INDIVIDUALIZACIJA U OBRAZOVANJU

Sekcija: Vrijedne ruice

SADRAJ
 Zato sekcija Vrijedne ruice.........................................................................................3
Istorija sekcije.................................................................................................................4
Cilj sekcije.......................................................................................................................7
Zadaci sekcije..................................................................................................................7
Kako emo pridobiti uenike?........................................................................................7
Ko e voditi sekciju? Kada i gdje e se odravati sekcija?.............................................9
Godinji plan...................................................................................................................9
Opis jednog dana...........................................................................................................13
Literatura.......................................................................................................................17

ZATO SEKCIJA VRIJEDNE RUICE ?

2
Pedagogica u O. Jovan Dui i majka djevojice petog razreda dola je na ideju da u koli
uvede inovativnu sekciju. Jedna od prijedloga je i sekcija vrijedne ruice. Sekcija koja
omoguava uenicima da kroz stvaranje i zabavu budu matovitiji te razvijaju i kreativno
miljenje. To je prilika da uenici naue neto novo kroz zabavne aktivnosti koje su u
potpunosti drugaije od svakodnevnih aktivnosti sa kojima se susreu u koli. Sekciju su
dobre za djecu da iskau svoje talente, poboljaju kreativnost, kritio miljenje, a i na koristan
i zanimljiv nain provode svoje slobodno vrijeme. Djeca od 10-15 godina i sve u veoj mjeri
udaljavaju od svojih najbliih od svoje tradicije zbog raznih mnogobrojnih tehnologija.

Pola Banjaluke poznaje Vidu Kovaevi (84) koja

vie od dve decenije prodaje svoje rukotvorine od vune na ulicama grada. Runi rad je neto
to e se cjeniti i imati vrijednost. Uraeni svaki komad kao unikad je neponovljiv, ima puno
ljubavi u njemu uloeno i samim tim dobija na ljepoti jo vie. U vremenu kada je sve
vjetako i kinesko ovo je lijep nain da se vratimo svojim korenima i istinskim
vrijednostima. Da bi se uenici zainteresovali za sekciju neophodno je stvoriti oputenu i
zanimljivu atmosferu, za razliku od klasinih uionica, uenici mogu da mijenjaju razmjetaj
namjetaja, da sjede na udobnim spuvama, da prostoriju uljepaju svojim radovima ili
ukrasima, u toku rada da sluaju muziku.

3
 ISTORIJA SEKCIJE

Umjetnost pletenja je najstarija tehnika za stvaranje tkanine. Tkanine

koje se sastoje od petlji starije su porjeklo od onih koje su tkane. Petlje se mogu izraivati
samo prstima, tj. za njihovu izradu nije potreban nikakav alat, a za tkanje je potreban pomoni
str da bi se sistem niti rasporedio.Pletenju je vjerovatno prethodila tehnika pletenja kod koje
se u ve oblikovanu omu ubacivala nit. Takav postupak se mogao raditi u oba pravca, ali i u
krug. Tkanje koje bi nastajalo bilo je rastegljivo, a petlje koje su se tom prilikom ukazivale,
stajale su horizontalno jedna iznad drugih kao kod pletenja. Nit prediva sa kojom se radilo
nije morala biti neprekidna, ve se mogla stalno nadovezivati. Najvjerovatnije su kasnije
izraene prve dvije igle od kostiju ili drveta, a petlje koje su se pomou njih izraivale bile su
iste kao i ove koje danas radimo. Iz jedne poetne omice koja lei na lijevoj igli drugom se
izvlai nova oma i petlje se podiu na iglu. Kod nas se obino jedna pletaa igla dri lijevom,
a jedna desnom rukom, dok se nit prediva iz klupeta povlai kroz prste lijeve ruke. U jednom
dijelu Francuske i u Turskoj radi se na drugi nain, tako to se desna igla dri mikom desne
ruke, vrh igle ide kroz petlju na lijevoj igli, a petlja iz prethodnog reda se prevlai iznad nje.
Da je pletenje poznato ve odavno dokazuju i grke vaze na kojima Amazonke nose tako
tijesno pripijene pantalone-arape, to je teko zamisliti da su raene od tkanih materijala. U
rimskim grobovima legionara naene su arape raene pletenjem. Iz vremena oko 500 g.
novog vijeka sauvana je jedna kratka arapa sokna, koja je otkrivena u jednom grobu.
Ova arapa je pletena ili raena tehnikom uplitanja. Pletenje rukom danas se rijetko njeguje
kao profesija, ve kao hobi koji relaksira i ujedno je koristan. Pletenim stvarima svaka pletilja
utka dio svoje matovitosti.

Prema nekim teorijama heklanje je poteklo od

tradicionalnih runih radova u Arabiji, Junoj Americi ili Kini, ali nema jasnih dokaza da je
taj runi rad raen pre nego to je postao popularan u Evropi u 19. veku. Poznato je da se prva

4
tampana ema pojavila u holandskom asopisu u ranom 19. veku. Mnogi smatraju da se
heklanje verovatno koristilo u ranim kulturama, ali da se umesto heklice koristio savijeni
kaiprst; tako da usled toga nema materijalnih ostataka da svedoe o tome. Ovi autori ukazuju
na jednostavnost tehnike i tvrde da mora da se koristila odavno. Poevi u 19. veku
u Britaniji, SAD i Francuskoj, heklanje poinje da se koristi kao manje skupa zamena za
ostale oblike ipke. Cena fabriki proizvedenog pamuka je padala i iako su heklane ipke
zahtevale vie konca nego tkane ipke, heklane ipke su se bre izraivale i bile su lake za
uenje. U vreme Velike gladi u Irskoj (1845 - 1849) asne sestre su uile tamnonje ene i
decu da heklaju koncem. Rad je noen irom Evrope i Amerike i kupovan zbog svoje lepote i
zbog humanitarne pomoi koju je to prualo irskom stanovnitvu. Heklice su se kretale od od
primitivnih savijenih igala u drci od plute, koje su koristile siromane irske ipkarice, do
heklica od skupoceno obraenog srebra, gvoa, slonovae ili kosti postavljenih u razliite
drke, od kojih su neke bile bolje dizajnirane da pokau damske ruke nego za rad sa koncem.
Do ranih 1940-tih, uputstva za heklanje su se ve tampala u Engleskoj. Kada se radi o
pletenoj odjei, vuna je ve od davnina materijal kome se za pletenje davala prednost, to se
do danas nije mnogo promijenilo. Mada je veliki izbor sintetikih prediva za runi rad, koji
igraju veliku ulogu u modernoj odjei, pored kojih vuna nije izgubila svoje mjesto u oblasti
runog rada.

Vuna je od davnina materijal kome se za pletenje davala prednost nad ostalim materijalima, a
pre svega kada se radilo o pletenoj odei, ebadima ili podnim prostirkama. U tome se do
danas nije mnogo promenilo, iako je izbor sintetikih prediva za runi rad, koji igraju veliku
ulogu u tekstilnoj industriji, veliki. Vuna uprkos tome, nije izgubila svoje mesto u oblasti
runog rada. Kao pravi dar prirode vuna sa svojim izvanrednim osobinama ostaje na prvom
mestu i do dananjih dana njen presti nije ugroen razvojem moderne tehnike. Naprotiv,
vuna postaje neophodna u oplemenjivanju sintetikih prediva.Najvaniji isporuilac vune je
ovca.Medjutim, naim precima ovca je sluila najpre kao izvor mesa, mleka i masti. Svoj
veliki znaaj ovca dobija u onom trenutku kada su vete enske ruke isprele prve vunene niti i
upotrebile ih za odeu, prekrivae, ebad, prostirke za pod i sl. Naa znanja o razvitku vune su
dosta povrna.

Dijelovi muke narodne nonja:

Muku narodnu nonju ine slijedei dijelovi: na glavi se nalazi dinarska kapa s crnim
resama oko koje je ovijen pekir crveni dugi al.

5
Gornji dio ine koulja s ruskim ovratnikom prorezana naprijed do visine prsa. Izvezena
kriiima naprijed po ovratniku i oko proreza u smeoj kardinal crvenoj i nebo plavoj boji.
Preko koulje nosila se gua koja je pletena od crne i bijele vune na kockice, a oko vrata i oko
duljine rukava ukrasni plet crne ili bordo vune.
Preko gue nosio se prsluk od oje koji je naprijed i otraga iza vrata bio izvezen zlatnom
srmom i trakom. avovi i duljina ukraeni su crvenim i utim gajtanom. Naprijed oko
kopanja optoeno je srmom i ukrasnim tokama. Takav prsluk pripadao je srednjem staleu,
jer prsluk je oznaavao status onoga koji ga je nosio. Najbogatiji prsluk imao je na ramenom
dijelu prednjica srebrene ploe u tri dijela, a ispod ploa do pojasa je bio vezen zlatnom
srmom i imao je zlatne toke za kopanje. Siromaniji stale imao je crne prsluke koji su imali
naprijed prorezane depove koji su optoeni crnom srmom i gajtanom. Dva mala ukrasna
depia takoer optoena gajranom. Prednjice su takoer ureene i optoene crnim gajtanom
kao i sredina lea iza vrata. avovi i duljina ukraeni su takoer crnim gajtanom.
Preko sveg toga nosio se komparan u bordo boji po kantu ukraen crvenim (bordo) kitama.
avovi i duljina ukraeni bordo gajtanom.
Donji dio muke nonje su gae (hlae) na klita koje opet ovisi o statusu mogu biti od oje
sukna. Duljina hlaa bila je do ispod koljena i stavljale su se u arape koje su bile crne boje.
Koulja se nosila u hlaama a preko se omotavao tkani vuneni pojas u bordo crvenoj boji.

Preko pojasa nosio se koni svilaj (emer). U svilaj na pojasu, posebni ukrasi za mukarce, a
pogotovo u dernecima, bili su kubura, no i kesa za duhan.
Na nogama nosile su se crne arape do koljena. Preko arapa nazuvali su se terluci koji su
takoer bili vezeni u bojama tipinim za ovo mjesto bordo crvena smea i malo crne. Preko
terluka nazuvali bi se opanci oputai.

Dijelovi enske nonje:

ensku nonju ini duga bijela haljina dugih rukava naprijed prorezana do visine prsa, s
ruskom kragnom. Prorez i kragna ukraeni su kriikim vezom u bordo smeoj i plavoj boji.
Rukavi su iroki i po sredini ukraeni vezom bijele boje aurom., a na duljini ukraeni resama.

6
 Neke haljine imaju na duljini i manetu koja je bila izvezena kriiima u bojama.
Preko struka ena se omota pojasom tkanim u tamno smeoj boji. Preko pojasa ena
nosi pregau tkanu od vune u nekoliko boja koje se izmjenjuju tamnosmea crna i bordo
crvena plava. Pregaa je optoena sa strana arenom tkaninom tamnih boja a na duljini ima
krae rese. Preko pregae se stavljaju ukrasne papte koje se nose na posebnom pojasu. Preko
haljine ene nose erme crne i crvene po avovima, duljini i kantovima ukraene bordo
gajtanom. Na leima ispod ruke imaju ukrasne rese od gajtana duljine oko dvadeset cm.
erme mogu biti od oje i sukna. Zimi su ene umjesto erme nosile suknene haljine dugih
rukava koje su po avovima bile ukraene gajtanom crvene boje.
Na nogama ene su nosile crne arape preko kojih su se nazuvali terluci a preko
terluka nazuvali su se opanci oputai.
Na glavi ena je nosila kapicu koja je bila ukraena tzv. kljukama, a ona koja je imala
pletenice i njih je ukraavala nakitom

Cilj sekcije:
Ovom sekcijom elimo da uenike osamostalimo da sami znaju isplesti priglavke, te mnoge
druge odjevne predmete. elimo da uenici pokau ono to znaju, ali i da ih uvjerimo da nita
nije nemogue za njih. Da trud, zalaganje i rad donose mnoge pogodnosti, sreu, kako svoju,
tako i sreu drugih ljudi. Na ovoj sekciji elimo da postaknemo njihovu kreativnost, matu,
slobodu. Svaki uenik e imati priliku da pokae svoja umjea i da zagolica nepca svojim
roditeljima, prijateljima.

Zadaci sekcije:
-
- Omoguavanje uenicima da poboljaju svoje slike o sebi, kroz uenje novih vjetina
- Poboljanje nihovih finih i grubih motorokih sposobnosti
- Posticanje razmiljanja i vizualizacije da bi napravili gotov proizod
- Omoguavanje uenicima da rade sa profesionalcima, da produbljuju svoja znanja te
da vre linu promociju
- Pomaganje svojim drugovima, kojima je to potrebno u izradi radova
- Da uenici slobodno rade ono to ele i vole

7
 Kako emo pridobiti uenike?
Smatram da e se uenici i bez neke prevelike promocije prikljuiti ovoj sekciji. Po prvi put
su individualne elje uenika stavljene u prvi plan. Kako bi omoguila da svi saznaju za moju
sekciju, po koli i gradu (jer postoji mogunost prikljuivanja i srednjokolaca) lijepim
plakate koji e sadravati dozu misterije jer smatram da u tako zainteresovati uenike da
dou i vide o emu se zapravo radi. Takoe kolski razglas e mnogo pomoi u promociji,
svakodnevno e se promovisati jednostavnim rijeima Doi i naui! Testiraj nau tvrdnju
dolaskom 21.09.2016. godine u kolskoj sali O Jovan Dui!

NOVA SEKCIJA

UPOZNAVANJE SA
SEKCIJOM

21.09.2016 U
KOLSKOJ SALI.
8
 Ko e voditi sekciju? Gdje i kada e se odravati?
Voditelji sekcije su pedagog i psiholog, a po potrebi i ostali nastavnici te bake od uenika i
monahinje. Sekcija se realizuje est mjeseci, a u zavisnosti od broja eljenih temi, moe da se
organizuje i sedmi mjesec. Svaki mjesec karakterie odreena oblast, a u okviru te oblasti
obrauju se teme svake sedmice, osim posljednje sedmice kada se analizira dosadanji
zajedniki rad.. Sekcija se ostvaruje za uenike petih do devetih razreda osnovne kole,
jednom sedmino (utorkom), u vremenu od pola 12h i trajati do 14:00h.. Neophodno je
stvoriti oputenu i zanimljivu atmosferu, za razliku od klasinih uionica, uenici mogu da
mijenjaju razmjetaj namjetaja, da sjede na udobnim spuvama, da prostoriju uljepaju
svojim radovima ili ukrasima, u toku rada da sluaju muziku. Uionica e biti opremljena sa
svim materijalno-tehnikim sredstvima potrebnim za sekciju.(igle, konci, vuna, pletiva, ......)

Godinji program rada sekcije Vrijedne ruice

Susreti u
Mjesec Tema Plan rada
mjesecu
Oktobar 1. Upoznavanje sa Upoznavanje lanova sekcije

9
 i tanog plana rada sekcije.
Nastavnik upoznaje uenike
planom i sa temama kojima e se
programom baviti, te trai od njih da daju
svoje prijedloge aktivnosti
kojima bi se eljeli baviti.
Baka od jednog uenika pria
sve o pletenju kako se prije
radilo, o tradiciji, pokazuje
2. Istorija pletenja
im priglavke kako se prije
radilo a kako sad u novije
vrijeme.
Monahinje pokazuju
3. Dranje igala uenicima kako se dre igle i
pokauju eme.

Poetak pletenja
4. Uenici
priglavaka
poinju samostalno da rade sa
iglama i vunicom.
Novembar

Izrada ara za
1. Uenici
priglavke
biraju koje e are da izrauju
za svoje priglavke.

Izrada napletaka za
2.
priglavke Uenici
zavravaju pletenje
priglavaka.
3. Izrada kapa

Uenici

10
 izrauju kapu po elji
uzimaju boju vunice.

4. Izrada alova
Uenic
i uz pomo bake i monahinje
prave alove za zimu.

Izrada rukavica za
1.
zimu Uenici
izrauju rukavice.

2. Heklanje stoljnjaka
Uenici
heklanju stoljnjak - veliina
po elji.
Decembar

3. Izrada nastoljnaka
Uenici
izrauju nastoljake u oreenoj
veliini.

4. Heklanje Zavjesa

Uenici heklaju
zajvjese.

Sajam Tradicije i
Januar 1. Uenici
ja
uestuju u sajmu Tradicija i
ja

11
 1. Izrada goblena
Uenici
izrauju zimski goblen.
Uenici izrauju drugu emu
2. Izrada goblena
Februar za goblen (npr. proljee).

Izrada dijelova
3. muke narodne Uenici
nonje sami izaberu koji dio nonje
ele da rade.
Izrada dijelova
Uenici zavravaju odjevni
1. muke narodne
dio muke narodne nonje.
nonje

Izrada dijelova
2. enske narodne
Uenici
odjee
izaberu koji dio nonje ele
Mart
da rade.
Izrada dijelova
Uenici zavravaju odjevni
3. enske narodne
dio enske narodne nonje.
nonje
Uenici dobijaju raznovrsne
materijale (vunu, konac, i jo
4. Uradi sam
mnoge druge stvari), i po elji
izrauju predmete za sebe.

12
 Opis jednog dana
Baka e uenike doekati sa pjesmicom crvena zvjezda na nebu sjaaaa, crvena zvezda
vol... ekaj ne, nije to... A da zvoniiii, zvoniiii,zvone celu nooo... Hm... Razne pjesmice
mi padaju na pamet kad vidim ovu lopticu.. Jel bi ste voljeli da je napravite? Mogu vam
pomoi u tome. Danas rade malo komplikovaniju i interesantniju varijantu. Na video bimu im
polazuje slike.Pa da ponemo:

CRVENO BIJELA LOPTICA

Potrebno je :
-Dve vunice iste debljine a razliitih boja. Ovde je koriena crveno-bijela, a vi djeice
moete da koristite koje god hoete boje: Igla za heklanje pogodna za vau debljinu vunice.
E ovako...
Lopticu poinjemo da dva lania boda bijele boje, zaponemo stubi na prvom bodu i ne
dovrimo ga...

Tad uhvatimo crveni konac i zavrimo stubi. .

Vidite niski stubi, u trenutcima kad se menja boja, zapoinje upravo ovako kako je na slici
gore.

Uhvatimo ponovo lani bod i provuemo omicu i odmah mjenjamo boju.

13
I opet tako...I opet... sve dok ne budemo imali 6 boda, 3 bijela i 3 crvena naizmenino.

I onda bijelom bojom zavavamo red mrtvom petljom...

...I poinjemo sledei jednom lani bodom.

Drugi red se radi tako to se na svaki stubi rade dva, i to na bijeli-dva bijela, a na crveni dva
crvena. I treba voditi rauna pri mjenjaju boje, ne zaboraviti promjeniti boju pre nego to
zavrimo stubi.

Trei red raditi stubi na stubi, pa dva stubia, pa dva stubia i jedan iz drugog reda. Taj red
postaje i laganiji jer ve tada se vidi efekat mjenjaja boja.

etvrti red raditi, stubi u stubi dva puta, i u trei stubi iste boje dva stubia.

Na kraju 4. reda svaka promjena boje ima po 4 boda. Sad smo zavrili irenje loptice. Vi
moete jo iriti ako hoete da napravite veu, ali nama je dovoljno... Sada radimo 4 reda
ravno, stim to smo odluili da boje pomjeramo po jedan bod uljevo. Naime, prvi bod emo
preskoiti pa emo bijelom vunicom raditi 4 boda: tri preko bijele i jednu preko crvene.
Zamjenimo boje i opet 4 crvenom ...

14
Inae ovako izgleda loptica sa unutranje strane...

9. red poinemo da skupljamo...

Stim to emo 3. I 4. Bod heklati zajedno i u isto vrijeme promjeniti boju kako je prikazano na
slikama iznad i ispod ove recenice.

Na kraju reda imamo 3(3 ijela i 3 crvena boda)

Sledeci red uraditi stubi na stubi, pa dva stubia zajedno. Kad zavrite napuniti lopticu.

Zadnji red se radi tako to se skupljaju dva boda u jedan uz mjenjaje boja.

Na kraju, zavriti lopticu mrtvom petljom i isei konac.

15
Konci se upletu tako to se uzme loptica u jednu u jednu ruku, a jedan konac u drugu u uvre
prstima. Onda se uzme drugi konac i uvue u istom smjeru kao i prvi. Na kraju se puste oba i
oni se sami upletu.

Ostalo je samo da se vunici vee, uvue kraj u lopticu kraj u lopticu i eventualno skrati.

I Gotovo.

16
 Literatura

http://mozaik-knjiga.hr/knjige/velika-knjiga-pletenja/
http://www.algoritam-mk.hr/pletenje/PR/145643
http://tatjanadimitrijevic.blogspot.ba/2012/12/diy-strikanje-pletenje-za-
pocetnike.html?m=1

17