslovima je radno iskustvo ostvareno u dravnoj

slubi ili u radnom odnosu izvan dravne slube u odgovarajuoj strunoj spremi i
struci.

U radno iskustvo uraunava se i vrijeme obavljanja poslova temeljem ugovora o djelu

(informatiki, opi, administrativni, planski, materijalno-financijski, raunovodstveni i
slini poslovi) te vrijeme strunog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa u
skladu s odredbama Zakona o dravnim slubenicima i zakona kojim se ureuju prava
i obveze slubenika i namjetenika u lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi.

32. Koje su zapreke za prijam u dravnu slubu?

U dravnu slubu ne mogu biti primljene osobe:

protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuene za kazneno djelo:

o protiv ivota i tijela

o protiv slobode i prava ovjeka i graanina

o protiv Republike Hrvatske

o protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom

o protiv spolne slobode i spolnog udorea

o protiv braka, obitelji i mladei

o protiv imovine

o protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja

o protiv pravosua

o protiv vjerodostojnosti isprava

o protiv javnog reda ili

o protiv slubene dunosti, osim ako je nastupila rehabilitacija prema

posebnom zakonu.

kojima je prestala dravna sluba zbog teke povrede slubene dunosti, u

razdoblju od etiri godine od prestanka dravne slube,

kojima je prestala dravna sluba zbog toga to nisu zadovoljile na probnom

radu, u razdoblju od etiri godine od prestanka dravne slube.

33. Kako se donosi rjeenje u postupku provedbe javnog

natjeaja (rjeenje o prijamu u dravnu slubu, rjeenje o izboru
kandidata i rjeenje o rasporedu na radno mjesto)?
Kandidat izabran u postupku javnog natjeaja prima se u dravnu slubu rjeenjem
elnika tijela ili slubene osobe u opisu poslova koje je rjeavanje o tome, sukladno
propisima o ustrojstvu dravnih tijela.

Za kandidata izabranog putem javnog natjeaja ili internog oglasa, koji je dravni
slubenik, umjesto rjeenja o prijmu u dravnu slubu, donosi se rjeenje o izboru
kandidata.

Rjeenje o prijamu i rjeenje o izboru kandidata dostavlja se svim kandidatima

prijavljenim na javni natjeaj, odnosno interni oglas.

Protiv rjeenja o prijamu i rjeenja o izboru kandidata nezadovoljni kandidat moe

izjaviti albu Odboru za dravnu slubu u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja.
 Po izvrnosti rjeenja o prijamu u dravnu slubu i rjeenja o izboru kandidata, za
osobu primljenu u dravnu slubu, odnosno izabranu osobu, donosi se rjeenje o
rasporedu na radno mjesto.

Osoba primljena u dravnu slubu postaje dravni slubenik danom poetka rada.
Dan poetka rada utvren rjeenjem o rasporedu na radno mjesto moe se iz
opravdanih razloga odgoditi za najvie 60 dana, o emu se donosi posebno rjeenje.

Ako osoba primljena u dravnu slubu ne pone raditi odreenog dana, odnosno u
sluaju odustanka izabranog kandidata od prijma u dravnu slubu, moe se obaviti
izbor izmeu preostalih kandidata koji su zadovoljili na provedenom testiranju i
intervjuu ili raspisati novi natjeaj za popunjavanje radnog mjesta.
34. Postoji li obveza probnog rada ako da u kojem trajanju,
kako se obavlja i ocjenjuje?
Osobe se u pravilu primaju u dravnu slubu na neodreeno vrijeme i to uz obvezni
probni rad.
Za osobe primljene u dravnu slubu redovitim postupkom (vjebenici) probni rad
(vjebeniki sta) traje 12 mjeseci.
Za osobe primljene u dravnu slubu izvanrednim postupkom probni rad traje 3
mjeseca.
Dravni slubenik primljen redovitim postupkom (vjebenik) za vrijeme probnoga
rada osposobljava se za samostalni rad, pri emu sudjeluje u posebnom programu
osposobljavanja za obavljanje poslova odreenoga radnog mjesta, a moe se radi
osposobljavanja uputiti i na rad u razliite ustrojstvene jedinice istog ili drugog
dravnog tijela.
Dravni slubenik primljen izvanrednim postupkom obavlja probni rad na radnom
mjestu na koje je rasporeen. Njegov rad prati i ocjenjuje neposredno nadreeni
slubenik.

Na kraju probnog rada dravnog slubenika se ocjenjuje ocjenom:

zadovoljava, kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i uinkovitosti

slubenika moe oekivati da e slubenik i dalje uspjeno izvravati poslove radnoga
mjesta,

ne zadovoljava, kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i uinkovitosti

slubenika ne moe oekivati da e slubenik uspjeno izvravati poslove radnoga
mjesta.

Slubeniku koji na probnom radu nije zadovoljio, otkazuje se dravna sluba, o emu
se donosi rjeenje najkasnije u roku od osam dana od dana isteka probnog rada.
Ukoliko se rjeenje o prestanku dravne slube otkazom ne donese u roku od osam
dana od dana isteka probnog rada, smatra se da je slubenik zadovoljio na probnom
radu.
Probni rad za osobe primljene redovitim i izvanrednim postupkom produit e se za
vrijeme privremene nesposobnosti za rad, odnosno vrijeme koritenja rodiljnog ili
roditeljskog dopusta sukladno posebnom zakonu.
35. Kako se izvrava obveza polaganja dravnog strunog
ispita?
Dravni slubenik koji je zadovoljio na probnom radu duan je najkasnije u roku od
est mjeseci od isteka probnog rada poloiti dravni struni ispit.

Dravni struni ispit nije duan polagati dravni slubenik koji ima poloen pravosudni
ispit.

Posebni dio dravnoga strunog ispita nije duan polagati dravni slubenik koji ima
akademsko zvanje doktora ili magistra znanosti steeno u podruju koje je povezano
s poslovima iz djelokruga dravnog tijela u kojem je zaposlen.

Slubeniku koji ne poloi dravni struni ispit u roku od est mjeseci od isteka
probnog rada, prestaje dravna sluba po sili zakona istekom posljednjeg dana roka
za polaganje ispita.

Ako je prijava za polaganje dravnoga strunog ispita pravodobno podnesena, a

slubenik nije u roku u roku od est mjeseci od isteka probnog rada bio pozvan na
polaganje, taj e se rok produiti do dana polaganja ispita.

U sluaju privremene nesposobnosti za rad, koritenja rodiljnog ili roditeljskog

dopusta, odnosno drugog opravdanog razloga, navedeni rok moe se produiti za
onoliko vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, odnosno drugi
opravdani razlozi.

Zahtjev za produenje roka za polaganje dravnog strunog ispita slubenik moe

podnijeti elniku tijela najkasnije do isteka roka za polaganje dravnog strunog
ispita.

O produenju dravne slube i roka za polaganje dravnog strunog ispita donosi se

posebno rjeenje.

36. U kojim sluajevima se osobe mogu primiti u dravnu

slubu na odreeno vrijeme (razlozi, trajanje, nain prijma u
slubu, alba)?
Za obavljanje privremenih poslova ili poslova iji se opseg privremeno poveao, a koji
nisu trajnijega karaktera, kao i radi zamjene due vrijeme odsutnoga slubenika,
osobe se mogu primiti u dravnu slubu na odreeno vrijeme dok traju privremeni
poslovi ili poslovi iji se opseg privremeno poveao, odnosno do povratka odsutnoga
slubenika.

Za prijam u dravnu slubu na odreeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili

poslova iji se opseg privremeno poveao potrebno je prethodno odobrenje
sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za slubenike odnose.

Kod prijma u dravnu slubu na odreeno vrijeme radi obavljanja privremenih poslova
ili poslova iji se opseg privremeno poveao, dravnog slubenika se rasporeuje na
odgovarajue radno mjesto iz pravilnika o unutarnjem redu, neovisno o broju
izvritelja utvrenom u uredbi o unutarnjem ustrojstvu i pravilniku o unutarnjem redu
dravnoga tijela.
U sluaju predvidivog trajanja slube na odreeno vrijeme od najmanje est mjeseci,
osobe se primaju uz obvezni probni rad u trajanju od dva mjeseca.
Dravna sluba na odreeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova iji
se opseg privremeno poveao, moe trajati najvie godinu dana.

Osobe se u dravnu slubu na odreeno vrijeme primaju putem oglasa, koji se

objavljuje putem nadlene slube za zapoljavanje, na web-stranici dravnog tijela
koje raspisuje oglas i web-stranici sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za
slubenike odnose. Rok za podnoenje prijave na oglas je osam dana od dana objave
oglasa na web-stranici sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za slubenike
odnose.

alba protiv rjeenja o prijmu u dravnu slubu na odreeno vrijeme ne odgaa

izvrenje rjeenja.
Za slobodno radno mjesto na odreeno vrijeme oglas se ne mora objaviti ako u
dravnom tijelu ima slubenika primljenih u dravnu slubu na odreeno vrijeme koji
ispunjavaju uvjete za to radno mjesto.
Dravna sluba na odreeno vrijeme ne moe postati dravna sluba na neodreeno
vrijeme.
37. Postoji li mogunost strunog osposobljavanja u dravnoj
slubi bez zasnivanja radnog odnosa i polaganja dravnog
strunog ispita?
Osoba bez radnog iskustva moe se primiti u dravno tijelo na struno
osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, u trajanju vjebenikog staa,
sukladno odredbama Zakona o dravnim slubenicima.

Osoba primljena u dravno tijelo na struno osposobljavanje bez zasnivanja radnog

odnosa nije dravni slubenik.
Po obavljenom strunom osposobljavanju osoba primljena u dravno tijelo na struno
osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa moe polagati dravni struni ispit.

Trokove polaganja dravnog strunog ispita snosi dravno tijelo u kojem se osoba
nalazi na strunom osposobljavanju.

Prava, obveze i odgovornosti ureuju se ugovorom izmeu dravnog tijela i osobe

koja se prima na struno osposobljavanje.

38. Kako se povjeravaju poslovi koji se obavljaju u dravnom

tijelu pruateljima strunih usluga izvan dravne slube?
Pojedini poslovi koji se obavljaju u dravnom tijelu, osim poslova iz djelokruga
dravnog tijela, mogu se na temelju ugovora o djelu povjeriti pruateljima strunih
usluga izvan dravne slube. Na odnos pruatelja strunih usluga i dravnog tijela
primjenjuju se propisi kojima se ureuju obveznopravni odnosi (ugovor o djelu).

Izdaci za pruatelje strunih usluga ne smiju prelaziti 2% ukupnog iznosa sredstava

za osnovne plae s doprinosima u tekuoj godini osiguranim za to tijelo.

Pruatelji strunih usluga na temelju ugovora o djelu ne mogu postati dravni

slubenici bez provoenja postupka prijma u dravnu slubu prema pravilima
redovitog ili izvanrednog postupka.

39. Tko odluuje o obvezama i pravima dravnih slubenika?

Odluivanje o rasporedu na radno mjesto te drugim pravima i obvezama dravnih
slubenika kao i prestanku dravne slube upravna je stvar.
U upravnom postupku u kojem se odluuje o upravnoj stvari postupa elnik tijela ili
slubena osoba u ijem je opisu poslova voenje tog postupka ili rjeavanje o
upravnoj stvari, sukladno propisima o ustrojstvu dravnog tijela.

Protiv rjeenja o rasporedu na radno mjesto te drugim pravima i obvezama dravnih

slubenika kao i prestanku dravne slube moe se podnijeti alba Odboru za dravnu
slubu u roku 15 dana od dana dostave rjeenja.

Protiv rjeenja Odbora za dravnu slubu dravno tijelo i dravni slubenik mogu
pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rjeenja.

40. Koji je status i uloga Odbora za dravnu slubu te tko

imenuje lanove Odbora?
 Odbor za dravnu slubu je neovisno tijelo za rjeavanje albi protiv rjeenja o
prijamu u dravnu slubu i rjeenja kojima se odluuje o pravima i obvezama
dravnih slubenika.

Sjedite Odbora je pri sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za slubenike

odnose.

Predsjednika i lanove Odbora za dravnu slubu imenuje Vlada Republike Hrvatske

na temelju internog oglasa, iz reda dravnih slubenika, na vrijeme od pet godina. Svi
lanovi Odbora za dravnu slubu moraju biti diplomirani pravnici.

Protiv rjeenja Odbora za dravnu slubu nije doputena alba, ali dravno tijelo i
dravni slubenik mogu pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave
rjeenja.

Predsjednika i lanove Odbora za dravnu slubu ocjenjuje glavni tajnik Vlade.

41. Kako se klasificiraju radna mjesta u dravnoj slubi?

Radna mjesta klasificiraju se prema standardnim mjerilima za sva dravna tijela, a to
su: potrebno struno znanje, sloenost poslova, samostalnost u radu, stupanj
suradnje s drugim dravnim tijelima i komunikacije sa strankama, stupanj
odgovornosti i utjecaj na donoenje odluka.
Klasifikacija radnih mjesta predstavlja osnovu za ureivanje sustava plaa u dravnoj
slubi.

Sustav klasifikacije radnih mjesta osigurava izvrenje upravljakih i izvrnih poslova

kroz sljedee kategorije:

radna mjesta rukovodeih dravnih slubenika,

radna mjesta viih dravnih slubenika,

radna mjesta niih dravnih slubenika.

Unutar svake kategorije radna mjesta se, u skladu s razinom standardnih mjerila,
dalje klasificiraju na potkategorije i razine.
Klasifikacija radnih mjesta ureuje se uredbom Vlade Republike Hrvatske.
42. Koja su radna mjesta rukovodeih dravnih slubenika koje
imenuje Vlada na prijedlog elnika tijela na razdoblje od etiri
godine i kako se popunjavaju?
U kategoriji radnih mjesta rukovodeih slubenika, na radna mjesta glavnog tajnika
ministarstva i dravnog ureda, zamjenika predstojnika dravnog ureda, zamjenika
ravnatelja dravnih upravnih organizacija, ravnatelja ureda Vlade, predstojnika Ureda
potpredsjednika Vlade, ravnatelja ureda, agencija, direkcija i drugih strunih slubi
koje Vlada osniva uredbom te predstojnika ureda dravne uprave u jedinicama
podrune (regionalne) samouprave, slubenike imenuje i razrjeava Vlada na
prijedlog elnika tijela, na temelju javnog natjeaja na razdoblje od etiri godine.

Do provedbe javnog natjeaja, Vlada moe za obavljanje poslova rukovodeeg

slubenika ovlastiti najdue do est mjeseci dravnog slubenika zateenog u
dravnoj slubi.

43. Kako se rasporeuju dravni slubenici na radna mjesta u

kabinetu ministra?
Dravni slubenici rasporeuju se na radna mjesta u kabinetu ministra na odreeno
vrijeme do dana prestanka mandata ministra.

Ako se na radno mjesto rasporeuje dravni slubenik istog ili drugog dravnog tijela,
odgovarajue se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o premjetaju.

Nakon prestanka mandata ministra, slubenici se rasporeuju na radna mjesta

jednake sloenosti poslova u dravnom tijelu iz kojeg su bili premjeteni, za koje je
propisan isti stupanj obrazovanja i potrebno radno iskustvo u jednakom trajanju..

Protiv rjeenja albu moe izjaviti slubenik za kojeg se rjeenje donosi. alba ne
odgaa izvrenje rjeenja.

Navedeno se primjenjuje na odgovarajui nain na radna mjesta u odgovarajuoj

ustrojstvenoj jedinici Ureda predsjednika Republike Hrvatske,Uredu predsjednika
Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Vlade, Uredu potpredsjednika Hrvatskoga
sabora, Uredu potpredsjednika Vlade koji nije elnik ministarstva i kabinetu
predstojnika dravnog ureda.

44. Moe li se na radno mjesto u kabinetu ministra primiti osoba

bez javnog natjeaja i kakav je njezin status?
Na radna mjesta u kabinetu ministra osobe se mogu primiti u dravnu slubu na
odreeno vrijeme, bez prethodne provedbe javnog natjeaja, odnosno oglasa za
prijam u dravnu slubu.

Dravni slubenici primljeni u dravnu slubu na taj nain ne mogu se rasporeivati

na radna mjesta izvan kabineta ministra.
 Na navedene dravne slubenike ne primjenjuju se odredbe Zakona o dravnim
slubenicima, o probnom radu, dravnom strunom ispitu, premjetaju i
napredovanju.

Dravnom slubeniku primljenom u dravnu slubu u kabinet ministra bez prethodne

provedbe javnog natjeaja, odnosno oglasa za prijam u dravnu slubu, dravna
sluba moe prestati prije isteka mandata ministra na temelju odluke ministra.

45. Kada i pod kojim uvjetima se slubenika moe premjestiti

na drugo radno mjesto?
Dravni slubenik moe biti premjeten na drugo radno mjesto:

po potrebi slube ili

na njegov zahtjev.

Dravni slubenik moe po potrebi slube biti premjeten na drugo radno mjesto u
istom ili drugom dravnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo na radno
mjesto za koje je propisan isti stupanj obrazovanja i potrebno radno iskustvo u
jednakom trajanju.

Premjetaj po potrebi slube temelji se na slobodnoj ocjeni elnika tijela o potrebi da

se dravni slubenik premjesti s jednog radnog mjesta na drugo, a naroito u
sluajevima: popunjavanja upranjenog radnog mjesta, iji se poslovi moraju
obavljati bez prekida, potrebe poveanja broja izvritelja zbog poveanog opsega
posla, bolje organizacije rada, potrebe za angairanjem drugog dravnog slubenika
na odreenom radnom mjestu radi pravovremenog i efikasnijeg obavljanja odreenih
poslova i zadataka. Potreba slube mora biti obrazloena.

Slubenika se ne moe bez njegove suglasnosti premjestiti iz jednog u drugo mjesto

rada, koje je udaljeno vie od 30 kilometara od mjesta stanovanja dravnog
slubenika, ako bi se premjetajem bitno pogorale njegove obiteljske prilike.

alba protiv rjeenja o premjetaju ne odgaa izvrenje rjeenja.

Slubenika se moe na njegov zahtjev premjestiti na drugo radno mjesto samo ako je
popunjavanje tog radnog mjesta predvieno planom.

Ako popunjavanje radnog mjesta nije predvieno planom, slubenika se moe

premjestiti zbog:
a) zdravstvenih razloga, na temelju lijenikog miljenja o potrebi promjene radnog
mjesta,
b) obiteljskih razloga.

46. Objasnite razliku izmeu trajnog i privremenog premjetaja

dravnih slubenika?
Slubenika se premjeta po potrebi slube u pravilu na neodreeno vrijeme (trajni
premjetaj).

Slubenika se po potrebi slube moe privremeno premjestiti najdue godinu

dana, odnosno do povratka odsutnog slubenika kojeg premjeteni slubenik
zamjenjuje.

Kod privremenog premjetaja slubenik ima pravo na plau koja je za njega

povoljnija.

Slubenik koji je privremeno premjeten u drugo dravno tijelo ostvaruje sva prava iz
dravne slube u dravnom tijelu iz kojeg je premjeten.

Za vrijeme privremenog premjetaja dravno tijelo iz kojeg je slubenik premjeten

ima pravo na povrat sredstava za plau premjetenog slubenika od dravnog tijela u
koje je slubenik premjeten.

47. Kada i pod kojim uvjetima se slubenika moe uputiti na rad

u drugo dravno tijelo?
Dravni slubenik moe po potrebi slube biti upuen na rad u drugo dravno tijelo, u
istom ili drugom mjestu rada, radi obavljanja poslova za koje se trae posebna
znanja, vjetine i sposobnosti ili obavljanja privremenih poslova ili poslova iji se
opseg privremeno poveao, ali najdue na vrijeme od godinu dana.

Za upuivanje na rad u drugo dravno tijelo potreban je prethodni pisani sporazum

elnika tijela u kojemu slubenik radi i elnika tijela u koje se slubenik upuuje na
rad. Primjerak sporazuma dostavlja se sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom
za slubenike odnose.

Dravni slubenik koji je po potrebi slube upuen na rad u drugo dravno tijelo, u
istom ili drugom mjestu rada, ostvaruje prava iz slube u dravnom tijelu iz kojega je
upuen na rad.

Dravno tijelo iz kojeg je slubenik upuen na rad u drugo dravno tijelo ima pravo na
povrat sredstava za plau slubenika od dravnog tijela u koje je slubenik upuen na
rad.
 48. Navedite za koje se razdoblje vri ocjenjivanje dravnih
slubenika, svrhu ocjenjivanja i vrste ocjena.
Dravni slubenici ocjenjuju se svake godine najkasnije do 28. veljae za prethodnu
kalendarsku godinu.

Ne ocjenjuju se dravni slubenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili

manje od est mjeseci, bez obzira na razloge, te slubenici na probnom radu.

Svrha ocjenjivanja dravnih slubenika je poticanje dravnih slubenika na kvalitetno

i uinkovito izvravanje slubenih zadaa, potivanje slubene dunosti i osobno
ponaanje u skladu s Etikim kodeksom dravnih slubenika te utvrivanje njihovog
doprinosa u obavljanju poslova kao kriterija za nagraivanje i napredovanje u
dravnoj slubi.

Dravni slubenik ocjenjuje se ocjenom:

uspjean ako pokazuje potrebnu razinu strunosti i kompetencija, iji rad i

potivanje slubene dunosti osiguravaju pouzdano obavljanje slube, koji svoje
slubene zadatke obavlja pravovremeno i u skladu s pravilima struke, a pogreke u
radu i postupanju su zanemarive,

primjeran ako pokazuje visoku razinu strunosti i kompetencija, iji rad i

potivanje slubene dunosti osiguravaju prvorazredno obavljanje slube, koji pored
ispunjavanja uvjeta za ocjenu, uspjean daje korisne prijedloge za unaprjeenje
slube ili pokazuje iznimnu motivaciju za rad te postie rezultate u radu bolje od
predvienih za radno mjesto na koje je rasporeen,

izuzetan ako pored ispunjavanja uvjeta za ocjenu "primjeran", obavlja

poslove u opsegu znatno veem od uobiajenog ili je inovativan i kreativan te aktivno
sudjeluje u unaprjeenju upravnog podruja ili se dodatno angaira u upravnom
podruju u kojem je zaposlen odnosno upravnom podruju iz djelokruga dravnog
tijela, radom na poslovima i izvan opisa poslova radnog mjesta ili objavljivanjem
strunih radova ili publikacija ili sudjelovanjem kao predava na strunim
savjetovanjima ili seminarima ili kao trener na radionicama u organiziranim
programima izobrazbe sukladno Zakonu o dravnim slubenicima, ime doprinosi
svom osobnom profesionalnom razvoju i unaprjeenju rada u odgovarajuem
upravnom podruju,

zadovoljava ako pokazuje niu razinu strunosti i kompetencija od

potrebne za uredno izvravanje slubenih zadataka, iji rad i potivanje slubene
dunosti osiguravaju najmanju moguu mjeru prihvatljivih standarda kvalitete rada i
preciznosti u obavljanju slube, koji ima pogreke u radu i postupanju, odnosno koji
 slubene zadatke bez opravdanog razloga obavlja izvan rokova ili protivno pravilima
struke, na iji rad i postupanje nadreeni slubenik ima primjedbe,

ne zadovoljava ako ne pokazuje potrebnu strunost i kompetencije za

ostvarivanje minimuma standarda kvalitete rada te pouzdanog i prihvatljivog
obavljanja slube, koji ima znaajne pogreke u radu ili postupanju, odnosno koji
slubene zadae uestalo izvrava izvan rokova ili protivno pravilima struke te ne
pokazuje interes za kvalitetu svog rada unato tome to nadreeni slubenik ili elnik
tijela ima primjedbe na njegov rad i to ga upozorava na propuste i nepravilnosti, pod
uvjetom da je najkasnije tri mjeseca prije isteka ocjenjivakog razdoblja pisanim
putem upozoren na mogunost dobivanja negativne ocjene te ni nakon toga nije
otklonio propuste i nepravilnosti u radu.

49. Tko ocjenjuje dravnog slubenika i kako se odluuje o

ocjeni?
Dravnog slubenika ocjenjuje se na temelju pokazane uinkovitosti rada,
usporeivanjem opsega, kvalitete i rokova izvrenja poslova s opisom poslova
njegovog radnog mjesta i radnim planovima dravnog tijela, uzimajui u obzir
potivanje slubene dunosti i osobno ponaanje dravnog slubenika tijekom
kalendarske godine.

Prijedlog ocjene daje neposredno nadreeni dravni slubenik. Prijedlog ocjene mora
biti obrazloen.

Prijedlog ocjene daje se na uvid dravnom slubeniku. Ako dravni slubenik nije
zadovoljan predloenom ocjenom, ima pravo dati primjedbu nadreenom slubeniku,
koji je duan tu primjedbu razmotriti zajedno sa slubenikom.

Prijedlog ocjene dostavlja se po hijerarhijskom redu svima koji su dravnom

slubeniku nadreeni, zakljuno sa slubenom osobom ovlatenom za donoenje
rjeenja o ocjeni. Nadreeni slubenici daju miljenje o prijedlogu ocjene, a ako se ne
slau s prijedlogom, moraju navesti razloge za to i predloiti ocjenu dravnog
slubenika.

O ocjeni se donosi rjeenje. Rjeenje o ocjeni donosi elnik tijela ili slubena osoba
ovlatena za donoenje rjeenja o ocjeni, uzimajui u obzir prijedlog neposredno
nadreenog dravnog slubenika kao i miljenja ostalih hijerarhijski nadreenih
slubenika.

Dravnog slubenika kojem je elnik tijela jedini nadreeni, ocijenit e elnik tijela
neposredno. Ocjena mora biti obrazloena.
 Slubenik u albi protiv rjeenja o ocjeni mora navesti razloge zbog kojih rjeenje
pobija i priloiti odgovarajue dokaze na kojima albu temelji.

Postupak ocjenjivanja, kriterije za ocjenjivanje i sadraj obrasca o ocjenjivanju

slubenika propisuje Vlada uredbom.
50. Na to sve utjee ocjena dravnog slubenika?
Ocjena dravnog slubenika uzima se u obzir kod utvrivanja:

a) potrebe izobrazbe dravnih slubenika,

b) uvjeta za napredovanje,

c) uvjeta za promicanje,

d) uvjeta za upuivanje dravnog slubenika na rad izvan dravne slube,

e) uvjeta za koritenje plaenog studijskog dopusta.

Ocjena dravnog slubenika uzima se u obzir prilikom izricanja kazni za povrede

slubene dunosti.

Dravnog slubenika koji je ocijenjen ocjenom zadovoljava, upuuje se na dodatno

struno osposobljavanje ili se premjeta na drugo radno mjesto iste ili nie sloenosti
poslova, unutar istog stupnja obrazovanja.

Dravnom slubeniku koji je ocijenjen ocjenom ne zadovoljava prestaje dravna

sluba po sili zakona, danom izvrnosti rjeenja o ocjenjivanju.

51. Kako dravni slubenik moe napredovati u dravnoj

slubi?
Napredovanje u dravnoj slubi ostvaruje se rasporedom dravnog slubenika na vie
radno mjesto unutar iste kategorije ili prelaskom u viu kategoriju radnog mjesta.
Dravni slubenik moe napredovati redovito ili izvanredno.

Dravni slubenik moe redovito napredovati u dravnoj slubi ako:

je jedanput ocijenjen ocjenom izuzetan ili najmanje dva puta uzastopno

ocjenom primjeran ili najmanje tri puta uzastopno ocjenom uspjean ili viom
ocjenom,
 postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu, na
koje se slubenik u postupku napredovanja moe rasporediti,

ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto.

Kod napredovanja se uzimaju u obzir posljednje dobivene ocjene.

Dravni slubenik koji ne ispunjava uvjet radnog iskustva na odgovarajuim
poslovima moe izvanredno napredovati u dravnoj slubi, ako ispunjava uvjete za
izvanredno napredovanje propisane uredbom Vlade kojom se ureuje napredovanje
dravnih slubenika.
Naini i uvjeti napredovanja poblie se ureuju uredbom Vlade.

52. Kako se promiu dravni slubenici?

Dravni slubenik promie se u okviru istog radnog mjesta dobivanjem odgovarajuih
poviica plae.

Naini i uvjeti promicanja ureuju se posebnim zakonom kojim e se urediti plae i

druga materijalna prava dravnih slubenika.

53. Kako je propisana izobrazba dravnih slubenika i koji

programi izobrazbe mogu biti?
Svi dravni slubenici duni su trajno unaprjeivati znanja, vjetine i sposobnosti
potrebne za obavljanje poslova svog radnog mjesta te sudjelovati u organiziranim
programima izobrazbe na koje su upueni od strane dravnog tijela ili im je
pohaanje pojedinih programa izobrazbe odobreno.

Dravnim slubenicima moe se dopustiti da sudjeluju u specijaliziranim obrazovnim

programima izvan dravne slube kako bi usavrili svoje strune sposobnosti
znaajne za obavljanje poslova u dravnom tijelu u kojem su zaposleni ili dravnoj
slubi openito.

Programi izobrazbe dravnih slubenika mogu biti zajedniki ili posebni.

Zajedniki programi izobrazbe su programi izobrazbe namijenjeni svim dravnim

slubenicima, neovisno o tijelu u kojem su zaposleni, a mogu biti opi, ako sadraj
programa izobrazbe obuhvaa vie upravnih podruja, i specijalistiki, ako sadraj
programa izobrazbe obuhvaa samo jedno upravno podruje.

Posebni programi izobrazbe su programi izobrazbe namijenjeni iskljuivo dravnim

slubenicima zaposlenima u istom dravnom tijelu, a mogu biti opi i specijalistiki,
ovisno o tome obuhvaa li sadraj vie upravnih podruja ili se radi o izobrazbi iz
jednog upravnog podruja.

54. Koje su kategorije zajednikih programa izobrazbe?

Kategorije zajednikih programa izobrazbe su:

1. Uvodni programi namijenjeni novim dravnim slubenicima;

2. Specijalistiki programi namijenjeni pojedinim grupama dravnih slubenika;

3. Programi osobnog usavravanja;

4. Programi usavravanja dravnih slubenika koji ele napredovati u viu kategoriju

dravnih slubenika;

5. Programi izobrazbe rukovodeih dravnih slubenika;

6. Programi izobrazbe koji nisu razvrstani u navedene kategorije (ostali programi).

Uvodni programi su obvezni programi upoznavanja dravnih slubenika, koji se

nalaze na probnom radu, s osnovnim znanjima i vjetinama potrebnim za uspjeno
obavljanje poslova.

Specijalistiki programi namijenjeni pojedinim grupama dravnih slubenika, radi

stjecanja novih znanja potrebnih za uspjeno obavljanje povjerenih zadaa u
odreenom podruju javne uprave (poput stratekog planiranja i voenja projekata;
planiranja, upravljanja i razvoja ljudskih potencijala; upravnog prava, upravnog
postupka i izrade pravnih akata; financijskog upravljanja; teme povezane s ulaskom
Republike Hrvatske u Europsku uniju i dr.).

Programi osobnog usavravanja su programi izobrazbe koji pruaju mogunosti za

struno usavravanje slubenika, a unapreuju vjetine kojima se poveavaju
mogunosti koritenja odnosno primjene znanja te uinkovitog obavljanja
postavljenih zadaa (npr. za ovladavanje vjetinama komuniciranja i prezentacije,
koritenje informatikih tehnologija, uenje stranih jezika i dr.) .

Programi usavravanja dravnih slubenika koji ele napredovati u viu kategoriju

dravnih slubenika su programi namijenjeni strunom osposobljavanju dravnih
slubenika kako bi stekli znanja, vjetine i sposobnosti potrebne za djelotvorno i
uinkovito obavljanje sloenijih poslova vie kategorije radnih mjesta.

Programi izobrazbe rukovodeih dravnih slubenika su programi kojima je cilj

struno usavravanje rukovodeih dravnih slubenika radi stjecanja novih znanja,
vjetina i sposobnosti potrebnih za djelotvorno i uinkovito obavljanje rukovodeih
dunosti.

Ostali programi obuhvaaju niz programa i aktivnosti izobrazbe dravnih slubenika,

koji se ne mogu uvrstiti pod prethodno navedene kategorije programa (npr. formalno
obrazovanje, specijalizirani studiji ili posebni programi ponueni od strane domaih ili
inozemnih institucija i organizacija; stairanje odnosno struna praksa u zemlji i/ili
inozemstvu; studijska putovanja i dr.).
55. Kako se organiziraju programi izobrazbe?
Programe izobrazbe u pravilu organiziraju Dravna kola za javnu upravu i posebna
ustrojstvena jedinica u sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za slubenike
odnose, sukladno Planu izobrazbe dravnih slubenika koji na prijedlog sredinjeg
tijela dravne uprave nadlenog za slubenike odnose svake godine donosi Vlada
Republike Hrvatske.

Posebni programi izobrazbe su programi izobrazbe namijenjeni iskljuivo dravnim

slubenicima zaposlenima u istom dravnom tijelu, a mogu biti opi i specijalistiki,
ovisno o tome obuhvaa li sadraj vie upravnih podruja ili se radi o izobrazbi iz
jednog upravnog podruja.

Posebne programe izobrazbe mogu, pored Dravne kole za javnu upravu i posebne
ustrojstvene jedinice u sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za slubenike
odnose, samostalno organizirati resorna sredinja tijela dravne uprave.

Oblici, nain i uvjeti izobrazbe dravnih slubenika ureuju se uredbom Vlade.

56. to je studijski dopust i kako se odobrava?

Dravni slubenik nakon odraenog probnog rada u dravnoj slubi ima pravo
podnijeti zahtjev za plaeni ili neplaeni studijski dopust za obrazovanje na strunim
ili sveuilinim studijima u zemlji ili inozemstvu, u pravilu, u trajanju od najvie jedne
akademske godine.

Uz zahtjev za plaeni ili neplaeni studijski dopust mora se priloiti program studija i
plan studijskog dopusta s jasnom naznakom ukupnog trajanja studijskog dopusta i
pojedinih razdoblja u kojima ga planira koristiti.

Studijski dopust odobrava elnik tijela uz prethodnu suglasnost sredinjeg tijela

dravne uprave nadlenog za slubenike odnose na program studijskog dopusta.

Program studijskog dopusta mora odgovarati podruju rada, a svrha programa mora
biti poboljanje strunosti dravnog slubenika.
Tijekom plaenog studijskog dopusta, dravni slubenik ima pravo na naknadu plae
u visini osnovne plae radnog mjesta na koje je rasporeen, bez dodataka. Trokovi
obrazovanja podmiruju se iz dravnog prorauna.

Nakon isteka studijskog dopusta dravni slubenik ima se pravo vratiti na isto ili
drugo odgovarajue radno mjesto u dravnom tijelu.

Po zavretku plaenog studijskog dopusta dravni slubenik je duan ostati u slubi

najmanje dvostruko vremena od vremena koliko je trajalo obrazovanje na koje je
upuen. Ako slubenik u tom razdoblju bude upuen na novo obrazovanje, razdoblje
novoga obrazovanja ne uraunava se u vrijeme koje je slubenik duan ostati u
slubi.

Ako dravni slubenik po zavretku obrazovanja ne ostane u slubi najmanje

dvostruko vremena od vremena koliko je trajalo obrazovanje na koje je upuen,
duan je vratiti cjelokupni iznos sredstava utroen za njegovo obrazovanje.

Ako dravni slubenik ne zavri program obrazovanja na koji je upuen, duan je

vratiti cjelokupan iznos sredstava utroen za njegovo obrazovanje, osim u
sluajevima prestanka dravne slube po sili zakona iz lanka 131. stavka 1.(istekom
roka raspolaganja) i lanka 137. stavka 1. podstavaka 1), 2) i 3) (smru, dostavom
pravomonog rjeenja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu zbog ope
nesposobnosti za rad, kad navri 65 godina ivota i najmanje 15 godina mirovinskog
staa posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti).

57. Moe li sindikalni povjerenik odgovarati za povredu

slubene dunosti?
Sindikalni povjerenik ne moe zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na
odgovornost niti doveden u nepovoljniji poloaj u odnosu na druge slubenike i
namjetenike.

Obavljanje sindikalne aktivnosti sindikalnog povjerenika ne smije utjecati na uredno

obavljanje poslova na kojima radi i ne moe biti razlog za nepotivanje propisa ili
neizvravanje zakonitih naloga i uputa elnika tijela ili nadreenog slubenika.

Protiv sindikalnog povjerenika ne moe se bez suglasnosti Sindikata pokrenuti

postupak zbog povrede slubene dunosti.

Ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju suglasnosti smatra se da je

suglasan s pokretanjem postupka zbog povrede slubene dunosti sindikalnog
povjerenika.

Ako sindikat uskrati suglasnost, elnik tijela moe u roku od 15 dana od dana dostave
 oitovanja sindikata zatraiti da suglasnost nadomjesti odluka nadlenog upravnog
suda. Postupak pred upravnim sudom je hitan.

58. Koje su vrste povreda slubene dunosti, tko pokree

postupak povrede slubene dunosti te tko odluuje o
povredama slubene dunosti?
Povrede slubene dunosti mogu biti lake i teke.

Teke povrede slubene dunosti propisuju se zakonom, a lake povrede zakonom,

uredbom Vlade i pravilnikom o unutarnjem redu.

O lakim povredama slubene dunosti odluuje elnik tijela, ako posebnim zakonom
za slubenike pojedinih dravnih tijela nije drukije odreeno.

O tekim povredama slubene dunosti u prvom stupnju odluuje slubeniki sud, a u

drugom stupnju vii slubeniki sud, ako posebnim zakonom za slubenike pojedinih
dravnih tijela nije drukije odreeno.

Postupak zbog lake povrede slubene dunosti pokree zakljukom elnik tijela, na
vlastiti poticaj ili na pisani prijedlog nadreenog slubenika.

Postupak zbog teke povrede slubene dunosti pokree elnik tijela ili osoba koju on
za to ovlasti, danom predaje zahtjeva za pokretanje postupka nadlenom
slubenikom sudu.

Protiv odluke elnika tijela u postupku zbog lake povrede slubene dunosti moe se
podnijeti alba nadlenom slubenikom sudu u roku od petnaest dana od dana
dostave odluke.

Protiv odluke slubenikog suda u postupku zbog teke povrede slubene dunosti
moe se podnijeti alba viem slubenikom sudu u roku od petnaest dana od dana
dostave odluke.

Protiv drugostupanjske odluke u postupku zbog povrede slubene dunosti moe se

pokrenuti upravni spor.

59. Koje su lake povrede slubene dunosti?

Lake povrede slubene dunosti su:

1. uestalo zakanjavanje na posao ili raniji odlazak s posla,

2. neopravdano zakanjenje na posao preko sat vremena dnevno,

3. uestalo prekoraenje vremena propisanog za odmor (stanku) ili koritenje
prava na odmor (stanku) izvan propisanog vremena bez opravdanog razloga,

4. naputanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja

nadreenog slubenika,

5. neuredno uvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije,

6. neopravdan izostanak s posla jedan dan,

7. neobavjeivanje nadreenog slubenika o sprijeenosti dolaska na posao u

roku od 24 sata bez opravdanih razloga,

8. ponaanje dravnog slubenika protivno Etikom kodeksu dravnih slubenika,

koje ne nanosi tetu ugledu slube,

9. neizvrenje ili nepravovremeno izvrenje slubene zadae bez opravdanog

razloga,

10. nesavjesno ili nemarno izvrenje slubene zadae ili izvrenje slubene zadae
protivno pravilima struke,

11. druge lake povrede slubene dunosti koje su propisane zakonom, uredbom
Vlade ili pravilnikom elnika tijela.

60. Koje su teke povrede slubene dunosti?

Teke povrede slubene dunosti su:

1. neizvravanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvravanje slubenih

obveza,

2. nezakoniti rad ili proputanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je slubenik
ovlaten radi sprjeavanja nezakonitosti,

3. davanje netonih podataka kojima se utjee na donoenje odluka nadlenih

tijela ili time nastaju druge tetne posljedice,

4. zlouporaba poloaja ili prekoraenje ovlasti u slubi,

5. odbijanje izvrenja naloga, ako za to ne postoje opravdani razlozi,

6. neovlatena posluga ili neodgovorno koritenje sredstava povjerenih za rad ili

u vezi s radom,
7. odavanje slubene ili druge tajne u vezi s obavljanjem dravne slube,

8. zlouporaba obveze dravnog slubenika na prijavljivanje opravdane sumnje na

korupciju,

9. povreda prava na zatitu anonimnosti dravnog slubenika koji prijavi

opravdanu sumnju na korupciju,

10. ograniavanje ili uskraivanje prava utvrenih ovim Zakonom slubeniku koji
odgovornim osobama ili nadlenim tijelima prijavi sumnju na korupciju ili zlostavljanje
tog slubenika,

11. obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez
prethodnog odobrenja elnika tijela,

12. uporaba krivotvorene isprave u cilju ostvarivanja prava u slubi,

13. ponaanje suprotno Etikom kodeksu dravnih slubenika, koje nanosi tetu
ugledu slube,

14. neopravdan izostanak s posla od dva do etiri dana uzastopno,

15. tri puta izreena kazna za lake povrede slubene dunosti poinjene u
razdoblju od dvije godine,

16. otuenje te oteenje ili unitenje imovine dravnog tijela hotimino ili
krajnjom nepanjom,

17. dolazak na posao pod utjecajem alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti
ili dovoenje pod utjecaj alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti za vrijeme
radnog vremena ili odbijanje testiranja na alkohol ili droge,

18. druge teke povrede slubene dunosti koje su propisane zakonom.

Smatra se da je dravni slubenik pod utjecajem alkohola ako u organizmu ima

alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajui iznos miligrama u litri izdahnutog
zraka.
Prisutnost alkohola u organizmu utvruje se analizom krvi ili urina ili mjerenjem
koliine alkohola u litri izdahnutog zraka ili lijenikim pregledom ili drugim
metodama i aparatima.

Smatra se da je dravni slubenik pod utjecajem droga ako u organizmu ima droga.
Smatrat e se da slubenik u organizmu ima droga ako se prisutnost droga utvrdi
 odgovarajuim sredstvima ili ureajima ili lijenikim pregledom ili analizom krvi ili
krvi i urina.

Testiranje na alkohol i droge provest e se samo ako se osnovano sumnja da je

dravni slubenik pod utjecajem alkohola ili droga.
Na postupak testiranja na alkohol i droge dravnih slubenika koji se nalaze u
programu lijeenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti te u izvanbolnikom
tretmanu lijeenja od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji, primjenjuju se odredbe
zakona kojim se ureuje zatita na radu.
61. Kada nastupa zastara pokretanja i voenja postupka zbog
povrede slubene dunosti?
Pravo na pokretanje postupka zbog lake povrede slubene dunosti zastarijeva u roku
od tri mjeseca od dana saznanja za poinjenu povredu i poinitelja, a najkasnije u
roku est mjeseci od dana kada je povreda poinjena. Ako u roku od godine dana od
dana pokretanja postupka ne bude donesena izvrna odluka, postupak e se
obustaviti zbog zastare voenja postupka.

Pravo na pokretanje postupka zbog teke povrede slubene dunosti zastarijeva u

roku od godine dana od dana saznanja za poinjenu povredu i poinitelja, a najkasnije
u roku od tri godine od dana kada je povreda poinjena. Ako u roku od tri godine od
dana pokretanja postupka ne bude donesena izvrna odluka, postupak e se
obustaviti zbog zastare voenja postupka.

Rokovi za donoenje izvrne odluke za laku i teku povredu slubene dunosti ne teku
za vrijeme privremene sprijeenosti slubenika za rad.

Zastara voenja postupka prekida se svakom postupovnom radnjom nadlenog tijela

usmjerenom ka odluivanju o odgovornosti za povredu slubene dunosti ili
zakonitosti i ustavnosti rjeenja te nakon svakog prekida, zastarni rok poinje iznova
tei.

Apsolutna zastara voenja postupka nastupa protekom dvostruko vremena koliko je

prema zakonu propisana zastara voenja postupka zbog povrede slubene dunosti.

62. Koje se kazne mogu izrei za povrede slubene dunosti?

Za lake povrede slubene dunosti mogu se izrei sljedee kazne:

usmena opomena

pisana opomena

pisana opomena s upisom u osobni oevidnik dravnog slubenika

 novana kazna u visini do 10% plae slubenika isplaene u mjesecu kad je
kazna izreena.

Za teke povrede slubene dunosti mogu se izrei sljedee kazne:

novana kazna na vrijeme od jednog do est mjeseci, u mjesenom iznosu od

10 do 20% ukupne plae isplaene slubeniku u mjesecu u kojem je kazna izreena

premjetaj na drugo radno mjesto nie sloenosti poslova istog stupnja

obrazovanja

prestanak dravne slube

Dravni slubenik kojem je utvrena odgovornost za teku povredu slubene dunosti

ne moe se promicati i napredovati u slubi u roku od dvije godine od dana izvrnosti
rjeenja o odgovornosti.
Dravnom slubeniku koji je u roku godine dana od izvrnosti rjeenja o utvrivanju
odgovornosti za teku povredu slubene dunosti poini novu teku povredu slubene
dunosti, prestaje dravna sluba po sili zakona danom izvrnosti rjeenja kojim je
utvrena odgovornost slubenika za novu teku povredu slubene dunosti.
Dravnom slubeniku obvezno se izrie kazna prestanka dravne slube ako bude
proglaen odgovornim za teku povredu slubene dunosti koja ima obiljeja
korupcije.

Zbroj novanih kazni izreenih u jednom mjesecu za lake i teke povrede slubene
dunosti ne moe iznositi vie od 30% ukupne plae isplaene slubeniku u tom
mjesecu.
Kazna premjetaja na drugo radno mjesto nie sloenosti poslova istog stupnja
obrazovanja moe se izrei samo ako postoji slobodno radno mjesto u dravnom
tijelu.
63. Kada i kako se udaljuje dravni slubenik iz slube?
Sluajevi udaljenja iz slube su:

rjeenjem elnika tijela slubenika se moe udaljiti iz slube ako je protiv njega
pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teke povrede slubene dunosti, a
povreda je takve prirode da bi ostanak u slubi, dok traje taj postupak, mogao tetiti
interesima slube

elnik tijela duan je udaljiti iz slube dravnog slubenika protiv kojeg je

pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teke povrede slubene dunosti zbog
djela s obiljejima korupcije
 smatra se da je udaljen iz slube dravni slubenik protiv kojeg je pokrenut
istrani postupak i odreen pritvor, o emu se donosi rjeenje.

Protiv rjeenja o udaljenju iz slube slubenik moe izjaviti albu nadlenom

slubenikom sudu u roku od 15 dana od dostave rjeenja. alba ne odgaa izvrenje
rjeenja.
Slubeniki sud duan je odluiti o albi najkasnije u roku od 15 dana od primitka
albe.
Odluka slubenikog suda o albi je izvrna danom dostave rjeenja stanci i protiv nje
se moe pokrenuti upravni spor.

Za vrijeme udaljenja iz slube slubeniku pripada naknada plae u iznosu od 60%, a

ako uzdrava obitelj, 80% plae isplaene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz
slube.
Puna plaa pripada slubeniku od dana vraanja u slubu.

Slubeniku se vraa obustavljeni dio plae od prvoga dana udaljenja, u sljedeim

sluajevima:

ako slubeniki sud uvai njegovu albu protiv rjeenja o udaljenju iz slube

ako je pravomonim rjeenjem obustavljen kazneni, odnosno postupak zbog

teke povrede slubene dunosti, osim zbog zastare voenja postupka

ako je u kaznenom postupku, odnosno postupku zbog teke povrede slubene

dunosti osloboen od odgovornosti.

64. to se smatra tetom u obavljanju slube tko utvruje

okolnosti u kojima je nastala teta i u kojim sluajevima dravni
slubenik snosi odgovornost za nanesenu tetu?
Dravni slubenik je duan naknaditi tetu koju u slubi ili u svezi sa slubom
namjerno ili iz krajnje nepanje nanese dravnom tijelu.

tetom se smatra i teta koju je dravno tijelo imalo naknaujui fizikim i pravnim
osobama tetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepanjom slubenika.

Nastanak tete, njenu visinu i okolnosti pod kojima je nastala utvruje elnik tijela,
odnosno osoba koju on ovlasti, rjeenjem koje nije upravni akt. Prije donoenja
rjeenja elnik tijela duan je sasluati slubenika.
Ako je do tete dolo postupanjem po nalogu nadreenog slubenika, a slubenik je
prethodno stavio pisano upozorenje nadreenom da bi izvrenjem naloga mogla
nastati teta, slubenika e se u cijelosti osloboditi od odgovornosti za tetu.

65. Kakav je status dravnih slubenika nakon donoenja

novog pravilnika o unutarnjem redu?
Kad se donese pravilnik o unutarnjem redu na temelju novog akta o unutarnjem
ustrojstvu, slubenici se rasporeuju na radna mjesta iz tog pravilnika prema
potrebama slube i strunom znanju.

Dravnog slubenika se kod rasporeda prema novom pravilniku ne moe bez njegove
suglasnosti rasporediti u drugo mjesto rada, koje je udaljeno vie od 30 kilometara od
mjesta njegova stanovanja ako bi se premjetajem bitno pogorale njegove obiteljske
prilike.

Ako se u skladu s uredbom o unutarnjem ustrojstvu dravnog tijela ukidaju pojedine

ustrojstvene jedinice tog tijela, pojedina radna mjesta u dravnom tijelu ili se
smanjuje potreban broj izvritelja na pojedinim radnim mjestima, slubenici koji su do
tada bili rasporeeni na ta radna mjesta, odnosno u ustrojstvene jedinice koje se
ukidaju, rasporeuju se na druga radna mjesta za koja ispunjavaju uvjete.

Ako nema odgovarajueg radnog mjesta na koje se dravni slubenik moe

rasporediti, donosi se rjeenje o stavljanju na raspolaganje.

Rjeenje o rasporedu na radno mjesto, odnosno rjeenje o stavljanju na raspolaganje

Vladi donosi se u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu novog pravilnika o
unutarnjem redu.

Protiv rjeenja o rasporedu, odnosno rjeenja o stavljanju na raspolaganje albu moe

izjaviti dravni slubenik za kojeg se rjeenje donosi. alba ne odgaa izvrenje
rjeenja.

Do donoenja rjeenja o rasporedu, odnosno rjeenja o stavljanju na raspolaganje

slubenici nastavljaju obavljati poslove koje su obavljali na dotadanjim radnim
mjestima, odnosno druge poslove po nalogu elnika tijela, a pravo na plau i ostala
prava iz slube ostvaruju prema dotadanjim rjeenjima.

66. Kakav je status dravnih slubenika kod ukidanja dravnog

tijela ili promjene djelokruga dravnog tijela?
Kad se ukine dravno tijelo, slubenike ukinutog tijela preuzima ono dravno tijelo
koje preuzima i obavljanje poslova ukinutog tijela, ako posebnim zakonom nije
drukije odreeno. Do donoenja pravilnika o unutarnjem redu i rasporedu na radna
mjesta prema tom pravilniku, preuzeti slubenici obavljaju poslove koje su obavljali u
ukinutom dravnom tijelu, odnosno druge poslove po nalogu elnika tijela, a pravo na
plau i ostala prava iz slube ostvaruju prema dotadanjim rjeenjima.

Preuzeti dravni slubenici koji se po donoenju pravilnika o unutarnjem redu ne

mogu rasporediti, jer nema slobodnih radnih mjesta za koje ispunjavaju strune i
druge uvjete za raspored, stavljaju se na raspolaganje Vladi.

Rjeenja o rasporedu na radna mjesta ili rjeenja o stavljanju na raspolaganje Vladi

donose se najkasnije u roku od dva mjeseca od preuzimanja slubenika.

Kad se ukine dravno tijelo, a poslove tog tijela ne preuzima neko drugo dravno
tijelo, slubenike ukinutog tijela preuzima sredinje tijelo dravne uprave nadleno za
slubenike odnose, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.

Preuzeti slubenici stavljaju se na raspolaganje Vladi rjeenjem elnika tijela koje ih je

preuzelo.

Rjeenja o stavljanju na raspolaganje donose se najkasnije u roku od mjesec dana od

preuzimanja.

Ako dio poslova dravnog tijela prelazi u djelokrug drugog dravnog tijela, to tijelo
preuzima i slubenike koji su zateeni na preuzetim poslovima. Na preuzete
slubenike primjenjuju se odredbe Zakona o dravnim slubenicima koje se odnose
na ukidanje dravnog tijela ije poslove preuzima drugo dravno tijelo.

67. Kako je ureeno raspolaganje dravnih slubenika Vladi

(kojim propisom, koliko traje i to utjee na rok raspolaganja
dravnih slubenika Vladi)?
Na duinu i tijek roka raspolaganja Vladi primjenjuju se opi propisi o radu koji se
odnose na duinu i tijek otkaznog roka.

Za odreivanje duine raspolaganja rauna se neprekidni radni sta u dravnim

tijelima Republike Hrvatske.

Rok raspolaganja ne tee u sluajevima u kojima ne tee otkazni rok prema Zakonu o
radu, kao npr. za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog
dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godinjeg odmora, plaenog dopusta,
vrenja dunosti graana u obrani te u drugim sluajevima opravdane nenazonosti
radnika na radu, odreenim zakonom.

Meutim sukladno Zakonu o radu otkazni rok tee za vrijeme godinjeg odmora,
plaenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je
 poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukije ureeno.

68. Kakav je status dravnog slubenika stavljenog na

raspolaganje (pravo na naknadu plae, premjetaj za vrijeme
raspolaganja, prestanak dravne slube)?
Pravo na naknadu plae

Za vrijeme trajanja raspolaganja dravni slubenik ostvaruje pravo na naknadu plae

u visini plae isplaene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje.

Dravni slubenik stavljen na raspolaganje ostvaruje pravo na naknadu plae i druga

prava iz dravne slube u dravnom tijelu u kojem je doneseno rjeenje o stavljanju
na raspolaganje.

Premjetaj za vrijeme raspolaganja

Za vrijeme trajanja raspolaganja, dravnog slubenika se moe trajno premjestiti na

radno mjesto u okviru njegove strune spreme, u bilo koje dravno tijelo koje nije
udaljeno vie od 50 kilometara od mjesta njegova stanovanja. Ako dravni slubenik
odbije premjetaj, prestaje mu dravna sluba na dan kada je trebao poeti raditi na
novom radnom mjestu.

Za vrijeme trajanja raspolaganja dravnog slubenika se moe uz njegov pristanak

premjestiti u bilo koje dravno tijelo koje je udaljeno vie od 50 kilometara od mjesta
njegova stanovanja.

Prestanak slube

Istekom roka raspolaganja dravnim slubenicima prestaje sluba po sili zakona.

Navedeni slubenici imaju pravo na otpremninu najmanje u visini utvrenoj opim
propisima o radu. Za odreivanje visine otpremnine rauna se neprekidni radni sta u
dravnim tijelima Republike Hrvatske.

69. Koji su naini prestanka dravne slube?

Dravna sluba prestaje:

sporazumom

istekom roka
 otkazom

po sili zakona

te na drugi nain propisan zakonom.

Rjeenje - o prestanku dravne slube donosi se rjeenje u roku od osam dana od

nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak slube.

Prestanak dravne slube na odreeno vrijeme - dravna sluba na odreeno vrijeme

prestaje istekom roka ako ne prestane ranije na drugi nain propisan zakonom.

Sporazumni prestanak slube - dravna sluba moe prestati na temelju pisanoga

sporazuma dravnog slubenika i elnika tijela, kojim se utvruje dan prestanka
slube.

Otkaz dravne slube - dravnom slubeniku se otkazuje dravna sluba ako nije
zadovoljio na probnom radu, a sluba mu prestaje danom izvrnosti rjeenja o
prestanku slube otkazom.
Dravna sluba moe prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg tijelu podnese
dravni slubenik, te je u tom sluaju duan odraditi otkazni rok utvren u
Kolektivnom ugovoru.

Prestanak dravne slube po sili zakona - dravnom slubeniku prestaje dravna

sluba po sili zakona, kad nastupi sluaj koji je u zakonu propisan kao razlog za
prestanak slube po sili zakona. U tom sluaju sluba prestaje danom propisanim u
zakonu.

70. Kada se slubeniku moe dati izvanredni otkaz?

elnik tijela moe dravnom slubeniku otkazati slubu izvanrednim otkazom ako je
na temelju utvrenih injenica oito da je slubenik poinio osobito teku povredu
slubene dunosti koja:

ima obiljeja korupcije

ima za posljedicu znatnu materijalnu ili nematerijalnu tetu za dravno tijelo,

pravne osobe ili graane ili zatitu javnog interesa

dovodi u pitanje ivot i fiziki integritet graana

dovodi u pitanje redovito izvravanje poslova dravnog tijela.

 Za izvanredni otkaz zbog povrede slubene dunosti koja: ima obiljeja korupcije, kao
posljedicu ima znatnu materijalnu ili nematerijalnu tetu za dravno tijelo, pravne
osobe ili graane ili zatitu javnog interesa, ili dovodi u pitanje ivot i fiziki integritet
graana, nije potrebno prethodno pisano upozorenje.

Prije izvanrednog otkaza zbog povrede slubene koja dovodi u pitanje redovito
izvravanje poslova dravnog tijela:

elnik tijela ili nadreeni slubenik duan je pisanim putem upozoriti

slubenika na nepravilnosti u radu i ostaviti mu rok od mjesec dana za otklanjanje
nepravilnosti;

ako slubenik u ostavljenom roku ne otkloni nepravilnosti u radu, elnik tijela

ili nadreeni slubenik ponovno e ga pisanim putem upozoriti na nepravilnosti i
ukazati mu na mogunost izvanrednog otkaza ako nepravilnosti ne otkloni u daljnjem
roku od mjesec dana.

Ako slubenik ni nakon drugog pisanog upozorenja povjerene poslove ne obavlja

sukladno odredbama Zakona o dravnim slubenicima, elnik tijela otkazat e mu
slubu izvanrednim otkazom.
Slubenika e se udaljiti iz slube danom dostave rjeenja o izvanrednom otkazu.
Na udaljenje iz slube radi izvanrednog otkaza odgovarajue se primjenjuju odredbe o
udaljenju iz slube i naknadi plae za vrijeme udaljenja.
Protiv rjeenja o izvanrednom otkazu moe se izjaviti alba Odboru za dravnu
slubu. Postupak po albi je hitan. Odbor za dravnu slubu duan je odluiti o albi u
roku od 30 dana od dana primitka albe.

Dravna sluba prestaje danom izvrnosti rjeenja o izvanrednom otkazu.

71. Koji su razlozi za prestanak dravne slube po sili zakona?

Dravnom slubeniku prestaje dravna sluba po sili zakona:

1. smru

2. dostavom pravomonog rjeenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu

zbog ope nesposobnosti za rad

3. kad navri 65 godina ivota i najmanje 15 godina mirovinskog staa

posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti

4. kad je osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem od 6 mjeseci

danom saznanja za pravomonost presude
5. kad je osuen za kazneno djelo koje je zapreka za prijam u dravnu slubu
sukladno lanku 49. stavku 1. toki a) ovoga Zakona danom pravomonosti presude

6. kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce danom

naputanja slube, odnosno prvog dana odsutnosti s rada

7. ako ne poloi dravni struni ispit u propisanom roku istekom roka u kojem je
bio obvezan poloiti dravni struni ispit

8. ako se sazna da u vrijeme prijma u dravnu slubu nije ispunjavao uvjete za

prijam u dravnu slubu propisane ovim ili drugim zakonom ili da je u vrijeme prijma
u dravnu slubu postojala zapreka za prijam u dravnu slubu propisana ovim
Zakonom danom saznanja za to

9. kad mu je izreena kazna prestanka dravne slube zbog teke povrede

slubene dunosti danom izvrnosti rjeenja slubenikog suda

10. ako se kod premjetaja ne javi na novu dunost u utvrenom roku danom
kojim se morao javiti na dunost

11. ako je ocijenjen ocjenom ne zadovoljava danom izvrnosti rjeenja o

ocjenjivanju

12. u drugim sluajevima utvrenim zakonom.

72. to se utvruje Etikim kodeksom dravnih slubenika?

Etikim kodeksom dravnih slubenika utvruju se pravila ponaanja dravnih
slubenika i etika naela na temelju kojih postupaju dravni slubenici prilikom
obavljanja slubene dunosti.

Etiki kodeks dravnih slubenika sadri etika naela kojih se dravni slubenici
trebaju pridravati za vrijeme obavljanja slube.

Etika naela utvrena Etikim kodeksom su naela koja dravni slubenici moraju
usvojiti kao vlastita naela i osobni kriterij ponaanja.

Dravni slubenici primjenjuju etika naela u meusobnim odnosima, te u odnosima

prema graanima, u odnosu prema radu, kao i prema dravnom tijelu u kojem
obavljaju svoju dunost.

Svrha Etikog kodeksa je promicanje etikih naela, moralnih naela i vrijednosti u

ponaanju dravnih slubenika u slubi, s ciljem ostvarivanja zajednikog dobra i
javnog interesa, te povjerenja graana u dravnu slubu.
 73. Koja su etika naela kojih se dravni slubenici moraju
pridravati?
Dravni slubenici se u obavljanju dravne slube moraju pridravati slijedeih
naela:

Potivanje integriteta i dostojanstva graana i dravnih slubenika

Zatita osobnog ugleda i ugleda dravne slube

Ponaanje dravnog slubenika u javnim nastupima

Zabrana stjecanja materijalne ili druge koristi i izbjegavanje sukoba interesa u

slubi.

74. Opiite naelo Potivanje integriteta i dostojanstva graana

i dravnih slubenika?
Dravni slubenik duan je u okviru svojih nadlenosti osigurati ostvarivanje prava,
potivanje integriteta i dostojanstva graanina i drugih dravnih slubenika bez
diskriminacije ili povlaivanja na osnovi dobi, nacionalnosti, etnike ili socijalne
pripadnosti, jezinog i rasnog podrijetla, politikih ili vjerskih uvjerenja ili sklonosti,
invalidnosti, obrazovanja, socijalnog poloaja, spola, branog ili obiteljskog statusa,
spolne orijentacije ili na bilo kojoj drugoj osnovi.

Dravni slubenik ima pravo na zatitu od uznemiravanja, odnosno ponaanja koje

ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva slubenika, a koje uzrokuje
strah ili neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.

Dravni slubenik ima pravo na zatitu od spolnog uznemiravanja, odnosno

ponaanja koje predstavlja verbalno, neverbalno ili fiziko ponaanje spolne naravi, a
koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva slubenika i namjetenika
te uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.

75. Opiite naelo Zatita osobnog ugleda i ugleda dravne

slube?
U obavljanju slubene dunosti dravni slubenik duan je uvati osobni ugled, ugled
dravne slube i povjerenje graana u dravnu slubu.

U obavljanju privatnih poslova dravni slubenik ne smije se koristiti slubenim

oznakama ili autoritetom radnog mjesta u dravnoj slubi.
76. Kako se slubenici trebaju ponaati u javnim nastupima?
U svim oblicima javnih nastupa i djelovanja u kojima predstavlja dravno tijelo,
dravni slubenik duan je iznositi stavove dravnog tijela, u skladu s propisima,
dobivenim ovlastima, strunim znanjem i Etikim kodeksom.

Pri iznoenju stavova dravnog tijela i osobnih stavova, dravni slubenik duan je
paziti na ugled dravne slube i osobni ugled.

U javnim nastupima u kojima ne predstavlja dravno tijelo, a koji se na bilo koji nain
odnose na poslove iz djelokruga dravnih tijela ili poslove radnog mjesta koje obavlja,
dravni slubenik ne smije iznositi podatke koji bi mogli natetiti ugledu dravne
slube i naruiti povjerenje graana u rad dravnih tijela, te ako bi iznoenje takvih
podataka predstavljalo povredu dunosti uvanja slubene tajne, ili ako bi to bilo u
suprotnosti s drugim zakonom zatienim interesima graana i pravnih osoba.

U javnim nastupima u kojima ne predstavlja dravno tijelo i koji nisu tematski

povezani s dravnom slubom, odnosno djelokrugom dravnog tijela u kojem je
slubenik zaposlen, slubenik ne treba odobrenje elnika dravnog tijela za nastupe u
medijima, ali je pri tome duan paziti na ugled dravne slube i osobni ugled.

77. Kako dravni slubenik treba postupati prema graanima?

U odnosu prema graanima dravni slubenik postupa profesionalno, nepristrano i
pristojno.

Dravni slubenik duan je u obavljanju slubene dunosti primjenjivati struno

znanje na nain da graanima pomae u ostvarivanju njihovih prava, postupajui u
skladu s naelom ustavnosti, zakonitosti i zatite javnog interesa.

Dravni slubenik duan je postupati s posebnom panjom prema osobama s

invaliditetom i drugim osobama s posebnim potrebama.

Dravni slubenik duan je u obavljaju slubene dunosti pomoi neukim strankama.

78. Na emu se temelje meusobni odnosi dravnih

slubenika?
Meusobni odnosi dravnih slubenika, odnosno svi oblici komunikacije dravnih
slubenika temelje se na uzajamnom potivanju, povjerenju, suradnji, pristojnosti,
odgovornosti i strpljenju.

Dravni slubenici u obavljanju slube razmjenjuju miljenja i informacije o pojedinim

strunim pitanjima radi ostvarivanja zajednikog dobra dravne slube u cjelini.
Postupajui u skladu s etikim naelima dravnih slubenika, u meusobnim
odnosima, dravni slubenici ne ometaju jedni druge u izvravanju slubenih
dunosti.

Nadreeni slubenik potie slubenike na kvalitetno i uinkovito obavljanje dravne

slube, meusobno uvaavanje, potivanje i suradnju, te primjeren odnos prema
graanima.

79. Kako se imenuje i koje su dunosti povjerenika za etiku?

U svim dravnim tijelima elnik tijela imenuje povjerenika za etiku iz reda dravnih
slubenika.

U dravnom tijelu moe se imenovati i vie povjerenika za etiku, ovisno o ustrojstvu

dravnog tijela i potrebama dravnog tijela.

U sluaju due odsutnosti iz slube povjerenika za etiku, elnik tijela e imenovati

zamjenika povjerenika za etiku koji preuzima ovlasti i dunosti odsutnog povjerenika
sve do njegovog povratka.

Povjerenikom za etiku ne moe se imenovati dravni slubenik kojemu je izreena

kazna za povredu slubene dunosti.

Povjerenik za etiku prati primjenu Etikog kodeksa u dravnom tijelu, promie etiko
ponaanje u meusobnim odnosima dravnih slubenika te odnosima slubenika
prema graanima, zaprima pritube slubenika i graana na neetiko ponaanje i
postupanje slubenika, provodi postupak ispitivanja osnovanosti pritube, te vodi
evidenciju o zaprimljenim pritubama.

Povjerenik za etiku provodi postupak ispitivanja osnovanosti pritube te priprema

izvjee elniku tijela o provedenom postupku.

Povjerenik za etiku duan je u roku od 30 dana od dana primitka pritube provesti

postupak ispitivanja osnovanosti pritube te pripremiti odgovor podnositelju pritube,
kojeg dostavlja elniku tijela.

Povjerenik za etiku duan je provesti postupak ispitivanja osnovanosti pritube i na

temelju anonimne pritube

U postupku ispitivanja osnovanosti pritube, povjerenik za etiku zatrait e pisanu

izjavu slubenika na kojeg se odnosi prituba, izjave drugih slubenika koji imaju
neposredna saznanja o sadraju pritube, izvjea nadlenih tijela u sluaju sumnje
na mogua kaznena djela, te poduzeti i druge radnje potrebne za utvrenje
injeninog stanja.
O provedenom postupku ispitivanja osnovanosti pritube povjerenik za etiku duan je
podnijeti pisano izvjee elniku tijela, te pripremiti prijedlog odgovora podnositelju
pritube.

U sluaju dvojbe o tome predstavlja li neko ponaanje dravnog slubenika povredu

Etikog kodeksa, povjerenik za etiku zatrait e miljenje Etikog povjerenstva.

Ukoliko povjerenik za etiku u postupku ispitivanja osnovanosti pritube na temelju

prikupljenih dokaza ocijeni da su navodi iz pritube osnovani, u izvjeu elniku tijela
predloit e poduzimanje odgovarajuih postupaka i radnji.

Na temelju dostavljenog izvjea povjerenika za etiku, elnik tijela moe, ovisno o

vrsti i teini povrede, pokrenuti postupak zbog povrede slubene dunosti ili pisanim
putem upozoriti dravnog slubenika na neetino postupanje i potrebu pridravanja
odredbi Etikog kodeksa.

80. to je Etiko povjerenstvo i kako djeluje?

Etiko povjerenstvo je neovisno radno tijelo koje daje miljenja o sadraju i nainu
primjene Etikog kodeksa te promie etika naela i standarde u dravnoj slubi.

Vlada Republike Hrvatske odlukom imenuje lanove Etikog povjerenstva na vrijeme

od etiri godine.

Etiko povjerenstvo ima est lanova od kojih se tri imenuju iz reda dravnih
slubenika, dva iz reda sindikata, te jedan predstavnik nevladine udruge.

lanovi Etikog povjerenstva izmeu sebe biraju predsjednika.

Predsjednik i lanovi Etikog povjerenstva imaju pravo na novanu naknadu za rad u

Etikom povjerenstvu, iju visinu odreuje Vlada Republike Hrvatske.

Etiko povjerenstvo je neovisno u odluivanju. Nain rada, postupanja i glasovanja,

Etiko povjerenstvo utvruje poslovnikom o radu.

Sjedite Etikog povjerenstva je pri sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za

slubenike odnose.

Uredske i druge administrativne poslove za Etiko povjerenstvo obavlja sredinje

tijelo dravne uprave nadleno za slubenike odnose.

Etiko povjerenstvo obavlja sljedee poslove:

odgovara na pritube graana, pravnih osoba i dravnih slubenika podnesene zbog

toga to u roku od 60 dana od zaprimanja pritube nisu dobili odgovor na pritubu ili
u sluaju kada podnositelj pritube nije zadovoljan odgovorom,
 provodi postupak ispitivanja osnovanosti pritube na ponaanje povjerenika za
etiku, pritube na ponaanje elnika dravnog tijela koji je dravni slubenik te
pritube povjerenika za etiku za neetino ponaanje drugih dravnih slubenika
prema povjereniku za etiku,

daje odgovor na pritubu podnositelju pritube,

daje miljenja vezana uz sadraj i primjenu Etikog kodeksa,

prati primjenu propisa na podruju etikog postupanja dravnih slubenika te

predlae njihove izmjene i dopune,

promie etike standarde u dravnoj slubi.

81. Kome se podnose pritube za nepotivanje odredaba
Etikog kodeksa dravnih slubenika?
Graani i pravne osobe te dravni slubenici mogu povjereniku za etiku podnijeti
pritubu na ponaanje dravnih slubenika, za koje smatraju da je protivno
odredbama Etikog kodeksa.

Prituba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti pisanim ili usmenim putem,
putem otvorenog besplatnog telefona u sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom
za slubenike odnose, te putem elektronike pote.

Ukoliko pritubu zaprimi elnik dravnog tijela ili slubenik sredinjeg tijela dravne
uprave nadlenog za slubenike odnose, pritubu e bez odlaganja proslijediti
nadlenom povjereniku za etiku.

82. Tko, na koji nain i u kojem roku se provodi postupak

osnovanosti pritube za nepotivanje odredaba Etikog
kodeksa dravnih slubenika?
Povjerenik za etiku provodi postupak ispitivanja osnovanosti pritube te priprema
izvjee elniku tijela o provedenom postupku.

Povjerenik za etiku duan je u roku od 30 dana od dana primitka pritube provesti

postupak ispitivanja osnovanosti pritube te pripremiti odgovor podnositelju pritube,
kojeg dostavlja elniku tijela.

Povjerenik za etiku duan je provesti postupak ispitivanja osnovanosti pritube i na

temelju anonimne pritube.

U postupku ispitivanja osnovanosti pritube, povjerenik za etiku zatrait e pisanu

izjavu slubenika na kojeg se odnosi prituba, izjave drugih slubenika koji imaju
neposredna saznanja o sadraju pritube, izvjea nadlenih tijela u sluaju sumnje
na mogua kaznena djela, te poduzeti i druge radnje potrebne za utvrenje
injeninog stanja.

O provedenom postupku ispitivanja osnovanosti pritube povjerenik za etiku duan je

podnijeti pisano izvjee elniku tijela, te pripremiti prijedlog odgovora podnositelju
pritube.

U sluaju dvojbe o tome predstavlja li neko ponaanje dravnog slubenika povredu

Etikog kodeksa, povjerenik za etiku zatrait e miljenje Etikog povjerenstva.

Ukoliko povjerenik za etiku u postupku ispitivanja osnovanosti pritube na temelju

prikupljenih dokaza ocijeni da su navodi iz pritube osnovani, u izvjeu elniku tijela
predloit e poduzimanje odgovarajuih postupaka i radnji.

Na temelju dostavljenog izvjea povjerenika za etiku, elnik tijela moe, ovisno o

vrsti i teini povrede, pokrenuti postupak zbog povrede slubene dunosti ili pisanim
putem upozoriti dravnog slubenika na neetino postupanje i potrebu pridravanja
odredbi Etikog kodeksa.

elnik dravnog tijela duan je dati odgovor podnositelju pritube u roku od 60 dana
od dana zaprimanja pritube te ga izvijestiti o poduzetim radnjama.

Podnositelj pritube ima pravo podnijeti pritubu Etikom povjerenstvu u roku od 30

dana od dana isteka roka za davanje odgovora na pritubu, odnosno od dana
primitka odgovora na pritubu u sluaju kada podnositelj pritube nije zadovoljan
odgovorom elnika dravnog tijela.

83. Gdje se objavljuje Etiki kodeks dravnih slubenika?

Etiki kodeks objavljuje se u Narodnim novinama.

Etiki kodeks istie se na oglasnoj ploi svih dravnih tijela.

Etiki kodeks se objavljuje na web-stranici Vlade Republike Hrvatske i web-stranicama

svih dravnih tijela.

84. to je Kolektivni ugovor?

To je dokument kojim se ugovaraju prava radnika i obveze poslodavca u podruju za
koji se sklapa kolektivni ugovor. Prema propisima koji ureuju slubenike (radne)
odnose dravnih slubenika i namjetenika ovlatena strana za sklapanje kolektivnog
ugovora na strani poslodavca je Vlada Republike Hrvatske.
Vlada Republike Hrvatske i sindikati dravnih slubi kolektivno pregovaraju od 1996.
godine, kada je zakljuen prvi Kolektivni ugovor za dravne slubenike i
namjetenike.
85. to se ureuje Kolektivnim ugovorom?
Kolektivnim ugovorom na razini Republike Hrvatske utvruju se meusobna prava i
obveze potpisnika Kolektivnog ugovora, a isti obvezuje njegove potpisnike kao i
sindikate koji mu naknadno pristupe.

Predmet Kolektivnog ugovora su prava i obveze iz rada i po osnovi rada dravnih

slubenika i namjetenika zaposlenih u dravnim tijelima, neovisno o tome jesu li
lanovi sindikata potpisnika Kolektivnog ugovora ili ne.

Odredbe Kolektivnog ugovora primjenjuju se neposredno, osim u sluajevima kada su

pojedina pitanja za slubenike i namjetenike povoljnije ureena drugim propisima ili
opim aktom.

86. Kako je ureeno radno vrijeme prema Kolektivnom

ugovoru?
Prema Kolektivnom ugovoru puno radno vrijeme slubenika i namjetenika je 40 sati
tjedno. Tjedno radno vrijeme rasporeeno je na 5 radnih dana, od ponedjeljka do
petka. Dnevno radno vrijeme ne moe biti krae od 8 niti due od 12 sati, osim u
sluaju hitnoga prekovremenog rada.

Slubenik i namjetenik mora biti obavijeten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda
radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s tono
naznaenim satom poetka rada, osim u sluaju hitnoga prekovremenog rada i
drugim slinim sluajevima prijeke potrebe o emu je slubenika i namjetenika
nuno u pisanom obliku obavijestiti najmanje 24 sata unaprijed. Navedena obveza
obavjetavanja slubenika i namjetenika o rasporedu rada i radnog vremena odnosi
se na sve sluajeve, to znai da svakog slubenika ili namjetenika treba
pravovremeno obavijestiti o njegovom rasporedu rada i radnom vremenu.

87. Koliko je trajanje tjednog odmora?

Prema Kolektivnom ugovoru, slubenik i namjetenik ima pravo na tjedni odmor u
trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da slubenik i namjetenik radi na dan (odnosno dane)

tjednog odmora, osigurava mu se koritenje tjednog odmora tijekom sljedeeg
tjedna. Ako pak slubenik i namjetenik radi potrebe posla ne moe koristiti tjedni
odmor na navedeni nain, u dogovoru, odnosno prema odluci neposredno
 nadreenog slubenika i namjetenika, osigurat e mu se koritenje tjednog odmora
najkasnije u roku od 14 dana.

88. Kada se stjee pravo na godinji odmor?

Slubenik i namjetenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid slube odnosno rada
izmeu dva radna odnosa dui od 8 dana, stjee pravo na godinji odmor nakon est
mjeseci neprekidnoga rada. Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne
vjebe ili drugog zakonom odreenog opravdanog razloga ne ubraja se u navedeni
rok.

89. Kako je utvreno pravo na razmjerni dio godinjeg odmora?

Kolektivnim ugovorom utvreno je pravo slubenika i namjetenika na razmjerni dio
godinjeg odmora, odnosno pravo na jednu dvanaestinu godinjeg odmora za svaki
navreni mjesec dana rada:

ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije ostvario pravo
na godinji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada, i

ako mu radni odnos prestaje prije nego navri est mjeseci neprekidnog rada.

Slubenik i namjetenik koji odlazi u mirovinu prije 01. 07. tekue godine ima pravo
na puni godinji odmor.

90. Koliko je trajanje godinjeg odmora?

Slubenik ili namjetenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaeni godinji
odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna. Nitavan je sporazum o odricanju od prava na
godinji odmor ili o isplati naknade umjesto koritenja godinjeg odmora.

Pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora ne uraunavaju se subote, nedjelje, neradni

dani i blagdani. Pored toga, u trajanje godinjeg odmora ne uraunava se razdoblje
privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlateni lijenik.

Ukupno trajanje godinjeg odmora utvruje se sukladno Kolektivnom ugovoru, na

nain da se osnovica od 18 dana uveava prema pojedinano odreenim mjerilima: s
obzirom na uvjete rada, sloenost poslova i stupanj strune spreme, duinu radnog
staa, posebne socijalne uvjete i ostvarene rezultate rada, s tim da ukupno trajanje
godinjeg odmora ne moe iznositi vie od 30 radnih dana u godini.

91. Kolika je naknada plae za koritenje godinjeg odmora?

Za vrijeme koritenja godinjeg odmora slubeniku i namjeteniku se isplauje
naknada plae u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.
 Dravnom slubeniku i namjeteniku ija je narav slube (posla) takva da mora raditi
prekovremeno ili nou ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predvienim
neradnim danom, pripada pravo na naknadu plae za godinji odmor u visini
prosjene mjesene plae isplaene mu u prethodna 3 mjeseca.

92. Tko donosi i to sadri plan koritenja godinjeg odmora?

Vrijeme koritenja godinjeg odmora utvruje se planom koritenja godinjeg
odmora, koji donosi elnik dravnog tijela ili osoba koju on ovlasti, a nakon prethodno
pribavljenog miljenja rukovoditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica toga dravnog
tijela vodei rauna i o pisanoj elji svakoga pojedinog slubenika i namjetenika.
Plan koritenja godinjeg odmora donosi se na poetku kalendarske godine, a
najkasnije do kraja travnja.

Plan koritenja godinjeg odmora sadri:

ime i prezime slubenika odnosno namjetenika

slubeniko ili radno mjesto

ukupno trajanje godinjeg odmora

vrijeme koritenja godinjeg odmora.

Na osnovi plana koritenja godinjeg odmora elnik dravnog tijela ili osoba koju on
ovlasti donosi za svakog slubenika i namjetenika posebno rjeenje kojim mu
utvruje trajanje godinjeg odmora prema mjerilima iz Kolektivnog ugovora, ukupno
trajanje godinjeg odmora te vrijeme koritenja godinjeg odmora.

Rjeenje se donosi najkasnije 15 dana prije poetka koritenja godinjeg odmora.

Protiv rjeenja o koritenju godinjeg odmora slubenik moe osobno ili preko
sindikalnog povjerenika uloiti albu Odboru za dravnu slubu, a namjetenik
prigovor elniku dravnog tijela.
93. Kako je ureeno koritenje godinjeg odmora (moe li se
koristiti u dijelovima, do kada se mora iskoristiti, moe li se
odrei prava na godinji odmor?
Slubenik i namjetenik moe koristiti godinji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva
dijela. Ako slubenik ili namjetenik koristi godinji odmor u dva dijela, prvi dio mora
biti u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske
godine za koju ostvaruje pravo na godinji odmor.
Drugi dio godinjeg odmora slubenik i namjetenik mora iskoristiti najkasnije do 30.
lipnja idue godine.

Slubenik i namjetenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godinjeg odmora
prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome duan obavijestiti
neposredno nadreenog slubenika ili namjetenika najmanje jedan dan prije.

Slubenik i namjeteniku moe koristiti godinji odmor od dva tjedna neprekidno u

razdoblju od 1. lipnja do 1. listopada tekue godine.

Godinji odmor, odnosno prvi dio godinjeg odmora, koji je prekinut ili nije koriten u
kalendarskoj godini u kojoj je steen zbog bolesti ili porodnog dopusta odnosno zbog
vojne vjebe ili drugog opravdanog razloga, slubenik i namjetenik ima pravo
iskoristiti do 30. lipnja idue godine.

Nitetan je sporazum o odricanju od prava na godinji odmor, odnosno o isplati

naknade umjesto koritenja godinjeg odmora

94. U kojim sluajevima dravni slubenik moe koristiti plaeni

dopust?
Slubenik i namjetenik ima pravo na dopust uz naknadu plae (plaeni dopust) u
jednoj kalendarskoj godini u posebnim sluajevima propisanim Kolektivnim ugovorom
kao to su npr.: zakljuenje braka, roenje djeteta, smrti suprunika, roditelja, ouha i
maehe, djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka, smrti ostalih krvnih srodnika,
selidbe, za dobrovoljno davanje krvi, teke bolesti suprunika, djeteta ili roditelja,
sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima i dr.

Slubenici imaju pravo na plaeni dopust za pripremu polaganja dravnog strunog

ispita (bez obzira na strunu spremu) i za pripremu polaganja pravosudnog ispita.

Slubenik i namjetenik za vrijeme strunog ili opeg kolovanja, osposobljavanja ili

usavravanja na koje je upuen od strane elnika dravnog tijela, ili usavravanja za
vlastite potrebe ima pravo na plaeni dopust.

U pogledu stjecanja prava iz slube, odnosno radnog odnosa, ili u svezi sa slubom, ili
radnim odnosom, razdoblja plaenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na
radu.

95. U kojim sluajevima se moe koristiti neplaeni dopust, u

kojem trajanju te kakav je status slubenika za vrijeme
neplaenog dopusta?
Slubeniku i namjeteniku moe se odobriti dopust bez naknade plae (neplaeni
dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust
opravdan i da nee izazvati tekoe u obavljanju poslova dravnog tijela, a osobito:
radi gradnje, popravka ili adaptacije kue ili stana, njege lana ue obitelji, lijeenja
na vlastiti troak, sudjelovanja u kulturno-umjetnikim i portskim priredbama,
vlastitog obrazovanja i edukacije, strunog usavravanja i osposobljavanja.

Kad to okolnosti zahtijevaju moe se slubeniku i namjeteniku neplaeni dopust

odobriti u trajanju duljem od 30 dana, uz ispunjenje uvjeta da je takav dopust
opravdan i da nee izazvati tekoe u obavljanju poslova dravnog tijela.

Za vrijeme neplaenog dopusta slubeniku i namjeteniku miruju prava i obveze iz

slube odnosno radnog odnosa.

96. Kako se utvruje plaa dravnog slubenika i

namjetenika?
Plau slubenika i namjetenika ini osnovna plaa i dodaci na osnovnu plau.

Osnovna plaa je umnoak koeficijenta sloenosti poslova radnoga mjesta na koje je

slubenik ili namjetenik rasporeen i osnovice za izraun plae, uvean za 0,5% za
svaku navrenu godinu radnog staa.

Koeficijente utvruje Vlada uredbom, a osnovica se utvruje kolektivnim ugovorom

(a ako nije utvrena Kolektivnim ugovorom, utvruje je Vlada odlukom).

Dodaci na osnovnu plau su dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga

uveanja plae.

Plaa se isplauje unatrag jedanput mjeseno za protekli mjesec, a od jedne do druge

isplate plae ne smije proi vie od 30 dana.

97. U kojim sluajevima se uveava osnovna plaa slubenika i

namjetenika?
Uveanje osnovne plae

Osnovna plaa slubenika i namjetenika uveat e se za svaki sat rada (u postotku

propisanom Kolektivnim ugovorom) za rad nou, prekovremeni rad, rad subotom, rad
nedjeljom, rad blagdanom, neradnim danom utvrenim zakonom i na Uskrs, rad u
drugoj smjeni, dvokratni rad s prekidom duim od 90 minuta te za rad u turnusu.
 Umjesto uveanja osnovne plae po osnovi prekovremenog rada, slubenik ili
namjetenik moe koristiti jedan ili vie slobodnih radnih dana prema ostvarenim
satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30
min redovnog sata rada), te mu se u tom sluaju izdaje rjeenje u kojem se navodi
broj i vrijeme koritenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad
ostvaren.

Osnovna plaa uveat e se i u sluaju ako slubenik ima znanstveni stupanj

magistra znanosti i ako slubenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti, pod
uvjetom da znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem slubenik radi i
ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem slubenik radi.

98. Kako se isplauje naknada plae za vrijeme bolovanja?

Slubeniku i namjeteniku odsutnom iz slube odnosno s rada zbog bolovanja do 42
dana, pripada naknada plae u visini od 85% od njegove osnovne plae, a ako je na
bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu, pripada mu naknada plae u
100% iznosu osnovne plae.

99. Koja su ostala materijalna prava slubenika i namjetenika?

Ostala materijalna prava utvrena Kolektivnim ugovorom za dravne slubenike i
namjetenike su:

Regres (za koritenje godinjeg odmora)

Otpremnina kod odlaska u mirovinu (u visini od tri proraunske osnovice).

Pravo na pomo

o kod smrtnog sluaja u obitelji

o bolovanja dueg od 90 dana,

o nastanka teke invalidnosti slubenika i namjetenika, malodobne djece

ili suprunika slubenika i namjetenika,

o roenja djeteta.

Za slubeno putovanje i rad na terenu - puna naknada prijevoznih trokova,

dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog rauna za spavanje.

Naknada za odvojeni ivot od obitelji

Naknada trokova prijevoza dolaska na posao

 Jubilarna nagrada - za neprekidnu slubu odnosno rad u dravnim tijelima i
jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave kada navre odreene godine
radnog staa (5, 10, 15, 20, 25, 30, 35, 40 i 45 godina)

Dar za djecu (do 15 godina starosti) u prigodi dana Sv. Nikole.

Boinica (godinja nagrada za boine blagdane, najkasnije do 31. prosinca tekue

godine).
100. Tko je povjerljivi savjetnik i koje su mu zadae?
Povjerljivi savjetnik je ovlatena osoba od poslodavca za primanje i rjeavanje
pritubi vezanih za zatitu dostojanstva slubenika i namjetenika.

Dravni slubenik ili namjetenik moe se obratiti povjerljivom savjetniku u sluaju

neeljenog ponaanja kojim se naruava dostojanstvo dravnih slubenika i
namjetenika (ogovaranje, irenje glasina ili kleveta o drugome, uvrede, prijetnje,
psovke, omalovaavanje, seksistiko ponaanje, uznemiravanje i spolno
uznemiravanje, namjerno uskraivanje informacija potrebnih za rad, ili davanje
dezinformacija, dodjeljivanje besmislenih, nerjeivih, omalovaavajuih zadataka,
diskriminacija na temelju boje koe, rase, spola, spolnog opredjeljenja, branog stanja
i sl.).
Povjerljivog savjetnika imenuje elnik dravnog tijela na razini dravnog tijela s vie
od 20 zaposlenih, odnosno na razini dislocirane ustrojstvene jedinice dravnog tijela
koja ima vie od 20 zaposlenih
Za dravna tijela s manje od 20 zaposlenih elnik sredinjeg tijela dravne uprave
nadlenog za slubenike odnose imenovat e posebnu ovlatenu osobu na razini
dravnih slubi.
Povjerljivi savjetnik imenuje se uz prethodno pribavljenu suglasnost sindikata
potpisnika ako imaju lanove zaposlene u dravnom tijelu u kojem se on imenuje.

Povjerljivi savjetnik duan je odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dostave

pritube, ispitati pritubu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom sluaju
radi sprjeavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da
ono postoji.

Poslodavac je duan povjerljivom savjetniku osigurati zaprimanje pritubi na nain i u

uvjetima kojima se nee ugroziti privatnost osobe koja podnosi pritubu (mogunost
koritenja posebne prostorije u sjeditu poslodavca tijekom cijelog ili u dijelu radnog
vremena, a ukoliko je to potrebno omoguit e mu se i izlazak iz sjedita poslodavca
radi zaprimanja pritube).
Podaci o povjerljivom savjetniku objavljuju se na vidnom mjestu u dravnom tijelu
(ime i prezime, broj telefona i telefaksa te e-mail adresa). Popis povjerljivih savjetnika
objavljuje se na web-stranici Ministarstva uprave, s naznakom dravnog tijela za koje
su imenovani.

101. Tko tumai i prati primjene Kolektivnog ugovora?

Za tumaenje odredaba i praenje primjene Kolektivnog ugovora ugovorne strane
imenuju Zajedniku komisiju, koja ima est lanova. Svaka strana imenuje po tri
lana.

Tumaenja Zajednike komisije su obvezujua za ugovorne strane. Sjedite

Zajednike komisije je pri Ministarstvu uprave.

102. to je predmet Zakona o radu?

Zakonom o radu ureuju se radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom
ili meunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvren u skladu s Ustavom
Republike Hrvatske, te objavljen, a koji je na snazi, nije drukije odreeno.

103. Kako se vode podaci o osiguranicima po osnovi radnog

odnosa?
Tijelo nadleno za voenje podataka o osiguranicima prema posebnom propisu o
mirovinskom osiguranju, duno je u elektronikoj bazi podataka o
osiguranicima,voditi elektronike zapise s podacima osiguranika koji to svojstvo imaju
po osnovi radnog odnosa.

Poslodavac je duan nadlenom tijelu, u elektroniku bazu podataka dostaviti

podatke o radniku, kao i sve promjene podataka do kojih doe tijekom trajanja
radnog odnosa, na nain, u sadraju i u roku propisanim posebnim propisom o
mirovinskom osiguranju.

Ministar nadlean za rad pravilnikom propisuje sadraj, nain upisivanja podataka o

radniku i njihovu razmjenu izmeu tijela s javnim ovlastima, u skladu s posebnim
propisom o zatiti osobnih podataka.

104. Kako se moe sklopiti ugovor o radu?

Ugovor o radu sklapa se na neodreeno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije
drukije odreeno. Ugovor o radu na neodreeno vrijeme obvezuje stranke dok ne
prestane na nain odreen ovim Zakonom.

Ako ugovorom o radu nije odreeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je

sklopljen na neodreeno vrijeme.
Ugovor o radu moe se iznimno sklopiti na odreeno vrijeme, za zasnivanje radnog
odnosa iji je prestanak unaprijed utvren rokom, izvrenjem odreenog posla ili
nastupanjem odreenog dogaaja.

105. Koliko je trajanje ugovora o radu na odreeno vrijeme?

Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na odreeno
vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili u pisanoj
potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu mora navesti.

Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na odreeno vrijeme,

ukljuujui i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto due od tri godine, osim
ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazonog radnika ili je zbog nekih
drugih objektivnih razloga doputeno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Ogranienja se ne odnose na prvi ugovor o radu sklopljen na odreeno vrijeme.

Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na odreeno vrijeme koja bi utjecala
na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedeim
uzastopnim ugovorom o radu na odreeno vrijeme.
Prekid krai od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine. Ako je
ugovor o radu na odreeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili
ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor
sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreeno vrijeme.

106. Koji se podaci ne smiju traiti od kandidata prilikom

odabira za radno mjesto i sklapanja ugovora o radu?
Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje,
anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije traiti od radnika
podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom. Na nedoputena pitanja ne
mora se odgovoriti.

107. Kako se tite osobni podaci i zatita privatnosti radnika?

Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obraivati, koristiti i dostavljati treim
osobama samo ako je to odreeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja
prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.

Ako je navedene osobne podatke potrebno prikupljati, obraivati, koristiti ili

dostavljati treim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa,
odnosno u svezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu
odrediti koje e podatke u tu svrhu prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim
osobama.
Osobne podatke radnika smije prikupljati, obraivati, koristiti i dostavljati treim
osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoi poslodavac.

108. Koje su obveze poslodavca u zatiti ivota, zdravlja i

udorea radnika
Poslodavac je duan pribaviti i odravati postrojenja, ureaje, opremu, alate, mjesto
rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na nain koji osigurava zatitu ivota i
zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji
se obavlja.

Poslodavac je duan upoznati radnika s opasnostima posla kojeg radnik obavlja.

Poslodavac je duan osposobiti radnika za rad, na nain koji osigurava zatitu ivota i
zdravlja radnika te sprjeava nastanak nesrea.

Ako je poslodavac preuzeo obvezu smjetaja i prehrane radnika, pri izvrenju te

obveze mora voditi rauna o zatiti ivota, zdravlja i udorea te vjeroispovijedi
radnika.

109. Kako se tite trudnice u postupku zapoljavanja ili radnog

odnosa?
Poslodavac ne smije odbiti zaposliti enu zbog njezine trudnoe, niti joj zbog
trudnoe, roenja ili dojenja djeteta u smislu posebnog propisa smije ponuditi
sklapanje izmijenjenog ugovora o radu pod nepovoljnijim uvjetima.

Poslodavac ne smije traiti bilo kakve podatke o trudnoi niti smije uputiti drugu
osobu da ih trai, osim ako radnica osobno zahtijeva odreeno pravo predvieno
zakonom ili drugim propisom radi zatite trudnica.

110. Kako se tite trudnice i majke u radnom odnosu?

Trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete u smislu posebnog
propisa, a koja radi na poslovima koji ugroavaju njezin ivot ili zdravlje, odnosno
djetetov ivot ili zdravlje, poslodavac je duan za vrijeme koritenja prava u skladu s
posebnim propisom, ponuditi dodatak ugovora o radu kojim e se na odreeno
vrijeme ugovoriti obavljanje drugih odgovarajuih poslova.

U sporu izmeu poslodavca i radnice samo je doktor specijalist medicine rada

nadlean ocijeniti jesu li poslovi na kojima radnica radi, odnosno drugi ponueni
poslovi odgovarajui.
Ako poslodavac nije u mogunosti postupiti na opisani nain, radnica ima pravo na
dopust u skladu s posebnim propisom.

Prestankom koritenja prava u skladu s posebnim propisom, prestaje dodatak

ugovora o radu te radnica nastavlja obavljati poslove na kojima je prethodno radila
na temelju ugovora o radu.

Dodatak ugovora o radu, ne smije imati za posljedicu smanjenje plae radnice.

111. Kada poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu?
Za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s
polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi
pojaane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta
ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s teim
smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoe ili
prestanka koritenja tih prava, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i
osobi koja se koristi nekim od tih prava.

Takav otkaz se smatra nitetnim, ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo
poznato postojanje propisanih okolnosti ili ako radnik u roku od petnaest dana od
dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti te o tome dostavi
odgovarajuu potvrdu ovlatenog lijenika ili drugog ovlatenog tijela.

Ugovor o radu navedenih osoba, prestaje smru poslodavca fizike osobe,

prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra.

Ugovor o radu navedenih osoba, tijekom provedbe postupka likvidacije u skladu s

posebnim propisom, moe se otkazati zbog poslovno uvjetovanih razloga.

112. Ima li radnik obvezu obavjeivanja o privremenoj

nesposobnosti za rad?
Radnik je duan, to je mogue prije, obavijestiti poslodavca o privremenoj
nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana duan mu je dostaviti lijeniku
potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu oekivanom trajanju.

Ovlateni lijenik duan je radniku izdati navedenu potvrdu.

Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti navedenu obvezu, duan je
to uiniti to je mogue prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka
razloga koji ga je u tome onemoguavao.

Ministar pravilnikom propisuje sadraj i nain izdavanja navedene potvrde.

113. Je li zabranjeno otkazivanje ugovora o radu u sluaju
privremene nesposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili
profesionalnom boleu?
Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za
vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom lijeenja ili oporavka od ozljede na
radu ili profesionalne bolesti, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu.

114. Moe li ozljeda na radu ili profesionalna bolest biti zapreka

za napredovanje ili ostvarenje drugih prava?
Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest ne smije tetno utjecati na
napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u
vezi s radnim odnosom.

115. Ima li radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad

pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslove ?
Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu,
bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon lijeenja, odnosno oporavka,
ovlateni lijenik, odnosno ovlateno tijelo u skladu s posebnim propisom utvrdi da je
sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima je prethodno radio.
Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je radnik prethodno radio,
poslodavac mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih
odgovarajuih poslova, koji moraju, to je vie mogue odgovarati poslovima na
kojima je radnik prethodno radio.
Ako poslodavac nije u mogunosti radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za
obavljanje drugih odgovarajuih poslova ili ako radnik odbije ponuenu izmjenu
ugovora o radu, poslodavac mu moe otkazati na nain i pod uvjetima propisanim
Zakonom o radu.
U sporu izmeu poslodavca i radnika, samo je doktor specijalist medicine rada
nadlean ocijeniti jesu li ponueni poslovi odgovarajui.
Radnik ima pravo na dodatno struno osposobljavanje, ako je dolo do promjene u
tehnologiji ili nainu rada, kao i na sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljanih
uvjeta rada na koje bi imao pravo.

116. Ima li radnik sa smanjenom radnom sposobnou pravo

zaposlenja na drugim poslovima?
Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost,
smanjenje radne sposobnosti uz djelomini gubitak radne sposobnosti ili neposredna
opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlateno tijelo u
skladu s posebnim propisom, poslodavac je duan, uzimajui u obzir nalaz i miljenje
toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je
radno sposoban, koji moraju, to je vie mogue odgovarati poslovima na kojima je
radnik prethodno radio.
Radi osiguranja poslova, poslodavac je duan prilagoditi poslove sposobnostima
radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da
radniku osigura odgovarajue poslove.
Ako je poslodavac poduzeo sve propisane mjere, a ne moe radniku osigurati
odgovarajue poslove, odnosno ako je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o
radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s
nalazom i miljenjem ovlatenog tijela, poslodavac radniku moe otkazati ugovor o
radu uz suglasnost radnikog vijea.
U sporu izmeu poslodavca i radnika, samo je doktor specijalist medicine rada
nadlean ocijeniti jesu li ponueni poslovi odgovarajui.
Ako radniko vijee uskrati suglasnost na otkaz radniku, suglasnost moe
nadomjestiti arbitrana odluka.
117. Ima li radnik pravo na otpremninu u sluaju ozljede na radu
ili profesionalne bolesti?
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti,
a kojemu nakon zavrenog lijeenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije,
poslodavac ne moe osigurati odgovarajue poslove, ima pravo na otpremninu
najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na
otpremninu propisanu ovim Zakonom.
Radnik, koji je neopravdano odbio ponuene poslove nema pravo na otpremninu u
dvostrukom iznosu.

118. Ima li radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od

profesionalne bolesti prednost pri strunom osposobljavanju i
kolovanju?
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima
prednost pri strunom osposobljavanju i kolovanju koje organizira poslodavac.

119. to je radno vrijeme?

Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove,
odnosno u kojem je spreman (raspoloiv) obavljati poslove prema uputama
poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi
poslodavac.

Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se

pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukae takva potreba, pri emu se
radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu
koje je odredio poslodavac.
Vrijeme pripravnosti i visina naknade za istu ureuje se ugovorom o radu ili
kolektivnim ugovorom.

Vrijeme koje radnik provede obavljajui poslove po pozivu poslodavca, smatra se

radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio
poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

120. to je puno, a to nepuno radno vrijeme?

Puno radno vrijeme radnika ne moe biti due od etrdeset sati tjedno.

Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog

vijea i poslodavca ili ugovorom o radu nije odreeno radno vrijeme, smatra se da je
puno radno vrijeme etrdeset sati tjedno.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu moe sklopiti ugovor o radu s drugim
poslodavcem u najduem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset
sati godinje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik ve
prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.

Nepuno radno vrijeme radnika je svako radno vrijeme krae od punog radnog
vremena.

Radnik ne moe kod vie poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom duim od
etrdeset sati tjedno.

Radnik ije je ukupno radno vrijeme etrdeset sati tjedno, moe sklopiti ugovor o
radu s drugim poslodavcem u najduem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto
osamdeset sati godinje, samo ako su poslodavci s kojima radnik ve prethodno ima
sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je duan

obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s
drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa vano prethodno trajanje radnog odnosa s
istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat e se radom
u punom radnom vremenu.

Plaa i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za

boine blagdane i slino) utvruju se i isplauju razmjerno ugovorenom radnom
vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu
nije drukije ureeno.
Poslodavac je duan razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu
sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanje ugovora za nepuno radno vrijeme,
kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za
sklapanje ugovora za puno radno vrijeme, ako kod njega postoji mogunost za takvu
vrstu rada.

121. to je skraeno radno vrijeme?

Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu, nije
mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, radno vrijeme se skrauje razmjerno
tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

Poslovi na kojima se skraeno radi te trajanje radnog vremena na takvim poslovima

utvruju se posebnim propisom.

Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava iz radnog odnosa, skraeno radno
vrijeme izjednauje se s punim radnim vremenom.
122. to je prekovremeni rad?
U sluaju vie sile, izvanrednog poveanja opsega poslova i u drugim slinim
sluajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca duan raditi due
od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).

Ako priroda prijeke potrebe onemoguava poslodavca da prije poetka

prekovremenog rada urui radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac je
duan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad
naloen.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti due od
pedeset sati tjedno.

Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati due od sto osamdeset sati
godinje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem sluaju ne smije
trajati due od dvjesto pedeset sati godinje.

Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.

Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine ivota, samohrani roditelj s djetetom do

est godina ivota, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod vie
poslodavaca, te radnik koji radi vie od 40 sati tjedno mogu raditi prekovremeno
samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u sluaju
vie sile.

123. to je noni rad?

Noni rad je rad koji se obavlja u vremenu izmeu dvadeset dva sata uveer i est
sati ujutro iduega dana, a u poljoprivredi izmeu dvadeset dva sata uveer i pet sati
ujutro iduega dana, ako za odreeni sluaj, ovim ili drugim zakonom, drugim
propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeu poslodavca i
radnikog vijea nije drukije odreeno.

Noni radnik je radnik koji prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena redovito
radi najmanje tri sata u vremenu nonog rada, ili koji tijekom uzastopnih dvanaest
mjeseci radi najmanje treinu svoga radnog vremena u vremenu nonoga rada.

Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu izmeu devetnaest sati uveer i

sedam sati ujutro iduega dana, smatra se nonim radom.

Za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu izmeu dvadeset sati

uveer i est sati ujutro iduega dana, smatra se nonim radom.

Ministar pravilnikom propisuje koje se djelatnosti u smislu stavka 2. ovoga lanka

smatraju industrijom.
124. Kada se zabranjuje noni rad?
Poslodavac ne smije odrediti noni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatrai i
ako je ovlateni lijenik ocijenio da noni rad ne ugroava njezin ivot ili zdravlje, kao
i ivot ili zdravlje djeteta.

Noni radnik ne smije tijekom razdoblja od etiri mjeseca u nonom radu raditi due
od prosjenih osam sati tijekom svakih dvadeset etiri sata.

Ako je temeljem procjene opasnosti izraene u skladu s posebnim propisima o zatiti

na radu, noni radnik na radu izloen osobitoj opasnosti ili tekom fizikom ili
mentalnom naporu, poslodavac je takvom radniku duan utvrditi raspored radnog
vremena tako da ne radi vie od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset etiri sata u
kojem radi nou.

Zabranjen je noni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko
potreban u djelatnostima koje su ureene posebnim propisima, a ne mogu ga obaviti
punoljetni radnici, u kojem sluaju maloljetnik ne smije raditi u razdoblju od ponoi do
etiri sata ujutro, niti smije raditi due od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset
etiri sata u kojem radi nou.

U sluaju nonog rada maloljetnika, poslodavac je duan osigurati da se takav rad

obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.

125. Koje vrste odmora postoje i kako je propisano njihovo

trajanje i koritenje?
Radnik koji radi najmanje est sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo
na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom
nije drukije odreeno.

Maloljetnik koji radi najmanje etiri i pol sata dnevno, ima svakoga radnog dana
pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno.

Radnik, odnosno maloljetnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili vie
poslodavaca, a ukupno dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje
est, odnosno etiri i pol sata, pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca
razmjerno ugovorenom nepunom radnom vremenu.

Vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme.

Ako posebna narav posla ne omoguuje prekid rada radi koritenja odmora
kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i
poslodavca ili ugovorom o radu uredit e se vrijeme i nain koritenje ovoga odmora.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset etiri sata, radnik ima pravo
na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.

Poslodavac je duan punoljetnom radniku koji radi na sezonskim poslovima, a koji se

obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana, osigurati pravo na dnevni odmor u
trajanju od najmanje osam sati neprekidno. Radniku se tada mora omoguiti
koritenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okonanju razdoblja koje je proveo
na radu zbog kojeg dnevni odmor nije koristio, odnosno koristio ga je u kraem
trajanju.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset

etiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor.

Maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje etrdeset

osam sati.
Tjedni odmor radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje
slijedi.

Ako radnik ne moe koristiti tjedni odmor na propisani nain, mora mu se za svaki
radni tjedan omoguiti koritenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okonanju
razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio
u kraem trajanju.

Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u razliitim smjenama ili objektivno
nunih tehnikih razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskoristiti tjedni odmor u
propisanom trajanju, pravo na tjedni odmor moe biti odreeno u neprekidnom
trajanju od najmanje dvadeset etiri sata, kojem se ne pribraja dnevni odmor.
126. Kako je propisano pravo na koritenje i trajanje godinjeg
odmora?
Trajanje godinjeg odmora utvruje se kolektivnim ugovorom, sporazumom
sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o
radu.

Blagdani i neradni dani odreeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za

rad koje je utvrdio ovlateni lijenik, te dani plaenog dopusta, ne uraunavaju se u
trajanje godinjeg odmora.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlateni lijenik, ne

uraunava se u trajanje godinjeg odmora.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godinji odmor od najmanje etiri
tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera
zatite zdravlja i sigurnosti na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja u
trajanju od najmanje pet tjedana.

Kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i

poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu moe se utvrditi trajanje
godinjeg odmora due od najkraega propisanog.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid izmeu dva radna odnosa dui od
osam dana, stjee pravo na godinji odmor kako je odreen, nakon est mjeseci
neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca.

127. Kako ostvaruje pravo na godinji odmor radnik koji nije

ispunio uvjet za stjecanje tog prava na propisani nain?
Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godinji odmor na propisan nain,
ima pravo na razmjeran dio godinjeg odmora, koji se utvruje u trajanju od jedne
dvanaestine godinjeg odmora kako je odreeno, za svaki mjesec trajanja radnog
odnosa.
128. Moe li se radnik odrei prava na godinji odmor?
Nitetan je sporazum o odricanju od prava na godinji odmor, odnosno o isplati
naknade umjesto koritenja godinjeg odmora.

129. Moe li radnik koristiti godinji odmor u dijelovima i pod

kojim uvjetima?
Ako radnik koristi godinji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za
koju ostvaruje pravo na godinji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom
trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukije ne dogovore, pod uvjetom da je
ostvario pravo na godinji odmor u trajanju duem od dva tjedna.

130. Ima li pravo radnik iskoristiti godinji odmor koji je prekinut

ili nije koriten u kalendarskoj godini u kojoj je steen?
Godinji odmor, odnosno dio godinjeg odmora koji je prekinut ili nije koriten u
kalendarskoj godini u kojoj je steen, zbog bolesti te koritenja prava na rodiljni,
roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s teim
smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do
30. lipnja sljedee kalendarske godine.

Iznimno od toga, godinji odmor, odnosno dio godinjeg odmora koji radnik zbog
koritenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i
njege djeteta s teim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo koritenje
poslodavac nije omoguio do 30. lipnja sljedee kalendarske godine, radnik ima pravo
iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

131. Moe li radnik koristiti jedan dan godinjeg odmora kada

on to eli?
Prema Zakonu o radu, jedan dan godinjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o
tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova koritenja, koristiti kada
on to eli, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemoguuju.

132. Kolika je naknada plae za vrijeme koritenje godinjeg

odmora?
Za vrijeme koritenja godinjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plae u visini
odreenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje
u visini njegove prosjene mjesene plae u prethodna tri mjeseca (uraunavajui
sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

U sluaju prestanka ugovora o radu poslodavac je duan radniku koji nije iskoristio
godinji odmor isplatiti naknadu umjesto koritenja godinjeg odmora.

Naknada se odreuje razmjerno broju dana neiskoritenoga godinjeg odmora.

133. Kako se isplauju plae i naknade plae?

Poslodavac je duan radniku obraunati i isplatiti plau u iznosu utvrenom propisom,
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.
Ako osnove i mjerila za isplatu plae nisu ureeni kolektivnim ugovorom, poslodavac
koji zapoljava najmanje dvadeset radnika duan ih je utvrditi pravilnikom o radu.

Ako plaa nije odreena na navedene naine, a ugovor o radu ne sadri dovoljno
podataka na temelju kojih bi se ona mogla odrediti, poslodavac je duan radniku
isplatiti primjerenu plau.

Pod primjerenom plaom smatra se plaa koja se redovito isplauje za jednaki rad, a
ako takvu plau nije mogue utvrditi, plaa koju odredi sud prema okolnostima
sluaja.

Plaa se isplauje nakon obavljenog rada. Plaa i naknada plae isplauju se u novcu.

Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukije odreeno, plaa i
naknada plae za prethodni mjesec isplauju se najkasnije do petnaestog dana u
iduem mjesecu.

Plaa i naknada plae su, u smislu ovoga Zakona, plaa i naknada plae u bruto
iznosu.
134. to je zabrana prijeboja potraivanja poslodavca prema
radniku?
Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraivanje prema radniku
naplatiti uskratom isplate plae ili nekoga njezina dijela, odnosno uskratom isplate
naknade plae ili dijela naknade plae.

Radnik ne moe suglasnost dati prije nastanka potraivanja.

135. Je li poslodavac duan izdati radniku potvrdu o zaposlenju
i vratiti isprave?
Poslodavac je duan u roku od osam dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti
poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.

Poslodavac je duan u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa

radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i
zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i
trajanju radnog odnosa.

Poslodavac u potvrdi ne smije naznaiti nita to bi radniku otealo sklapanje novog

ugovora o radu.

136. Kada radnik moe zahtijevati sudsku zatitu prava iz

radnog odnosa?
Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa moe
u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odnosno
od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Ako poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom

zahtjevu, radnik moe u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zatitu povrijeenog
prava pred nadlenim sudom.

Zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom ne moe zahtijevati radnik koji
prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev, osim u sluaju zahtjeva radnika za
naknadom tete ili drugim novanim potraivanjima iz radnog odnosa.

Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu

predvien postupak mirnoga rjeavanja nastaloga spora, rok od 15 dana za
podnoenje zahtjeva sudu tee od dana okonanja toga postupka.

Navedene odredbe Zakona o radu ne primjenjuju se na postupak zatite dostojanstva

radnika.

Ako zakonom nije drukije odreeno, nadlean sud je sud nadlean za radne sporove.

137. Kako se titi dostojanstvo radnika?

Postupak i mjere zatite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog
uznemiravanja ureuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom
sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Poslodavac koji zapoljava najmanje 20 radnika duan je imenovati osobu koja je

osim njega ovlatena primati i rjeavati pritube vezane za zatitu dostojanstva
radnika.

Poslodavac ili osoba ovlatena za primitak i rjeavanje pritubi duna je, u roku
utvrenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i
poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave
pritube, ispitati pritubu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom sluaju
radi sprjeavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da
ono postoji.

Ako poslodavac u tom roku ne poduzme mjere za sprjeavanje uznemiravanja, ili

spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo oito neprimjerene, radnik
koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne
osigura zatita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatraio zatitu pred
nadlenim sudom.
Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati da e poslodavac zatititi
dostojanstvo radnika, radnik nije duan dostaviti pritubu poslodavcu i ima pravo
prekinuti rad, pod uvjetom da je zatraio zatitu pred nadlenim sudom i o tome
obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.

Za vrijeme prekida rada na opisani nain, radnik ima pravo na naknadu plae u
iznosu plae koju bi ostvario da je radio.
138. Na kojoj strani lei teret dokazivanja u radnim sporovima?
U sluaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja lei na osobi koja smatra da joj je
neko pravo iz radnog odnosa povrijeeno, odnosno koja pokree spor, ako ovim ili
drugim zakonom nije drukije ureeno.

U sluaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji poloaj od drugih radnika radi
obraanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnoenja
prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadlenim tijelima dravne vlasti, a to je
dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik uini
vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji poloaj i da mu je povrijeeno neko od
njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca, koji mora
dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji poloaj od drugih radnika odnosno da
mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.

U sluaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog
razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao
poslodavac, a na radniku samo ako je radnik ugovor o radu otkazao izvanrednim
otkazom ugovora o radu.

U sluaju spora u svezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju na

propisani nain, teret dokazivanja radnog vremena lei na poslodavcu.
139. to sadri pravo na trajk, odnosno trajk solidarnosti?
Sindikati imaju pravo pozvati na trajk i provesti ga u svrhu zatite i promicanja
gospodarskih i socijalnih interesa svojih lanova te zbog neisplate plae, dijela plae,
odnosno naknade plae, ako nisu isplaene do dana dospijea.

U sluaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na
trajk i provesti ga imaju sindikati kojima je u skladu s posebnim propisom utvrena
reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su
pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora.

trajk se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je

usmjeren, a trajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj trajk organizira.
trajk se ne smije zapoeti prije okonanja postupka mirenja kada je takav postupak
predvien ovim Zakonom, odnosno prije provoenja drugog postupka mirnog
rjeavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele.

trajk solidarnosti se smije zapoeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije
isteka roka od dva dana od dana poetka trajka u iju se potporu organizira.

U pismu kojim se najavljuje trajk moraju se naznaiti razlozi za trajk, mjesto, dan i
vrijeme poetka trajka te nain njegova provoenja.
140. Koji se poslovi ne smiju prekidati za vrijeme trajka?
Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izrauju i donose pravila o
proizvodno-odravajuim i nunim poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme
trajka ili iskljuenja s rada.

Navedena pravila sadre osobito odredbe o poslovima i broju radnika koji e ih

obavljati za vrijeme trajka ili iskljuenja s rada, a radi omoguivanja obnavljanja
rada neposredno nakon zavretka trajka (proizvodno-odravajui poslovi), odnosno u
svrhu obavljanja poslova koji su prijeko potrebni radi sprjeavanja ugroavanja ivota,
zdravlja ili osobne sigurnosti puanstva (nuni poslovi).

Odreivanjem poslova koji se ne smiju prekidati ne smije se onemoguiti ili bitno

ograniiti pravo na trajk.

Ako sindikat i poslodavac ne postignu sporazum o odreivanju navedenih poslova u

roku od petnaest dana od dana dostave prijedloga poslodavca, poslodavac, odnosno
sindikat moe u roku od daljnjih petnaest dana traiti da o tim poslovima odlui
arbitraa.

141. Koje su posljedice organiziranja ili sudjelovanja u trajku?

Organiziranje ili sudjelovanje u trajku, organiziranom u skladu s odredbama zakona,
kolektivnog ugovora i pravilima sindikata, ne predstavlja povredu obveze iz radnog
odnosa.

Radnik zbog organiziranja ili sudjelovanja u trajku, organiziranom u skladu s

odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata, ne smije biti stavljen u
nepovoljniji poloaj od drugih radnika.

Radniku se moe otkazati ugovor o radu samo ako je organizirao ili sudjelovao u
trajku koji nije organiziran u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilima
sindikata ili ako za vrijeme trajka poini neku drugu teku povredu obveza iz radnog
odnosa.

Radnik ne smije ni na koji nain biti prisiljen sudjelovati u trajku.

142. Imaju li pravo radnici i poslodavci na udruivanje?
Radnici imaju pravo, po svojem slobodnom izboru, utemeljiti sindikat te se u njega
ulaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima toga sindikata.
Poslodavci imaju pravo, po svojem slobodnom izboru, utemeljiti udrugu poslodavaca
te se u nju ulaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima te
udruge.
Udruge se mogu osnovati bez bilo kakvoga prethodnog odobrenja.

143. to se ureuje kolektivnim ugovorom?

Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor,
a moe sadravati i pravna pravila kojima se ureuje sklapanje, sadraj i prestanak
radnih odnosa, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnog odnosa ili u
vezi s radnim odnosom.

Pravna pravila sadrana u kolektivnom ugovoru primjenjuju se neposredno i obvezno

na sve osobe na koje se, u skladu s odredbama ovoga Zakona, primjenjuje kolektivni
ugovor.
Kolektivni ugovor moe sadravati i pravila o sastavu i nainu postupanja tijela
ovlatenih za mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova.

144. Koga obvezuje kolektivni ugovor?

Kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u
vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale lanovi udruge
koja je sklopila kolektivni ugovor.
U kolektivnom ugovoru mora se naznaiti razina njegove primjene.

145. Do kada vrijedi produena primjena pravnih pravila

sadranih u kolektivnom ugovoru?
Nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadrana pravna
pravila kojima se ureuje sklapanje, sadraj i prestanak radnog odnosa i dalje se
primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog
kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen
kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka.
Iznimno, kolektivnim ugovorom moe se ugovoriti i due razdoblje produene
primjene pravnih pravila sadranih u kolektivnom ugovoru.

146. Pod kojim uvjetima dolazi do proirenja primjene

kolektivnog ugovora?
Ministar rada i mirovinskog sustava moe na prijedlog svih stranaka kolektivnog
ugovora proiriti primjenu kolektivnog ugovora, sklopljenog s udrugom poslodavaca
ili udrugom poslodavaca vie razine, na poslodavca koji nije lan udruge poslodavca
ili udruge poslodavca vie razine koja je potpisnica toga kolektivnog ugovora.

Odluku e ministar donijeti ako postoji javni interes za proirenje kolektivnog ugovora
i ako su kolektivni ugovor zakljuili sindikati koji imaju najvei broj lanova i udruga
poslodavaca koja ima najvei broj radnika, na razini za koju se isti proiruje.

Ministar e, na temelju podataka o broju i strukturi poslodavaca na koje e se proiriti

kolektivni ugovor, na temelju podataka o broju kod njih zaposlenih radnika i razine
materijalnih prava radnika te nakon savjetovanja s predstavnicima poslodavaca na
koje e se proiriti kolektivni ugovor, utvrditi postoji li javni interes za proirenje
kolektivnog ugovora.
U odluci ministar je duan naznaiti podruje primjene kolektivnog ugovora ija se
primjena proiruje.

Proirena primjena kolektivnog ugovora prestaje nakon isteka otkaznog roka

kolektivnog ugovora koji je otkazan, odnosno isteka roka na koji je kolektivni ugovor
bio sklopljen, u kojem sluaju se pravna pravila toga kolektivnog ugovora nee
primjenjivati u skladu s produenom primjenom od isteka roka na koji je bio sklopljen
kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka.

Ministar moe opozvati odluku o proirenju kolektivnog ugovora, a ako je primjena

kolektivnog ugovora proirena, a nakon proirenja je dolo do njegove izmjene,
dopune ili obnove, a za koju nije podnesen prijedlog za proirenje u roku od trideset
dana od dana dostave izmjene, dopune ili obnove nadlenom tijelu, ministar e
donijeti odluku o opozivu odluke o proirenju kolektivnog ugovora koji je izmijenjen,
dopunjen ili obnovljen.

Odluka o proirenju primjene kolektivnog ugovora i kolektivni ugovor koji se proiruje,

odnosno odluka o opozivu proirene primjene kolektivnog ugovora, moraju se objaviti
u Narodnim novinama.

Kada je poslodavac obvezan primjenjivati dva ili vie proirenih kolektivnih ugovora, u
sluaju spora o primjeni kolektivnog ugovora primijenit e se onaj kolektivni ugovor
koji se primjenjuje u djelatnosti u koju je, prema slubenoj statistikoj klasifikaciji,
razvrstan poslodavac.

Copyright 2015 Ministarstvo uprave Republike Hrvatske. Sva prava pridrana.