Professional Documents
Culture Documents
Temeljna zadaa menadmenta je uiniti ljude sposobnima za zajedniko izvravanje zadataka putem
zajednikih ciljeva i zajednikih vrijednosti.
Menadment je potreban svima, kako velikim tako i malim organizacijama, javnom sektoru, profitnim
i neprofitnim organizacijama, te na svim podrujima ljudske aktivnosti gdje radi dvoje ili vie ljudi na
nekom zajednikom poslu. Menadment je potreban organizaciji u cijelosti, ali i u svakoj njezinoj
organizacijskoj jedinici, bilo da je rije o poslovnim funkcijama ili divizijskim organizacijskim
jedinicama.
Menadment je proces u kojem se koordiniraju aktivnosti drugih ljudi pomou kojih se ostvaruju
ciljevi organizacije uz efikasnu i efektivnu uporabu svih raspoloivih resursa organizacije. To upuuje
na sloenost menadmenta kao procesa koji se trajno obavlja sve dok traje neka organizacija. Bez
koordinacije aktivnosti drugih ljudi, pomou kojih se ostvaruju ciljevi organizacije, nema ni
menadmenta. A koordinacija nije nimalo jednostavan posao. Sposoban menader mora uspostaviti
potrebnu horizontalnu i vertikalnu koordinaciju koja e omoguiti ostvarivanje ciljeva organizacije.
(horizontalna koordinacija npr. usklaivanje nabave materijala i proizvodnje; vertikalna
koordinacija sve organizacijske razine posluju usklaeno kako bi ostvarile zajedniki cilj)
Samo oni menaderi koji imaju izraenu individualnost i inovativne sposobnosti mogu zadovoljiti
izazove okoline.
Menadment je uvijek proces pomou kojeg se transformiraju inputi u outpute. Upravo je kljuan
zadatak menadmenta da u tom procesu transformacije ostvari maksimalan output u odnosu na
ulazne veliine u proces transformacije. Koliko e u tom procesu uspjeti, ovisi o njegovim
sposobnostima planiranja, organiziranje, voenja i kontrole. Upravo kroz te funkcije menadmenta,
menadment se i ostvaruje kao proces.
SREDNJORONI PLANOVI razdoblje izmeu dvije i pet godina. ine ih politike, procedure i planovi.
STRATEKI PLANOVI aktivnosti koje poduzea poduzimaju radi ostvarenja svojih strategijskih i
dugoronih ciljeva. Usmjereni na budunost i zacrtane ciljeve. Manje detaljni od ostalih planova
TAKTIKI PLANOVI utvruju slijed koraka i aktivnosti te vremenske i ostale resurse potrebne kako bi
se ostvarili taktiki ciljevi organizacije. Srednjoroni. Izrauju se za poslovne jedinice
JEDNOKRATNI PLANOVI izraeni da se koriste jednom dok se ne postigne cilj zbog kojeg su
sastavljeni
4.
Proces planiranja zapoinje analizom okoline organizacije kako bi se elje organizacije uklopile u
stvarno stanje na tritu. Zatim se definiraju organizacijska vizija i misija, dakle izjave koje
usmjeravaju organizaciju. Nakon toga potrebno je postaviti ciljeve uz pomo kojih se namjeravaju
ostvariti organizacijska vizija i misija. Idui korak je definiranje strategija kojima e se ostvariti
organizacijski ciljevi. Slijedi razrada planova nuna da bi se prelo u fazu provedbe planova. Provedba
planova, odnosno faza postizanja ciljeva, izrazito je vana, jer ako ne doe do implementacije i
realizacije planova, odnosno ostvarivanja organizacijskih ciljeva, ne moe se govoriti o koristima od
planiranja. Posljednja faza procesa planiranja je evaluacija rezultata. Drugim rijeima, nakon to su
planovi implementirani potrebno je usporediti ostvareno sa eljenim kako bi se provele potrebne
korektivne akcije, tj. potrebno je provesti kontrolu. Povratne veze slue kako bi se sve faze procesa
planiranja kvalitetnije odradile.
4. odrediti uloge ljudima koji zajedno rade i osigurati koordinaciju u strukturi organizacije
Najvaniji zadatak funkcije organiziranja je odreivanje uloga ljudima koji rade zajedno. Ljudi e
najbolje raditi zajedno ako znaju koje uloge trebaju igrati. A u tome im pomae funkcija organiziranja.
U dananje vrijeme kada se znanja udvostruuju u sve kraem vremenu, uspjeh i opstanak svakog
pojedinca, a time i organizacije kao cjeline, uvjetovan je cjeloivotnim razvojem i usavravanjem
svojih zaposlenika. One organizacije koje su to uoile na vrijeme i ovom se problemu posvetile,
vodee su u svojoj djelatnosti.
Voenje je jedna od najvanijih funkcija menadmenta. Voenje znai pripremu drugih da rade ono
to voa eli da oni doista i naprave. Voenje podrazumijeva niz aktivnosti koje su usmjerene na
interakciju izmeu menadera i suradnika.
Kod voenja najvanija je sposobnost voe da utjee na ljude kako bi oni svojim radom pridonijeli
organizaciji i zajednikim ciljevima. Bit je voenja u tome to se ono bavi meuljudskim aspektom
menadmenta, pa ukljuuje i motiviranje, stilove voenja i komuniciranje.
Kod voe je specifino to to on svoju sposobnost voenja ne moe prenijeti na nekog drugog.
Kontrola u procesu menadmenta posljednja je, ali ne i manje vana menaderska funkcija koja
usporedbom ostvarenog s planiranim povezuje, odnosno integrira cjelokupni proces menadmenta.
Bez funkcije kontrole posao menadmenta ne bi bio uinkovit.
Kontrola kao funkcija menadmenta je nadzor nad djelovanjem organizacije sa svrhom da ona ostane
na pravom mjestu radi ostvarivanja ciljeva. Proces kontrole zapoinje usporedbom ostvarenog sa
standardima i zadacima koje kompanija eli postii.
Srednja razina menadmenta kljune uloge e biti: orijentacija na upravljanje rastom i inovacijama;
usredotoenost na kupce; provedba stratekih ciljeva u tekuu poslovnu politiku; posredovanje
izmeu strateke i operativne razine
137. Grafiki prikaite odnos razina menadmenta i potrebnih znanja i vjetina na pojedinim
razinama!
Znanja i vjetine u ophoenju odnosno komunikaciji s ljudima bit e podjednako vana na svim
razinama menadmenta. Menaderi na svakoj razini menadmenta komuniciraju s ljudima i
usmjeravaju svoje radnike prema ostvarivanju ciljeva organizacije. A da bi u tome uspjeli, moraju
posjedovati odgovarajue socijalne vjetine: voenje i motiviranje suradnika, sposobnost timskog
rada i stvaranja pozitivnog ugodnog radnog ozraja.
Tehnika znanja i vjetine bit e najvanije na niim razinama menadmenta. Pod ovime se misli,
primjerice, na tehnika, ekonomska, pravna, socioloka ili neka druga znanja i vjetine koje se stjeu
zavretkom odreene vrste obrazovanje.
Konceptualna znanja i vjetine odnosno znanja oblikovanja bit e najpotrebnije na najviim razinama
menadmenta. Pod konceptualnim znanjima i vjetinama podrazumijevamo sposobnost shvaanja
apstraktnih ili opih ideja i njihovu aplikaciju na neku specifinu situaciju. Ta znanja omoguuju
menaderima da razumiju odnose organizacije i okoline kao i meusobne odnose izmeu pojedinih
dijelova organizacije.
141. Grafiki prikaite odnos izmeu rutinskih i nerutinskih odluka te pojedinih razina
menadmenta koje donose pojedine odluke.
143. Na vremenskoj crti prikaite nastanak i razvoj glavnih teorijskih pristupa menadmentu.
Trajni doprinosi:
1. otkrie vanosti planiranja i pripreme rada rad je produktivniji ukoliko se prethodno vie isplanira
i pripremi
1. racionalno- legalni autoritet poslunost je obvezatna prema legalno postavljenoj poziciji ili rangu
unutar hijerarhije poslovne organizacije, vojne jedinice, vlade itd.
2. tradicionalni autoritet poslunost je vezana za osobu jer pripada odreenoj klasi ili zauzima
poziciju kojoj se tradicionalno priznaje posjedovanje autoriteta, primjerice kraljevskoj obitelji
150. Koje su prednosti, a koji nedostaci i ogranienja birokracije kao oblika organizacije i
menadmenta?
Najefikasnija je kada su potrebe kupaca i klijenata poznate i malo je vjerojatno da se promijene; kada
je tehnologija rutinska i stabilna; kada organizacija mora koordinirati aktivnostima mnotva
zaposlenih da bi isporuila standardiziranu uslugu ili proizvod potroaima.
Kako poveati efikasnost i uspjenost menadmenta i organizacije te uiniti ljudski rad produktivnijim
152. Koje funkcije ima organizacija u okviru teorije meuljudskih odnosa? Obrazloite!
157. Grafiki prikaite i opiite opi model organizacije kao otvorenog sustava!
Pojam sustava u pravilu odnosi se na sve ono to se sastoji od niza meusobno povezanih elemenata.
Ponaanje ili stanje svakog elementa ovisi o ponaanju ili stanju drugih elemenata. Svaki dio
pridonosi jedinstvenim karakteristikama cjeline, ali i prima neto od cjeline. Promjena u jednom
dijelu sustava utjee na promjene u drugim dijelovima sustava. Sustav je integrirana cjelina
meupovezanih dijelova. U tom kontekstu organizacija je izuzetno kompleksan sustav niza
meupovezanih dijelova (podsustava) u kojem podsustavu menadment ima kljunu ulogu njihovog
povezivanja i integriranja.
158. Koje su najznaajnije karakteristike sustavske teorije?
Usmjerenost na akciju, potpuna orijentacija na potroae (usluga, kvaliteta, stvaranje trinih nia i
sluanje), autonomija i poduzetnitvo, proizvodnost pomou ljudi (potpuna orijentacija na ljude),
zajednike vrijednosti (odnosno jaka kultura), rade ono u emu su najbolji, jednostavna struktura
(mala uprava), optimalan odnos centralizacije i decentralizacije.
Potpuna usmjerenost na potroae, konstantne i brze inovacije u svim podrujima, iroka i puna
participacija te udio u dobiti svih ljudi povezanih s organizacijom, vodstvo koje voli promjene, stvara i
prenosi viziju koja inspirira, te kontrola pomou jednostavnih sustava koji prate i mjere prave stvari
za dananju okolinu.
185. Koje su tri glavne skupine poslova na koje se svodi posao vodstva? Objasnite!
187. Koje su glavne karakteristike teorije vodstva temeljenog na osobinama voe?
192. Koje su glavne znaajke teorije vodstva orijentiranog na zadatke ili zaposlene?
Polje 9.9. karakterizira maksimalna briga i za ljude i za proizvodnju; menader inzistira na visokom
rezultatu, ali isto tako panju posveuje i zaposlenima, postie se maksimalan sklad izmeu
proizvodnje i potreba zaposlenih, a voa koji se koristi ovim stilom vodstva je idealan voa.
Polje 1.9. takav je stil vodstva kod kojeg se posveuje velika briga ljudima, a mala proizvodnji,
menader je izuzetno ljubazan prema svojim suradnicima, ugodan je i prijateljski raspoloen, ali
zanemaruje proizvodnju: ljudi su mu u prvome planu. Dok im se potpuno posveuje, zanemaruje se
izvrenje zadatka, jer mu to nije prioritet.
Polje 9.1. takav je stil vodstva u kojem se posveuje mala briga ljudima, a velika proizvodnji;
naglasak je na rezultatu, uinku i kontroli suradnika od strane menadera, jer izvrenje zadatka ima
apsolutni prioritet, a ljudi su u drugome planu i menader gotovo i ne mari za moral i zadovoljstvo
suradnika.
Polje 5.5. menader je spreman na kompromise, spreman se odrei maksimalne zahtjevnosti kada
je rije o rezultatu posla, ali i odnosa prema zaposlenima koji bi moda iao na utrb posla. Menader
bira zlatnu sredinu. On postavlja ciljeve koji su realni i ostvarivi, a prema zaposlenima se odnosi
blagonaklono.
Menaderska funkcija i zadaa cilj je ostvarivanje kvalitetnih ljudi, njihova motiviranja, obrazovanja
i razvoja tako da postiu visoke rezultate i daju doprinos ostvarenju organizacijskih ciljeva
Poslovna funkcija poslovi i zadae vezane uz ljude, njihovo pribavljanje, izbor, obrazovanje i druge
aktivnosti osiguranja i razvoja zaposlenika
Specifina filozofija i pristup menadmentu ljude vidi kao najvaniji resurs i potencijal te kljunu
strategijsku i konkurencijsku prednost
KULTURA DRUTVA kulturne karakteristike utjeu na nain na koji se menaderi ponaaju prema
suradnicima i njihovu percepciju o tome koliko su prikladne razliite prakse MLJP-a, a to utjee na
nain selekcije, obrazovanja, napredovanja, nain i mogunost otputanja, radne odnose, nain i
mehanizme pregovaranja, nain i sustav nagraivanja
EKONOMSKI SUSTAV odreuje opi pristup poslovnim resursima, posebice pristup ljudima, poloaju
i pravima zaposlenika, a time pristup i praksu MLJP-a. Djeluje na uvjete privreivanja i ponaanje
organizacija, ali i na strukturu gospodarstva pa time i potrebe za ljudima, specifinim znanjima,
vjetinama i sposobnostima
TRITE RADA
202. Koji vanjski, a koji unutarnji imbenici utjeu na potrebe za ljudskim potencijalima?
203. Nabrojite i grupirajte izvore pribavljanja ljudskih potencijala!
UNUTARNJI izvori pribavljanja unutarnje oglaavanje slobodnih radnih mjesta (preko oglasne
ploe, organizacijskog lista, raunalno, telefonski), preporuke neposrednih menadera, informacije i
prijedlozi odjela ljudskih potencijala (na temelju razraenog sustava informiranja i evidencije
zaposlenika, njihovih potencijala i interesa)
VANJSKI izvori pribavljanja oglaavanje, izravne prijave potom ili osobno, preporuke zaposlenika,
agencije za zapoljavanje, obrazovne institucije, Internet, struna praksa, struni skupovi i
konferencije
Njezina je vanost povezana s injenicom da esto sve kasnije aktivnosti i ukupna organizacijska
uspjenost ovise o tome kakvi su ljudi odabrani za organizaciju. Takoer, selekcijske odluke su vane
jer znatno utjeu na budue trokove i dobit organizacije.
Nekonvencionalne = alternativne
Standardi izvrenja su veliine uz pomo kojih menaderi ocjenjuju uspjenost obavljanja razliitih
aktivnosti unutar organizacija.
Mjerenje stvarnog djelovanja: pomou osobnih opaanja, statistikih izvjetaja, usmenih izvjetaja,
pisanih izvjetaja
Kontrola unatrag primjeri: kontrola kvalitete proizvedenih proizvoda/usluga, kontrola stanja zaliha,
praenje poslovanja putem financijskih izvjetaja i pokazatelja uspjeha
218. Kako na sustav kontrole utjee stupanj decentralizacije, a kako organizacijska kultura?
220. Navedite primarne interese interesno-utjecajnih skupina kojima odgovara organizacija i njezin
menadment!
221. to moete rei o drutveno odgovornom ponaanju?