Zdrav

sam
tako mi
i treba!
Vodi za
mlade
 teme:
Hrana
Voda
Kretanje
Disanje
Spavanje
Emocije
Seksualna edukacija
Odmor
ovjeka na ponaanje motiviraju potrebe sa kojima se raamo.
Prema W.Glasseru, osobe koje ostvaruju svoje potrebe na skladan
nain (uvaavajui sebe, druge i imovinu) su: uspjene , odgovorne,
samopouzdane kontroliraju svoje zdravlje i ivot, izabirui krea-
tivna .ponaanja. Postoje i osobe koje svoje potrebe ne uspijevaju
ostvariti na adekvatan nain.
Bazine potrebe koje ovjek mora zadovoljiti nazivamo bioloke
potrebe, a odnose se na odravanje i zatitu ivota.
Bioloke potrebe ine potrebe za: hranom i vodom, disanjem,
spavanjem, kretanjem, razmnoavanjem, odmorom i sigurnosti.
Ukoliko se u samom inu zadovoljavnja biolokih potreba javljaju
potekoe koje nismo adekvatno rijeili ,iste mogu kasnije, dovesti
do ozbiljnih poremeaja u razvoju linosti i ponaanja.
Bioloke potrebe zadovoljavamo, razvijajui i uvaavajui odnos
prema sebi, to je poetak razvoja samopouzdanja ,emocionalne i
socijalne inteligencije, kasnije, od znaaja za zadovoljavanje psiho-
lokih potreba koje realiziramo u odnosu sa drugima.
Zadovoljavajui bioloke potrebe uspostavljamo unutarnju higijenu
naeg organizma a koja je vana za formiranje: uvjerenja, stavova,
navika, pravila te samostalnosti i osobne odgovornosti.
To su ujedno kljune rijei za adekvatno zadovoljavanje psiholokih
3
potreba, moebitno kasnije, i prevenciju poremeaja u ponaanju.
Takoer, brojna istraivanja ukazuju na snaan utjecaj zadovoljava-
nja biolokih potreba na razvoj mozga i svih procesa koji su pod
utjecajem mozga.
Nisu li tijelo i um (misli, osjeaji, duh) uzajamno povezani, ne kae
li se s razlogom U zdravom tijelu, zdravi duh?!
Stoga,
Roditelji, znamo li da nainom zadovoljavanje biolokih potreba od
roenja naeg djeteta imamo mogunost da aktivno utjeemo na
nae odnose sa djetetom, njegove osjeaje zatite, topline i sigur-
nosti, ili
Djeco i mladi znamo li da adekvatnim zadovoljavanjem biolokih
potreba moemo utjecati na razvoj mozga, formiranje odnosa pre-
ma sebi , kasnije formiranje izbora ponaanja u odnosima prema
drugima,
Ova broura sa savjetima bi mogla posluiti kao korisno tivo.
Takoer, procjenjujemo li da ivot koji ivimo i navike koje prak-
ticiramo, loe utjeu na na ivot i zdravlje, nikad nije kasno da
izvrimo detoksikaciju naeg unutarnjeg prostora zamjenjujui ga
ZdRaViM stilOM iVOta,
Svi su cvjetovi budunosti u sjemenu sadanjosti (kineska)
4
 HraNa
ovjek je ono to jede. (Japanska)
Moete rei da ste snani ukoliko ste u stanju razlomiti
okoladu u komade vlastitim rukama, a nakon toga pojesti
samo jedan komadi. (Judith Viorst)
Birajte hranu koju jedete!
Neke namirnice pomau mozgu da bolje radi, a neke slabe i uspo-
ravaju rad mozga.

Voe i Kruh, ria, krumpir,

povre tjestenina

Meso, Mlijeko i
riba, jaja mlijeni proizvodi
Hrana i pie bogato
masnoama i/ili eerom

5
 tijekom slijedee minute kod svakog e se dobro ishranjenog fetusa
na svijetu razviti 250.000 modanih stanica. (Richard M. Restak, Um
dojeneta)

dOBRa PREHRana POMaE UEnJU

GraditeLJi UnitaVai
moZGa moZGa
Avokado Narane Alkohol
Banane Piletina Bijeli kruh
Brokula Pivski kvasac Hidrogenizirane
Dinja cerovaa Prokulice masnoe
Govedina (kelj pupar) Kukuruzni sirup
(nemasna) Penine klice Pia s kolom i/ili
Graak Puretina eerom
Jaja Sir Nikotin
Jogurt Smea ria Prejedanje
Kelj (lisnati) Soja Ranirani eer
Krumpir pinat eerni preljevi
Losos Tuna Umjetne boje za hranu
Mahunarke Ulje sjemenki lana Umjetni zaslaivai
Maslac od Zelena salata
kikirikija marula
Mlijeko Zobena kaa

6
 ZnatE li KOliKO JE Vana VOda?
Voda je kljuni imbenik ljudskog postojanja, ljudsko se tijelo sastoji
od 65-70% vode, te ga sa pravom nazivamo unutranje more.
Koa je tanka spona izmeu unutarnjeg i svjetskog mora.
Kada postotak vode u krvi padne, raste koncentracija soli. to je
vea koncentracija soli u krvi, vie vode izlazi iz stanica u krv. To po-
veava krvni tlak i doprinosi pojavi stresa. Znajui to, treba ohrabri-
vati djecu i mlade da piju to vie vode tijekom dana (8 aa bistre
vode, a ne gaziranih i slinih pia).
Kavoljubci i slatkoljubci - nikada ne pijte kavu i ne jedite kolae bez
vode
Funkcije koje voda ima u organizmu:
u slini i eluanim sokovima, pomae pravilnu probavu hrane
u krvi pomae transportu nutrijenata i kisika do svih stanica
u tjelesnim tekuinama, odrava elastinost organa i tkiva
u urinu odnosi otpadne tvari
u znoju odnosi tjelesnu toplinu nagomilanu tjelovjebom
konzumiranje vode vano je zbog odravanja zdrave koe
elektroliti poboljavaju koncentraciju, uspostavljaju ravnoteu
za odgovarajue funkcioniranje
7
 ProCJeNJUJU Li Nas drUGi Prema
naEM dRanJU?
Nerijetko su rtve nasilnikog ponaanja osobe koje se loe dre,
gledaju u pod, izbjegavaju kontakt oima.
Pojedini pokreti, kombinacija pokreta utjee na razvoj mozga i nje-
govu stimulaciju.
Eric Jensen u knjizi Pouavanje mozgom na umu dovodi u vezu
nasilje i nedostatak
kretanja. Djeca liena
podraaja dodirom i
fzikim aktivnostima,
moda, ne razvijaju
u mozgu veze izme-
u pokreta i ugode,
manje se veze stvara
izmeu malog mozga
(zaduenog za kreta-
nje) i modanih cen-
tara za ugodu.
Kao rezultat moe se razviti potreba estokim stanjim poput nasilja.
Liite li osobu kretanja - imate problem.
8
... i JO O KREtanJU i tJElOVJEBi
kondicioniraju tijelo na nain da preventivno utjeu na sprijea-
vanje oboljenja i usporava proces starenja obzirom da odrava
tijelo mladim.
sprjeava debljanje i nastoji odrati tjelesnu teinu-utjee na
metabolizam, pravilnu izmjenu tvari u organizmu
potie cirkulaciju krvi i funkcioniranje drugih organa, osigurava
izbacivanje tetnih tvari iz organizma, pospjeuje pravilno disa-
nje
ovruje cjelokupnu miskulaturu
utjee na vei dovod kisika i hrani neurotropinima
jaa obrambeni, imunoloki sustacv i sprijeava oboljelost od
infektivnih bolesti
sprijeava proirenje vena, kou ini svjeom i zategnutom,
zglobove i tetive elastinim, jaa miie i kosti

tjelovjeba sadri 3 elementa:

1. izdrljivost/aerobne vjebe (vonja biciklom, koarka, nogomet,
tranje, plivanje, rolanje) jaa srce i poboljava sposobnost tije-
la da opskrbi kisikom
2. snagu/sklekovi, trbunjaci, penjanje, hrvanje/jaanje miia,
9
 zglobova i kosti, muskulature /osjeaj ravnotee, kontrole i svje-
snosti o svom tijelu i
3. Fleksibilnost/istezanja koju bi roditelji trebali poticati kroz sva-
kodnevno bavljenje.
Usklaivanjem sva tri elementa tjelovjebi teimo cjelovitom tjele-
snom razvoju.

10
 disati Znai iVJEti!
Raamo se sa prvim udisajem, umiremo sa zadnjim izdisajem.
dokazano je da koristimo samo 50% kapaciteta plua.
niste li uli kada ste u stresu, ili ljuti, kako vam kau
duboko dii
Kisik je kljuan za mozak. Mozak potroi 1/5 kisika koje potroi tije-
lo. Via razina pozornosti, mentalnog funkcioniranja povezana je sa
boljom kvalitetom zraka. Mnoge od tzv. pametnih stvari koje po-
jaavaju pozornost, kognitivno funkcioniranje i pamenje mijenjaju
dostupnost kisika u mozgu.
Vanost disanja - opskrbljivanje kisikom kljunim za preivljavanje,
rjeavanje otpadnih tvari, toksina-uklanja otrove iz tijela i puni ga
energijom - ista krvotoka (tajna vitalnosti i mladalakog izgleda)
Zato je kisik nuan: to je najpotrebnija hranjiva tvar za tijelo (za
mozak, ivce, lijezde i ostale unutarnje organe, ako ga ne dobija-
mo mentalne funkcije usporavaju, vitalni organi propadaju, osjetilo
sluha i vida propada.
Emotivna napetost sputava disanje - kada se osoba koja vodi sje-
dilaki nain ivota susretne sa sloenim problemom obino pogne
glavu, skupi ruke, noge i glavu - posljedica smanjenje kapaciteta
11
plua, gubitak daha, pojaava se rad srca - grenje miia ruku, vra-
ta i prsa - udisaji su krai - nakon duljeg razdoblja hladnoe - umor
zbog slabe cirkulacije krvi, smanjene koliine kisika vea to odgo-
vornost za probleme je zahtijevnija - zaboravljamo disati.

PraviLa Za disaNJe:
disati na nos, a ne na usta
ne disati ubrzano (duboko disanje omoguava da kisik dospije
u sve djelove plua, djeluje oputajue i stimulirajue, masira
unutarnje organe i potie prokrvljenost)
diite ravnomjerno i ujednaeno
kada ste napeti, opustite se kako
bi mogli normalno disati

12
 NedovoLJNo sNa
Tinejderski prirodni sat za spavanje na-
mjeta uobiajeno vrijeme za odlazak
na spavanje sve blie ponoi, a buenje
sve blie 8 sati, to rezultira oteanim
funkcioniranjem u rano jutro, odno-
sno, boljim uincima kasnijeg ustajanja
(poetak kole u 9,30). Vjeruje se da su
te promjene stimulirane hormonalnim
promjenama u pubertetu.
Za ciklus spavanja koji se sastoji od nekoliko dijelova, najvaniji je dio
dubokog sna, kada ne sanjamo. Za tjelesni oporavak vaan je i dio
REM stanja koji je kljuan za odravanje naeg pamenja, obradu in-
tenzivnih emocija i dugorono pamenje.
Ako elimo da nam djeca ue i pamte, trebala bi biti budna u koli i
imati dovoljno vremena za san kako bi nou utvrdila naueno.
sve vie mladih ima problema sa spavanjem uvjetovanih dugo-
trajnim boravkom pred kompjutorom, televizijom ili zbog prema-
lo kretanja ili zato evo nekoliko preporuka za miran san:
U krevetu ne bi trebalo gledati televiziju, jesti ili raspravljati o
emocionalnim pitanjima. On bi trebao sluiti iskljuivo za spavanje
13
i seks. U suprotnom se javljaju asocijacije koje krevet povezuju s
drugim aktivnostima i esto postaje teko zaspati.
Za vrijeme spavanja potrebno je priguiti zvukove i svjetlost, te
izbjegavati odvie visoku ili nisku temperaturu. U tome pomae ko-
ritenje epia za ui, roleta na prozorima i elektrinog pokrivaa,
odnosno klima ureaja.
svakako je dobro izbjegavati konzumiranje tekuine nakon 20 sati
uveer, to e smanjiti broj buenja po noi zbog mokrenja.
dnevno spavanje se ne preporua, osim kratkog odmora od 10-15
minuta otprilike osam sati nakon buenja. Meutim, ljudi koji teko
usnu trebali bi u potpunosti izbjegavati dnevno spavanje.
ako je potrebno ustati po noi ne treba se izlagati jakoj svjetlosti.
Koritenje male none lampice bit e dovoljno.
nikotin je stimulant i svakako ga ne bi trebalo konzumirati, poseb-
no neposredno pred spavanje ili prilikom buenja po noi. Cigareta
prije spavanja, iako se ini oputajuom, zapravo to nije.
Kofein je jo jedan stimulant, a nalazi se u kavi, nekim gaziranim
sokovima, aju, okoladi i razliitim lijekovima koji se mogu dobiti
bez lijenikog recepta. Kofein bi trebalo izbjegavati barem etiri do
est sati prije spavanja. Meutim, ljudi koji konzumiraju velike koli-
ine kofeina moraju paziti da ne smanje njegov unos odvie naglo,
14
jer to moe izazvati glavobolje, te tako onemoguiti san.
Iako alkohol poetno smiruje i moe olakati padanje u san, tijekom
spavanja on se razgrauje i izluuje iz organizma, to esto izaziva
buenje, none more i znojenje. Dakle, zajedno s nikotinom i kofe-
inom spada u skupinu koju treba izbjegavati.
lagani obrok moe olakati usnivanje, ali konzumiranje velikih
koliina hrane neposredno prije odlaska u krevet sigurno e loe
utjecati na spavanje. Preporua se izbjegavanje proteina koje je
bolje zamijeniti ugljikohidratima ili mlijenim proizvodima. Mlijeko
sadri aminokiselinu L triptofan za koju su istraivanja pokazala da
pomae ljudima da usnu. Dakle obrok mlijeka i keksa (koji ne sadre
okoladu) dobro e doi, a takoer je i dobrog okusa.
intenzivno vjebanje prije spavanja, posebno kod ljudi koje to raz-
budi, moglo bi oteati padanje u san. Bolje je vjebati kasno poslije
podne, iako istraivanja pokazuju da vjebanje prije spavanja nije
toliko loe koliko se nekada mislilo, osim kod ljudi koji se vjeba-
njem razbude.
Vrlo esto osobe koji imaju kune ljubimce doputaju da ivotinje
spavaju u njihovom krevetu. Meutim, micanje ivotinje tijekom
noi, te mogue alergije na njezinu dlaku, takoer mogu imati ne-
gativan utjecaj na san. Stoga je bolje da kuni ljubimac ipak spava u
svojoj koari.
15
 emoCiJe
Ono to su reeksi za tijelo, to su emocije za duh. Emocije nas tite ,
ljutnja od neprijateljstva, strah od opasnosti, tuga od gubitka dragih
ljudi.
Emocije pomau razumu da usredotoi um i odredi prioritete. One
daju teinu svim naim mislima, sklonostima, idejama i tvrdnjama.
Nadahnjuje nas emocionalna, a ne logika aroma.
Emociju se naa osobnost i pomau nam u donoenju odluka. Odlu-
ke se donose uz pomo naih vrijednosti, a sve vrijednosti su emo-
cionalna stanja.
Emocije su nauene mudrosti, kljune ivotne lekcije nune za pre-
ivljavanje emocionalno su utisnute u na DNA. Ovisno o tome ka-
kve su nam emocije, takav nam je dan.

Molekule emocija pokreu svaki sustav u vaem tijelu.

(Candace B. Pert, Emocionalne molekule: Zato se osjeamo tako
kako se osjeamo)

16
 seksUaLNa edUkaCiJa i
reProdUktivNo ZdravLJe mLadiH
tvoJa Prava U veZi
tvoje je pravo da ima odreene osjeaje prema kome god eli.
Tvoji prijatelji mogu imati miljenje ili savjet koji vrijedi posluati ali
odabir prijatelja/prijateljice ili u koga e se zaljubiti je samo tvoj
izbor.

17
ima pravo izraziti svoje osjeaje ili ih zadrati za sebe. Samo zato
to osjea neto prema nekome ne znai da to mora rei toj osobi
ili uiniti neto po tom pitanju. Moe to uiniti ali i ne mora, izbor
je na tebi.
ima pravo osjeati se sigurno. Izuzetno je vano da se osjea i
ziki i emocionalno sigurno sve vrijeme kada si s drugom osobom.
Ako se ne osjea sigurno to bre se izvuci iz te situacije. Zlostav-
ljanje i nasilje nitko ne zasluuje i ono nikada nije tvoja krivica. Kon-
ikte treba razrjeavati na miran i nenasilan nain.
ima pravo da se drugi prema tebi odnose s potovanjem. Zasluu-
je priliku da bez straha izrazi svoje misli i osjeaje. Ima pravo da
te druga osoba saslua. I ono to ima za rei treba se potovati.
ima pravo biti u kvalitetnoj vezi. U kvalitetnoj vezi nema kontro-
le, manipulacije i ljubomore. Kvalitetna veza je veza u kojoj postoji
iskrenost, povjerenje i komunikacija.
ima pravo na vrijeme za sebe (bez nametnutog osjeaja krivnje).
Moe provoditi koliko god vremena eli bez voljene osobe bilo
da se radi o druenju s prijateljima/icama, obitelji, ili samostalnom
provoenju vremena. Vano je baviti se aktivnostima ili se druiti s
osobama koje nisu iskljuivo tvoj deko ili djevojka.
ima pravo rei nE. Ti donosi odluke o vlastitom tijelu i nitko te
ne smije prisiljavati na tjelesni kontakt. Takoer, tvoje je pravo rei
18
ne alkoholu i drogama. Ako druga osoba ignorira tvoje NE onda te
ne potuje.
ima pravo odbiti seks ili ne stupiti u seksualne odnose. Kvalitetna
veza podrazumijeva zajedniko donoenje odluke o stupanju u sek-
sualni odnos. Takoer, ima pravo odbiti seks iz bilo kog razloga ak
i ako si ve ranije bio/bila seksualno aktivan/na.
ima pravo na iskrenu i otvorenu komunikaciju. Ako se neto do-
gaa u ljubavnoj vezi ili prijateljskom odnosu, potrebno je razgova-
rati s drugom osobom o tome.
ima pravo prekinuti vezu. Ima pravo okonati vezu iz bilo kojeg
razloga jer uope nije vano koji su tvoji razlozi za prekid. Ako eli
van iz tog odnosa, moe to uiniti. Ne mora nikome objanjavati
niti opravdavati svoje osjeaje.
19
 odmor
Uzroci dugotrajnog stresa mogu biti; teka situacija, optereenost
obavezama i zadacima, nain razmiljanja i emocionalnog funkcio-
niranja, tetne navike.

kako PromiJeNiti Navike i raZmiLJaNJa koJa dovode

dO stREsa?
Ne odugovlaite (odugovlaenje stvara svijest o neispunjenju oba-
veza i vremenskom pritisku).
Bolje se organizirajte (nered i neorganiziranost usporava izvrenje
aktivnosti, stoga organizirajte; svoje ladice i ormare, zapisujte in-
formacije.
Raspodijelite, zadatke ,obaveze i odgovornost sa drugim ljudima,
nauite rei ne, imajte povjerenje u ljude sa kojima radite (strah
od kritike i odbijanja, sumnja u njihovu strunost).
Planirajte vrijeme oputanje (nakon to ste obavili bitne stvari) koje
aktivnosti i koliko dugo.
Uloite trud u kvalitetu odnosa, kvalitetu komunikacije i izraavanja
ljubavi (podrka, savjet, razumijevanje i topla rije od neprocjenji-
ve su vanosti) - moda vaa obuzetost poslom smanjuje kvalitetu
vaeg odnosa.
20
Brinite o svom tijelu - hranite se zdravo - pijte dovoljno tekuine
VODE za oputanje i umirenje - dovoljno spavajte (ne spavajte due
od 9 sati jer izaziva tromost i sniava raspoloenje), budite se rano
da upijete suneve svjetlosti jer ona ojaava ivani sustav - kreite
se - zdravo tijelo otpornije je na stres, zika aktivnost podie razi-
nu serotonina u mozgu, smanjuje proizvodnju hormona stresa.

21
Premalo sna i spavanja su stres za tijelo - smanjite unos stimulansa i
sedativa-iskuajte prirodna sredstva (vitamini b-kompleks, posebno
B6, B9 i B12), gospina trava, Omega-3 kiseline, ginseng ili matina
mlije, valerijana.
Vodite brigu o svom duhovnom ivotu (meditacija, vizualizacija, po-
zitivno razmiljanje oputaju i stvaraju osjeaj snage i podrke)
Stvorite oputajuu okolinu (uinite radnu okolinu ugodnom) -
usvojite tehnike oputanja.
Oputenost je najprirodnije stanje, a tijelo reagira napetou kada
se nalazimo u opasnosti. To je potrebno jer nas brze reakcije uvaju
od vee povrede ili ak spaava od smrtne opasnost. Svakodnevni
dojmovi iz okruenja ine tijelo spremnim za opasnost. esto nismo
svjesni svojeg tijela, ali napetost moemo primijetiti na poslu u od-
nosu sa nadreenima, kod kue obavljajui neki zadatak, u prome-
tu, kod lijenika, u prepirkama s branim partnerom...
Tijelo samo po sebi ne zna prosuivati kada mu prijeti stvarna opa-
snost, a kada je uzbuna lana.
Ako se ne nauimo oputati, ovaj obrambeni mehanizam koji slui
da nas spasi od opasnosti iz okruenja, moe prouzroiti nepresta-
nu tjelesnu napetost. Zbog svojeg utjecaja na organizam, meditaci-
ja se esto koristi kao metoda za smanjivanje boli i stresa.

22
MEditaCiJa naM POMaE:
da se na neko vrijeme povuemo iz svakodnevnog nemira i opu-
stimo
da se nauimo usredotoivanju samo na jednu stvar
da upravljamo svojim brigama, mislima
da umirimo mozak, a s time i tijelo
da poboljamo sabranost, potaknemo matu i sposobnost za-
miljanja (kreativnost)
da bolje upoznamo sebe

Va mozak nalikuje
na uspavanog diva.
(Tony Buzan, autor knjige
Iskoristi svoju glavu)

23
Zato ako elite ostvariti svoje snove - probudite se! Vae je pravo da:

Budete optimistini !
Mislite na stvari (i ljude) koje imate,
umjesto na stvari (i ljude) koje nemate
inite dobre stvari sebi i drugima !
ivite danas

24
 Radni listi

1. Procjeni stupanj zadovoljenosti svojih biolokih potreba, tako

da bojom ispuni au (to je potreba bolje zadovoljena, aa je
punija)

2. to moe uiniti da bi potreba bila bolje zadovoljena? Napii

nekoliko ideja!

3. Na papiru napii plan aktivnosti koje e ti pomoi da bolje

zadovolji bioloke potrebe! Odredi rok do kojeg e to uiniti! Za-
tvori papir i kada to uine i ostali lanovi obitelji, zamijenite papire
sa drugim. Proitajte papir koji ste dobili. Kada doe odreeni dan
prisjetite osobu na plan i porazgovarajte o promjeni koja se dogo-
dila kako je ta promjena utjecala na njegov/njezin ivot i zdravlje?
Zdrav
sam
tako mi
i treba!
Vodi
za roditelje
Funkcioniranje mozga
jako ovisi o tome
to ste jeli
za doruak!
Richard M. Restak,
Mozak: Posljednja granica
 PreHraNa
Odnos prema prehrani mladih je nerijetko odraz odnosa prema
prehrani njihovih roditelja. Stoga roditelji budite pozitivni modeli
koji pripremaju zdravi hranu i njeguju pravilan odnos prema prehra-
ni, jer posredno, to je i mogunost da se reguliraju i prva pravila u
obitelji, da se formira roditeljski stil, odnosno mogunost da uspo-
stavite pozitivne odnose sa svojim djetetom:
Kako to postii:
1. promicanjem veze zdravlja i hrane (nauite dijete zato je vano
zdravo jesti)
2. poticanjem zdrave navike hranjenja u cijeloj obitelji (ne oekivati
da dijete ima iroki raspon namirnica ako to ni roditelji nemaju)
3. dozvoljavanjem djetetu da jede svoje namirnice, ali ne vie od
onoliko koliko je to hranjivo
4. svakodnevnim nuenjem zdrave i raznolike hrane; uvijek djete-
tu ponudite vrlo malu koliinu
5. nestvaranjem velike prie oko ne jedenja ili selektivnog jedenja
6. upornim nenasilnim pokuajima uvoenja nove hrane
7. davanjem vremena da dijete istrai hranu, da je dodiruje, mirii
i sl.
3
8. ukljuivanjem djeteta u nabavku i pripremu hrane, te serviranje
stola
9. ukoliko dijete sporo jede budite strpljivi, ali nakon razumnog
vremena maknite tanjur (bez prevelike galame)
10. prihvaanjem da djetetov apetit moe bitno varirati od dana do
dana
11. ne brojite sve obroke i preskoen obrok svako toliko vas ne tre-
ba zabrinjavati
12. serviranjem radije manje koliine hrane u porciji, pun tanjur za
dijete koje slabo jede moe biti nepoticajan
13. smanjenjem koliine meuobroka i u potpunosti uklanjanjem
grickalica i slatkia; razmislite jede li dijete preesto u malim ko-
liinama pa za glavni obrok nije gladno
14. probajte se dogovoriti da dijete kua makar najmanji komadi
15. serviranjem raznolike hrane i na zanimljiv nain
16. hranu jedite u mirnoj obiteljskoj atmosferi, ugasite TV i ne itaj-
te novine, usredotoite se da to bude obiteljsko vrijeme
17. u potpunosti izbjegavajte nervozu i prisilu kod hranjenja, djeca
su jako osjetljiva na atmosferu kod hranjenja, nekad je to vani-
je od samog jela

4
18. dozvoljavanjem djetetu da samo odlui koliko e pojesti onoga
to je servirano
19. dijete se kod obroka treba samoposluivati; neka samo uzima
hranu (prvo prstima pa priborom) i ne brojite zalogaje, imajte
povjerenja u njega da samo zna kad je i koliko gladno/sito.
20. Popriajte sa njim i dajte mu do znanja da ste mu spremni po-
moi i sasluati ga
Prilikom pripremanja hrane poeljno je paziti na adekvatna kombi-
nacije namjernica.

5
 PRAVILNO DRANJE
Roditelji i uitelji bi ve u najranijim godinama trebali paziti na pravil-
no dranje djece (stajanje, sjedenje, leanje, hodanje). Zgrbljena lea i
objeena glava, ve kod mladih osoba loe utjee na njihovo kretanje
Upute za pravilno dranje:
izbjegavati prilikom sjedenja i stajanja dugo ostati u istom polo-
aju, ee mijenjati radi pravilnog metabolizma u zglobovima
prilikom dugog stajanja pravilno rasporediti ravnoteu na obje
noge, ruke nastojite gibati i povremeno ih rastegnuti
ukoliko se radi stojee poeljno je da radna povrina bude na
visini kako ne bi umarala ruke ili ramena
prilikom rada u sjedeem poloaju radna povrina i nagib ruke
pod pravim kutom, naslon osigurava odmor ruke
nikada ne stajati u polupregrbljenom poloaju
ukoliko se saginjete ili diete teret, saginjite se cijelim tijelom, u
unju, a ne u leima
ako je neizbjeno da se nosi teret, nosite ga naizmjenice na ra-
menima, ne na rukama
ako nosite teret na prsima, priljubite ga to vie na prsa kako vas
ne bi prevagnuo naprijed
izbjegavajte rad u visokim petama
vozai automobila (ruke ispruene i u laktovima povijene)
6
 PRAVILNO DRANJE NEPRAVILNO DRANJE

Osim brige oko pravilnog dranja, posebice sjedenja djeteta (bu-

dui da dijete vei dio dana sjedi, roditelji se trebaju pobrinuti da
dijete vjeba dovoljno. Nain kako da roditelji pobude aktivnost je
da im se ogranii vrijeme koje provode sjedei posebice, gledajui
televizor ili igrajui video-igrice.

Gubimo dragocijeno vrijeme traei od uenika da previe sjede.

Dok stojimo, ak i samo nekoliko trenutaka, koncentracija je bolja.
(Eric Jensen, iz knjige Mozak koji ui)

7
Trenutne preporuke za aktivnost djece Nacionalnog udruenja za
sport i tjelesnu izobrazbu, su:

Dob Minimalna Komentari

dnevna aktivnost
Dojene Nema odreenih Tjelesna aktivnost
zahtjeva bi trebala potaknuti
motoriki razvoj
Malo dijete 1 sata 30 minuta planirane
tjelesne aktivnosti i 60
minuta nestrukturirane
tjelesne aktivnosti
(slobodna igra)
Predkolski 2 sata 60 minuta planirane
uzrast tjelesne aktivnosti i 60
minuta nestrukturirane
tjelesne aktivnosti
(slobodna igra)
kolski uzrast 1 sat ili vie Aktivnosti razbijene u
periode od 15 minuta ili
vie

8
Kako tjelesna aktivnost izgrauje djetetove mentalne sposobnosti
Ono to dijete tjelesno radi tijekom prvih nekoliko godina ivota
ima veliku ulogu u tome kako e ono razviti druge sposobnosti. Ov-
dje je jednostavan model koji objanjava kako to funkcionira:
1. Instinktivni Aktivnosti: Dovode do:
reptilski mozak hvatanje, dodirivanje, puzanje, okulomotorne koordinacije,
pokreti ruku i nogu, hodanje, vjetina krupne motorike,
posezanje, guranje, okretanje, sposobnosti pred-pisanja
povlaenje

2. Balansirajui Aktivnosti: Dovode do:

cerebelum vrtnja, prevrtanje, balansiranje, ravnotee, sportskih
plesanje, sluanje, ljuljanje, sposobnosti, vonje bicikla,
kotrljanje sposobnosti pisanja, ne
motorike koordinacije,
sposobnosti itanja
3. Emocionalni Aktivnosti: Dovode do:
mozak glaenje, maenje, zajedniko ljubavi, sigurnosti,
igranje povezivanja, socijalnih
sposobnosti, suradnje,
samopouzdanja
4. Mislei mozak Aktivnosti: Dovode do:
i korteks slaganje igraaka, spajanje matematike, logike, rjeavanja
slagaljki, prepoznavanje problema, uentnog itanja
obrazaca, kreiranje obrazaca, i slovkanja, pisanja, slikanja,
igranje igara rijeima, repetitivna bogatog rjenika, pamenja,
igra, uivanje u glazbi glazbenih sposobnosti
Preuzeto iz FUNdamentals Guidebook, G. Dryden i C. Rose
9
Evo jo nekoliko savjeta roditeljima za odgoj zdravog djeteta:
pomognite vaem djetetu da sudjeluje u raznim aktivnostima
koje su prikladne njegovom/njezinom uzrastu;
uspostavite redovan raspored tjelesnih aktivnosti;
uvrstite aktivnosti u dnevnu rutinu, kao to je hodanje stubama
umjesto vonje dizalom;
prihvatite zdraviji nain ivota, kako bi vi predstavljali pozitivan
model za vau obitelj;
sve to radite neka bude zabavno, tako moete biti sigurni da e
vae dijete htjeti jo vie.

10
Va vlastiti model novog svijeta uenja
VI UITE PUTEM
onog to VIDITE
onog to UJETE
onog to KUATE
onog to NJUITE
onog to DODIRUJETE
onog to INITE
onog to ZAMILJATE
onog to INTUITIVNO NASLUUJETE
onog to OSJEATE
Jeannette Vos,
iz radionica o Revoluciji u uenju

11
 SIGURNOST, SIGURNOST I NAA OSJETILA
Gledajui, sluajui dodirujui, kuajui, njuei sebe i svoju okolinu
dojene stjee prva iskustva. Uz pomo svojih osjetila, ono inten-
zivno komunicira sa okolinom nastojei izraziti svoje potrebe i pro-
nai neki smisao u svijetu koji ga okruuje. Ako roditelji prepoznaju
i na vrijeme odgovaraju na djetetove signale, zadovoljavaju njegove
potrebe, a pri tom su i sami zadovoljni, dijete stvara pozitivnu sliku
o sebi i svijest da je i ono samo vrijedno ljubavi te da je svijet oko
njega dobar i pouzdan.

12
O tim prvim kontaktima s okolinom, posredstvom osjetila i percepcije
koji stvaramo, ovisi koliko e dijete biti sposobno za ljubav kad odraste,
koliko e kasnije u djetinjstvu i odrasloj dobi vjerovati u sebe, druge lju-
de i biti sposobno postii u ivotu ono to eli i to ga usreuje. Izazovni
senzorni podraaji s pravom se smatraju hranjivom tvari za mozak.
Glavnina informacija koje posjedujemo, prola su kroz naa osjetila.
Razliiti ljudi na okolna zbivanja ne reagiraju na jednak nain jer razli-
ito percipiraju. Stoga je vano dobro upoznati vlastiti sustav osjetila,
razvijati ga i stimulirati, kako bi na taj nain bolje upoznali sebe,
lake razumjeli druge (ak 55 % komunikacije ini neverbalna komu-
nikacija koja ukljuuje
1. vid
Procjenjuje se da 90 % informacija na koje obraamo panju primamo
vidom. Zato kada upoznajemo prvi put osobu nerijetko zaboravlja-
mo njezino ime? Zato to je vidno osjetilo dominantno, u odnosu na
vidno osjetilo koje ima 900 000 ivanih vlakana, sluno ih osjetilo
ima tek 30.000.
Dijete u razvoju s vie od 30 razliitih vidnih podruja u mozgu (boja,
kontrast, dubina, pokret...) mora dobiti razliite podraavajue ulazne
signale, ukljuujui vjebanje rukovanjem stvarima i uenja o njiho-
vim oblicima, teini, pokretljivosti. Likovna umjetnost stimulira tje-
lesnu svjesnost, kreativnost i osjeaj selfa. Televizija je loa zamjena

13
za vrijeme koje bi trebalo potroiti u senzorno-motorikom razvoju (i
razvijanju odnosa). Televizija ne prua oima vrijeme nuno za opu-
tanje. Taj stres moe biti oteavajua okolnost prilikom uenja.
2. sLUH
Prilikom sluanja se koristimo kombinacijama razliitih ziolokih me-
hanizama prilagoenih za detektiranje razliitih svojstava akustikih
podraaja (glasnoa, dubina, boja glasa, brzina, o dr.).
to je vei vokabular kojem su djeca rano izloena, to bolje. Svi rani

Glazba smanjuje stres, olakava tjeskobu, poveava energiju i

poboljava dosjeanje. Glazba ini ljude pametnijima. (Jeannette
Vos, iz disertacije Glazbena revolucija)

14
zvukovi oblikuju mozak, ak i njegov dio odgovoran za glazbu i ritam.
Budui da su neuronski krugovi odgovorni za matematiku i glazbu po-
vezani, izlaganje glazbi u ranoj dobi kasnije moe pomoi u uenju
matematike.
Glazba moe imati pobuujui ili oputajui uinak, glazba moe biti
posrednik za usvajanje rijei, postoji visoka korelacija izmeu razliko-
vanja visine tona i sposobnosti itanja, vjebanje plesa potie krea-
tivnost, sluanje glazbe unapreuje prostornu inteligenciju, poveava
obrazovne i socijalne vjetine.Glazba je jezik koji moe poveati spo-
sobnost djece koja nisu dovoljno dobra u verbalnom izraavanju.
Djeca iji roditelji sa njima ee priaju i koriste odrasle rijei razvi-
ti e bolje govorne vjetine.
3. dodir
Dodirni osjeti nastaju razliitim oblicima pritisaka i utjecaja na kou.
Koa registrira bol, kao i toplini predmeta koje dodirujemo i zraka.
Psiholozi osjetilo dodira nazivaju esto konanim. Razliiti djelovi
tijela nejednako reagiraju na dodir. ene su po itavom tijelu osjet-
ljivije od mukaraca, djeca su osjetljivija od starih ljudi.

ak samo etiri puta dnevno po 15 minuta ljuljanja, trljanja, i glaenja

prerano e roenoj bebi uvelike pomoi da razvije svoju sposobnost
koordinacije pokreta, a time i uenja. (Ruth Rice, iz disertacije inci
taktilno-kinestetike stimulacije na kasniji razvoj prerano roene djece)

15
4. NJUH I OKUS
Osjetilo okusa i njuha se esto opisuju zajedno zbog interakcijskog
djelovanja u percepciji hrane koju jedemo.
Imamo 4 okusne kvalitete: slatko, kiselo, slano, gorko.
No pri percepciji onoga to jedemo, okus i miris su samo dio kom-
ponente koje jo ine; temperatura, vrstoa, tekstura, araniranje.
Pozor! Ljudi vie novaca potroe na kockarskim aparatima kada se
neopazice raspri miris svjeih novanica. Iako je vid dominantno
osjetilo, i druga osjetila utjeu na zavrnu percepciju.

Dakle, mnotvo razliitih osjeta, kao i nae prethodno iskustvo utje-

e na nau percepciju. Na percepciju utjeu i nae potrebe i motivi
(kada smo zaljubljeni, nitko nije ljepi od voljene osobe i suprotno),
socijalni status, stavovi, kultura, iskustvo i mogunost perceptivnih
pogreaka.
Percepcija je proces kojim organiziramo, integriramo i interpretira-
mo podatke iz vie osjetilnih sustava.

16
DOIVLJAJI SU HRANA ZA MOZAK

Model nestimuliranog mozga s Mladi mozak bogat vezama koje

malo meusobnih veza su nastale na temelju poticajnih
aktivnosti

Percepti i emocionalni doivljaju vezani uz njih zapisuju se kao

informacije u pamenje, postaju dio naeg iskustva i utjeu na bu-
due opaaje. Percepcije utjeu na razvoj mozga to govori u prilog
razliita struktura mozga njegovane i kod dijeteta depriviranom od
sigurnosti i ljubavi , kod koje se u mozgu mnotvo sinapsi nee sa-
uvati, te e njegov mozak biti znatno drugaiji.
(dr. M. Jovanevi Prve tri su najvanije)

17
Zato stvari izgledaju kako izgledaju? Jer smo mi ono to jesmo!
Pozitivne percepcije su poetak stvaranja pozitivnog pojedinca i po-
zitivne zajednice.
Opaanja koja su manje organizirana uzrokuju emocionalnu nape-
tost i nemir, i mogu ukazivati na poremeaje senzorne integracije.
Senzorna integracija odnosi se na nain na koji koristimo informaci-
je koje primamo osjetilima iz vlastitog tijela i okoline. Osjetila rade
zajedno sa ciljem dobivanja pouzdane slike svijeta oko nas i nae
uloge u njemu (tko smo, gdje smo i to se dogaa).Ovisno o tome
kakvo znaenje mozak daje primljenim informacijama, znamo kako
se ponaati i reagirati u odreenoj situaciji.

18
Oteenja u obradi senzornih informacija (SI) prepoznaju se kao
simptomu modanog udara, multiple skleroze i sl.
Oteenja SI ometa uenje, utjee na ponaanje (istraivanja 10-
15% djece Temple Grandin) = razliiti senzorni podraaji koje dije-
te preferira i podraaji koje ne podnosi utjeu na igru, rad ue-
nje, socijalnu integraciju, kao i na svakodnevne aktivnosti kao to
su odijevanje, hranjenje i dr. Svijet im se ini kao nepredvidljivo,
frustrirajue i opasno mjesto, te djeluju zbunjeno, uznemireno i
razdraljivo, kod dijece nije iskljueno zatvaranje i iskljuivanje ilui
napadi bijesa. Djeca sa poremeajima SI mogu biti iva, hiperaktivna
ili uope ne reagiraju na svoju okolinu, hipoaktivna u odnosu na oko-
linu, samokontrola je nemogua, imaju neobian model spavanja,
tekoe sa prehranom.
Ukoliko postoji sumnja na oteenje SI potraite pomo!

Imate li djelotvornu kontrolu nad svojim zdravljem, znate li potraiti

pomo kada vam je potrebno, velika je vjerojatnost da ete imati
kontrolu i nad svojim ivotom.

19
 NASILJE U ADOLESCENTNIM VEZAMA
Evo nekih znakova koji
mogu ukazivati da je vae
dijete u nasilnoj vezi:
1. Ona pronalazi isprike za
njegovo nasilno pona-
anje i stalno ga oprav-
dava pred drugima.
2. Ona esto odustaje od
stvari koje su joj neka-
da bile vane kao to je
npr. druenje i izlasci s
prijateljima/prijatelji-
cama ili bavljenje nekom aktivnou, sportom te postaje sve
vie izolirana i usmjerena samo na partnera.
3. Kada su vaa ker i njen deko zajedno, on ju naziva razliitim
pogrdnim imenima i omalovaava pred drugima.
4. On je vrlo ljubomoran na druge koji obraaju panju na nju, po-
gotovo na druge mladie.
5. On misli ili govori vaoj kerci da ga vi (njeni roditelji) ne volite.

20
6. On kontrolira njeno ponaanje, stalno provjerava gdje je, zove
ju na telefon, mobitel zahtijevajui da zna s kim je bila.
7. Vidite ga da je nervozan, da gubi ivce, da udara ili razbija stvari/
predmete kad je ljut.
8. Ona se brine da ga ne razljuti i izazove bijes u njemu.
9. Njene ocjene, ziki izgled, tjelesna teina su se drastino pro-
mijenile.
10. Ona ima povrede, rane, koje ne moe objasniti ili su objanjenja
koja daje prilino neuvjerljiva.

Kako razgovarati sa adolescentima o nasilju u vezama?

Prije nego zaponete razgovor vano je da razmislite o vlastitim
iskustvima u vezama. Kakvo ponaanje i etiku promovirate svojim
primjerom (vano je razgovarati i sa sinovima)
1. Pronaite pravi trenutak i mjesto (ugodna okolina za sluanje
bez upadanja i smetnje)-sluajte paljivo bez upadica, procjenj-
vanja i moraliziranja
2. U razgovoru je vano dati do znanja da mu elite pruiti podr-
ku, realistine strategije za suoavanje sa problemom
3. Vano je da sa djetetom podijelite i vlastita iskustva,pogotovo
21
 ona gdje ste neto nauili iz vlaastitih pogreak, pokuati po-
nuditi vjetine da oni sami uine, pruanje podrke u procesu
rjeavanja problema
4. Kada ele razgovarati sa vama ostavite sve i pruite mu svo
vrijeme i panju, prepoznajte znakove , promjene u ponaanju
svoga djeteta kojim ukazuje da eli razgovarati sa vama
5. Ponite razgovor sa jednostavnim pitanjima, ne direktno o sum-
nji na nasilje

22
 Kada bih ponovno mogla
odgajati svoje dijete
Kada bih ponovno mogla odgajati svoje dijete,
vie bih bojala prstima, a manje upirala prstom.
Manje bih ga ispravljala, a vie s njim veze uspostavljala.
Skinula bih pogled sa sata, a vie bacala pogled na njega.
Pobrinula bih se da manje znam, a da mi vie bude stalo.
Ila bih na vie izleta i putala vie zmajeva.
Prestala bih izigravati ozbiljnost i ozbiljno bih se igrala.
Trala bih kroz vie polja i gledala u vie zvijezda.
Vie bih ga grlila, a manje vukla.
Rijee bih bila stroga, a puno bih mu vie toga priznavala.
Najprije bih mu gradila samopouzdanje, a kasnije kuu,
Manje bih ga pouavala o ljubavi prema moi,
a vie o moi ljubavi.

Diane Loomans,
Punim samopotovanjem naprijed

23
Literatura:
1. Revolucija u uenju -G.Dryden, Dr.J. Vos, Educa, 2001.g.
2. Super nastava - E. Jensen, Educa, 2003.g.
3. Razliiti mozgovi, razliiti uenici - E. Jensen, Educa, 2004.g.
4. Pouavanje s mozgom na umu - E. Jensen, Educa, 2005.g.
5. Tajne tinejderskog mozga - A. Fienstein, Naklada Kosinj, 2005.g.
6. Uravnoteeni razvoj - S. Goddard Blythe, Ostvarenje , 2008.g.
7. Pametni pokreti - C. Hannaford, Ostvarenje, 2007.g.
8. arobno drvee uma - J.Hopson, M. Diamond, Ostvarenje
2006.g.
9. Biti genijalac - T. Buzan, Veble Commerce, 2001.g.
10. Prehrana i poremeaji u ponaanju - F. Klammrodt,
Planetopija, 2007.
11. Mozart efekt - D. Campbell, Dvostruke duge, 2005.g.
12. Senzorna integracija iz dana u dan - L.Biel, N. Peske,
Ostvarenje 2007.g.
13. Disanje i zdravlje - CID-Nova, 2001.g.
14. Sport za svako dijete - J. Sindik, 2008.g.
15. Programi UNICEFF-a Prve 3 su najvanije

Izdava: Obiteljski centar Primorsko-goranske upanije

Za izdavaa: Gordana Stolfa, ravnateljica
Pripremila: Nina Vela-Vrabec
24