Seminarski Rad Mostovi

UNIVERZITET U TRAVNIKU
FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE

MASTER STUDIJ GRAEVINA
NISKOGRADNJA
MOSTOVI
POJMOVI, DIJELOVI, PODJELE
I
UVJETI ZA PROJEKTIRANJE
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

MOSTOVI
Kandidat: Amir Purivatra Mentor: Prof.dr. Boo Soldo
Index br.:105-11/15
Travnik, juli / srpanj, 2016.

Sadraj:
Saetak
Abstract
1.Uvod........................................................................................................................................ 1
2. Opti podaci o mostovima................................................................................................... 2
2.1.Opti pojmovi......................................................................................................4
2.2 Nazivi dijelova mosta.................................................................................................. 6
2.2.1 Donji ustroj mosta ili sustav potpora.............................................................. 9
2.2.2 Gornji ustroj mosta ili rasponski sklop.........................................................10
3. Podjela mostova....................................................................................................................14
3.1 Vrste mostova ...........14
3.1.1 Vrste mostova po svrsi ili po prometu na njima ...........................................14
3.1.2 Vrste mostova po mjestu, poloaju i vrsti zapreke........................................14
3.1.3 Vrste mostova po njihovom prometnom znaaju..........................................15
3.1.4 Vrste mostova po veliini njihova otvora.....................................................15
3.1.5 Vrste mostova po projektovanoj trajnosti.....................................................15
3.1.6 Vrste mostova po fiksnosti............................................................................16
3.1.7 Vrste mostova prema nainu oslanjanja nosivog sklopa...............................16
3.1.8 Vrste mostova prema oblikovnim stilovima.................................................16
3.2. Tipovi mostova........................................................................................................17
3.2.1 Tipovi mostova po uzdunom rasporedu otvora............................................17
3.2.2 Tipovi mostova po obliku nivelete................................................................17
3.2.3. Tipovi mostova po poloaju kolnika............................................................17
3.2.4 Tipovi mostova po tlocrtnom poloaju i obliku............................................18
3.2.5 Tipovi mostova po gradivu glavnog sklopa..................................................18
3.2.6 Tipovi mostova prema nainu izrade glavne konstrukcije............................18
3.2.7 Tipovi mostova prema tipu nosive konstrukcije...........................................19
3.2.8 Tipovi mostova prema nainu prijenosa sila s konstrukcije na temeljno tlo.38
3.2.9 Tipovi mostova prema obliku pojasa glavnog sklopa.......................................38
Kandidat:Purivatra Amir Predava::Prof.dr.Boo Soldo
Broj indeksa:105 - 11/15 MASTER STUDIJ - GRAEVINA
SEMINARSKI RAD IZ MOSTOVI
MOSTOVI POJMOVI, DIJELOVI, PODJELE I UVJETI ZA PROJEKTIRANJE

TRAVNIK 2016.
4. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mosta................................................................................39
4.1 Zahtjevi za mostove................................................................................................... .39
4.1.1 Zahtjevi prometa........................................................................................... 39
4.1.2 Tehniki zahtjevi sigurnost i mehanika otpornost................................... 39
4.1.3 Zahtjevi ekonominosti................................................................................. 40
4.1.4 Zahtjevi trajnosti........................................................................................... 41
4.1.5 Estetski zahtjevi ........................................................................................... 42
4.1.6 Ekoloki zahtjevi........................................................................................... 43
4.2 Potrebne predradnje................................................................................................... 43
4.3 Izbor mjesta i poloaja.............................................................................................. 44
4.3.1 Ugao prijelaza............................................................................................... 44
4.3.2 Izbor pravca.................................................................................................. 45
4.4 Izbor nivelete............................................................................................................. 47
4.4.1 Visinski odnosi............................................................................................. 47
4.4.2 Odnosi odluni za ocjenu vrijednosti nivelete.............................................. 48
4.4.3 Osnovni oblici nivelete................................................................................. 49
5 Temeljenje............................................................................................................................ 51
6. Slobodni profili..................................................................................................................... 53
6.1 Slobodni profili za popravke i odravanje mostova..53
6.2 Slobodni profili za pjeake....53
6.3 Slobodni profili za cestovna vozila55
6.4 Slobodni profili za eljeznicu.55
7. Zakljuak...............................................................................................................................56
8. Literatura...............................................................................................................................58

TRAVNIK 2016.
Saetak: Most je graevina napravljena radi prelaenja prirodnih i umjetnih prepreka.
Svrha mosta je omoguiti prelaz ljudima i vozilima preko istih. Projektiranje mostova sloen
je graevinsko-tehniki zadatak, koji treba zadovoliti mnoge zahtjeve, a ne samo tehniko
rjeenje njegove nosive konstrukcije.
Pri projektiranju mostova neophodno se odluiti za vrstu mosta, izbor materijala, nain
izvoenja i odravanje.
U ovome radu osvrnuemo se openito na pojam mostovi, koji su to glavni dijelovi mosta,
ulogu mostova, njihovu funkciju i uslove koje treba da ispune i podjelu mostova.
Kljune rijei: most, gradnja mosta, uvjeti za projektovanje, tipovi mostova, vrste mostova
Summary: The bridge is a structure developed for crossing natural and artificial obstacles.
The purpose of the bridge is to enable people and vehicles pass over them. Designing bridges
is a complex construction-technical task, which should settle for many requirements, not just
a technical solution of its supporting structure.
When designing the bridges it is necessary to decide for kind of bridge, choice of materials,
the method of construction and maintenance.
In this paper we will look at the general concept of bridges, which are the main parts of the
bridge, role of a bridge, their function and the requirements to be fulfilled and the division of
bridges.
Keywords: bridge, bridge construction, requirements for the design, types of bridges, kinds
bridges

TRAVNIK 2016.
1.Uvod
Most je graevina koja omoguava prelaz saobraajnice ceste ili eljeznice a

samim time ljudi, vozila, roba i usluga preko neke prepreke. Mostovi su oduvijek bili potreba
ljudi od najranijih vremena. Graenje mostova bilo je oduvijek, a i danas je, posebno
podruje graevinarstva. Mostovi mogu biti vrlo smjele graevine od kojih zastaje dah
prolaznika. Od najranijih vremena, sudbina mostova ispreplie se sa sudbinom ljudi. Mnogi
znaajni dogaaji vezani su s mostovima, njihovom izgradnjom, postojanjem i ruenjem.
Dogaaji oko mostova i oni sami inspirirali su oduvijek umjetnike, stvarali legende i
zanimljive prie obinih ljudi.
Razvoj graenja mostova nije tekao glatko, bez potekoa. Dogaale su se mnoge
katastrofe mostovima i njihovim graditeljima. Na sreu, neke velike katastrofe dovele
su i do vanih otkria koritenih u gradnji novih mostova. Profesija graenja mostova
zahtjevno je i nemilosrdno zanimanje. Most ne gradi samo jedan ovjek, niti su u procesu
graenja aktivni samo oni koji ga neposredno izgrauju.
Graenje mostova teklo je stoljeima svojim polaganim razvojem, preteito na
osnovi iskustva s ve izvedenih objekata. U prvom razdoblju zadaci graditelja mostova
ogranieni su na pjeake prijelaze i mostove. Pojava eljeznice i razvoj brzog
cestovnog prometa uvjetovali su izgradnju mostova velikih otvora i duljina, koji su trebali
biti brzo sagraeni. Graditeljstvo je te zadatke rjeavalo novim gradivima i konstrukcijama
raznolikih sustava i oblika. Stalni razvoj i zahtjevi cestovnog i eljeznikog prometa
nametnuo je potrebu vrstog prijelaza esto veoma irokih i dubokih vodenih prepreka.
Suvremena tehnika i tehnoloka postignua u graenju mostova, uz ukupni gospodarski
napredak, omoguili su da nekada elje o vrstom prijelazu velikih usjeka, plovnih
kanala, morskih tjesnaca, uvala, zaljeva i fjordova danas postanu stvarnost.
U tijeku je realizacija mnogih sloenih projekata, trokovi kojih se iskazuju u
milijardama USD, a u fazi planiranja i pripreme su i takvi grandiozni projekti o kojima se
nekad samo matalo. Realizacija ovih projekata nije nikakav hir, ve se ponajprije temelji na
gospodarskoj opravdanosti.
Kandidat:Purivatra Amir Predava::Prof.dr. Boo Soldo
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MOSTOVI 1

TRAVNIK 2016.
2. Oopti podaci o mostovima
Na poetku pregleda optih podataka o mostovima dat emo prikaz uobiajenih

naziva pojmova i dijelova mosta. Neki od njih su oznaeni na slikama od 1 do 5, koji
pokazuju razliite mostove i njihove dijelove.
Slika br.1 Primjer AB grednog mosta sa pojmovima i nazivima dijelova
Slika br.2 Primjer kombinovanog cestovno-eljeznikog mosta s elinom reetkastom

konstrukcijom

TRAVNIK 2016.
Slika br.3 Primjer uzdune dispozicije betonskog grednog mosta
Slika br.4 Primjer poprena dispozicija betonskog grednog mosta

TRAVNIK 2016.
Slika br.5 Primjer betonski gredni most sanduastog poprenog presjeka
2.1 Opti pojmovi

Most je graevina kojom prelazimo neku zapreku.
Propust je most malog otvora, do oko 4-10 m.
Otvor mosta je razmak izmeu unutranjih ploha stupova. Ako most sadri vie
otvora, govorimo i o ukupnom otvoru koji ini zbroj duljina svih pojedinih otvora.
Duljina mosta je razmak izmeu osi leaja na upornjacima.
Ukupna duljina mosta je razmak izmeu rubova krila na upornjacima.
Raspon mosta je razmak izmeu osi leajeva rasponske konstrukcije, odnosno
izmeu osi stupova. Ako most ima vie otvora, imat e njegova rasponska konstrukcija
toliko i raspona.
Rasponska konstrukcija ili glavna konstrukcija je nosiva struktura koja
premotava otvor mosta.

TRAVNIK 2016.
irina mosta je razmak izmeu unutranjih ploha ograda. Razlikuju se i irine
kolnika, hodnika, traka, prostora za ogradu, meupojasa i sl.
Niveleta mosta je linija koja prolazi sredinom kolnika u pogledu sa strane. To je
osnovna linija u njegovom uzdunom presjeku.
Nagib nivelete predstavlja uspone i padove nivelete po duini mosta.
Uzdizanje nivelete je visinska razlika najnie i najvie toke nivelete na mostu.
Os prometnice je tlocrtna linija sredine kolnika prometnice koje prelazi preko
mosta. Ta os postoji i na mostu.
Os mosta obino je simetrala mosta na pogledu sa strane na mostu.
Uzduna dispozicija mosta ili uzduni razmjetaj, je raspored otvora i stupova
mosta u pogledu sa strane na most.
Poprena dispozicija mosta ili popreni razmjetaj mosta, je razdioba irine
mosta na hodnike, trake i kolnike za razne prometne svrhe.
Poprena dispozicija konstrukcije mosta je raspored sastavnih dijelova nosive
konstrukcije u njenom poprenom presjeku. Razlikujemo nagibe kolnika,
hodnika, meupojasa i sl.
Donji ustroj mosta ine oni dijelovi koji se nalaze ispod vrha leajeva rasponske
konstrukcije.
Gornji ustroj mosta ine oni dijelovi mosta koji se nalaze iznad vrha leajeva
rasponske konstrukcije.
Pomost ine oni dijelovi mosta koji se nalaze izmeu glavnih nosaa mosta i ploha
kolnika i hodnika.
Konstrukcija kolnika je nosiva konstrukcija preko koje se optereenja s kolnika i
hodnika prenosi na glavne nosae mosta.
Slobodni profil je otvor kroz kojeg moe prolaziti promet iznad ili ispod mosta.
Stoga se razlikuje slobodni profil na mostu i slobodni profil ispod mosta.
Prilazi mosta ili rampe, su sektori prometnice preko kojih se s otvorene ceste
nailazi do mosta.

TRAVNIK 2016.
2.2 Nazivi dijelova mosta
Dijelovi svakog mosta mogu se globalno svrstati u gornji i donji ustroj. Najei sastavni
dijelovi i njihovi nazivi su prikazani na slikama od 6 do 12.
Slika br.6 Primjer kombinovanog mosta za cestovni saobraaj, tramvaj i pjeake
Slika br.7 Primjer poprene dispozicije mosta iz punostijenih elinih grednih

nosaa spregnutih s betonskom kolnikom ploom

TRAVNIK 2016.
Slika br.8 Primjer nekih dijelova mosta i njihovi nazivi
Slika br.9 Primjeri lunih mostova kojima su glavni nosai masivni svodovi

TRAVNIK 2016.
Slika br.10 Primjer savremenog lunog mosta
Slika br.11 Primjer ovjeenog (zauzdanog) mosta
Slika br.12 Primjer viseeg mosta

TRAVNIK 2016.
2.2.1 Donji ustroj mosta ili sustav potpora
Upornjaci su krajnji stupovi na koje se oslanja rasponska konstrukcija. Na njima
prestaje nasip i poinje most. Mogu se sastojati od ovih dijelova:
Stup upornjaka
Krilo upornjaka
Temelj stupa upornjaka
Temelj krila upornjaka
unj pokosa nasipa
Podnoni zidi pokosa nasipa
Zidi upornjaka
Leajna greda
Leajni kvader
Klupica
Stupovi su dijelovi mosta koji podupiru rasponsku konstrukciju izmeu upornjaka.
Mogu biti temeljeni na suhom i u vodi. U drvenim mostovima za stupove se koriste nazivi
jaram i stupite, ovisno o njihovoj konstrukciji. Stupovi mogu imati:
Temelj stupa
Tijelo stupa, stup u uem smislu.
Leajnu gredu, nosivi blok na kojeg se naslanja leaj ili leajna klupica. Obino je
smjeten unutar leajne grede.
Leajna klupica, uzdignuti dio iznad vrha stupa na kojeg se neposredno oslanja leaj.
Preke i druge spojne elemente kod sloenih stupova.
Ledobran i ledolom, posebne dijelove uzvodno od (ispred) stupa zbog zatite od leda,
plovnih predmeta ili plovila
Kod viseih i ovjeenih mostova glavni stupovi koji se uzdiu visoko iznad razine
kolnika zovu se piloni. Preko njih je objeena uad za vjeanje rasponske konstrukc-
ije mosta.
Leajevi su posebni dijelovi na koje se neposredno naslanja rasponska konstrukcija.
Spram mogunosti i naina relativnog pomicanja okretanja rasponskog sklopa, u
odnosu na donji ustroj razlikujemo:

TRAVNIK 2016.
Nepokretni leaj ne doputa nikakva meusobna pomicanja rasponske kon-
strukcije i donjeg ustroja.
Pokretni leaj doputa pomicanje rasponskog sklopa u eljenom pravcu.
Linijski leaj doputa okretanje rasponske konstrukcije oko jedne crte.
Tokasti leaj doputa okretanje rasponskog sklopa u svim pravcima.
Klizni leaj omoguava pomak rasponske konstrukcije u eljenom pravcu
klizanjem.
Njihajui ili pendl leaj, formiran od kratkog obostrano zglobno prikljuenog stupa,
omoguava pomicanje i kretanje rasponskog sklopa u eljenom pravcu.
Prijelazne ploe su AB ploe na nasipu iza upornjaka. Jednim se rubom
oslanjaju na upornjak, a preostalim dijelom na nasip. Slue za izjednaavanje vertikalnih
pomaka izmeu krute konstrukcije mosta i elastinog nasipa, odnosno za sigurnost i udobnost
prijelaza s mosta na nasip.
2.2.2 Gornji ustroj mosta ili rasponski sklop

Glavni nosai slue za prijenos sila s gornjeg ustroja na stupove i upornjake. Za njih
se jo koriste nazivi: rasponski nosai, rasponska konstrukcija, glavna nosiva konstrukcija
ili pak rasponski sklop (ovaj pojam ukljuuje i druge konstruktivne elemente gornjeg
ustroja). Kod glavne konstrukcije susreu se sljedei nazivi:
Sustav nosaa je njegov raunski (statiki) sustav.
Pojasevi nosaa su njegovi rubni dijelovi po visini. Razlikuje se gornji i donji pojas
nosaa.
Visina nosaa je visinski razmak njegovih pojaseva. Moe biti stalna ili promjenjiva
po duljini nosaa.
Ispuna nosaa je dio nosaa izmeu pojaseva. Moe biti puna (obino se naziva hrbat
ili rebro) i oupljena (najee je reetkasta).
irina nosaa se obino odnosi na irinu njegovog gornjeg pojasa, donjeg pojasa ili
ispune (hrpta).
Osni ili svijetli razmak nosaa je njihov odgovarajui razmak u poprenom presjeku
mosta.

TRAVNIK 2016.
Tip konstrukcije ili sustav konstrukcije, je naziv obino vezan za nain njenog
noenja (ploasta, gredna, okvirna, luna, zavjeena, visea itd.).
Greda T presjeka je greda povezana s ploom. Jo se zove i rebrasti nosa.
Sanduasti nosa je nosa sanduastog poprenog presjeka. Tvori ga kolnika ploa,
rebra i donja ploa.
Ploasti nosa je nosa kod kojeg ploa premotava otvor mosta.
Okvirni nosa je obino formiran od rasponske konstrukcije koja premotava otvor
mosta, stupova i upornjaka mosta.
Luni nosa je nosa zakrivljenog oblika. Kad je takav nosa znaajno irok u
odnosu na njegov raspon, nazivamo ga svodom.
Ovjeen nosa je nosa ovjeen s pomou kosih uadi.
Visei nosa je nosa objeen o lananicu.
Zategnuti nosa ili prednapregnuta traka je nosa kod kojeg je lananica i kolnika
konstrukcija sadrana u jednom nosivom elementu.
U svoenim ili lunim konstrukcijama i mostovima postoje i drugi nazivi i pojmovi,
primjerice:
Strelica, intrados, ekstrados, os luka ili svoda.
Unutranja ploha, vanjska ploha, tjeme, bokovi, pete, itd.
eoni zidovi ili spandrel, nadozid, nadsloj, tedni otvori itd.
Kod ovjeenih mostova susreu se jo pojmovi: kosa uad.
Popreni nosai su dijelovi nosivog sklopa koji meusobno povezuju glavne nosae.
Kod nekih se sklopova mogu razlikovati osnovni (obino nad leajima) i
sekundarni (obino u polju) popreni nosai.
Poduni nosai, ili sekundarni uzduni nosai, su dijelovi nosivog sklopa koji
lee uzduno kao i glavni nosai, ali nisu ukljueni u glavni prijenos sila.
Kolnik je ploha namijenjena vozilima.
Kolovoz je gornji stroj kolnika po kojemu se odvija promet.
Hodnik, ili plonik, je ploha namijenjena prolazu ljudi. Ponekad se naziva i pjeaka
staza.
Rubnjak je uvreni rub pjeakih hodnika na spoju s kolnikom.

TRAVNIK 2016.
Ograda je dio koji sprjeava pad s mosta. Odbojnik je element koji titi od izlijetanja
vozila. Vijenac je postrani zavretak hodnika ili traka mosta.
Zatitni trak je rubni prostor uz kolnik koji je predvien radi osiguranja da
vozila ne zalaze u prostor za pjeake, u ograde ili u nosae.
Dilatacijska naprava, ili prijelazni ureaj, slui za premotenje reke u plohi
kolnika na spoju rasponske konstrukcije i upornjaka, a kod dugih mostova i izmeu
dijelova rasponske konstrukcije.
Izolacija je vodonepropusni sloj izmeu kolnike ploe i betona. Odvodnja mosta je
sustav za uklanjanje voda s gornjih povrina mosta. Konzola hodnika je poprena
istaka na kojoj se nalazi hodnik.
Kapa je betonska ploa na konzoli hodnika.
Vjetrovni spreg, ili vjetrovni vez, je nosa koji preuzima horizontalne sile vjetra.
Popreni vez, ili popreni spreg, je nosa koji ukruuje most u poprenom smjeru.
Portali mosta su nosai koji osiguravaju prijenos sila i stabilnost popreno na
most. Obino se sastavljaju na krajevima mosta ili na osloncima rasponske
konstrukcije.
Koni spreg je nosa koji prenosi uzdune kone sile s konstrukcije kolnika na
glavne nosae.
Spreg vijuganja je nosa koji preuzima bone udarce s podunih nosaa na poprene.
Iz priloenih slika moe se uoiti da svaki most ne mora imati sve prethodno
navedene dijelove. Kod velikih mostova neki dijelovi mogu sluiti za vie svrha.
Primjerice, u ploastim AB mostovima glavna ploa koja premouje otvor djelovat e i
kao: glavni nosa, konstrukcja kolnika, popreni nosai, vjetrovni i koni spreg.
Neke uobiajene visine kod mostova posebno su prikazane na slici br.13. To su:
Ukupna visina (vu) je visina od dna najnieg temelja do najvie toke nosivog sklopa.
Visina konstrukcije (vk) je visina od donjeg do gornjeg ruba nosivog rasponskog
sklopa. Moe biti razliita uzdu mosta.
Slobodna visina (vs) je visina od plohe donje prometnice, ili od mjerodavne visine
vode, do donjeg ruba rasponskog sklopa. Moe biti razliita uzdu mosta.

TRAVNIK 2016.
Raspoloiva visina (vr) je visina od mjerodavne razine vode, ili donje prometnice, do
nivelete mosta.
Graevna visina (vg) je visina od dna temelja do nivelete.
Konstruktivna visina (vv) je visina od donjeg ruba rasponske konstrukcije do
nivelete. Debljina kolovoza (dk) obino je ukljuena u ovu visinu.
Slika br.13 Prikaz nekih uobiajnih visina kod mostova
Slika br.14 Prikaz gornji ustroj i donji ustroj mosta

TRAVNIK 2016.
3. PODJELA MOSTOVA
Sistematizacija mostova moe se vriti na razliite naine, a uobiajena je po dva
osnovna kriterija na: vrste mostova i tipove mostova.
Po vrstama, mostove dijelimo prema vanjskim okolnostima. To je podjela openitog
znaenja mosta kao utilitarne graevine.
Po tipovima dijelimo mostove prema osobitostima njihove nosive konstrukcije. Ova
se podjela odnosi zapravo na glavnu rasponsku konstrukciju i prvenstveno je zanimljiva
graditeljima mostova.
3.1 Vrste mostova

Po vrstama mostove moemo podijeliti na razne naine; primjerice prema svrsi,
mjestu, znaenju, veliini, trajnosti ili fiksnosti. Tako se dobivaju ove grupacije mostova:
3.1.1 Vrste mostova po svrsi ili po prometu na njima

Cestovni mostovi
eljezniki mostovi
Pjeaki mostovi
Mostovi za kombinirani promet
Mostovi za vodovode i kanale (akvadukti)
Zatitni mostovi
Kranski mostovi
Mostovi prenosila
Kombinirani mostovi
3.1.2 Vrste mostova po mjestu, poloaju i vrsti zapreke

Gradski mostovi
Mostovi preko rijeka i vodotoka
Mostovi nad udolinama i obroncima (vijadukti)
Mostovi preko prometnica (nadvonjaci i podvonjaci)
Mostovi na prilazima (rampama)

TRAVNIK 2016.
Mostovi nad provalijama
Mostovi preko morskih tjesnaca
Mostovi na inundacijama
Mostovi u parkovima
Tvravni mostovi
Nadvonjaci; nadvonjak prevodi prometnicu iznad razine okolnog terena na kojem
se nalazi druga prometnica.
Podvonjaci; podvonjak prevodi prometnicu ispod razine okolnog terena na kojem
se nalazi druga prometnica. Ponekad se za isti objekt koriste oba termina. Primjerice,
pri prolazu ceste iznad eljeznike pruge, govori se o cestovnom nadvonjaku ili pak
eljeznikom podvonjaku
3.1.3 Vrste mostova po njihovom prometnom znaaju

Lokalni mostovi
Tranzitni mostovi
Magistralni mostovi
Sabirni mostovi
Industrijski mostovi
3.1.4 Vrste mostova po veliini njihova otvora

Mali mostovi ili propusti. Propusti su mostovi otvora od oko 6 - 10 m.
Obino se grade po tipskim projektima. irina i visina otvora obino se odreuju
na temelju zahtjeva propusnosti ili prometnih zahtjeva.
Mostovi osrednje veliine otvora; obino nadvonjaci, podvonjaci ili vijadukti
Veliki mostovi
3.1.5 Vrste mostova po projektovanoj trajnosti

Provizorni mostovi su oni kod kojih je predvien period uporabe krai od vremena
trajnosti gradiva od kojeg su nainjeni. Obino se grade zbog potrebe to hitnijeg
uspostavljanja prometa.

TRAVNIK 2016.
Privremeni mostovi su oni koje predviamo za odreeni period, krai od vremena
trajnosti grae. Takvi su primjerice mostovi koje trebamo samo za vrijeme gradnje
nekog objekta.
Polustalni mostovi su oni mostovi koje gradimo da traju to due, ali ne unedogled.
Stalni mostovi su oni mostovi koje gradimo s tenjom da traju u daleku budunost.
Sa stanovita projektom predviene raunske sigurnosti nosivih konstrukcija,
propisima su obino definirani koeficijenti sigurnosti za pojedine kategorije objekata.
Ukoliko pak nisu, treba ih definirati u dogovoru s investitorom.
3.1.6 Vrste mostova po fiksnosti

Nepokretni mostovi su oni mostovi iji su svi dijelovi nepokretni.
Pokretni mostovi su oni mostovi kod kojih se moe vriti premjetanje dijelova
(obino rasponskog sklopa) radi poveanja slobodnog prostora za prolaz prometa
ispod mosta. Pomicanje rasponskog sklopa moe se vriti na razliite naine
uvlaenjem, dizanjem, okretanjem, rasklapanjem i sl.
3.1.7 Vrste mostova prema nainu oslanjanja nosivog sklopa

Klasini mostovi imaju potpore temeljene na vrstom tlu.
Plutajui (pontonski) mostovi su oni mostovi kod kojih je rasponska konstrukcija
oslonjena na plutajue pontone.
Uronjeni mostovi (uronjeni tuneli) su oni mostovi kod kojih je zatvorena uplja cijev,
kao glavna rasponska konstrukcija, uronjena ispod vode. Cijev je od isplivavanja
osigurana sidrenjem za dno vodene prepreke, ili je pak oslonjena na glavu pilona
(vlastita masa vea od uzgona). Promet se odvija kroz cijev.
3.1.8 Vrste mostova prema oblikovnim stilovima

Zapravo, nekih jasnih stilova tokom stoljea u mostovima nema, u onom
smislu koji postoji u arhitekturi. Ipak, postoje naini graenja i nazori u mostovima kroz
povijest iz kojih rezultiraju razlike izmeu mostova pojedinih epoha i pokrajina. Tako se neki
mostovi mogu ocijeniti kao:

TRAVNIK 2016.
Mostovi orijentalnog tipa
Mostovi rimskog doba
Mostovi srednjeg vijeka
Mostovi Renesanse
Mostovi novog doba
3.2 Tipovi mostova

Po tipu mostove moemo takoer podijeliti na razne naine. Primjerice, prema
otvorima, poloaju kolnika, tlocrtnom poloaju i obliku, obliku glavnih nosaa, tipu
konstrukcije, gradiva za nosive sklopove, statikom sustavu itd. Tako se mogu dobiti
ove grupacije mostova:
3.2.1 Tipovi mostova po uzdunom rasporedu otvora

Mostovi s jednim otvorom
Mostovi s dva i vie jednakih ili razliitih otvora
Simetrini i nesimetrini mostovi
3.2.2 Tipovi mostova po obliku nivelete

Mostovi s ravnom, vodoravnom ili nagnutom niveletom
Mostovi sa zaobljenom, izboenom ili udubljenom niveletom
3.2.3 Tipovi mostova po poloaju kolnika

Mostovi s kolnikom gore
Mostovi s kolnikom dolje
Mostovi uputenog kolnika
Mostovi promjenjivog uzdunog poloaja kolnika
Pokriveni mostovi
Viekatni mostovi

TRAVNIK 2016.
3.2.4 Tipovi mostova po tlocrtnom poloaju i obliku
Okomiti mostovi
Kosi mostovi
Mostovi u pravcu
Mostovi u zavoju
3.2.5 Tipovi mostova po gradivu glavnog sklopa

Drveni mostovi (podjela prema vrsti drveta i grae)
Metalni mostovi:
od lijevanog gvoa
od elika
od aluminija
Masivni mostovi:
od prirodnog kamena
od opeke
od nearmiranog betona
od klasino armiranog betona
prednapeti mostovi
Mostovi od kombiniranih materijala
3.2.6 Tipovi mostova prema nainu izrade glavne konstrukcije

Drveni nosai:
tesarski vezani
avlani
spojeni vijcima i modanicima
lijepljeni
Metalni nosai:
zakivani
zavareni
spojeni vijcima (obini i prednapeti)

TRAVNIK 2016.
Masivni nosai:
zidani
betonirani na mjestu
predgotovljeni i monolitizirani
3.2.7 Tipovi mostova prema tipu nosive konstrukcije

Ploasti mostovi (puni i uplji)
Gredni mostovi (rebrasti, sanduasti, punostijeni, reetkasti)
Okvirni mostovi (s vertikalnim i kosim stupovima)
Luni mostovi
Visei mostovi
Ovjeeni mostovi
Zategnuti (napeti) mostovi
Mostovi sloenih tipova nosivih sklopova
Ploasti mostovi (puni i uplji)
Slika br.15 Puna ploa:a) popreni presjek, b) tlocrt, c) popreni nagib
Slika br.16 Pravila konstruisanja upljih ploa minimalne debljine betona

TRAVNIK 2016.
Slika br.17 Primjeri oblikovanja poprenog presjeka ploastih mostova
Slika br.18 Uzduni presjeci ploastih konstrukcija klasino armiranih:a) slobodna greda,
b) slobodna greda sa prepustima, c) kontinuirana greda, d) kontinuirana greda sa vutama

TRAVNIK 2016.
Slika br.19 Tipski montani nosai
Slika br.20 Polumontana puna ploa
Slika br.21 Polumontana oupljena ploa primjenjiva u Engleskoj

TRAVNIK 2016.
Gredni mostovi (rebrasti, sanduasti, punostijeni, reetkasti)
Slika br.22 Prosta greda
Slika br.23 Prosta greda sa ploama za kontinuitet
Slika br.24 Prosta greda sa prepustima

TRAVNIK 2016.
Slika br.25 Greda sa protuutezima
Slika br.26 Greda s zglobovima

TRAVNIK 2016.
Slika br.27 Kontinuirana greda
Slika br.28 Kontinuirana greda sa tri otvora pri emu su krajnji otvori jednaki i manji od
srednjeg otvora

TRAVNIK 2016.
Slika br.29 Konzolna greda

TRAVNIK 2016.
Slika br.30 Greda sa stolovima
Slika br.31 - Most Konrad Adenauer, Njemaka primjer grednog mosta

TRAVNIK 2016.
Slika br.32 - Most Brisbane Cook, Australija primjer grednog mosta
Okvirni mostovi (s vertikalnim i kosim stupovima)
Slika br.33 Primjeri okvira sa jednim poljem

TRAVNIK 2016.
Slika br.34 Primjeri okvira sa dva polja

TRAVNIK 2016.
Slika br.35 Primjeri okvira sa tri polja
Slika br.36 - Most Rjeina, Rijeka, Hrvatska primjer okvirnog mosta

TRAVNIK 2016.
Luni mostovi
Slika br.37 Spreg luka i kolovozne konstrukcije
Crtei a i b prikazuju spregu krutog luka i mekanog kolovoznog pojasa, c i d mekanog

(tapnog) luka i krute kolovozne konstrukcije, e i f krutog luka i krute kolovozne
konstrukcije, te g i h spregu krutog luka i krute kolovozne konstrukcije s krutom vezom
stupova/vjealjki.
Slika br.38 Raspon i strelica luka

Odnos strelice i raspona luka (f/l) naziva se stanjenost ili spljotenost, a odnos strelice i
kvadrata raspona luka (f/l2) naziva se smjelost luka.
Slika br.39 Upeti lukovi

TRAVNIK 2016.
Slika br.40 Dvozglobni lukovi
Slika br.41 Trozglobni lukovi
Slika br.42 Lukovi sa zategom
Slika br.43 Nilsenov luk

TRAVNIK 2016.
Slika br.44 Most sa lunim zidovima
Slika br.45 Enebikov luk
Slika br.46 Lukovi sa preuztim potiskom
Slika br.47 - Most Kobe, Japan primjer lunog mosta

TRAVNIK 2016.
Slika br.48 - Most Maslenica, Hrvatska primjer lunog mosta
Visei mostovi
Slika br.49 Sustavi viseih mostova
Slika br.50 Most Golden Gate, SAD primjer viseeg mosta

TRAVNIK 2016.
Slika br.51 Most Tsing Ma, - Hong Kong primjer viseeg mosta
Slika br.52 Sidreni blok Mosta Verazzano narrows, SAD visei most
Ovjeeni mostovi
Slika br.53 Tipovi ovjeenih mostova

TRAVNIK 2016.
Slika br.54 - Most Shin Dong - pseudolepeza primjer ovjeenog mosta
Slika br.55 - Most Beeckerwerther Njemaka - harfa primjer ovjeenog mosta
Slika br.56 - Most Tatara, Japan simetrini most primjer ovjeenog mosta
Slika br.57 - Most Dubrovnik, Hrvatska, - nesimetrini most primjer ovjeenog

mosta

TRAVNIK 2016.
Slika br.58 Popreni presjeci ovjeenih mostova
Slika br.59 Neki oblici pilona ovjeenih mostova kod latelarnog vjeanja
Slika br.60 Neki oblici pilona ovjeenih mostova kod aksijalnog vjeanja

TRAVNIK 2016.
Slika br.61 Neki naini sidrenja zatega na pilon
Slika br.62 Most Milwaukee aksijalno vjeanje naini vjeanja ovjeenih mostova
Slika br.63 Most Replot Broen, - lateralno vjeanje naini vjeanja ovjeenih
mostova

TRAVNIK 2016.
Slika br.64 Detalj vjealjke Dubrovaki most naini vjeanja ovjeenih mostova
Zategnuti (napeti) mostovi

Mostovi sloenih tipova nosivih sklopova
3.2.8 Tipovi mostova prema nainu prijenosa sila s konstrukcije mosta na temeljno tlo
Nosai bez potiska (horizontalnih sila) na tlo:
slobodno poloeni nosai sa i bez prepusta
kontinuirani nosai sa i bez zglobova
okviri i lukovi sa zategama
visei nosai u sebe usidreni
ovjeeni nosai
Nosai s potiskom na tlo:
luni nosai bez zatega
okvirni nosai bez zatega
visei nosai
3.2.9 Tipovi mostova prema obliku pojasa glavnog sklopa

Mostovi s ravnim nosaima konstantne visine
Mostovi s ravnim nosaima ojaani vutama uz leaje
Mostovi s ravnim nosaima promjenjive visine
Mostovi sa zakrivljenim nosaima konstantne i promjenjive visine

TRAVNIK 2016.
4. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova
4.1 Zahtjevi za mostove

Mostovi moraju zadovoljiti razliitim zahtjevima koje na njih postavljaju razni
korisnici. Zadovoljenje samo minimalnih uvjeta moe biti izvorite znatno smanjene
vrijednosti graevine. Stoga je ispravnije nastojanje za pronalaenjem najprikladnijih
zahtjeva koji e u skupnom zbiru osigurati optimalno rjeenje mosta. Na rjeenje svakog
mosta postavljaju se slijedei temeljni zahtjevi:
4.1.1 Zahtjevi prometa

Kao prometni objekti, mostovi ponajprije moraju optimalno, a ne samo minimalno
zadovoljiti prometne ili funkcionalne potrebe. U tome se ogleda uporabna vrijednost itavog
rjeenja prijelaza i mosta u njemu. Uz osiguranje samog nasunog prijelaza, u vrijednost
mosta ulaze pitanja sigurnosti i udobnosti. Pored zadovoljenja minimalnog slobodnog profila
za prijelaz pjeaka, vozila i radova, treba voditi rauna o: preglednosti, dojmovima,
usklaenosti s navikama i drugim komponentama.
U zahtjeve prometa treba ukljuiti ravnost prometne plohe i njezin oblik u svakom
asu upotrebe. Kod toga je zanimljiva veliina deformacije nosivih konstrukcija i titranja to
ih ona dobiva pod prometom. U promatranje vrijednosti nosive konstrukcije treba uzeti u
obzir izoblienje nivelete mosta po itavoj duljini pod prometnim optereenjem. O ovome
ovisi brzina i sigurnost prometa, a time i vrijednost mosta.
Na prometnu vrijednost mosta utie njegova trajnost, odnosno potreba odravanja.
Naime, ako mostove treba popravljati u kratkim razdobljima, pa bili to samo i sitni
popravci kolovoza, izazvat e to smetnje u prometu.
4.1.2 Tehniki zahtjevi sigurnost i mehanika otpornost

U primarne zahtjeve koje treba zadovoljiti svaki most ulazi njegova sigurnost i
mehanika otpornost, odnosno njegova sposobnost da podnosi sva optereenje koja ga mogu
zadesiti. To je osnovni uvjet postojanja mosta, koji neupitno mora biti to bolje ostvaren.
Optereenja i koeficijenti sigurnosti konstrukcija mosta definirani su odgovarajuim

TRAVNIK 2016.
propisima. Suvremeni dokazi sigurnosti konstrukcija koncipirani su na proraun prema
graninim stanjima. Razlikuju se granina stanja nosivosti i granina stanja u uporabi.
Za granina stanja nosivosti treba dokazati da je raunska granina nosivost
konstrukcije najmanje jednaka raunskom graninom optereenju. Ono se dobiva kao zbroj
umnoaka odgovarajuih sila od uporabnih optereenja i pripadajuih koeficijenata
sigurnosti. Takoer je potrebno kontrolirati i stabilnost odreenih dijelova mosta promatranih
kao kruto tijelo (prevrtanje, klizanje, odizanje).
Za granina stanja upotrebe treba dokazati da konstrukcija zadovoljava propisane
vrijednosti pomaka (izoblienja), vibracija, naprezanja gradiva i irina pukotina (kod
armiranih elemenata). Kod toga su takoer odgovarajuim propisima definirana proraunska
uporabna optereenja i njihove raunske kombinacije.
Konstrukcije se u pravilu dimenzioniraju prema graninim stanjima nosivosti, uz
dokaz graninih stanja u uporabi. Pri odabiru dimenzija presjeka nosivih elemenata treba se
pridravati uobiajenih pravila, odnosno one trebaju biti u uobiajenim okvirima. Premale
dimenzije nosivih elemenata teko mogu zadovoljiti granina stanja uporabe i prometne
zahtjeve, tj. zahtjeve trajnosti. Pretjerana tednja na visini (krutosti) nosivih elemenata je
tetna i nedopustiva.
4.1.3 Zahtjevi ekonominosti

Pri projektiranju mosta treba nastojati to vie smanjiti utroak novca na njegovu
realiza- ciju. Naime, treba nastojati to vie smanjiti utroak materijalnih sredstava i radne
snage. Trokovi materijala i trokovi izgradnje su u stanovitoj povezanosti. Pretjerana tednja
u materijalu nije ekonomina, a pogotovu ako to iziskuje povean rad. Suvremeni postupci
graenja tee jednostavnosti i brzini gradnje, ak i po cijenu poveanih trokova materijala.
Razvojem tehnologije i civilizacije, trokovi radne snage su sve vei a cijena materijala sve
manja.
Kako je ve reeno, u ukupne trokove treba ukljuiti trokove gradnje i trokove
odravanja. Stoga se ne moe govoriti o ekonominosti rjeenja ako nisu sagledani svi
trokovi za predvieni vijek njegove upotrebe. Pretjerano inzistiranje na ekonominosti,

TRAVNIK 2016.
ponekad moe uzrokovati velike trokove odravanja i znaajno umanjiti opu vrijednost
mosta.
4.1.4 Estetski zahtjevi

Estetika spada u podruje filozofije, fiziologije i psihologije. Ona zahvaa u
podruje osjeaja. Stoga se na pitanje to je lijepo ne moe odgovoriti na nain kao u
podruju egzaktnih znanosti. Ipak, analize estetskih vrijednosti graevina koje su openito
ocijenjene kao lijepe, ukazuju na odreene elemente oblikovanja: proporcije, ritam, kontraste,
simetrije, ponavljanja, obrise, doivljaje, osjeaje i slino. Za ocjenu estetske vrijednosti
mostova valja poznavati odreena naela i zakonitosti oblikovanja. Uz prikladnost opih
linija i obrisa mostova, te njihov sklad s okolinom, u problemima oblikovanja valja rijeiti
unutranje odnose, proporcije dijelova i cjelina. Osobito je vaan izgled vidljivih ploha i
rjeenje detalja.
Oblikovna vrijednost mosta ocjenjuje se prema doivljaju prolaznika po mostu, te
ispod i pokraj njega. Jedna od neophodnih komponenti pri tom je kvaliteta radova, kvaliteta
materijala, te briljivost i tonost izvedbe. Oblikovni zahtjevi mogu izazvati neko poveanje
izdataka, ali s njima se postiu realne vrijednosti koje sadre odreen dobitak. Ljepota je
trajna vrijednost za koju uloena sredstva nisu uzaludno potroena. Dakako da nema uske
veze izmeu jeftinog i runog, skupog i lijepog, ili pak jeftinog i lijepog. esto su se i bez
ikakvih dodatnih ulaganja mogla postii oblikovno daleko povoljnija rjeenja.
Iako svaki projektant treba dobro poznavati naela oblikovanja, u odreenim
sluajevima valja usko suraivati s arhitektom kako bi se postiglo optimalno estetsko
rjeenje. Valja imati na umu da je graenje mostova samo jedan dio graditeljstva, pa e
potreba suradnje konstruktora i arhitekta biti shvatljivija. Razlike izmeu graevinara i
arhitekata stvorene su umjetno, najveim dijelom kao rezultat pogrenog odgoja i kritinog
stava u graditeljskoj struci.
Ne valja imati predrasude da su neki mostovi lijepi sami po sebi, odnosno zbog
oblika i obrisa njegove nosive konstrukcije (primjerice luni ili visei mostovi). Isto tako
pogreno je smatrati da su odreeni tipovi mosta apriori runi (primjerice montani gredni

TRAVNIK 2016.
mostovi). Svi mostovi, pa i oni koji su vie prilagoeni suvremenim zahtjevima tehnike i
duha vremena, mogu biti lijepi ako su u skladu s okolinom i prikladno oblikovani.
Na estetsku vrijednost mosta vaan utjecaj ima njegova nosiva konstrukcija. Ona
treba biti jasna, jednostavna i ralanjena, pri emu svi elementi trebaju istodobno tvoriti
prostorni sklad. Pretjerano inzistiranje na raunski optimalnim oblicima konstrukcije moe
dovesti do umanjenja njene estetske vrijednosti.
4.1.5 Zahtjevi trajnosti

Trajnost mosta definira se njegovom sposobnou da posjeduje zahtijevanu razinu
sigurnosti i upotrebljivosti u odreenom vremenskom razdoblju. O trajnosti mostova naalost
donedavno nije voena dovoljna briga. To je imalo za posljedicu brzo propadanje brojnih
mostova, a osobito klasino armiranih i prednapetih konstrukcija u agresivnom okoliu.
Rezultat takvog odnosa najee je granienje ili potpuno zatvaranje prometa preko takovih
mostova, te znatni izdaci za njihovu sloenu i ponekad upitnu sanaciju.
Trajnost konstrukcija danas se regulira propisima. Obino se smatra da trajnost
stalnih mostova treba biti oko 80-100 godina, odnosno da vijek trajanja mosta bude otprilike
jednak ivotnom vijeku ovjeka. U izvjesnim sluajevima projektiranu trajnost mosta
treba dogovoriti s investitorom. U svakom sluaju u ukupna ulaganja za most treba ukljuiti
trokove njegove izgradnje i odravanja. Kako bi trokove odravanja sveli na to manju
mjeru, a time poveali i uporabnu vrijednost objekta, dobro je poneto poveati poetna
ulaganja za most, a sve u cilju njegove poveane trajnosti i sveukupne racionalnosti.
Zbog osiguravanja potrebna trajnosti i upotrebljivosti, posebice radi zatite
klasine i napete armature od korozije, kod svih se armiranobetonskih i prednapetih
elemenata proraunava granino stanje irine pukotina. Iskustva su pokazala da su ovakvi
prorauni jo uvijek dvojbeni i nepouzdani, te da ne manju panju treba posvetiti odreenim
konstruktivnim zahtjevima primjerice: dovoljna krutost (visina) ili s dovoljno veliki
zatitni sloj betona, dobroj zbijenosti i nepropusnosti betona, dobroj prionjivosti betona,
dobroj prionjivosti betona i armature, tanjim profilima armature slino u cilju postizanja
trajne, pouzdane i uporabljive konstrukcije.

TRAVNIK 2016.
4.1.6 Ekoloki zahtjevi
Izgradnja mosta, vie ili manje, remeti postojee uvjete njegove prirodne sredine. Za
vrijeme izgradnje mosta treba nastojati u najveoj mjeri sauvati postojei prirodni okoli. To
se moe postii odgovarajuom organizacijom gradilita, te primjenom prikladnih tehnologija
izrade. Svako imalo znaajnije naruavanje postojeeg okolia treba nastojati izbjei, a u
suprotnom je potrebna njegova sanacija.
Kao stalna graevina most takoer moe remetiti postojee uvjete okolia. Posebno
treba biti oprezan pri izgradnji mosta u naselju. U tom smislu treba voditi rauna o
adekvatnom rjeenju zatite od buke izazvane prometom, zatite od eventualnih zvukova pri
udarcima vjetra na ograde i odbojnike, sigurnoj i zatvorenoj odvodnji svih otpadnih voda
s mosta, zatiti od izlijetanja s mosta i slino.
4.2 Potrebne predradnje

Da bi se to bolje udovoljilo zadanim zahtjevima potrebno je, prije samog
pristupanja projektiranju izvriti odreene predradnje. Ove predradnje mogu biti manjeg ili
veeg opsega, ve prema konkretnoj situaciji, a nekad mogu biti i vrlo detaljne. Osnovne
predradnje su:
Skupljanje podataka o zahtjevima na prijelaz i most; definiranje prometnih uvjeta na
mostu i ispod njega te definiranje nivelete, slobodnog profila i sl. Izbor mogueg
poloaja mosta.
Skupljanje podataka o tlu na kojem treba sagraditi most, podataka vezanih za
temeljenje mosta, te podataka o moebitnom vodotoku preko kojeg se most gradi.
Snimka terenske situacije (geodetska podloga), reljefa terena i okolnih sadraja.
Konani izbor poloaja mosta.
Podaci o korisnom optereenju mosta (definiranje prometa na mostu) i odreivanje
ostalih optereenja kojima e most biti podvrgnut.
Podaci o pogodnim i raspoloivim gradivima, te ostalim iniocima zanimljivim za
gradnju.
Nakon podrobne analize prikupljenih podataka, prelazi se na projektiranje mosta.
Tok radova na projektiranju moe se ovako prikazati:

TRAVNIK 2016.
Izbor poprenog presjeka mosta i uzdune dispozicije. Izbor broja otvora, njihova
veliina i raspored stupova. Izbor broja i oblika glavnih nosaa. Izbor ograde i ostalih
funkcionalnih dijelova mosta, sve u jednoj ili vie varijanti.
Izbor tipa mosta, statikog sustava glavnog nosivog sklopa, izbor gradiva i izbor
sustava graenja. Takoer u jednoj ili vie varijanti.
Statika provjera svih nosivih elemenata. Izbor dimenzija elemenata. Kontrola
nosivosti, deformabilnosti i stabilnosti.
Predmjeri radova i gradiva, podaci za ocjenu ekonominosti rjeenja u odnosu na
zahtijevani rok dovretka i potrebna sredstva.
4.3 Izbor mjesta i poloaja

Izbor mjesta za prijelaz izabire se esto jednom za uvijek, jer se pri rekonstrukciji
obino koriste raniji prijelazi. Prva dunost projektanta je da neposredno na terenu ispita
mogunost najpogodnijeg poloaja mosta u smislu svih zahtjeva koji su ranije nabrojani.
Treba imati na umu da neki sam po sebi povoljan poloaj ne mora biti takav u
odnosu na opi projekt radova. Tako, kod cesta vee vanosti prednost emo dati trasi ceste,
a most pokuati uklopiti kako najbolje znamo. Kod cesta nie vanosti prednost emo dati
poloaju mosta, a onda emo cestu uklopiti prema njemu.
4.3.1 Ugao prijelaza

Openito je najpogodnije most smjestiti okomito na zapreku, jer je tada konstrukcija
mosta najjednostavnija, a ujedno je most i najkrai. Meutim, ne treba po svaku cijenu
nastojati most postaviti okomito na zapreku. Trase modernih prometnica imaju svoje
zakonitosti (radijuse krivina, duljine prijelaznica) koje je esto potrebno mijenjati na vrlo
dugom potezu da bi se neki most postavilo okomito na zapreku. Kod gradskih prometnica
kosi prijelazi i kosi mostovi su vrlo esti.
Na kosim krianjima moemo predvidjeti kosi ali i okomiti most, samo to se tada
poveavaju rasponi mosta. Zorni prikaz prikazan je na crteu 3.1. Lv je irina prepreke,
L0 svijetli otvor ispod mosta, Lk raspon konstrukcije, s irina mosta i kut krianja.

TRAVNIK 2016.
Slika br.57 Prikaz nekih uobiajnih visina kod mostova
Sa konstrukterskog stajalita, s obzirom na veliinu kuta , razlikujemo sljedee
mogunosti krianja:
Podruje krianja 90 do 70 - prema okomitim rjeenjima beznaajne su razlike u
konstrukcijama mostova;
Podruje krianja od 70 do 40 - konstrukcije mostova su obino sline konstruk-
cijama okomitih mostova, ali je pri provjeri nosivih sklopova potrebno raunati s
utjecajem kosine;
Podruje krianja ispod 40 - redovito zahtijeva predvianje nekih posebnih rjeenja,
bilo u konstrukcijama mosta ili u provoenju vodotoka tj. donje prometnice.
Ako na kosom krianju predvidimo okomiti most imamo: dulji most, vei
raspon konstrukcije, vee visine nosaa, pa e most biti i skuplji nego na okomitom prijelazu.
Ako na kosom krianju predvidimo kosi most imamo: dulji donji ustroj, razliita
krila upornjaka, kompliciraniju konstrukciju, opsenije proraune i openito most e biti
tee izvesti nego okomiti most. Uz to, postoje i odreene potekoe oblikovanja mosta.
Oevidno je da su kosa krianja ispravna s obzirom na uporabnu vrijednost
prometnice jer omoguavaju optimalno voenje linije trase. Problemi koji se pri tome
nameu graditeljima mostova mogu biti sloeni. Takoer postoje problemi osiguranja dobre
preglednosti na prometnici/vodotoku koji prolazi ispod mosta. Ovakvi problemi se obino
rjeavaju tankim pojedinanim stupovima kojima se ostvaruju otvoreni vidici.
4.3.2 Izbor pravca

S gledita izgradnje teimo to jednostavnijim mostovima, koji su dakako i
najjeftiniji. Stoga je najpogodnije da se most nalazi u pravcu. Meutim, iz slinih

TRAVNIK 2016.
razloga koji su nabrojani u prethodnom potpoglavlju, mostove je potrebno smjetati u
razliitim zavojima, prijelaznicama i meupravcima. U tom sluaju, osim komplikacija koje
nastaju na samoj konstrukciji, javljaju se i problemi osiguranja dobre preglednosti koja je u
uskoj vezi s vrstom prometa koji se na mostu odvija.
U zavojima je ploha kolnika nagnuta prema sreditu zavoja, ali hodnici s
vijencima ne moraju slijediti takvo nagibanje, pa se mijenjaju visinski odnosi izmeu
osnovnih linija u odnosu na one kada je most u pravcu (problemi zadiranja u slobodni profil
vizualno i stvarno).
Sloene okolnosti kada vitoperenje zahvaa most, za usklaenje odnosa linija
najbolje je nacrtati svaku posebno (naslon, ograde, vijenac, rubnjak) i uskladiti ih.
Slika br.65 Mogue tlocrtne dispozicije mosta
Slika br.66 Rjeenje rasponske konstrukcije za mostove sa nagnutim kolnikom

TRAVNIK 2016.
Slika br.67 Tlocrtno rjeenje mostova u zavoju
4.4 Izbor nivelete

Niveleta je, u principu, linija sredine kolnika. Za ukupnu vrijednost mosta
znaajni su oblici plohe gledani sa strane na most, a njihov odraz je upravo linija nivelete.
Pri polaganju nivelete potrebno je voditi rauna o nizu stvari: slobodnom profilu
ispod mosta, visini nosaa rasponske konstrukcije, opim voenjem trase, reljefom terena i
sl.. Na osnovi njih, potrebno je pronai najpogodnije odnose i poloiti optimalne linije
nivelete prijelaza. Osim estetskog znaaja, linija nivelete je vana za sigurnost prometa, za
trokove odravanja i za udobnost prijelaza.
4.4.1 Visinski odnosi

Visinski poloaj kolnika zadan je nekim opim uvjetima, pa mostovi mogu biti
smjeteni iznad ili ispod razine okolnog terena. esto nam ove odnose diktira prometnica, tj.
njen visinski poloaj u odnosu na teren. Potrebno je nastojati da uzdizanje nivelete bude to
manje, ime se skrauju prilazne rampe, smanjuje nasip, te

TRAVNIK 2016.
smanjuju usponi i padovi. Kod prijelaza dubokih uvala preporuljivo je rasponski
sklop smjestiti ispod prometne razine, dok je kod prijelaza plitkih uvala to vrlo teko
postii, pa se rasponski sklop smjeta iznad prometne povrine ili se vjea o pilone (visei i
ovjeeni mostovi).
4.4.2 Odnosi odluni za ocjenu vrijednosti nivelete

Za ocjenu vrijednosti nivelete, a time i ocjenu ukupne vrijednosti mosta mogu se
postaviti neki parametri oblika nivelete, a to su:
Osnovni oblik, mjesto prijeloma tangenti i poloaj toke kulminacije,
Strmina uspona i padova (%) i veliina izdizanja (c),
Radijus zakrivljenosti (R) i duina zaobljenja,
Odnosi na prilazima,
Slika br.68 Prikaz osnovnih veliina vezanih za niveletu mosta
Ovi parametri se uglavnom odnose na cestovne mostove. Kod eljeznikih

mostova potrebno je imati male uspone i padove, pa su i visinske razlike u niveleti male. Pri
projektiranju mostova dobro je potivati sljedee preporuke:
Kratka zaobljenja nivelete djeluju kao prijelomi,
Izbjegavati svako naglo mijenjanje nivelete,
Detaljno razmotriti problem odvodnje oborinskih voda,
Detaljno razmotriti problem preglednosti,

TRAVNIK 2016.
4.4.3 Osnovni oblici nivelete
Po osnovnom obliku nivelete mogu biti ravne, i to vodoravne ili nagnute, zatim
konveksne ili konkavne. Uz to postoje i valovite linije koje ubrajamo u sloene oblike.
Slika br.69 Osnovni oblici nivelete i njihova obiljeja
a) Niveleta u pravcu
Potpuno horizontalne nivelete pogodne su za eljeznike mostove s otvorenim
kolnikom. Za cestovne mostove potrebno je prometnoj plohi dati uzduni pad od barem 0.5%
zbog odvodnje. Pri tome treba imati na umu da neravnost kolovoza koja nastaje kod uporabe
pospjeuje zadravanje vode na kolniku.
Visinski odnosi izmeu krajeva mosta, slobodni profil ili drugi razlozi mogu
uzrokovati jednostrano ili dvostrano nagnutu niveletu.

TRAVNIK 2016.
b) Konveksna niveleta
Ovaj oblik nivelete je pogodan i za izgled mosta i za odvodnju. Ako se toka
kulminacije nalazi u simetrali mosta, konstrukcija e biti simetrina. Zaobljenja ne smiju biti
jaka zbog preglednosti ceste. Preporua se da usponi i padovi ne budu vei od 3%,
naroito ako na mostu imamo i pjeaki promet.
c) Konkavna niveleta
Primjenjuje se na mjestima gdje se prometnica sputa s obje strane prema
prijelazu (mostu). Vrlo je povoljna zbog preglednosti, ali nepovoljna za odvodnju (na
najniem dijelu potrebno poveati broj i veliinu slivnika i potrebno kvalitetno
odravanje). Problem odvodnje se esto moe izbjei postavljanjem najnie toke izvan
mosta.
d) Sloeni oblici
Kod dugih mostova mogu nastati valoviti oblici nivelete (kombinacije konveksnih
konkavnih i nivelete u pravcu). Mnogobrojne su kombinacije oblika, naroito u voritima
gdje se krakovi ceste isprepliu tlocrtno i visinski.

TRAVNIK 2016.
5. Temeljenje
O uvjetima temeljenja bitno ovisi prikladnost uzdune dispozicije, veliina otvora,
izbor gradiva, tip i statiki sustav rasponske konstrukcije, trokovi i vrijeme graenja. Ako je
temeljno tlo vrsta stijena, tada na njega moemo predati velike vertikalne i horizontalne sile,
pa moemo razmiljati o mostovima osebujnih rasponskih sklopova. Naprotiv, na loem tlu
prisiljeni smo graditi mostove jednostavnih statikih sustava i manjih raspona. Ponekad
temeljenje moe predstavljati najkompleksniji i najskuplji dio mosta, kao npr. temeljenje u
mulju ili movarnim tlima (ipovi, bunari), ili temeljenje u vodi ili moru (kesoni).
Openita je praksa da se na temelju geolokih karata i vizualnog pregleda
terena da globalna ocjena karakteristika temeljnog tla i odredi nain temeljenja. Projektant
tada izrauje idejno rjeenje mosta (jedno ili vie njih), na osnovi kojeg se donose odluke o
nainu i opsegu vrenja istranih radova.
Terenska istraivanja obino se sastoje od geotehnikih buotina i seizmogeolokih
ispitivanja. Openito se preporua sljedei broj i raspored buotina:
Za mostove do 30 m, po jedna buotina dubine 10 m ispod svakog upornjaka i
eventualno jedna u sredini;
Za mostove 30-100 m po jedna buotina dubine 10-15 m kod svakog upornjaka i bar
jedna u sredini;
Za mostove dulje od 100 m po jedna buotina kod svakog stupa i po dvije kod
svakog upornjaka (ako je nepoznat poloaj stupova i upornjaka, buotine je potrebno
postavljati na razmaku 15-20 m);
Za velike i iroke mostove po dvije buotine ispred i iza svakog stupa i upornjaka.
Seizmogeoloka ispitivanja obino se provode du trase mosta, i sa rezultatima iz
buotina daju geoloku sliku terena na kojem se most gradi. Ako geoloki sastav tla nije u
potpunosti jasan, tada treba poveati broj i dubinu buotina. Pri tome je potrebno u nosivi sloj
tla ui bar 3 m, a u liticu u predjelima kra bar 4 m. Geotehnikim ispitivanjima potrebno je
definirati parametre nosivog tla kao to su:
Nosivost tla,
Slijeganje,
Vodopropusnost,

TRAVNIK 2016.
Vodostaj podzemne ili nadzemne vode,
Prirodna vlanost tla,
Sposobnost upijanja vode,
Zapreminska teina,
Sastav zrnatosti,
Granicu plastinosti,
Adheziju, koheziju i unutranje trenje, itd.
Jedan od osnovnih parametara koje ova istraivanja trebaju ispitati je veliina
slijeganja temeljnog tla. Razliiti sustavi konstrukcija su razliito osjetljivi na slijeganje, pa je
veliina slijeganja je direktno vezana za odabir konstruktivnog sustava mosta.
Takoer bitna stvar kod temeljenja je nivo podzemne i/ili nadzemne vode. Vano je
napomenuti da nije podesno raditi temelje bez crpljenja vode (betoniranje u vodi). Prisutnost
nepropusnih slojeva na dohvatnoj dubini znai bitno olakanje radova. Treba imati na umu da
cijena radova kad je prisutna voda raste priblino s kvadratom dubine raunajui od povrine
vode.
U nekim rjeenjima nosivih sklopova mostova teko je odijeliti temelje od ostalog
donjeg ustroja, a ponegdje i od gornjeg ustroja mosta. Tada su i promatranja problema
temeljenja ograniena na mogunosti izgradnje, a funkcioniranje nosive konstrukcije je
cjelina koju kao takvu treba i provjeravati.

TRAVNIK 2016.
6. Slobodni profili
Slobodni profili predstavljaju minimalne otvore kroz koje moe prolaziti odreeni
promet preko mosta ili ispod njega. Slobodne profile propisuju uprave za ije potrebe ti
prolazi slue. Za razliite vrste mostova i razliiti promet na njima, slobodni profili su
razliiti kako oblikom tako i dimenzijama. Projektant je duan potivati barem minimalne
slobodne profile, no preporuljivo je odabrati i vee dimenzije od minimalnih.
Ovdje e se navesti samo najosnovniji slobodni profili.
6.1 Slobodni profili za popravke i odravanje mostova

Za odreeni broj mostova, npr. sanduasti gredni mostovi, luni mostovi, treba
predvidjeti prolaze za odravanje, ienje i popravke. Minimalne dimenzije otvora koje treba
predvidjeti dane su na crteu 3.7
Slika br.:70 - Dimenzije otvora na mostovima za prolaz, ienje i

popravke
6.2 Slobodni profili za pjeake

Minimalna irina za jednog prolaznika je 75 cm, ali se openito moe preporuiti 80
cm za jedan niz prolaznika (crte 3.8). Kad se pjeaki hodnici nalaze u sastavu kolnika,
osnovnoj irini moramo dodati i zatitni trak, koji je obino irok barem 25 cm, pa je
minimalna irina hodnika 100 cm.

TRAVNIK 2016.
Slika br.71 - Minimalan slobodni profil za pjeake i bicikliste
Kada se uz rubove kolnika postavljaju odbojnici za njih se rezervira posebni trak irok
obino 50 cm, a snjegove vanjske strane se predvia pjeaki hodnik. Primjeri su vidljivi na
crteu 3.9
Slika br.72 - Minimalan dimenzije pjeakih prolaza uz cestovne kolnike

TRAVNIK 2016.
6.3 Slobodni profili za cestovna vozila
irinu cestovnog mosta potrebno je uskladiti s irinom ceste na otvorenim potezima
prometnica. irina kolnika je ista, a rubne trake, zatitne trake, trake za smjetaj odbojnika,
pjeaki prolazi i hodnici obino se razlikuju. Jedan primjer slobodnog profila za autoceste i
mostove nad njima (nadvonjaci) prikazan je na crteu 3.10.
Slika br.73 - Slobodni profili za autoceste i brze ceste
6.4 Slobodni profili za eljeznicu

Za eljeznike mostove kod nas se koriste slobodni profili koje propisuje Unija
europskih eljeznica. Na crteu 3.11 prikazan je orijentacioni slobodni profil za pruge
normalnog kolosjeka.
Slika br.74 - Slobodni profili za eljeznice

TRAVNIK 2016.
7. Zakljuak
Projektiranje mostova sloen je graevinsko-tehniki zadatak, koji treba zadovoljiti

mnoge zahtjeve, a ne samo tehniko rjeenje njegove nosive konstrukcije. Postojanje
pouzdane nosive konstrukcije bitan je preduvjet postojanja mosta. Taj uvjet, iako prijeko
potreban, nije dovoljan za uporabnu vrijednost mosta.
Mostovi, kao i sve druge graevine, trebaju zadovoljiti zahtjeve
funkcionalnosti, sigurnosti, trajnosti, ekonominosti, estetike i ekologije (utjecaja na okoli).
Za uspjeno rjeavanje takvih zahtjeva treba vladati irokim saznanjima, a u sluaju veih i
sloenijih projekata nuno je ukljuenje veeg broja strunjaka razliitih specijalnosti.
Navedeni zahtjevi meusobno su suprotstavljeni pa ih valja kompromisno uskladiti.
Problemi projektiranja i graenja nosivih konstrukcija sastavni su dio graenja
mostova. Stoga je neophodno poznavanje razliitih disciplina u cilju postizanja pouzdanih,
trajnih i ekonominih konstrukcija. U posljednje vrijeme osobito je znaajan veliki
napredak u podruju prorauna nosivih konstrukcija. Razvoj numerikih metoda prorauna,
a osobito metoda konanih elemenata, potaknut ekspanzijom raunala, omoguava pouzdane
statike i dinamike, linearne i nelinearne analize konstrukcija. Proraun nosivih
konstrukcija, nekad osobito zahtjevan i dugotrajan, pritom esto i dominantni dio projekta
mosta, danas je postao gotovo rutinski zadatak. Iako su graditelji mostova najdirektnije
vezani za proraun njegovih nosivih konstrukcija, potrebna su im mnogo ira saznanja u
cilju postizanja optimalnog rjeenja.
Graditelj mostova treba dobro poznavati gradiva za izradu nosivih konstrukcija i
sklopova, te postupke izrade. Nedopustivo je neopravdano nametanje nekih oblika i
postupaka izvoenja. Naalost, ovo je ponekad prisutno jer su konstruktori danas
specijalizirani samo za pojedine materijale, a izvoai nameu svoje postupke izrade.
Princip ekonominosti nedvosmisleno je jedan od centralnih zahtjeva kada je u
pitanju most. Ekonominost i jeftinoa nisu isti pojmovi iako ih naalost neki ponekad
poistovjeuju i izjednaavaju. Mnoga jeftina projektna rjeenja mostova u upotrebi su
zahtijevala velike trokove odravanja, to se kasnije pokazalo s k u p i m i neekonominim.
U ukupnu cijenu mosta, osim trokova izrade, treba uraunati i oekivane trokove

TRAVNIK 2016.
odravanja. Stoga, pri izradi projekta mosta posebnu panju treba posvetiti trajnosti, a
osobito kod mostova u agresivnom okoliu. Potrebno je detaljno propisati i u izvoenju
provesti mjere osiguranja i kontrole kvalitete. Ispravno poveana ulaganja u fazi izrade
mosta, na kraju bi se trebalo pokazati sveukupno ekonominijim rjeenjem.
Ekonominost i brzina graenja su usko povezani. Pod argumentima brzine i
tedljivosti nerijetko su proturena rjeenja za koja se kasnije ustanovilo da nisu bila ni tako
jeftina, ni brzo gotova, kako se unaprijed mislilo i obeavalo. Posljedice su toga nepovratno
i trajno manje vrijedne graevine, a sve za vremensku dobit. Brzina graenja ne smije
utjecati na kvalitetu, jer jednom kad graevina bude dovrena vremenski rok njene
izgradnje nikome nee biti interesantan, ve njena sveukupna i trajna vrijednost.
Mostovi moraju biti prikladno oblikovani. Pod pojmom oblikovanja ukljueni su
razliiti faktori koji uvjetuju opu vrijednost mosta. Osim svoje unutranje ljepote, most
treba biti skladno uklopljen u okoli. Oblikovna vrijednost mosta prvenstveno zavisi o
projektantu, njegovoj konstruktorskoj i estetskoj nadarenosti i shvaanju, ali isto tako i o
investitoru i izvoau.
Estetski zahtjevi za most ponekad moraju biti odluujui, a posebno kod gradskih
mostova. U posebnim sluajevima potrebno je u postupku izrade projekta mosta ukljuiti
arhitekta. U svakom sluaju, nedopustivo je graenje runih i neuglednih mostova.

TRAVNIK 2016.
8. Literatura:
Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima Knjiga
1:Projektovanje Dio 2:Projektovanje mostova - Direkcija ceta FBIH Sarajevo 2005.
Mostovi odabrana poglavlja J.Radni, A.Harapin, G.unji Split, Mostar 2004.
Prirunik za projektovanje puteva u Republici Srbiji 9.Projektovanje mostova
9.1 Opte smernice za projektovanje mostova Beograd 2012.
https://sh.wikipedia.org/wiki/Most

TRAVNIK 2016.

Seminarski Rad Mostovi

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Seminarski Rad Mostovi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

Kandidat: Amir Purivatra Mentor: Prof.dr. Boo Soldo

Travnik, juli / srpanj, 2016.

Kandidat:Purivatra Amir Predava::Prof.dr.Boo Soldo

Broj indeksa:105 - 11/15 MASTER STUDIJ - GRAEVINA

SEMINARSKI RAD IZ MOSTOVI

MOSTOVI POJMOVI, DIJELOVI, PODJELE I UVJETI ZA PROJEKTIRANJE

Kandidat:Purivatra Amir Predava::Prof.dr.Boo Soldo

Broj indeksa:105 - 11/15 MASTER STUDIJ - GRAEVINA

SEMINARSKI RAD IZ MOSTOVI

MOSTOVI POJMOVI, DIJELOVI, PODJELE I UVJETI ZA PROJEKTIRANJE

Kandidat:Purivatra Amir Predava::Prof.dr.Boo Soldo

Broj indeksa:105 - 11/15 MASTER STUDIJ - GRAEVINA

SEMINARSKI RAD IZ MOSTOVI

MOSTOVI POJMOVI, DIJELOVI, PODJELE I UVJETI ZA PROJEKTIRANJE

Most je graevina koja omoguava prelaz saobraajnice ceste ili eljeznice a

Kandidat:Purivatra Amir Predava::Prof.dr. Boo Soldo

Broj indeksa:105 - 11/15 MASTER STUDIJ - GRAEVINA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MOSTOVI 1

Na poetku pregleda optih podataka o mostovima dat emo prikaz uobiajenih

Slika br.1 Primjer AB grednog mosta sa pojmovima i nazivima dijelova

Slika br.2 Primjer kombinovanog cestovno-eljeznikog mosta s elinom reetkastom

Kandidat:Purivatra Amir Predava::Prof.dr. Boo Soldo

Broj indeksa:105 - 11/15 MASTER STUDIJ - GRAEVINA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MOSTOVI 2

Slika br.4 Primjer poprena dispozicija betonskog grednog mosta

Kandidat:Purivatra Amir Predava::Prof.dr. Boo Soldo

Broj indeksa:105 - 11/15 MASTER STUDIJ - GRAEVINA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MOSTOVI 3

2.1 Opti pojmovi

Kandidat:Purivatra Amir Predava::Prof.dr. Boo Soldo

Broj indeksa:105 - 11/15 MASTER STUDIJ - GRAEVINA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MOSTOVI 4

Kandidat:Purivatra Amir Predava::Prof.dr. Boo Soldo

Broj indeksa:105 - 11/15 MASTER STUDIJ - GRAEVINA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MOSTOVI 5

Slika br.6 Primjer kombinovanog mosta za cestovni saobraaj, tramvaj i pjeake

Slika br.7 Primjer poprene dispozicije mosta iz punostijenih elinih grednih

Kandidat:Purivatra Amir Predava::Prof.dr. Boo Soldo

Broj indeksa:105 - 11/15 MASTER STUDIJ - GRAEVINA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MOSTOVI 6

Kandidat:Purivatra Amir Predava::Prof.dr. Boo Soldo

Broj indeksa:105 - 11/15 MASTER STUDIJ - GRAEVINA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MOSTOVI 7

Slika br.11 Primjer ovjeenog (zauzdanog) mosta

Slika br.12 Primjer viseeg mosta

Kandidat:Purivatra Amir Predava::Prof.dr. Boo Soldo

Broj indeksa:105 - 11/15 MASTER STUDIJ - GRAEVINA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MOSTOVI 8

Kandidat:Purivatra Amir Predava::Prof.dr. Boo Soldo

Broj indeksa:105 - 11/15 MASTER STUDIJ - GRAEVINA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MOSTOVI 9

2.2.2 Gornji ustroj mosta ili rasponski sklop

Kandidat:Purivatra Amir Predava::Prof.dr. Boo Soldo

Broj indeksa:105 - 11/15 MASTER STUDIJ - GRAEVINA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MOSTOVI 10

Kandidat:Purivatra Amir Predava::Prof.dr. Boo Soldo

Broj indeksa:105 - 11/15 MASTER STUDIJ - GRAEVINA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MOSTOVI 11

Kandidat:Purivatra Amir Predava::Prof.dr. Boo Soldo

Broj indeksa:105 - 11/15 MASTER STUDIJ - GRAEVINA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MOSTOVI 12