Professional Documents
Culture Documents
Novi Plamen 1 PDF
Novi Plamen 1 PDF
PLAMEN
"Svijet ovaj, isti za sve, nije stvorio ni jedan bog ni jedan ovjek, nego je
on uvijek bio, jest i bit e PLAMEN vjeno iv, koji se po odreenim zakonima
pali i gasi" (Heraklit)
BUENJE
2 KM 4 EURA
JEDNOG
KONTINENTA
80 DIN
SVJETSKI RAT
PROTIV DJECE
15 KN
SOCIJALIZAM I
DEMOKRATIJA
Razgovor s
S K LUZI
VNO
EK
Anom Kneevi,
predsjednicom SSSH:
"RADNIK NE SMIJE BITI ROB(A)"
I SSN 1846 - 386X
2
novi
PLAMEN
UVODNIK
novi
PLAMEN
list za slobodu, mir i socijalnu pravdu GODINA I VELJAA 2007. BROJ 1
NOVI GLAS
IMPRESSUM
NARODA
Novi Plamen
list za politika, drutvena i kulturna
pitanja
List izlazi jedanput mjeseno
Izdava:
Demokratska misao d.o.o.
Mi koji imamo Glas moramo biti Glas onih
Pavla Hatza 14, 10 000 Zagreb tel:
01/483-5340
koji ga nemaju! Oscar Romero, sveenik
fax:
01/6679-518
i nadbiskup u El Salvadoru, borio se za
potlaene, ubijen tijekom amerike intervencije
Urednici:
Filip Erceg
Mladen Jakopovi O vo vrijeme treba narodne tri-
bune. Na naim je prostorima
poinjena neviena pljaka drutvenog
turni krug koji je pokidan u zvjerskome
ratu. Bit emo referentna toka za pro-
gresivne snage na naim prostorima,
Goran Markovi
vlasnitva, u dimu bratoubilakog odluan odgovor fragmentaciji napre-
Redakcija: rata. Kako se to moglo dogoditi? Tre- dnih ideja i pokreta. elimo posluiti
Filip Erceg, Mladen Jakopovi, balo je ii prema humanom, demokrats- kao demokratski laboratorij novih
Goran Markovi, Andrija Jerkov, kom, slobodarskom socijalizmu 21-og ideja, promicati slobodoumlje, otvore-
Tadej Kurepa, Miklo Olajo - stoljea, drutvu meuljudske solidar- nost i miroljubivu suradnju, i biti glas
Na, Petar Pavlovi, nosti, mira i boljitka, a ne natrag u onih koji u ovom drutvu nemaju glasa.
Jasna Tkalec, Vladimir Unkovski kapitalizam, u sistem pljake i eksp- Neemo da nas gaze i iskoritavaju
Korica, Nikola Vukobratovi loatacije, gdje smo postali sluge stranog korumpirani politiari, grabeljivi
i domaeg kapitala, gdje su politiari poslodavci i zatupljeni birokrati.
Urednik sekcije stranih medija: lanovi istog interesnog bloka ujedin- elimo pravdu i napredak, mir i socijal-
Sreko Pulig
jeni protiv vlastitog naroda a koncept nu sigurnost za sve, te punu, neposred-
politike kao aktivnosti za ope dobro je nu politiku, socijalnu i ekonomsku
Urednik znanstvene sekcije:
Neven Jakopovi
unakaen. demokraciju. elimo drutvo istinskog
Moramo obnoviti nae drutvo na osnovi nenasilja, istinske slobode, drutvo
Kolumnist: svijeta rada i svijeta kulture i znanja, neposredne demokracije - slobodnu
Drago Pilsel na osnovi meunacionalne toleran- i humanu, demokratsku atmosferu i
cije i ostvarenja najirih demokratskih praksu u javnom i privatnom ivotu.
Grafika obrada: prava. Moramo se opirati marginal- Svi koji s nama dijele ova uvjerenja
Ksenija Perokovi izaciji svih naprednih i plemenitih ideja i ciljeve, po prirodi e stvari biti nai
u suvremenom drutvu, obnoviti kul- itaoci i suradnici.
Tisak:
Reprint,
Maksimirska 128, Dragi itatelji, drei se one Krleine, da su
Zagreb
hrvatski i srpski jedan jezik, samo to ga Hrvati
zovu hrvatski, a Srbi srpski, "Novi Plamen" e
web:
www.noviplamen.org
tekstove svojih autora objavljivati u izvornom
obliku, bez prijevoda na bilo koji od naih
e-mail: jezika, smatrajui, da svi ljudi dobre volje
redakcija@noviplamen.org
razumiju, na primjer, da je demokratija isto to i
iro-raun: demokracija, i obrnuto, potujui tako jezini plu-
2484008-1103959884
(Reiffaeisen banka) ralizam i ravnopravnost slubenih i standardnih
junoslavenskih knjievnih jezika!
Pretplate iz inozemstva
mogu se vriti na:
Zagrebaka banka d.d.,
Savska 66, SWIFT ZABA HR 2x, IZ SADRAJA IZDVAJAMO...
broj deviznog rauna:
25000-0662-330
Ana Kneevi, predsjednica SSSH:
Samoupravljanje je bilo dobra koji je rekao, da je poetkom 80-ih
Urednitvo prima stranke svakim ideja, na alost nije izvedena do godina prolog stoljea u Jugo-
radnim danom, kraja, a bilo je na tragu onogo to slaviji izuavao samoupravljanje
od 10 do 14 sati. se danas zove radnika participaci- kao model, a danas dolazi u zemlje
Rukopisi se ne vraaju. ja. 2004. godine sluala sam u Slo- bive Jugoslavije drati seminare
veniji jednog njemakog profesora, o radnikom suodluivanju.
Str. 35
novi
PLAMEN 3
SAVJET NOVOG PLAMENA
Dragi prijatelji,
drago mi je to mogu pozdraviti prvi broj vaeg asopisa Novi Plamen. Inicijativa za pokretanjem lista progresivne i
antiimperijalistike orijentacije hrabra je i donosi nadu. To je hrabra odluka, jer su posljedice imperijalistikih intervencija SAD-a
za radne ljude zaista veoma teke, i posljedice politike podijeli pa vladaj svjee su rane nacionalistikih konflikata koje su raspalile
sile kapitala. To je takoer odluka koja donosi nadu, jer prua dokaz da nacionalizam i neoliberalizam nisu uspjeli
pokoriti narode. Nadamo se da e va asopis prerasti u plamen buduih drutvenih i klasnih borbi. Mirovni pokret
Grke, kao i Svjetski mirovni savjet, stajat e uz sve napredne snage koje se bore da transformiraju podruje Bal-
kana u zonu mira i suradnje meu ljudima i narodima; stajat e uz svaki pokret koji se bori protiv imperijalizma,
nacionalizma i rata, koji se bori protiv NATO-a i stranih vojnih baza i trupa na Balkanu. elim da va asopis ima
kljunu ulogu u tim borbama.
Thanasis Pafilis,
generalni sekretar Svjetskog mirovnog savjeta, lan Evropskog parlamenta i UN-ove Komisije za ljudska prava
Prvoklasni intelektual
laboratorij demokrats
INTERNACIONALNI
Noam Chomsky Ken Coates David Graeber Michael Albert Bogdan Denitch John McD
Noam Chomsky - prof. emeritus, lingvist i politiki pisac, najis- antropolog, slobodarski socijalist; Rosie Kane - lanica kotskog
taknutiji ivui javni intelektualac, prema anketi britanskog parlamenta za kotsku socijalistiku partiju ; Michael Albert -
asopisa Prospect, slobodarski socijalist; Ken Coates - vodei vodei svjetski strunjak za participativnu demokraciju, urednik
svjetski strunjak za samoupravljanje, predsjednik Bertrand Rus- ZNeta; Chris Ford - britanski humanistiko-socijalistiki filozof
sell Peace Foundation, 10 godina bio lan Evropskog parlamenta, i sindikalni aktivist; prof.dr.Bogdan Denitch - prof.emeritus
a 5 godina predsjednik Komisije za ljudska prava Evropskog par- sveuilista u New Yorku, predsjednik udruge Tranzicija u
lamenta; David Graeber - profesor na Yaleu, vodei svjetski Demokraciju i su-predsjednik Demokratskih socijalista Amerike;
HRVATSKA
Dragoljub Stojanov Miodrag ivanovi Inoslav Beker Dorino Manzin Predrag Matvejevi Drago Pil
4
novi
PLAMEN
SAVJET NOVOG PLAMENA
Dragi prijatelji,
s posebnim smo interesom primili vijest o vaoj inicijativi da pokrenete asopis Novi Plamen ; asopis koji eli postati plamen u
borbama protiv NATO-a i ratova, protiv anti-radnike politike MMF-a, EU i kapitalistikih vlada, kao tribun nezavisnih sindikalnih
aktivista i sila koje se bore za ouvanje prava radnika i za meunarodnu solidarnost, negirajui recepte o klasnoj kolaboraciji. Rad-
nici i radnice vaih zemalja, militantne snage u vaem radnikom pokretu mogu se pouzdati u solidarnost grkog
PAME-a i Svjetske federacije sindikata. elimo vam uspjeh, nadajui se da e va asopis posluiti borbama radnih
ljudi i istinskim predstavnicima radnike klase u sindikalnom pokretu u naoj regiji, kao jo jedan komunikacijski
kanal i putokaz ka solidarnosti.
Sve najbolje,
George Mavrikos
generalni sekretar Svjetske federacije sindikata
lno-politiki i kulturni
ske ljevice
SLOVENIJA BiH
SRBIJA
lsel Milorad Pupovac Slobodan najder Velimir Viskovi Ratibor Trivunac Stevan Mirkovi
skom fakultetu u Zagrebu; prof.dr. Svetozar Livada, socio- pisaca, leksikograf, urednik Knjievne republike i Sarajevskih
log; Dorino Manzin - predsjednik udruge Drugi iskorak; prof. biljenica
dr.Predrag Matvejevi - pisac, profesor na rimskoj Sapien- SRBIJA
zi; Drago Pilsel novinar i teolog; prof.dr. Milorad Pupo- Vladimir Markovi - politiki pisac; Toma Nikoli - radniki
vac - saborski zastupnik; Boo Rude - direktor izdavake voa, urednik lista "Oruari" iz Kragujevca; Mira Tokanovi
kue Prometej; Slobodan najder, pisac i kazalini redatelj; aktivistkinja; Ratibor Trivunac - aktivist i politiki pisac;
prof.dr. Slobodan Uzelac - pomonik ministra znanosti, obra- Stevan Mirkovi - umirovljeni general, politiki pisac; Ibra-
zovanja i sporta - dravni tajnik za visoko obrazovanje ; prof.dr. him Huduti Rustemovi - ekonomist, predsjednik Musli-
Lino Veljak, profesor filozofije, predsjednik Foruma za slobo- manskog kulturnog centra u Subotici; Duan Vukadinovi
du odgoja ; Velimir Viskovi, predsjednik Drutva hrvatskih - politiki pisac.
novi
PLAMEN 5
FILIPIKE
PETNAEST GODINA
HRVATSKE DRAVNOSTI
P etnaest godina hrvatske
dravnosti odzvonilo
je tako brzo, kao petnaest
loe organizirana srednjokolska norijada, kojoj se pridruila i masa
sredovjenih ena i mukaraca, pa ak i staraca: krdo stoke sitnog
zuba poredani jedno iza drugog, a svi jedni drugima dre magaree
glasnih udaraca o gong! ui. Ba tako, jer Sudbina se po tko zna koji put poigrala sa Hrvats-
Jedan, dva bin-bong pet- kom, a Hrvatice i Hrvati su i ovog puta prevareni! Ako ve Glupost
naest godina, prolo je brzo nije planetarna pojava, onda je zasigurno hrvatski lex specialis, i
kao petnaest snanih udaraca ako ve Hrvati nisu glup narod, onda su nesumnjivo vrlo naivni. Za
u bubanj, i sada, nakon tih utjehu: naivnima se pola oprata!
petnaest godina, Hrvatska se Dakle, prije petnaest godina, roena je na Ulici, ispod oblaka plavih
doista licitira na bubanj! kao krv njezinih plemenitaa, na otvorenom, kao i svako siroe,
Petnaest godina otkucalo je suverena i samostalna Republika Hrvatska. Na sred Trga bana
kao petnaest sati na Jelai Josipa Jelaia, to je novoroene lealo u kolijevci, okrueno
placu, a ispod tog sata (na poasnom gardom i Trenkovim pandurima. To je novoroene
kojem vie nije ni pet do dvan- plakalo, kao i svako dijete nakon poroajnih muka, ali taj pla
aest, ve pet poslije petnaest!), nitko nije uo, a kako bi i uo, kad su glasno zvonila zvona, i kada
Nepoznat Netko (Mato, Imbra se pjevalo Danke Deutschland! To je trebalo biti sveano krtenje (a
ili Duje, svejedno je!), vie iz pokazalo se u domovinskom ratu, koji je ubrzo uslijedio, da je to bilo
sveg glasa, i daje na dobo: vatreno krtenje!), a sve je prije sliilo na seoski vaar: domoljubne
Navali narode, jo malo pa pjesme u desetercu, djevojke u narodnim nonjama, i hrvatsko-
nestalo!. A to je to nestalo? njemake zastave svezane u vor; jednom rijeju: ki! A oko te koli-
Nekretnine, pokretnine, tvor- jevke, u kojoj lei i plae jedna djevojica, koju od milja zovu Lijepa
nice, banke, hoteli, jednom naa, a koju bi sada trebalo krstiti u ime Hrvatska, stoje kum i
rijeju, obiteljsko srebro, krstitelj. A to, nota bene, nije nikakvo krtenje, nego prekrtavanje:
sve se to prodaje, i sve je to iz Socijalistike Republike Hrvatske u Republiku Hrvatsku! Umjes-
jo malo pa nestalo! Kupu- to petokrake, na elo joj je stavljen kri kao sveti sakrament, a na
jmo hrvatsko! po akcijskoj cijeni, kupujmo jeftino i kvalitetno, zastavu ahovnica! Od tada je, eto, prolo punih petnaest godina,
kupujmo za jednu kunu! Prodaje se u bescjene, ali kome? Narod a u tih petnaest godina, Hrvatska je doista izrasla u jednu lijepu,
je navalio, ali, osim mrvica (s kojima na Trgu hrane oerupane gol- ali delikventnu iparicu, koja ivi na kredit, i preivljava od danas
ubove!), nita nije dobio, jer, kao i obino, prvenstvo pri kupnji, do sutra, iako su ve odavno mrtvi i njezin kum Franjo Tuman, i
imaju veliki i mali tajkuni, i domai i strani pekulanti. njezin krstitelj Franjo Kuhari. I sada, petnaest godina nakon tog
Petnaest godina hrvatske dravnosti odzvonilo je kao roenja i krtenja, odnosno prekrtavanja Lijepe nae, postavlja se
petnaest bronanih udaraca sa zvonika zagrebake katedrale. Da, jedno trivijalno pitanje: a to je to ostalo od te famozne hrvatske
Hrvatskoj je doista odzvonilo, a ta dva neogotika tornja na Kap- dravnosti? Doista, to je to, danas, 2007. godine, ostalo od te
tolu, stre kao dva podignuta prsta samoproglaene i samoizborene
u znaku slova V (Viktorija iliti pob- hrvatske dravnosti, koju su
jeda, jer klerikalno je uistinu pobije- Petnaest godina hrvatske pozdravili i priznali svi, od Vati-
dilo sekularno, pa tako danas imamo kana do Obale Bjelokosti? to je
vie crkvenih, nego svjetovnih prazni- dravnosti odzvonilo je kao ostalo? Pa, ostala je sama gola
ka!). Tamo sedamdesetih godina injenica! To, da Hrvatska for-
prolog stoljea, protivnici Hrvatskog petnaest bronanih udaraca malno postoji kao drava, to je,
proljea, poruivali su Savki i Miki, kak bi rekli purgeri, fakat! Da,
da e se cijela Hrvatska, prije ili sa zvonika zagrebake to je faktiki tako: Hrvatska je
kasnije, vidjeti sa tornja zagrebake de facto suverena i samostalna i
katedrale!. Ta im se elja, naizgled, katedrale. Da, Hrvatskoj je meunarodno priznata drava.
nije obistinila! Kaemo naizgled, ako Ali, ta je drava jedna gola
zanemarimo injenicu, da je jedna doista odzvonilo, a ta dva injenica! Sa te esne divojke,
etvrtina Hrvatske danas spaljena skinuli su sve do gola: suknju,
zemlja, koja zjapi prazna kao neka- neogotika tornja na Kaptolu, podsuknju, koulju izvezenu
kav suvremeni postmodernistiki svilenim koncem, prsluk sa gajt-
muzej humanog preseljenja (kroz stre kao dva podignuta prsta anima, sa vrata su joj otrgnuli
koji prolaze strani turisti, kada odlaze erdane, i onda su je tako golu,
na Jadran), i ako zaboravimo, da je u znaku slova V i iznemoglu, sa odrezanim
Zagreb danas, sa svojim prstenom, pletenicama, potjerali u bijeli
doista jedan Gospodar prstenova, svijet. I sada se ta gola djevojka,
odnosno, Hrvatska u malom! upravo kao Gola injenica, skita
Tih dana, prije petnaest godina, kada se na ulicama i trgovima po ulicama i kvartovima zapadnoevropskih gradova i velegradova,
slavilo odcjepljenje od Jugoslavije, i meunarodno priznanje i pri- i stoji tako gola, na sramotu prolaznika, ispod none svjetiljke, na
manje u Organizaciju Ujedinjenih naroda, tih pijanih dana, kada su trotoarima, i eka po haustorima Evropskog parlamenta i Vijea
ljudi opijeni nacionalizmom pjevali i pucali, ispod ona dva tornja na Evrope, i moli pred vratima doktora Ollia Rhena, da je prime,
Kaptolu (koja nas ve stoljeima gledaju von oben der olimpischen odjenu i udome. A kako je svaka gola injenica, ujedno i prosta, tako
perspektive), i puk je podizao uvis svoja dva prsta u znaku slova V je i ta razgoliena djevojka, prosta kao i svaka prosjena prostitut-
(a neki bogme i cijelu desnicu!), slavei pobjedu, pa to sada, nakon ka. Pogledajmo je samo kako izgleda! Oerupana kao koko, mrava
svega to se je dogodilo, izgleda upravo karikaturalno, kao jedna kako kakva logoraica izbjegla iz Jasenovca, blijeda i slabokrvna,
6
novi
PLAMEN
FILIPIKE
bez struka i bez grudi, bubuljiava, i bolesna (oboljela od PTSP-a!):
ne, to nije ona Lijepa naa iz Mihanovieve himne! To je prije ona
Tuga, koja se u 7. stoljeu, sa svoje petero brae, doselila na ova
podruja. A Tuga i ne moe izgledati drugaije, nego tuno!
HRVATSKO PORIJEKLO
No, bilo kako bilo, postavlja se pitanje: kojeg je porijekla ta Hrvats-
ka? Uope, tko je ta Hrvatska? Naime, njezino je porijeklo obavi-
jeno velom tajne! Znamo, tko su joj bili kum i krstitelj, ali, tko su
joj roditelji? Otac domovine, kako zovemo Antu Starevia, prije
je ouh, nego otac. Jer, pobogu, kakav je to otac, koji u pravom
smislu te rijei, ne sudjeluje u stvaranju hrvatske drave (naime,
njegova Stranka prava nikada nije bila kljuni faktor u donoenju
bilo kakvih dravnopravnih akata!). A tko je majka? Kako se Ante
Starevi nikada nije enio, mi sa sigurnou ne moemo ni znati,
tko je ta majka? Oj hrvatska mati, nemoj tugovati, a kako da ne
tuguje, kad joj se kerka zove Tuga. No, dobro, mi stvari moemo
postaviti i tako, da za hrvatsku majku uzmemo Starevievu mater.
Ali, njegova je majka pravoslavka, Milica Bogdanov (Nazor ima
jednu divnu pjesmu, koja se zove Majka pravoslavka), i to emo
onda? Dakle, kojeg je porijekla ta Hrvatska? Kao i svaki adolescent,
koji prolazi kroz krize, tako je i Kroacija ili Croatia u procesu formi- a drugi iz Nina, povukli dva dijametralno razliita pravca hrvatske
ranja svoje linosti. Ona jo uvijek traga za svojim identitetom. Ona politike, koja se nikada nee sjei u zajednikoj toki, a koje e i
jo uvijek ne zna, je li slavenskog ili iranskog porijekla, i zato bi drugi nai vladari provlaiti kroz cijelu hrvatsku povijest, sve do
moda bilo najbolje, da se odlui za gotsko porijeklo, kao jedno kom- dananjih dana: jedan je pravi pravac - narodni i proslavenski, a
promisno rjeenje. (Ionako su Nijemci vlasnici veine naih banaka drugi je krivipravac - tuinski i vazalski. Naime, Ljudevit je teio
i trgovina, i suvlasnici velikih medijskih kua!). osamostaljenju Hrvatske, pa je 819. godine podigao i ustanak protiv
Nadalje, postavlja se i pitanje: kada je uope stvorena ta Hrvatska? franakog cara (obrativi se pri tom za pomo i saveznitvo srpskom
Navodno je Hrvatska postojala kao drava jo u srednjem vijeku, plemenu Timoani), dok je Borna ostao vjeran Ludvigu, i kao njegov
sve do pogibije Dmitra Zvonimira na kninskom Kosovu polju! Ma saveznik, napao vlastitu subrau. To je prvi zabiljeeni sluaj naeg
kakav Dmitar Zvonimir, kakvi bakrai! Tu tezu o tisuugodinjoj bratoubilakog rata, ali, i prvi sluaj, da se Hrvati za svoju slobod-
hrvatskoj dravnosti treba raskrinkati jednom za svagda! Sva ta nu dravu bore zajedno sa Srbima! Ta dva pravca, zaokruit e u
naa udbenika povijest, koju gimnazijalci trebaju na pamet, idejno-politikom smislu, i dvije Hrvatske!
nije nita drugo, nego jedan falsifikat! Na kojim se to materi- Dakle, tada, u ranom srednjem vijeku, narod kao politiki
jalnim dokazima temelji ta naa Magistra vitae? Mi na osnovu fenomen doista jo nije ni postojao postojali su samo krani
jedne krstionice iz Nina, na kojoj je uklesano: za vrijeme kneza i heretici, a Hrvati su kao pleme pogana, ubrzo nakon svojeg
Vieslava, temeljimo poetke hrvatske dravnosti! Na osnovu ega doseljenja, prevoeni u kranstvo, nerijetko ognjem i maem!
mi moemo pouzdano znati, da je Tomislav bio prvi hrvatski kralj, (Konstantin Porfirogenet pie na jednom mjestu, da su Franci bili
i da je ipso facto Hrvatska tada bila kraljevina? Na osnovu jedne toliko okrutni, da su dojenad Hrvata ubijali i bacali ih psima!). A
sauvane prepiske iz 16. stoljea, u kojoj papa iz kurtoaznih razloga, svi su zapadni krani (pa tako i Hrvati), posebno nakon crkvenog
titulira Tomislava kao kralja (rex Croatorum), da bi ga poslije ve raskola, tretirani en bloc kao Latini. Nema Hrvata, postoje samo
degradirao u princepsa! katolici, a oni su Latini! Podsjetimo se samo, kakve su borbe voene
to je uope znaio pojam drave u tadanjem hrvatskom kon- izmeu, s jedne strane, nieg sveenstva i puka, a s druge, crkvenih
tekstu? Znaio je, isto to znai i danas! Sve je to jedan dja vu! Ta velikodostojnika i svjetovnih vladara, po pitanju misne slube na
drava, to ni onda ni sada, nismo bili mi; seljaci, kmetovi, radnici, narodnom jeziku (sluaj Grgura Ninskog!). Onaj slavni i veleslavni
pa i graani u onom uem smislu, nego uvijek oni: Trpimirovii, Petar Kreimir IV, koji po svemu sudei uope nije bio hrvatskog,
Kreimirovii, Zrinski i Frankopani, lani kneevi i samozvani ve mletakog porijekla (naime, mletaka intervencija 1000. godine
kraljevi, baruni, grofovi, markogrofovi, hercezi, plemii, banovi dovodi na vlast njegovog oca Kreimira, koji e kao Kreimir III,
i banski savjetnici; jednom rijeju, svi oni, koji su na odreenom vladati Hrvatskom ravnopravno sa opatom Gojislavom!), a za ije
teritoriju drali (otud i pojam drave, koji je etimoloki izveden iz je vrijeme Hrvatska navodno dostigla svoj najvei uspon, jer joj
staroslavenskog jezika) potlaeni puk u pokornosti! Arpadovii? je svevinji proirio dravu i na moru i na kopnu, taj Petar, kojeg
Anuvinci? Pa kakvi su oni hrvatski vladari? Habsburzi? Da, pa tu su zvali Veliki (tako da i Hrvati imaju svojeg Petra Velikog!), taj je
su i Karaorevii! nevjernike tamanio kao parcove. (Zagovornike crkvene reforme
na sinodu 1064., dao je raereiti kao pse!). I kao to je mletaka
DRAVA I DRUTVO intervencija dovela Kreimira na vlast u Dalmaciji, tako e i
maarski kralj Stjepan, vojnom intervencijom 1027. godine, dovesti
Sa gledita dijalektiko-historijskog materijalizma, svaka je drava, na vlast u Panoniji svog daljnjeg roaka (urjaka?) takoer po imenu
vie-manje, organ vladajue klase, a u hrvatskom sluaju, hrvatska Stjepan. (Tako da su u to vrijeme, Hrvatskom vladale paralelno
drava je bila gotovo uvijek kancerogeno, a to e rei, i kriminoge- dvije dinastije: Kreimirovii i Svetoslavovii, a obe su bile oktroi-
no strano tijelo u hrvatskom drutvo. I to je tijelo, ponekad pri- rane izvana!). I posljednji hrvatski kralj Dmitar Zvonimir, nije bio
tajeno, a ponekad i otvoreno, kao zloudni rak deralo to drutvo, nita drugo, nego najobiniji vazal pape Grgura VII! Taj se hrvats-
sve dok ga ne bi poderalo! Pa i danas, mi slobodno moemo rei, ki kralj zakleo papi, da e svakog Uskrsa, Svetu Stolicu darivati sa
da je Drava progutala (upravo kao Levijatan) hrvatsko Drutvo! 200 bizantskih zlatnika za predanu mu kraljevinu! (Eto, toliko o
Ti slavni hrvatski vladari, pa oni nisu ni znali, kojeg su pori- njegovoj odanosti hrvatskom narodu!). Inae, taj je Dmitar Zvoni-
jekla! Tko je uope dovodio na vlast te hrvatske vladare, i tko mir, preko svoje ene Jelene (zvane Lepa), kerke maarskog kralja
ih je poslije svrgavao sa vlasti? Narod? Puanstvo? Hrvatice i Bele I, bio, dakle, u rodbinskim vezama sa maarskim dvorom.
Hrvati? Ma, hajte, molim vas! Prve hrvatske vladare, Ljudevita Kako nije imao nasljednika, njegova je ena, nakon njegove smrti,
i Bornu, postavio je franaki car Karlo Veliki, iako Hrvatska tada pozvala svog brata Ladislava, tadanjeg maarskog kralja, da kao
kao neka zaokruena cjelina, nije ni postojala. Naime, postojale Zvonimirov urjak, legitimno preuzme hrvatsku krunu. I tako je
su kao zasebne teritorije: Dalmacija i Panonija, ali ne i Hrvatska! ta hrvatska srednjovjekovna farsa, nakon est stoljea bespua,
To ne znai, da tada ve nisu postojali Hrvati kao pleme, ali to se dobila svoj oekivani epilog! Time se, eto, ozbiljila i ona izmiljena
pleme tada nije ni moglo konstituirati u narod, a kamoli u naciju. Zvonimirova kletva, koju je umirui kralj uputio nevjernim
A o graanskoj dravi kao novovjekovnom pojmu, naravno, da ne Hrvatima, a koja u stvari savreno odgovara naoj zbilji; da bi
treba ni govoriti (jer ta graanska drava nije kod nas jo ni ve Hrvati ne imali gospodina od svog jezika, nego vazda tuju jeziku
danas zaivjela, a i ne zna se, kada e!). No, ovdje valja rei, da su podloni bili! Od tada pak, datira politika podjela Hrvata na
ve tada, Ljudevit i Borna, svako iz svojih sredita, jedan iz Siska, dvije stranke, na maarsku stranku (ili maarone!) i narodnu,
novi
PLAMEN 7
FILIPIKE
a ta e se temeljna podjela (poput one Lenjinove, na dvije osnovne
stranke u buroaskom drutvu, na kapitalistiku i socijalistiku
stranku!), sa svojim modifikacijama, zadrat ustvari sve do osamo-
staljenja Hrvatske 1991. godine, od kada pak nastupa ona famoz-
na pomirba! Time je ta luburievsko-tumanovska pomirba na
dijalektiki nain ukinula jedinstvo i borbu suprotnosti u naem
drutvu! Jer, doista, Hrvatska danas nema alternativu: Tuman
ili Balkan! Ili ili! Taj bi Tuman valjda trebao personificirati
Evropu, i mi sada od te Evrope, koja nas je stoljeima zavaala,
dijelila i izrabljivala, oekujemo izbavljenje, blagostanje i sreu.
Prosto nevjerovatno! A propos Tumana, i on je bio tui vazal, tui
ovjek, tui man (otud i prezime Tuman!), koji je svojevremeno
ponudio Bushu starijem, da Hrvatska postane 51 drava SAD-a!
to se tie tih tuih vazala, tu, kao to vidimo, sa Dmitrom Zvoni-
mirom, prii nije kraj.
TUI VAZALI
Da ne spominjemo sve velike Hrvate, zadrimo se samo na onima
najveim: ban Josip Jelai? Tko je bio taj Jelai, odnosno Jela-
chich? Nita drugo, nego jedan istokrvni kontrarevolucionar, koji
je 1848. godine, na zgraanje Marxa i Engelsa, guio maarsku, ali
i beku revoluciju (pjevali su tada njegovi soldati: Dok je Like, Desno geneoloko stab
nee biti Republike!), i koji se sa grofom Kulmerom dopisivao kao naa), i sada su najzad lumpenroleteri, kojima izbori svakih etiri
sa svojom bekom ljubavnicom. I upravo je sa ponovnim postav- ili pet godina, dou kao panem et circenses.
ljanjem Jelaievog spomenika na Trg Republike 1991. godine (i to se tie etnikog ienja, tu je stvar, gledajui isto matematiki,
naravno, brisanjem tog imena) simboliki oznaen poetak nove sasvim precizna: Srbi su kao konstitutivan narod, sa 12 posto sve-
kontrarevolucije! (Razne komesare i banove iz Austro-ugarske i deni na 4 posto, i tako su, ne samo administrativno, nego i faktiki,
Kraljevine Jugoslavije, od Cuvaja do ubaia, ovdje emo zaobii pretvoreni u nacionalnu manjinu! Time se, na pragu 21. stoljea,
u irokom luku!). A to je sa naim velikim narodnim tribu- realizirala ona trea trojada zloina, po kojoj je treinu Srba tre-
nom Stjepanom Radiem, inae politikim konvertitom par exel- balo protjerati iz Hrvatske (treinu pobiti, treinu prekrstiti, a
lance? Samo da se zna, postoje indikacije da je taj Radi, kao jedan treinu protjerati!).
od izvritelja Badoljinog plana, bio jedno vrijeme plaeni agent
talijanske obavjetajne slube u svrhu razbijanja Jugoslavije. A
Paveli? Prema rijeima povjesnika dr. Franje Tumana, NDH
SRBI I HRVATSKA DRAVA
je bila izraz povijesnih tenji hrvatskog naroda za samostalnom No, ovdje sada treba rei, jednom za sva vremena, da su upravo
dravom, ali to, kao to znamo, nije smetalo njezinog poglavnika, Srbi, i to ne samo hrvatski Srbi, odigrali historijsku ulogu u
da ustupi Italiji Hrvatsko primorje, veliki dio Gorskog kotara, i Dal- stvaranju hrvatske drave! Moe se komotno rei: da nije bilo
maciju od Zadra do Splita, i da zamoli talijanskog kralja i cara da Srba, ne bi bilo ni dananje Hrvatske! A Srbima se, eto, sve to
imenuje jednog savojskog princa za hrvatskog kralja (to je ovaj i odbilo o glavu, po onoj, malo izmijenjenoj kranskoj ili hrianskoj
uinio, imenujui za hrvatskog kralja vojvodu Aimone di Spoletea!). maksimi: tko tebe kruhom, ti njega kamenom! (S time da treba
Toliko o toj tisuljetnoj hrvatskoj dravnosti! naglasiti, kako se proetnika velikosrpska politika krajikih Srba,
Gledajui isto geneoloki, degeneracija hrvatskog nacionalnog pokazala pogubnom i za Srbe u Hrvatskoj!). Naime, Hrvatska je
bia, zapoinje tamo negdje sredinom 19. stoljea, ba nekako sa svoj suvremeni dravno-pravni subjektivitet ostvarila tek u zajed-
Jelaiem, i nastavlja se preko Starevia i Pavelia, da bi zavrila nici sa Srbima (ali i drugim junoslavenskim narodima), i to, prvo
sa Tumanom kao prvim predsjednikom demokratske Hrvatske. donekle ve i u Kraljevini Jugoslaviji, a onda sasvim u FNRJ/SFRJ.
Nije nikakva tajna, da je Jelai umro u Novim Dvorima kao Drugim rijeima, Hrvatska je svoju dravnost spasila stvaranjem
duevni bolesnik; autor Pasmine slavoserbske po Hrvatskoj, koju Drave Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, i mada u toj dravi,
je enoa nazvao paskvilom najgnjusnije vrste, dr. Ante Starevi, pod krunom Karaorevia, nije bila ni izdaleka u ravnopravnom
skonava svoj ivot takoer rastrojenih ivaca; za poglavnika poloaju, ipak je, sporazumom Cvetkovi Maek, 1939. godine
dr. Antu Pavelia, talijanski putopisac Malaparte (inae sam u stvorena Banovina Hrvatska (dodue, na tetu BiH, do koje ni tada,
poetku faist), rekao je, da tom ovjeku treba obrijati glavu, kako kao ni poslije, Srbi i Hrvati nisu ba previe marili!), ali prekasno,
bi izgledao kao pravi pravcati luak, jer da samo potpuni monstrum jer se Drugi svjetski rat ve rasplamsao po Evropi, i vienacionalnoj
moe na svom radnom stolu, kao suvenir drati teglu sa iskopanim Kraljevini Jugoslavije vie nije bilo spasa. Meutim, u toku NOB-
djejim oima; a jo jednog doktora, Franju Tumana, psihijatar a, ve 1943. godine, odlukama ZAVNOH-a, koje poslije verificira i
Jovan Rakovi, naziva fantazmagorikom (dodue, on je i za Srbe AVNOJ, stvaraju se temelji budue Narodne republike Hrvatske,
rekao, da su lud narod!). I kako mi danas moemo biti zdravo odnosno Socijalistike republike Hrvatske, kao zajednice Hrvata,
drutvo u frommovskom smislu, kada nam korijeni (ili, kako bi to Srba, i drugih naroda i narodnosti. Tim je odlukama, izmeu osta-
rekao Thompson: geni kameni) nisu sasvim normalni. Naime, to log, predvieno, da se Hrvatskoj, nakon osloboenja, vrate Istra,
je genetika, a genetika je matematika! A na tim genima stvorena Rijeka, Zadar, anektirani dijelovi Gorskog kotara i jadranskih otoka,
je dananja Hrvatska! Da budemo sasvim jasni i nedvosmisleni: i tako se 1945. godine Hrvatska najzad vraa u svoje prirodne
dananja suverena i samostalna, k tome jo i demokratska granice. Sadanja Republika Hrvatska (koja se, reda radi, u pre-
Hrvatska, stvorena je na dvostrukom zloinu: na privatizacijskom ambuli Ustava, poziva na odluke ZAVNOH-a i AVNOJ-a), ni poslije
kriminalu kao pljaki stoljea (lat. crimen =zloin) i na etnikom domovinskog rata (koji nije bio samo obrambeni, ve i agresivni!),
ienju kao zloinu stoljea. Doista, u Hrvatskoj se dogodila nije ni pedalj vea ni pedalj manja, od Socijalistike republike
jedna zakanjela prvobitna akumulacija, neviena otimaina i Hrvatske. No, da ne bi bilo zabune: iako nema razlike u teritori-
devastacija drutvenog vlasnitva, tajkunizacija, jednom rijeju, jalnom pogledu izmeu SRH i RH, sutinske razlike su evidentne;
pljaka, i to sve to se je dogodilo, bilo je, po rijeima Ivice Raana, prvo, RH se u meuvremenu oslobodila svog remetilakog fakto-
lege artis, i to se tu moe, ki bi da bi, jedinu je presudu izrekao ra, i drugo, cijeli je svoj sistem izgradila na jednoj bitno drugaijoj
general-ofer Ljubo esi Rojs, a ona glasi: tko je jamio, jamio paradigmi (stoga je Rh faktor RH uistinu negativan!).
je! Ako je ikad ita mudrog rekao na demokranski madrac, Ali, jedno je izvan svake sumnje: da nije bilo Supila i Trumbia i
onda je to, da svaka drava na svijetu ima svoju mafiju, a da kod Jugoslavenskog odbora, pa i te monarhistike Jugoslavije, Hrvatska
nas, mafija ima svoju dravu! Replika: svaka je drava, po svojoj bi eventualno opstala kao neka gubernija na ruevinama Austro-
definiciji, jedan legalizirani kriminal odozgo! I jo malo o hrvatskoj ugarske, a da nije bilo zajednike borbe hrvatskog i srpskog naroda
naivnosti: nai su radnici poetkom devedesetih godina pomislili, u NOB-u, i nove federativne Jugoslavije, Hrvatsku bi vjerojatno sa
kako e preko noi postati kapitalisti, a veina ih je, eto, preko noi geografske karte izbrisala ona Rooseveltova gumica!
baena na ulicu (na istu onu Ulicu, na kojoj se poraala Lijepa Stoga, gledajui i formalno-pravno, a ne samo historijski, valja
8
novi
PLAMEN
FILIPIKE
NATO-pakt (sada se ponovno aktualizira ona parola: Bolje rat,
nego pakt!), hrvatska e pobjednika vojska biti samo jedna
regimenta u osvajakim pohodima imperijalistikih sila. No, i to
da e Hrvati ostavljali svoje kosti svugdje po svijetu, zarad tuih
interesa, i to je ve odavno vieno: zloglasni barun Trenk (ije ime
danas nosi jedna od najljepih ulica u Zagrebu), i njegovi panduri u
tridesogodinjem ratu, pa Petar Zrinski na predziu kranstva
(a kada je, zajedno sa svojim urjakom, Krstom Frankopanom,
skovao urotu protiv svojih tutora, Austrijanci su mu za nagradu
odsjekli glavu kao starom pijetlu!), pa 78 regimenta austro-ugarske
vojske (u kojoj je ratovao i mladi Cesarec), pa domobran Jambrek,
pa leevi hrvatskih domobrana na istonom frontu, sve je to ve
vieno, i sve je to povijest, a povijest je uiteljica ivota, samo to
mi od te uiteljice nismo ama ba nita nauili. Da, ...i hrvatska
lisnica u hrvatskom depu!, da ne zaboravimo i na tu lisnicu, za
koju se danas nikako ne bi moglo rei, da je u hrvatskom depu, s
obzirom na injenicu, da je 80 posto banaka u stranom vlasnitvu.
Nekad su cmizdrili razni perice i odani, kako novci idu u Beograd,
i da tome treba stati na kraj, a sada, kada vie Beograd nije glavni
grad, gdje nam sada idu ti novci? Ako ne idu van Hrvatske, onda se
slijevaju u Zagreb; i doista, Hrvatska je danas centralizirana vie
nego u vrijeme Nj. vl. Franje Josipa. I ne samo to; ako je drava
blo hrvatske dravnosti moda i zaivila (a dravni aparat je zaivio itekako), onda hrvats-
bitno razlikovati konstituiranje drave od njezine secesije, a to ko drutvo odumire.
kod nas ne razlikuju ni profesori ustavnog prava. Ako emo pravo,
drava se stvara stoljeima, na Dravi rade generacije neimara, a TKO IMA HRVATSKU?
kod nas ljudi misle, kako je povijest poela sa Tumanom i HDZ-om,
i da je hrvatska drava stvorena iz Niega, prije petnaest godina, a Naime, Hrvati kao narod demografski odumiru (mortalitet je
zaboravljaju, da iz Niega ne nastaje Nita: ex nihilo nihil fit! konstantno vei od nataliteta, a omjer umirovljenika i zaposlen-
ih je uporno 1:1,3), svake je godine Hrvatska brojano manja za
TKO JE SUVEREN I SAMOSTALAN? jedan akovec! I to su ti apsurdi: sada kada imamo Hrvatsku
(osloboenu od Srba!), sada u toj Hrvatskoj nema Hrvata. Ali ja vje-
I jo malo o toj suverenosti i samostalnosti! to uope znai rujem u tu dravu, vjerujem, jer je apsurdno (kako bi rekao Ansel-
ta suverenost? Tko je danas u Hrvatskoj uope suveren? Ta bi mo: Neque enim quareo intelligere, ut credem, sed credo, ut intelli-
suverenost u demokraciji trebala znaiti, da je narod suveren, a gam). Sve je danas ugroeno u Hrvatskoj, pa i hrvatski jezik. Nema
kod nas su suvereni samo politiki monici i krupni kapital. Sa ovim vie irilice i ekavice, ali mali jezici, poputa hrvatskog, plaaju ve
naim bijednim godinjim budetom, koji iznosi 1/10 mjesenih pri- svoj danak angloamerikoj globalizaciji. Sve je ugroeno, pa i pitka
hoda jedne multinacionalne kompanije, ne moe se, drage moje voda, koju nai uvari dravnog peata, daju u koncesiju! A nai
Hrvatice i Hrvati, biti suveren! Ne moe! No, dobro, upitajmo se, otoci? I nai se otoci prodaju za budzato. I tako se sve kockice
po emu je to dananja Hrvatska vie suverena i samostalna od slau kao domino. Ako se ve nije moglo silom, onda e se milom,
nekadanje socijalistike Hrvatske? Apsolutno po niemu! Hrvats- ostvariti, step by step, onaj tajni nacistiki (itaj: kapitalistiki,
ka je, iz kakve-takve, ekonomske i socijalne demokracije, u kojoj su imperijalistiki!) plan, da se Dalmacija (nakon istrebljenja Slavena),
radnici bili samoupravljai, dakle, u kojoj je narod ipak u velikom pretvori u odmaralite "germanske rase".
dijelu bio suveren, prela u politiku demokraturu, kao jednu I to se je jo promijenilo u tih petnaest godina hrvatske dravnosti?
karikaturu demokracije, u kojoj je suveren samo Glavni odbor Promijenio se sustav vrijednosti! Sustav vrednota potisnuo je
vladajue stranke & comp. u vlasnitvu stanog pekulantskog kapi- sustav materijalnih vrijednosti. Drugim rijeima, cijeli je jedan
tala. Koja je to institucija u Hrvatskoj danas suverena i samostal- sustav vrijednosti postavljen naglavake, i sada Hrvatska dubi na
na? Predsjednik Republike? Pa predsjednik Republike je fikus, glavi kao Hegelova dijalektika. Solidarnost je zamijenjena sa egoiz-
zar ne? Sabor? Pa Sabor je jedna brbljaonica (nalik na HTV-ovu mom, rodoljublje sa nacionalizmom, ovjek sa Hrvatom, a rad sa
tinejdersku Parlaonicu!), da ne kaemo kokoinjac (Z. Vitez) neradom, poten je jednako lud, a lopov je sposoban, jer se znao
ili "svinjac" (Lenjin). Pa tko vlada tom hrvatskom Vladom? MMF? snai. Da, zna se, sve se zna: Hrvatska e postati kolonija stra-
Svjetska banka? Carla del Ponte? Sve je to skupa jedna loa kari- nog kapitala, odlagalite radioaktivnog i nuklearnog otpada (to ve
katura! Imamo Hrvatsku! uzviknuo je histerino Tuman, postaju nove lanice EU, Maarska i eka) i trite jeftine radne
nakon primanja Hrvatske u UN! I doista, oni su dobili Hrvatsku, snage! I to e onda ostati od Hrvatske? Nita! Hrvatska e nakon
a narod ju je izgubio, i oni doista danas mogu uzviknuti, da imaju svega, skupa sa svojim historijskim otpadom, zavriti u povijesnoj
Hrvatsku! Hrvatska je juer bila nesvrstana zemlja u sklopu jugo- ropotarnici.
slavenske federacije, a danas se svrstava u banana republike Eto, Hrvatska je proslavila svoj petnaesti roendan, samo ovog puta
(koja ak za izvoz ne uzgaja ni banane!). Hrvatska je nekad, uz u zatvorenom; u polupraznoj dvorani HNK (kao odrazu duhovne i
Sloveniju, bila najrazvijenija republika bive Jugoslavije, i imala demografske praznine), sveano i pompozno, uz Big Band HRT-a,
je najveu stopu rasta u srednjoj Evropi, a sada se izgubila u slij- Hrvatska je, u polumranoj baroknoj dvorani, pogasila svojih pet-
epoj ulici Europske unije, kao nerazvijena zemlja periferije. Sve naest svjeica na velikoj roendanskoj torti, i sada smo ponovno u
atribute dravnosti, Hrvatska je imala i u socijalistikoj Jugoslavi- mraku. Bilo je tu prigodnih govora, a kada se govori u prigodnim
ji: grb? Sjetimo se, da je i onda, u grbu SR Hrvatske, ahovnica situacijama, onda se uglavnom lae. Iako se narod pomalo trijezni,
izranjala iz mora, obrubljena snopom ita; himna? Lijepa naa elita je jo uvijek, i pored 0,0 promila alkohola u krvi, opijena nacio-
se pjevala i prije (usput reeno, tu je himnu uglazbio Srbin, Josif nalizmom. Zbraja se, i oduzima, a raun nikako ne odgovara stvar-
Runjanin!), a Radio Zagreb svaku je veer svoj program zavravao nosti, slavi se, i ampanjizira, ali nitko da sebi i drugima postavi
sa Lijepom naom; valuta? Dobro, onda su bili dinari, a sada pitanje, a to se je to ustvari dogodilo u tih petnaest godina hrvatske
su kune, ali i te e kune uskoro zamijeniti euri! Milicija je samo dravnosti?
preimenovana u policiju, a vojska? Teritorijalna obrana je bila
takoreku republika vojska, iz koje su i nastale paravojne formaci- HRVATSKA UTNJA
je na poetku domovinskog rata! to je ostalo od parola hrvatskog
proljea? To je hrvatsko proljee odavno uvenulo i svenulo tako, da Dogodilo se sve i svata, samo se nije dogodio narod! Ta
Hrvatska danas izgleda tuno kao u kasnu jesen. Hrvatska puka demokracija, koja poiva na demosu, tj. narodu, samo je demoral-
na hrvatskom ramenu..., ali ta je puka prazna! Sada kada imamo izirala Hrvatice i Hrvate, a kako i ne bi, kada je tranzicija na
Hrvatsku, eto, sada emo ukinuti vojsku. Neka istraivanja poka- hrvatski nain, kao loa inverzija, samo zamijenila antiki Forum sa
zuju, da se preko 70 posto mladih ljudi, odluuje za civilno sluenje buroaskom Formom: u naem sluaju Radniki savjet sa Izbornim
vojnog roka. Pa gdje je sada to domoljublje? A kada uemo u stoerom! Demokracija, u pravom smislu te rijei, podrazumijeva
novi
PLAMEN 9
FILIPIKE
kritiku, bunt i otpor, a kod nas se dogodila utnja, a ne demos, ona kao oma oko vrata. A kultura, a znanost? Hrvatska eli postati
dobro poznata hrvatska utnja! Kod nas se radnike pretvorilo u zemlja znanja, jer da je znanje mo (a da je tome tako, onda ne bi
djelatnike, a djelatnike u armiju nezaposlenih, ali ti su rad- glupost bila planetarna pojava!), a u Bolonjski proces ulazi pot-
nici ili djelatnici i pored toga bili i ostali vjerna glasaka armija puno nepripremljena. Itd. Itd. No, ipak, privreda je ta najvea rak
HDZ-a; kod nas je razoreno stotine i stotine velikih tvornica, poput rana hrvatske drave, to najbolnije mjesto koje treba lijeiti. Dein-
zagrebake Prvomajske ili slavonskobrodskog ure akovia ili dustrijalizacija je anestezirala proizvodnju, i Hrvatska se sada, kao
splitskog kvera, ali sve je to prolo bez jednog organiziranog kakav bolesnik pred operaciju, nalazi pod lokalnom anestezijom.
masovnog trajka; kod nas je srueno ili devastirano preko 3.500 Bez proizvodnje nema izvoza, a bez izvoza nema razvoja! Bez raz-
partizanskih spomenika, ali protiv tog barbarstva svoj glas nije voja pak nema poveanja standarda, i tako se zaarani krug zat-
podiglo vie od tri ovjeka; kod nas se ljude deloiralo iz stanova, vara. Hrvatska svoj privredni razvoj temelji na trgovini, turizmu i
isljeivalo i ubijalo na zagrebakom velesajmu kao stoku na klaoni- ugostiteljstvu, a to znai, na "sekundarnim" djelatnostima. (A ono
ci, otputalo sa posla kao nacionalni viak, ali od milijun glasova, to je sekundarno, to ipso facto nije primarno, zar ne?) Ali, razvoj
glasa uti nije; kod nas se u Zadru, 1991. godine, dogodila jedna uslunih djelatnosti moe imati svoje dalekosene konzekvence,
kristalna no, poput one u Berlinu 1938. godine, ali nakon toga, jer uslune djelatnosti savreno razvijaju sluganski mentalitet.
savjest naih krana nije ostala kristalno ista; kod nas nije bilo Kakav Matija Gubec, onaj Imbra iz Balada Petrice Kerempuha,
noi, da jedna srpska kua nije odletila u zrak, i to u gradovima, gdje koji Jim ljubi rukice, jer da je doel tibru platiti (graicu grad-
ratnih okraja uope nije bilo, a susjedi su otvarali svoje prozore, sku Grajaninu./Prebendaru pak mletvinu./Gospodinu podiminu,
kako im ne bi popucala stakla, uz komentar, kako to etnici vjerojat- pohininu, ognjeinu.), on je prototip suvremenog Hrvoja. Kada
no sami sebi rue kue; kod nas je Oluja pomela jednu etvrtinu ve nisu htjeli biti samoupravljai, i svoji na svome, Hrvati e
Hrvatske u roku od 48 sati, i ostavila za sobom nevienu pusto, biti dobri kuhari i konobari, istai, vrtlari i batleri, jednom rijeju
ali to se to tie naih graana, nai graani reagiraju sentimen- - sluge! (Po onoj: Dobre sluge, a zli gospodari!)
talno samo nakon filma Prohujalo sa vihorom; kod nas se dogo- No, moda za nas ipak ima nade: Hrvatska je sada u pubertetu, a
dio kulturocid, kod nas su knjige nepoeljnih autora, meu kojima pubertet je pun revolucionarnih nagona! Moda se ipak na kraju
je bilo i istokrvnih Hrvata, spaljivane kao za vrijeme Inkvizicije, dogodi narod!
i bacane u kontejnere kao kutije od keksa, ali naa Hrvatska aka-
demija znanosti i umjetnosti (koja je, by the way, osnovana kao
jugoslavenska!), pa naa dobra stara Matica hrvatska, i Hrvatsko No, moda za nas ipak
drutvo knjievnika, i svi oni koji ive od pisane rijee, nisu izdali
ni jedno protesno pismo ili izjavu za javnost, kojom bi to osudili;
ima nade: Hrvatska je sada
kod nas se dogodila Lora i Pakraka poljana, ali svi smo mi u pubertetu, a pubertet je pun
Norac, i ak se zeme prav za prav, svi smo mi ponoreli;
I kada se u toj naoj hrvatskoj krmi podvue crta ispod tih pet- revolucionarnih nagona! Moda se
naest godina hrvatske dravnosti, raun je porazan. To je ustvari
jedan raun bez krmara (iliti, zloin bez kazne!). Hrvatska je svih
ipak na kraju dogodi narod!
tih godina nazadovala ili stagnirala na gotovo svim podrujima
ljudskog ivota. Pravosue je korumpirano, a zdravstvo na samrti!
Stupovi Mirovinskog fonda rue se kao dorski stupovi na derut- NAPOMENA - Urednitvo napominje da stavovi iznijeti u
nim antikim graevinama, a vanjski i unutranji dug gui nas autorskim teksovima nisu nuno i stavovi redakcije!
10
novi
PLAMEN
JO
HRVATSKA RAPSODIJA JED
ANP
UT
A kog e vraga Hrvatska u NATO?
(Ovaj je tekst objavljen 22.11.2002. u Jutarnjem listu, ali kako se ulazak u NATO ponovno aktualizira,
mi ga objavljujemo jo jedanput )
komunistiko ime, skrahirao je ne izdravi pritedjevi bogatijim lanicama naknadne
ni organizacijske zahtjeve ni trokove utrke trokove koje iziskuje PTSP i ini invaliditet?
u naoruanju. Sada u Pragu je George Glede suverenosti: u Italiji, na primjer,
W. Bush utvrdio da je globalni neprijatelj graanin nije siguran da ga NATO nee
"svjetski terorizam" (ameriki predsjed- ubiti iz ista mira, ali je siguran, kad se to
nik se tradicionalno postavlja kao NATO-v dogodi, da ubojica nee biti kanjen. Da bi
vlasnik). U Afganistanu se bjelodano poka- ulovili neki libijski avion, NATO-vi lovci su
zalo da sofisticirana vojna mainerija nije 1980. sruili kod Ustice i talijanski putniki
kadra rijeiti probleme koje postavlja ter- avion, pobivi sve putnike i posadu. Nitko
Inoslav Beker orizam. Vojna akcija protiv neprijatelja bez nije kanjen, osim to su talijanski visoki
teritorija niti smanjuje uzroke terorizma, asnici riskirali zatvor samo da ne bi odali
Kranin na ljevici
Evo krae strategije za promjenu svijesti i novinara i itatelja. Za njihovo osigurati opstojnost monizma u kojem se
buenje istini o jedinstvu ljudskog roda. kao prasci veselo valjaju. Idemo, dok nas
nisu uutkali oni koji govore 'mrnja',
12
novi
PLAMEN
FRAGMENTI O JEDINSTVU
PLAMEN
Plamen je ivot.
Plamen je vidljivi znak intimnog
nekog bia.
Plamen je znak tajne moi...
Plamen je i
Otvoreni oblici predrasuda i diskrimi-
nacije prema etnikim, vjerskim ili
rasnim grupama, koje esto predstav-
ljaju poticanje na mrnju ili netrpelji-
vost, uglavnom nisu prisutne kao ten-
dencija u najveem broju medijskih
religijski simbol!
izvjetavanja u svijetu. Kod nas, pak,
nije ba tako. Izobrazba novinara esto
ne naglaava dovoljno pitanje diskrimi-
nacije i netrpeljivosti. Mi koji prikuplja-
mo i analiziramo ili komentiramo vijesti,
esto pokazujemo duboko nepoznavanje
drutva kojem sluimo i nedostatak Da je plamen i simbol ljubavi i zaljubljenih, to znamo, ali, da je plamen i
svijesti o potivanju identiteta svakog religijski simbol, to je manje poznato! Evo to pie James Hall, u svojem
pojedinca, njegove autonomije. Rjeniku tema i simbola u
Jasno izraen i shvaen identitet i umjetnosti: Plamen. Simbol
podrka naih posebnosti demokra- vjerske gorljivosti, poseb-
tizaciji drutva, nisu mogui bez nune no gorue SRCE, atribut
politike kulture i bez dokaza o konsti- ANTUNA PADOVANSKOG;
tuiranju subjekata demokratskog proc- AUGUSTINA; personifi-
esa. Pluralizam bez postojanja javnosti i
kacije LJUBAVI PREMA
civilnoga drutva nuno je doveo i dovodi
BLINJEMU; u svjetovnoj
do oblika totalitarizma nacionalistike
provenijencije. Konano, monolozi u umjetnosti simbol VENER-
juriima koji se kod nas esto koriste IN. Plamen uz biskupove
i demagogijska interpretacija poloaja noge: JANUARIJE. Plamen
specifinih (rtvovanih) skupina unutar na elu apostola: SILAZAK
hrvatskog drutva, stvaranje privida DUHA SVETOG. Plamen iz
o vanosti odreene nacije, stranke ili glave alegorijskog lika Ognja,
drave, samo mobiliziraju javnost protiv jednog od ETIRI POELA.
pozitivno vrednovanih oekivanja koja se Plamen moe okruivati
odnose na sam opstanak svih kolektiva i Kolerinost, jedan od ETIRI
pojedinaca. TEMPERAMENTA.
Kako bi demokracija zaivjela u ovom
novi
PLAMEN 13
BUREVJESNIK
PROJEKT ZA SOCI
HRVATSKE
Intervju sa predsjednikom S
partije Hrvatske Ivanom Plje
ljevici i novoj izbornoj koalic
samo produbljuju pojedine aspekte njihovog
programa. U ljevicu sebe svrstavaju i: SDP,
IDS, pa i HNS, ali svi znamo da oni stoje na
neoliberalnim pozicijama.
DEMOKRATSKI
EKOLOKI
SOCIJALIZAM
Kako bi se po vaem miljenju
stanje na ljevici trebalo dalje raz-
vijati ?
U sadanjim uvjetima traenja i nedostatka
moi prisutna je i ideja o okupljanju svih
snaga u jednu stranku ljevice, kao da je
mogue potpuno zaobii ideoloku diferen-
cijaciju. Zamisao SRP-a bila je da putem
osnivanja klubova socijalista, komunista,
socijaldemokrata, ekolokih socijalista,
ak i kranskih socijalista, okupi svu lje-
vicu. To se meutim ni nakon deset godina
nije dogodilo, iako SRP zagovara punu,
neposrednu demokraciju i promovira
ekoloke ideje, te je otvoren prema svim
istinskim ljeviarima, u svojim redovima
ima i kranske ljeviare itd.. Umjesto
pravog okupljanja u klubove SRP-a, nasta-
jale su nove male stranice uskih orijent-
acija. To znai da je drutveno uvjetovana
viestruka idejna i organizaciona artiku-
lacija lijeve ideje, od kojih su socijalistika,
socijaldemokratska i zelena najizrazitije.
Prema tome, neobjektivno je sve to gurati
u jednu organizaciju, i ona teko da bi
mogla demokratski funkcionirati. Uosta-
lom to i jesu liderske zamisli koje se inae
demokratskim odnosima ne optereuju,
Kako biste u najkraim crtama lanova SRP je i najvea lijeva organizacija i ne doputaju mogunost da SRP-ova
mogli opisati dananje stanje na u zemlji. Na politikoj sceni vegetirala je i veina predvodi organiziranu ljevicu. Ali
ljevici u Hrvatskoj? stranka transformiranog biveg SSRN-a, treba znati da nedemokratski organizirane
- Stara ljevica koja je na ovim prostorima mjenjajui svoje ime i prilagoavajui svoj stranke sigurno ne mogu biti pretee istin-
ostvarila epohalne rezultate, povijesno program. Noviji pokuaj te stranke je da pod ske demokracije i socijalizacije drutva.
je potroena i u kontrarevoluciji devede- nazivom ASH zauzme poziciju moderne soci- U Hrvatskoj treba dodue oekivati oku-
setih potpuno se raspala. U nastojanju da jal-demokracije sa nastojanjem da u okviru pljanja na ljevici, ali oko njenih glavnih
prigrabi materijalnu infrastrukturu njen graanske demokracije dubljim drutvenim ideja, odnosno SRP-a, ASH, Stranke zelenih
oportunistiki dio organizirao se u obliku reformama zatiti svijet rada i ostale margin- ili jo koje sline, jer sadanja rasprostran-
Stranke demokratskih promjena i time odu- alizirane grupe. U svojevrsnom politikom jenost nije produktivna, ali u jedinstvenu
stao od borbe protiv birokratizma - za soci- otopljenju nakon 2000. godine, pojavio se stranku sigurno ne, barem ne u kraem
jalizam - i preao je na stranu restauracije.U izvjestan broj manjih stranica uglavnom na vremenu, i sigurno ne u nekakvom uta-
gotovo nemoguim uvjetima desniarskog regionalnim razinama i sa socijal-demokrats- panju u amorfnu masu koja hvata glasove,
nasilja i rata, svjesniji dio stare ljevice kim i ekolokim zahtjevima. No te stranice a zaboravlja temeljne principe. Ono to je
pokuao se organizirati u vidu SDU, ali vie su iskrenje nego neka nova vatra na presudno je da stranke ljevice surauju i da
bez dovoljno idejne jasnoe i odlunosti, ljevici. Tu treba dodati alterglobaliste pa i stvaraju to vre izborne koalicije sve dok
sve je ostalo na pokuaju. Sa prilinim anarhiste, ali bez veeg utjecaja u javnosti. budunost ne pokae neku drugaiju strate-
zakanjenjem, uslijedila je odlunija akcija Sudei po dubini i irini svojih politikih giju, pa moda ak i jedinstvenu stranku.
u vidu osnivanja Socijalistike radnike zahtjeva, intelektualnoj bazi, i po snazi svoje Osim toga, ma koliko organizacija ljevice
partije (SRP-a) sa eksplicitnim zahtjevima infrastrukture (prije svega broja lanova bila bitna, sama kvantitativna organizacija
za demokratsko-socijalistikim rjeenjima i organizacija na terenu, rasprostranjenih nije jedini faktor njene efikasnosti. Vana
u novim uvjetima, uz otklon od onoga diljem zemlje u brojnim veim i manjim mjes- su idejno-teorijska i programska, kvalita-
to je povijesno potroeno. SRP dodue u tima), SRP je nedvojbeno najupeatljivija tivna pitanja koja se sada ini mi se zane-
dosadanjem nastupu nije uspio ui u Sabor, stranka istinske ljevice u Hrvatskoj. Njoj maruju, a to nam se moe osvetiti. Jer
ali je prepoznatljiva i respektabilna politika prema duljini trajanja i utjecaja uz rame stoji istinska ljevica ne treba vlast zbog vladanja
injenica na politikoj sceni Hrvatske ve ASH. Ove dvije stranke stoerne su snage ve zbog promjene drutvenih odnosa i pot-
10 godina i stalno jaa. Sa gotovo 2000 ljevice, pri emu navedene manje grupacije pore irokih drutvenih pokreta odozdo, a
14
novi
PLAMEN
BUREVJESNIK
IJALIZACIJU
boriti samo za radnika prava i socijalnu
dravu, ve treba teiti i osloboenju rada
i pretvaranju najamnog radnika u slo-
bodnog proizvoaa, jer socijalna drava
daje ustupke masama samo u granicama
koje osiguravaju reprodukciju kapitala
i kapitalistikih drutvenih odnosa. Ili
Socijalistike radnike ska lobiatrija, a opako smanjena kvaliteta recimo, u koaliciji emo iriti svijest da
ivota tjera nas u crnu zemlju etiri godine nije dovoljno da se pretvorba samo revidira
eom o stanju na hrvatskoj ranije, nego do devedesete. Jednom rijeju prema postojeim zakonima, nego da se ona
razoaranje je golemo. Sve to dobro donijela pravno dezavuira kao nelegitiman krimi-
ciji nam je desnica i politike stranke koje su nalni in, da je radniko dioniarstvo samo
se smjenjivale na vlasti uz lakomislenost jedno od prelaznih rjeenja, a krajni cilj su
za to nije dovoljno samo doi u Sabor nego i naivnost ljudi. Sada se ve vidi koliko je drutvene korporacije kojima upravljaju
i za promjene biti osposobljen, te odbaciti samoupravni sistem - iako u svojim zamec- zaposleni, da tek ukidanje privrede bazirane
autoritarizam i supstituiranje demokratsk- ima - bio efikasniji i humaniji, i kod ljudi na grabljenju profita vodi u sigurnu zatitu
og odluivanja masa usko-izbornim, sve vie jaa uvjerenje kako su devedesetih prirode i odrivi razvoj itd. Na status,
elitistikim partijama. sa prljavom vodom bacili i dijete. Klatno se dakle, odreuje visoka razina i dugoronost
Zato je, po vaem miljenju, vraa prema ljevici, a pred izbore to se sve ciljeva i zato moramo biti ne samo idejno
upravo sada dolo do eksponiranja vie pojaava. to se nas tie, nikada nismo nego i organizaciono prepoznatljivi. Sve koji
ideje stvaranja politike snage koja ni posumnjali da adekvatne odgovore na se ele boriti za demokratski socijalizam 21-
bi bila lijevija od ostalih politikih dananje stanje moe dati samo ljevica i to og stoljea pozivamo da nam se prikljue,
stranaka u Republici Hrvatskoj? ne samo u Hrvatskoj, nego i ire na ovim jer se SRP kroz zadnjih deset godina razvio
- To je ista dijalektika. Propao je neo- prostorima, u Evropi i svijetu. u nukleus snane budue organizacije koja
liberalni koncept u koga su u trenucima to se do sada poduzelo oko e biti nezaobilazni faktor demokratizacije
drutvene krize krajem osamdesetih ujedinjenja? drutva i ekonomije.
ukomponirane sve mogue iluzije, poevi - Pet stranaka ljevice, SRP, ASH, Jadran-
naravno od privatizacije koja toboe vodi ski socijaldemokrati, Hrvatska radnika
efikasnom privreivanju, visokom stan- stranka i Nova alternativa-Stanka zelenih,
PROGRAM LJEVICE
dardu, demokraciji itd., a zapravo je jedini koje predstavljaju vie od 90% lijeve scene, Koji su ciljevi Udruene ljevice ?
cilj bio da jedna heterogena recidivistika potpisale su Sporazum o koaliranju na - Tranzicioni ciljevi udruene ljevice
i sebeljubiva provenijencija u svoje ruke slijedeim parlamentarnim izborima, pod sadrani su u Projektu za socijalizaciju
preuzme ope nacionalno dobro u vidu radnim nazivom ''Udruena ljevica'' i pri- Hrvatske, a svode se na est najvanijih.
biveg drutvenog vlasnitva koje su uz hvatile ''Projekt za socijalizaciju Hrvatske'' Prvo, naputanje modela privatizacije
teka odricanja stvarale generacije, i da kao Izborni program, konstituirale Odbor ope-drutvenog dobra, bilo poduzea, bilo
uz logistiku svjetskog kapitala uspostavi za koordinaciju stranaka i Odbor za pri- zemljita i uma i nacionalizacija onoga to
sistem privilegirane klasne vladavine nad premu i voenje izbornih aktivnosti. Izvan je u pretvorbi oteto, te vraanje banaka i
narodom. Naravno da ta gruba igra sa koalicije zasada je jo nekoliko manjih stratekih industrijskih poduzea. Drugo,
povijeu i stranim interesima nije mogla grupa, uglavnom regionalne razine koje strategija razvoja zemlje putem privredne
donijeti nita dobro, jer je kapitalistiki su nastale nakon 2000. godine i zastupaju strukture graene preteno organski,
ekonomski liberalizam bio povijesno oprav- ideju jedinstvene stranke ljevice, to je neka polazei od nacionalnih potreba i ekonomije
dan u doba Ricarda i Adama Smitha, dok vrsta usiljenog prigodniarskog jedinstva, ubrzanog razvoja, sve kako bi zemlja dola do
se danas neoliberalizmom spaava raz- ali ne i ideolokog, jer idejne razlike objek- autonomnog dinamizma u razvoju, zaposlila
vijeni centar, a ne nerazvijena periferija. tivno postoje. A stranke koje su potpisale radno sposobno stanovnitvo, izbjegla pot-
Naciju je oblikovala industrijska revolu- Sporazum smatraju da je najbolja forma punu ovisnost od svjetskih centara moi i
cija, ne pomahnitali faizirani voe post tog prigodnog jedinstva za sada ba koalici- postala koliko-toliko ravnopravni subjekt
festum, a u tuim rukama - kako kae ja stranaka na dogovorenom Izbornom meunarodne podjele rada i razmjene. Tree,
narod - raste samo neka stvar, ali napredak programu, jer ono omoguuje sinergijski institucionalizacija raznih oblika uea
i blagostanje sigurno ne. Osim toga nauno uinak stranaka ljevice na izborima, a ne zaposlenih u vlasnitvu i u odluivanju u
je spoznato da zakoni kapitalistike proiz- tangira idejne specifinosti u Programima poduzeima. etvrto, snana decentralizaci-
vodnje imaju drugaiji uinak na periferiji stranaka koje u jedinstvenoj organizaciji ja zemlje prenoenjem odluivanja na pet
nego u razvijenom centru (npr. u djelima mogu biti izraz nejedinstva. Osim toga, uni- povijesnih regija, na gradove i opine iji broj
Andre Gunder Franka) pa je problem ner- sonost brie za birae kolorit idejnog izraza, treba bitno smanjiti. Peto, duboke reforme
azvijenosti nemogue prevladati u sitemu recimo socijalisti, zeleni, socijaldemokra- cjelokupnog obrazovnog, socijalnog, zdravst-
kapitalistikog naina proizvodnje i eko- ti, regionalnost, to suzuje biraku bazu. venog i penzionog sustava koji mora osposo-
nomskom politikom koju namee krupni Vjerujem da e stvari ipak sjesti na svoje biti ljude za nove tehnologije i upravljanje,
kapital. Ta istina, gotovo kao kolski prim- mjesto i da e se koaliciji pridruiti i ostale osigurati dostojanstven ivot umirovljenika,
jer, pokazala se i u Hrvatskoj tranziciji. grupe, bilo pojedinano, bilo objedinjeno. solidarnost sa nezbrinutima i hendikepirani-
Razorena je jedna ekonomsko-politika Koji je status SRP-a u procesu ma, besplatnu zdravstvenu zatitu za cjelok-
struktura koja sigurno nije bila bez mana, ujedinjenja? upno stanovnitvo i ravnomjernu dostupnost
jer je i sama nastajala u uvjetima proturjeja - SRP najodlunije postavlja zahtjev za kulturnih dobara svim graanima. esto,
nerazvijenosti, ali je bar donekle osigurav- istinsku demokratizaciju drutva, pogo- poseban program razvoja tzv. krajeva od
ala permanentni napredak i zasigurno je tovo u sferi proizvodnje, koja znai da posebne drutvene skrbi, kako bi se sanirale
u svojim samoupravnim elementima bila svatko tko radi uestvuje i u upravljanju, posljedice rata i subvencionirao ivota u pla-
anticipacija budunosti, a ne prolosti - pa tek onda moe biti socijalne i politike ninskim predjelima i otocima.
kao to je ova novonastala ki struktura demokracije - to je ta istinska socijalizacija Postoji li mogunost pojavljivanja
koju su splele multinacionalne korporacije i drutva. Prema tome, mi smo se politiki dvije liste?
banke sa domaim tajkunima, pretvarajui organizirali radi kontinuiteta i osuvre- - Mogue su ne samo dvije nego i vie njih, ali
zemlju u akceleratora stabilnosti razvijen- menjivanja ideje i prakse socijalizma, a ne to sigurno ne bi bilo dobro. Stoerne stranke
og centra, a razvoja domae nerazvijenosti. neke apstraktne izborne ljevice, pa istu ljevice Sporazumom o zajednikom izlasku
Umjesto oekivane efikasnosti, proizvod- ulogu imamo i na politikoj sceni Hrvatske na izbore postavile su jedinstvenu platformu
nja ni nakon petnaest godina nije dostigla i na ljevici u Hrvatskoj. Kao to na iroj koja sigurno ima ansu za ulazak u Sabor.
razinu sa poetka devedesetih. Umjesto iz politikoj sceni trebamo uvjeriti ljude, prije Osim toga, na tome se intenzivno radi skoro
industrije prema razvijenom ''post-indus- svega radnike, da slobodu i demokraciju, te godinu dana. to bi to sada znaila neka
trijskom" drutvu, dogodila se dezindus- optimalni drutveni napredak ne osigurava alternativna ljevica van jedinstvene koalicije,
trijalizacija prema manufakturi; umjesto kapitalistiko vlasnitvo i njegove asoci- to moe biti samo proces mrvljenja...
istinske, participativne demokracije i Nar- jacije poput NATO pakta, tako na ljevici
odnoga Sabora - partitokracija i tajkun- moramo iriti svijest da se nije dovoljno razgovor vodio Branko Kotovi
novi
PLAMEN 15
BOSANSKI LONAC
Konstituisanje vlasti
bonjaka stranka, pa e u narednom
periodu biti u opoziciji. Hrvatska
demokratska zajednica Bosne i Her-
cegovine doivjela je teak rascjep, pa
u Bosni i Hercegovini
se njen otcijepljeni dio konstituisao
kao Hrvatska demokratska zajednica
1990. i uspio stei naklonost ne samo
znatnog dijela hrvatskog birakog
NOVE KOALICIJE
tijela, ve i hrvatskog HDZ-a. Spoljni,
politiki razlog rascjepa bio je odnos
prema predloenim ustavnim prom-
jenama, koje je veinska struja, koja
BEZ NOVIH
je nastavila djelovati kao HDZBiH,
prihvatila.
NOVE (STARE)
GLAVEINE U
16
novi
PLAMEN
BOSANSKI LONAC
Izbori u Srbiji
nom vladom. Nesumnjiv uspeh na izborima
je postigla i koalicija LDP-GSS-SDU-LSV.
On je neopravdano pripisan skoro samo
18
novi
PLAMEN
SRBIJA NA ISTOKU
UDAR NA
kree. Oni bi se jedinstvenim nazivnikom
mogli oznaiti kao neoliberalizam. Evro-
atlantska orijentacija svih tih stranaka, sa
izuzetkom radikala, a delimino i socijal-
NEOLIBERALIZAM
ista (ukoliko je re o NATO paktu) takoe
nije upitna. Razume se da izmeu stranaka
postoje ideoloke razlike, ali kod njihovog
20
novi
PLAMEN
OD VARDARA DO TRIGLAVA
budunosti i sadanje prolosti neprirod- se treba nadati da e budua prolost (a ne
na i konana. Prolost nije statina nego budua sadanjica) Balkana biti naciona-
dinamina tvorevina. Iako je teko predvide- lizam, kao to je budunost 20. veka bila
ti buduu prolost, osnovano je pretpostav- preteno jugoslovenska i antinacionalistika.
iti, s obzirom na kolebljivo iskustvo, da e Socijalistika prola budunost Balkana bila
ova biti drugaija i alternativna postojeem. je "skraena " globalizacija i internacional-
izacija haotinog eksplozivnog prostora uz
JUGOSLOVENSTVO I EU pomo autoritarnog jednopartijskog reima i
Govorei konkretnije, sudbina jugosloven-
Titove nadnacionalne harizme. Titova hariz-
stva zavisi od sudbine EU. Ukoliko se poe
ma je imala autoritarnu, ali i kosmpolitsku
od sadanjeg hegemonog shvatanja o sta-
ulogu. Manje je vano to to se Tito kao sin
bilnosti EU kao definitivnog reenja evrop-
Hrvata i Slovenke najee izjanjavao kao
skih sukoba, onda ispada da je buduim
Jugosloven, od okolnosti da se svest o nje-
balkanskim lanicama EU izlian jugo-
Jugoslovenstvo
govoj "habzburkoj" ulozi jo nije probila na
slovenski identitet. Dovoljno nas navod-
videlo odravanja nacije u temperaturi emo-
no ujedinjuje trite, a multinacionalni
cija. Grki filozofi su npr. kritikovali Alek-
kapital donosi pravo i eljeni mir. Ako se,
21. veka
sandra Velikog zbog toga to je sebe uzdigao
meutim, neto opreznije doda, da e EU
do boanstva ("pa je zbog izobilja sree u
biti svakako drugaija kada joj se prikljue
dui"). U realnosti je pak, usprkos autoritar-
sve potencijalne lanice, pa se uz to jo ne
nosti, Aleksandrov kult bio mono sredstvo
izgubi iz vida rezerva da e najrazvijenije
Todor Kulji kosmopolitizacije antikog sveta koji je pri-
lanice EU moda poeti i da labave svoju
premio i hrianstvo. Tito nije bio ekumen-
vezu sa njom kada ovoj pristupe svi ner-
K ada se govori o jugoslovenstvu ono to ski Aleksandar, ali je bio poslednji balkanski
azvijeni, onda stvari stoje drugaije. Nije
odmah pada u oi jeste, da za Hrvatsku Habzburg (vladar vienacionalne drave),
prazan antiglobalizam niti ala upozoren-
i Sloveniju danas Jugoslavija vai kao tamni- a njegova harizma (pored konzervativne)
je da e moda V. Britanija razmiljati o
ca, za Srbe je bila fatalna zabluda, a za ostale imala je i slinu globalizacijsku ulogu.
izlasku iz EU kada se prikljue Albanija i
bive republike prolazna tvorevina za stican- Turska? Uz sve reeno, nije naodmet pod- "SLAVNA NACIONALNA
je dravnosti. Kako izgleda, razliite hege- setiti da EU nije harmonino drutvo ravno-
mone slike o prolosti slau se oko toga da je pravnih ve sloeni hijerarhijski naddravni
PROLOST" I
jugoslovenstvo bespovratna prolost. kapitalistiki poredak u kom solidarnosti KAPITALIZAM
Tome ide u prilog i okolnost da u medijs- i zatite manjina ima tek toliko koliko je
kom pogledu jugoslovenstvo svakako nije nuno krupnom kapitalu. Bilo kako bilo, ako
PERIFERIJE
tirano ni komercijalno. Ne moete sa njim Neretko se al za jugoslovenstvom
se reeni oprez iole ozbiljnije uzme, funkcija
u strateke ustanove za dekretiranje smisla, poistoveuje sa praznom nostalgijom. Time
jugoslovenstva ve izgleda neto drugaije
kao to su zavodi za udbenike, niti u pro- se jugoslovenstvo degradira na efemernu
nego to se danas ini. Tako postaje jasnije
grame nevladinih organizacija. Prve ustanove emociju. Tome nasuprot, ocena jugoslovenst-
da lieno ideolokog balasta 20. veka jugo-
osmiljavaju nacionalni interes, a druge tite va trai hladniji pristup i viu osmatranicu.
slovenstvo 21. veka, kao verzija modernog
manjine. Etnos dominira svuda. Prostor Naravno da u kriznom drutvu nije lako
evropskog regionalizma, moe biti korisno: ablju perspektivu zameniti ptijom, ali
izmeu zatite nacionalnog interesa s jedne (1) kao otpor periferizaciji Balkana, (2) kao
i prava manjina s druge strane preuzak je za je taj napor preko potreban. Stvarnost se
zatitna kulturna i jezika opna malih srod- prouava podjednako mikroskopom i teles-
treu verziju - jugoslovenstvo. Jugosloven- nih naroda.
stvo ak nema ni status manjine. Ne menja kopom. Moda bi se ak moglo rei da danas
je upadljivo da se govor o jugoslovenstvu KULTURA I kapital bolje uoava znaaj jugonostalgije
nego gubitnici u tanziciji. Kapitalu je nuno
najee omalovaava kao nostalgija, ako ne IDEOLOGIJA trite, pa se radi o kalkulantnskoj potrazi
kao izdaja, a retke studije o funkcionalnosti Da se ne bi otilo predaleko u domiljanju
(N. Dugandija, P. Matvejevi) i sloenosti za jugoslovenskim prostorom. Zatita man-
jedne mogunosti treba se ograditi od pro- jina postaje surogat za prosveeno jugo-
(J. Baki) jugoslavenstva gube se u nacio- pisivanja ideoloke forme novom jugoslov-
nalnoj galami oko prolosti. Jedva da treba slovenstvo. Gubitnici tranzicije su, tome
enstvu. Premda je budunost teko pred- nasuprot, skliznuli u nacionalizam. Oni bi
i pominjati da su globalizacijom nametnuta videti, mogue je donekle shvatiti trajnost
zatita manjina i tranziciona pravda retorike trebali da budu nosioci jugoslovenstva, a ne
zatite funkcije jugoslovenstva. Jugoslov- ovinizma. Politike elite su uspeno namet-
nespojive sa jugolovenstvom. I nacionalisti i enstvo je bilo prola budunost Balkana. nule svest da je Jugoslavija bila tamnica
zatitnici manjina brane nacionalni iden- Prosto reeno, Beograd nije mogao da asi- svim nacijama. Jugoslovenstvo je svedeno
titet: prvi veinski, drugi manjinski, ali obe milije Slovence, ali za Rim i Be se to nikada na korisnu mranu prolost. Izlaz se trai
struje tite nacionalno. Jugoslovenstvo jeste ne moe rei. Ako se Evropa jednoga dana u slavnoj nacionalnoj prolosti. Povratak
odista neto drugo, a njegovo rezumevanje pone raspadati zbog istih uzroka zbog slavnoj nacionalnoj prolosti je u osnovi
trai pre svega drugaije poimanje tempo- kojih se danas ujedinjuje (jer je ponaanje ideologija koja obezbeuje obnovu struk-
ralnog poretka. Da li je, naime, neaktuel- krupnog kapitala nepredvidivo), budua tura periferijskog kapitalizma. Kod dela
nost jugoslovenstva konana? Moda i jeste sadanjica jugoslovenstva e se aktuelizo- stanovnitva jeste prisutna jugonostalgija.
ukoliko se prolost shvati kao bespovratno vati, ali svakako u novoj formi, moda vie Rado se seamo otvorenih granica i letovanja
zbivanje, a vremenski poredak kao sas- u kulturnoj, a manje u dravnoj. Odavno je na Jadranu. Ipak je nostalgija oblik varljivog
tavnica duge i bespovratne prolosti, neuh- uoeno da drave dolaze i prolaze, a jezik i toplog seanja, a jugoslovenstvo je vie od
vatljive sadanjice koja je tanko kao otrica kultura ostaju. Teko je sporiti srodnost kul- emocije. to je ne manje vano, jugoslov-
noa i neizvesne budunosti. Ako se pak turnog koda Vuka Karadia, Maurania enstvo je interes podvlaenih, a ne samo
poe od toga da prolost nije golo zavreno i Kopitara. Treba se brinuti o budunosti trgovakih elita. "Merkatora" ili "Metroa".
deavanje nego i vrlo upotrebljiv i aktivan ove prole kulture, a ne o prolosti slavne Treba biti naisto s tim da je jugosloven-
trajni sadraj, onda stvari postaju sloenije. nacionalne politike. Kultura je kritika, a sntvo agregat novih vidokruga, koji razbijaju
Dosledno tome, treba razlikovati minulu ideologija apologetska delatnost. Istinska provincijalizam. "Patriotska" inteligencija
prolost, sadanju prolost i neizvesnu kultura nas opominje i suoava sa senka- to nadoknauje upornim nametanjem slike
budunost. Osim toga, treba voditi rauna da ma vlastite prolosti, dok nas politika uvek o monumentalnoj prolosti nacije. Sudar
je postojala i prola budunost, da je aktivna podsea na slavu i dunost prema precima. slavnih prolosti lako je preao u rat. Zato
sadanja vizija budueg i da e se ta vizija u Uvek je korisnija istina koja kodi nego mit se samo na prvi pogled moe initi preuran-
budunosti menjati. Kako izgleda jugoslov- koji godi. jenim zakljuak da je, uprkos dravnom
enstvo sa stanovita pomenutog sloenog neuspehu, nemonumentalno jugoslovenstvo
temporalnog poretka? Najpre treba dodati JUGOSLOVENSKI bilo Veliki pokuaj.
da nije svaka prola budunost zabluda, niti "HABZBURGIZAM"
je svaka sadanja slika prolosti nepobitna Zato kada se kae, da je Jugoslavija politiko Dr. Todor Kljui je profesor na Filozofs-
istina. Jo manje je napetost izmeu prole iskustvo vredno istraivanja, to znai da kom fakultetu u Beogradu
novi
PLAMEN 21
OD VARDARA DO TRIGLAVA
sveslavenska, onda su tadanje ve formi-
rane velike imperije pokazale apetit prema
tim novonastalim geopolitikim teritorija-
ma. Te imperije, poev od Rimske, Otoman-
ske pa, konano, do Austrougarske povreme-
no su zauzimale te teritorije i tom prilikom
stanovnitvu nametale dio svoje civilizacije.
Oni su donosili i svoju kulturu i promjenu
nacionalnog, odnosno vjerskog korpusa i
ovaj prostor je postajao sve zanimljiviji u
svojoj arolikosti. I taj srednji vijek, a i ono
doba prije srednjeg vijeka, sutinski se nisu
razlikovali od ovog novog doba. Postojali su
potpuno isti problemi, samo je bilo pitanje da
li e tim prostorima nadvladati negativna ili
pozitivna energija. Namjerno sam napravio
ovo poniranje u prolost, na sebi svojstven
nain, da bi prije svega bez puno zablude ili
zabune znali ko smo i ta smo.
NAA ISTORIJA
JE, NAALOST,
VANDALISTIKA
Ja znam da e ovo ostati zapisano i ba
zato elim da se suprotstavim svim onim
ZEMLJA
vandalistika. Ona nam se cijela pretvorila
u to, kad je ko kome ezlo na glavu nabio,
kad je ko koga na kolac nabio, koliko je
ljudi pobijeno u Mohakoj bici, na Solunu,
na Krimu, u utvrdama prema Sloveniji,
Da je svaki ovjek u ovom ratu spasio samo po jednog ovjeka, da je samo jednom u Blajburgu... Koji su to ljudi stradali u
Prvom, Drugom, i svim ratovima koji su se
djetetu pruio ruku i skinuo djeiju suzu, ovo bi bila zemlja dobrih ljudi. deavali prije ta dva najpoznatija i, naalost,
u ovom internom, samo naem, Treem
svjetskom ratu, besmislenom do kraja. Ratu
u kojima ive i dan danas neke vrste koje ne oko niega. Nita u tome nema dobra. Da bi
ive nigdje drugdje na svijetu. Rodio sam se tragedija bila vea, sve te generacije koje su
u jednoj ekoloki izvanrednoj zemlji u kojoj se iz pepela dizale poslije tih ratova bile su
su, valjda to tako biva, ivjeli neki ljudi koji kasnije, od istih tih istoriara i profesora
je nisu bili zavrijedili.U njoj su ivjeli ljudi istorije, terorisane time da moraju znati ko
koji su tu doli odnekud, kako ja esto gov- je, naprimjer, hajduk Veljko, ko je hajduk
orim - niotkud. To su bila ta uglavnom divlja Stanko, ko je Sava Kovaevi... Mi smo u
plemena, koja su bjeei od kazne, giljotina mom gradu uili da su hajduk Veljko i hajduk
i vjeala bjeala u brda. Ta plemena su se Stanko dobri ljudi koji su otimali bogatima i
tu nastanila i stvorila neke svoje katune i davali siromanima. Kakvo je to dobro pres-
tvrave. Dugo vremena te utvrde, mada su resti nekoga, moda i ubiti, uzeti mu novac,
bile organizovane u nekom unutranjem a onda, patetino, dio tog ukradenog novca
smislu, nisu imale ni svoja imena, nego tako, dijeliti sirotinji da bi kod tog istog naroda
est-sedam kua se nazivalo po najmonijem stvarao mit o sebi kao dobrom ovjeku.Taj
Josip Pejakovi koji je imao najvie novca, zlata ili stoke. Ti isti narod bi morao znati da onaj ko se bavi
stari Slaveni, koji su nastanili ove prostore, hajduijom, ko se dakle odrekao svih kanona
ve tada su imali velike probleme. Nisu bili civilizacijskog svijeta, da on ugroava ivot
J ednom prilikom rekao sam da je Bosna
evropski san o nemoguem. Kaem evrop-
ski, jer naravno, ne mogu rei da je azijski ili
ni doli na ove prostore a ve su se meu
njima stvarale frakcije. Mogu slobodno tvr-
nekog oca koji ima svoju djecu i ne mora ako
je bogat biti i nepoten. Kod nas, kod naroda
diti da su to bile pretee dananjih Srba koji su uglavnom fukare, stvorila se svijest
ameriki. Bosna se jo uvijek nalazi u Evropi, da onaj ko ima mora po pravilu biti lopov
i Hrvata. Oni su se ve usput tukli jer su
mada sve to se u njoj i oko nje deava Bosnu a onaj ko nema, po pravilu, biti poten. U
time, smanjujui broj onog drugoga, imali
sve vie i vie udaljava od Evrope. Ona je takvom jednom ambijentu je jako teko biti
mogunost da osvoje vei dio zemlje za sebe.
kao jedno dugme koje je ovog trenutka samo i jedno i drugo. Teko je biti lopov, a jo je
Tako je to bilo od njihovog dolaska na ove
priiveno uz Evropu. Rodio sam se u zemlji tee biti poten. Ta dva pojma se proimaju
prostore, a sve to se deavalo kasnije, svakih
koja je imala jedno dvadesetak aerodroma, jednako kao dobar i lo ovjek. Sve je ovdje
deset, pedeset, sto ili vie godina eskaliralo je
velikih aerodroma, na koje su mogli slijetati kod nas blizu. Nikakva distanca ne postoji
u sve vee i vee sukobe oko tog nesretnog
najvei avioni. Rodio sam se u zemlji koja je izmeu dobrog i loeg djela. Ne mogu da
veeg pareta zemlje i ostvarivanja na njemu
imala jedno ogromno, prekrasno, moda i shvatim da su doktori nauka, a oni su domi-
vee vlasti. Poslije dugog niza godina nee to
najljepe more na svijetu. Jadransko more. nantna savjest ovih prostora, u ovom ratu
biti samo Srbi i Hrvati tu e se nastaniti i
ivio sam i slavu stekao u zemlji koja je obi- bili i vojskovoe i osnivai logora u kojima
drugi, veinom kriminalci i razbojnici. Onda
lovala, kao ni jedna druga na svijetu, raz- su ljudi zatvarani samo zato to su Srbi,
e doi neki misionari, takoe odnekud, koji
likama, koje su se tako fino proimale. Bar Hrvati ili Bonjaci - Muslimani. Ne mogu
e pokuavati te besprizornike civilizirati.
sam ja takav utisak imao. Rodio sam se u da shvatim da ti doktori nauka nikada nisu
Bili su to i vjerski poslanici koji su to radili
zemlji koja je imala stotine jezera. Nisam bili dobri. ta se u toj dobroti desilo da se
sa vie ili manje uspjeha.Kada se stvorila
uspio sve ni da ih otkrijem. To su ona jezera sve to okrenulo na zlo? To je upravo dokaz
ta neka geopolitika teritorija, slavenska ili
22
novi
PLAMEN
OD VARDARA DO TRIGLAVA
moje teze da je ovdje kod nas sve tako blizu. protiv Hrvata, nije se vodio ni protiv Srba.
I, zanimljivo, mi smo to voljeli. Mi smo voljeli Nije se vodio ni protiv jednog naroda. Ovdje
da se dodirujemo. Da smo blizu. I kad smo su se "ONI", svojim privatnim, poluprivat-
kolo igrali mi smo se drali za ruke. Kad smo nim i oficijelnim, stranakim vojskama borili
se gurali na eljeznikoj stanici i psovali jedni protiv prolosti koja se zove ZAJEDNITVO.
drugima, gurali smo se zato to smo htjeli da Pedeset godina bi mir kao nigdje u svijetu. Bi
budemo blizu, mada bi se normalnim evrop- mir i zadovoljstvo. Bi neka socijalna pravda.
skim stajanjem u redu bre ulo u voz. Mi to Bi neka jako cijenjena zemlja. Cijenjena i
nismo htjeli. Htjeli smo jedni preko drugih. u svijetu. Noen tim iskustvom, apsolutno
Htjeli smo da jaemo na leima jedni dru- protiv svoje volje, potpuno nespreman, uoh
gima. I dok smo se tako gurali, psovali smo u rat. Ali ne sa tezom, kao to su to izjavile
i dravu i predsjednika i Predsjednitvo. Da neke moje kolege po Beogradu, Zagrebu,
ne bi bilo zabune, pogodilo je to i predsjed- Pragu, Londonu... da ovo nije bio njihov rat.
nicima jer su oni sve i organizovali da tako Ne postoji ni jedan ovjek na svijetu koji je
bude. Sve je to bila jedna loe organizovana bar deset minuta ovdje ivio, a da u ovom
drugoj strani? Naravno da bih i ja, da sam
pozorina predstava sa loim pozorinim ratu nije uestvovao. Posljednji zagrljaj,
u takvoj situaciji, od njih oekivao pomo.
glumcima i jo loijim reiserima.To je ono bratski zagrljaj, istinski, iskren, onako nena-
Ja sam znao da na brdima oko Sarajeva
to bi bilo bitno rei za predgovor jedne javljen osjetio sam 6. aprila 1992. godine u
nisu Kinezi, ve Srbi. Isto tako sam znao
ovakve knjige. Jo je bitnije da to kaem ja. Sarajevu, od Radeta erbedije, kada smo
da je dosta Srba koji su se zadesili u Sara-
Nije ovo rekao ni jedan od onih tekuih "mis- zajedniki pjevali pjesmu: "Neu da pucam u
jevu iz koga nisu mogli, ili nisu htjeli izai.
lilaca" svih ovih ratnih godina. Ovo je rekao druga svog" pred Skuptinom Bosne i Herce-
Bili su Srbi, ali nisu, to kae na narod, ni
ovjek koji je definitivno sa ovim prostorom govine. Ali, bez obzira to mi nismo htjeli da
luk jeli ni luk mirisali. Zbog situacije oko
raskrstio. Koji nije digao ruke od njega ve pucamo na nas su pucali sa hotela Holiday
Sarajeva i dolaska velikog broja izbjeglica
raskrstio. Respektujem sve ono to sam Inn. Naravno, nisu pucali na mene i Radeta,
koje su doivile tragediju, dolo je do stra-
napisao prije svega ovoga, od 1974. godine, pucali su na ZAJEDNITVO. Pucali su u
hovitog pritiska na te Srbe koji su ostali u
od "On meni nema Bosne" pa do monodrame neto to je za sve njih bila najvea opasnost.
Sarajevu i ni za to nisu bili krivi. Bio je to
"Drava" napisane 1994. godine u jednom I to "ONI" koji e me vrlo brzo proglasiti
period od maja do negdje oktobra mjeseca
uasnom ratu. Od te godine sebe mogu pos- ratnim zloincem, ustaom koji kolje Srbe u
1992. godine. To su bila najtea vremena ne
matrati kao ovjeka koji ivi na jednom pro- Centralnom zatvoru u Sarajevu, oni koji e
samo u Sarajevu ve i u cijeloj Bosni i Her-
storu potpuno osloboen patetike, prostoru me proglasiti izdajnikom hrvatskog naroda
cegovini. Pogotovo za manjinske narode. A
u kome su prisutni neki prolazni ljudi, kao i oni, Bonjaci-Muslimani, koji e me progla-
izlaskom onih Srba koji su otili, Srbi su u
na nekoj velikoj eljeznikoj stanici. Svi su se siti lopovom. To se samo smjenjivalo.
Sarajevu postali manjinski narod. Ja nisam
oni ispozdravljali i samo ekaju da voz krene. Svi su "ONI" pucali zajedno svih ovih godina,
iao daleko. Znao sam da su meu umjet-
A voza nikako. Tranice su obrasle u travu, dok nisu po svijetu rastjerali prvo one iz
nicima, a pogotovo glumcima u sarajevskom
rastinje je poelo da raste, a voza nema. To mjeovitih brakova, jer su oni najvie na
Narodnom pozoritu i Kamernom teatru
je danas Bosna. Ja sam je uvijek posmatrao cijeni u Americi, Novom Zelandu, Kanadi...
55, uglavnom Srbi. Zato sam osnovao tab
kao dio neeg veeg. Kao dio te nesretne Onda su, naravno, rastjerali i one Srbe,
za zatitu kulturnih dobara, institucija i,
zemlje Jugoslavije, koja se raspala i koje vie Hrvate i Bonjake - Muslimane, veinom
ono to je najvanije - ljudi koji rade u tim
nema. Za mene, moju djecu, moju porodicu one pismenije. Tako su Amerikanci,
institucijama. Ta zatita ljudi je bila vanija
i moje prijatelje vrlo sretne zemlje. To sad Novozelanani i Kanaani dobili najbolje
od svih tih institucija. Moram priznati da
neki zovu jugonostalgijom. Neka zovu. Ja se kadrove. I jo neto. Uz te najbolje kadrove
sam u tome imao veliku podrku tadanjeg
u svojoj pedesetoj godini, u tom smislu, ne dobili su i vrlo darovitu, graanski potpuno
vojnog i policijskog, legitimnog, profesion-
mogu promijeniti. Ne! nastrojenu djecu, evropeiziranu, kompjut-
alnog, prijeratnog sastava. Tako sam uspio
erski potpuno pismenu. Ta su djeca danas
nekako amortizovati probleme sa kojima
SVI SU "ONI" najbolja na svim koledima. A ko je ostao
su se suoile moje kolege glumci. Nisam u
ovdje? Ostali su oni koji su morali ostati ili
ZAJEDNO PUCALI U oni koji su jednostavno izabrali da ugase
tome bio usamljen. Bilo je dosta ljudi koji
su o tome vodili rauna. Ja od toga nisam
ZAJEDNITVO svjetlo. Ja sam jedan od tih. Ono to je istina
htio praviti veliku halabuku. To se kasnije
o meni je da sam ve te 1992. godine uasno
U ovoj Bosni rat se nije vodio protiv pokazalo kao vrlo produktivno. Sve sam to
elio da pomognem nekim ljudima. Mislio
Bonjaka - Muslimana, rat se nije vodio ni radio u jednoj apsolutnoj, stratekoj utnji,
sam: ta da se to sada deava meni, tamo, na
koja je rezultirala time da niko nije ni znao
ta ja ustvari radim. Jednostavno, smatrao
sam da je to moja dunost i nikome o tome
nisam polagao raune. Sarajevo je veliki
grad i tu su odmah na poetku rata doli
razni posmatrai, stranci, i nije se tako jed-
nostavno moglo sa onima druge nacije, kao
to se deavalo u Foi, Tarinu ili Mostaru.
Poto sam ja radio neke stvari od izuzetnog
znaaja za ovaj kulturni prostor, koje pre-
vazilaze granice zemlje, poeo sam odmah
saraivati sa nekim ljudima iz UNESCO-
a i drugih organizacija. Opominjao sam i
alarmirao. Dok je bila televizija, pozivao sam
svoje kolege da zatite kulturno blago ovih
prostora. Naravno, ja tada nisam ba puno
mislio na mostove, muzeje... Ja sam pre-
vashodno mislio na ljude koji u njima rade.
Zato uvijek kao svjedok mora ostati kamen-
je, a ljudi obino plate glavom. Ne vrijedi ni
jedan most ni jedna crkva ni jedna damija
jednog obinog ljudskog ivota. Ako je Bog
stvorio ovjeka znam sigurno da nije stvorio
ni jednu crkvu i ni jednu damiju. Njih su
napravili ljudi. Za sebe. Naalost, te su tvor-
evine esto bile vrlo znaajne institucije u
novi
PLAMEN 23
OD VARDARA DO TRIGLAVA
ovih prostora. Naravno, ja tada nisam sina znati da jednim dijelom postoji na
ba puno mislio na mostove, muzeje... ovom svijetu i zbog toga to je njegovog
Ja sam prevashodno mislio na ljude oca, ili djeda, bukvalno iz ralja smrti u
koji u njima rade. Zato uvijek kao Sarajevu izvadio Josip Pejakovi. Nam-
svjedok mora ostati kamenje, a ljudi jerno pominjem njega jer je najmlai
obino plate glavom. Ne vrijedi ni jedan od svih kojima sam pomogao. U ime
most ni jedna crkva ni jedna damija ljudskog dostojanstva i istine, sretan
jednog obinog ljudskog ivota. Ako je sam zbog toga to to zna i njegov otac
Bog stvorio ovjeka znam sigurno da i njegova majka. To je dovoljno. Da je
nije stvorio ni jednu crkvu i ni jednu svaki ovjek u ovom ratu spasio samo
damiju. Njih su napravili ljudi. Za po jednog ovjeka, da je samo jednom
sebe. Naalost, te su tvorevine esto djetetu pruio ruku i skinuo djeiju
bile vrlo znaajne institucije u nekim suzu, ovo bi bila zemlja dobrih ljudi.
ratovima, a pogotovo u ovom naem. Naalost, to se nije desilo. I zato moja
sam u takvoj situaciji, od njih oekivao
Ponekad su bile znaajnije i od parla- slutnja da bi nam se sve ovo ponovo
pomo. Ja sam znao da na brdima oko
menta. U njima su se donosile krupne moglo dogoditi.Na kraju, elim da
Sarajeva nisu Kinezi, ve Srbi. Isto
odluke. Sve su manje bile mjesta u ponovim: rodio sam se u zemlji u kojoj
tako sam znao da je dosta Srba koji
kojima se potee Biblija, Sveto pismo ili je bilo mnogo aerodroma, u kojoj je bilo
su se zadesili u Sarajevu iz koga nisu
Kuran asni.Mnogi sprovodi, pogrebi moda posljednje ekoloki isto more.
mogli, ili nisu htjeli izai. Bili su Srbi,
ili denaze izgubili su smisao i dosto- More po kojem sada plove teki, prl-
ali nisu, to kae na narod, ni luk jeli
janstvo jer su se na njima esto uli javi brodovi koji nose veliko smee svi-
ni luk mirisali. Zbog situacije oko Sara-
poklici i pozivi na osvetu. Interesant- jeta i odlau u njegove dubine. Njegove
jeva i dolaska velikog broja izbjeglica
no, uvijek su to radili oni ljudi kojima otoke e zapljusnuti nafta iz tih ogrom-
koje su doivile tragediju, dolo je do
se nita runo nije dogodilo u ovom nih tankera i brodova koji mu nose
strahovitog pritiska na te Srbe koji
ratu. Kojima niko nije poginuo, kojima zlu kob. Galeb, Dinara, Fruka gora,
su ostali u Sarajevu i ni za to nisu
niko nije stradao. Oni su bili poput Drina, Beograd, Zagreb, Ljubljana...
bili krivi. Bio je to period od maja do
dresera lavova u cirkusu. Znate ono kako su se zvali ti nai lijepi, krasni,
negdje oktobra mjeseca 1992. godine.
kad lavovi ba nee jedan na drugoga isti brodovi, postali su olupine, zaro-
To su bila najtea vremena ne samo u
a dreser ga udari sa korbaem. Tako se bljeni u ime duga u nekim zemljama
Sarajevu ve i u cijeloj Bosni i Hercego-
sijala mrnja da bi onaj sljedei sukob svijeta ili prodati na licitacijama novo-
vini. Pogotovo za manjinske narode. A
kao rezultat imao puno vie sahrana, komponovanim, bogatim ljudima sa
izlaskom onih Srba koji su otili, Srbi
pogreba i denaza. I tako sve vrijeme ovih prostora. Rodio sam se u zemlji u
su u Sarajevu postali manjinski narod.
rata. A na kraju NITA. Niti je ko kojoj je bilo na desetine sportsko - rek-
Ja nisam iao daleko. Znao sam da su
poraen niti je ko pobijedio. Ovdje je reacionih centara evropskog i svjetsk-
meu umjetnicima, a pogotovo glumci-
na kraju bilo jedno veliko nita. To ja og glasa. U kojoj je bilo stotine jezera
ma u sarajevskom Narodnom pozoritu
mogu rei jer sam sve to gledao uivo, u kojima su se nalazile rijetke vrste
i Kamernom teatru 55, uglavnom Srbi.
sve vrijeme rata.Priu od devedeset ribica. ak i ovjeije. Rodio sam se u
Zato sam osnovao tab za zatitu kul-
druge do devedeset pete godine mogu zemlji koja je imala na hiljade rijeka i
turnih dobara, institucija i, ono to je
priati samo ljudi koji su bili ovdje. potoka u kojima su se praakale i pas-
najvanije - ljudi koji rade u tim insti-
Ne elim kapitalizirati to to priam. trmke i lipljani i rakovi. A oni samo
tucijama. Ta zatita ljudi je bila vanija
elim samo sprijeiti ove mediokritete ive u istim vodama.Danas ivim u
od svih tih institucija. Moram priznati
da sada meni i ovakvima kao ja, doavi zemlji koja ima malo aerodroma, koja
da sam u tome imao veliku podrku
iz logistikih centara, odreuju legiti- nema mora i u ijim rijekama ima sve
tadanjeg vojnog i policijskog, legitim-
mitet, prisustvo i radni sta. Radni manje pastrmki, lipljana i rakova.
nog, profesionalnog, prijeratnog sas-
sta koji je tokom rata bio uglavnom ivim u zemlji u kojoj neko valjda mora
tava. Tako sam uspio nekako amorti-
kreativna utnja. da ugasi svjetlo da bi ga neko, moda,
zovati probleme sa kojima su se suoile
nekada ponovo upalio. Upalie ga neko
moje kolege glumci. Nisam u tome bio VALJDA E JEDNOG ko e jednoga dana moda na Inter-
usamljen. Bilo je dosta ljudi koji su o
tome vodili rauna. Ja od toga nisam DANA PROGOVORITI netu nai ifru filma i kad ga deifruje
tamo e pisati: BILA JEDNOM JEDNA
htio praviti veliku halabuku. To se MNOGI KOJIMA SAM ZEMLJA.
kasnije pokazalo kao vrlo produktivno. POMOGAO
Sve sam to radio u jednoj apsolutnoj, Josip Pejakovi je poznati glumac i
stratekoj utnji, koja je rezultirala Mnogima sam pomogao u ovom ratu. lan Savjeta Novog Plamena.
time da nitko nije ni znao ta ja ustvari Valjda e jednog dana mnogi od njih
radim. Jednostavno, smatrao sam da je progovoriti, kao to je progovorio Uro
to moja dunost i nikome o tome nisam Kravljaa, glumac. Kao to je progov-
polagao raune. Sarajevo je veliki grad i orio jedan Nikola Popovi, ininjer,
tu su odmah na poetku rata doli razni koji je otiao u Beograd. Kao to je
posmatrai, stranci, i nije se tako jed- progovorila majka Irfana Mensura,
nostavno moglo sa onima druge nacije, glumca. Kao to je progovorila Kaa
kao to se deavalo u Foi, Tarinu Dori, glumica. Ali, isto tako, postoji
ili Mostaru. Poto sam ja radio neke njih na desetine koji ute. Ne znam
stvari od izuzetnog znaaja za ovaj kul- zato. Moda oni misle da sam ja morao
turni prostor, koje prevazilaze granice pomagati. Nisam morao. Ja sam to
zemlje, poeo sam odmah saraivati sa tako htio. Ne radi njih, nego radi sebe.
nekim ljudima iz UNESCO-a i drugih Bio sam jako sretan kada sam saznao
organizacija. Opominjao sam i alarm- da je sin Ace take, sjajnog novinara
irao. Dok je bila televizija, pozivao sam Osloboenja, naao sebe u Australiji
svoje kolege da zatite kulturno blago i da e neki njegov sin, ili sin njegovog
24
novi
PLAMEN
(EVRO)VIZIJA
26
novi
PLAMEN
SVIJET U 21 STOLJEU
velikom koliinom dobrovoljno prikupljenih
sredstava za bolnice i u kole u izmuenoj
zemlji patnika crne koe. I mada je saku-
pljena svota novca bila pozamana, svega
polovina tog novca stigla je do Afrike, a i ta
je polovina ukradena i opljakana prilikom
izvoenju radova.
Tako je u jednom selu pokrajine Darfur
sagraena kola, koja nikad nije otvorena,
jer je udaljena od veih centara, a putevi
nesigurni, pa bi nastavnici samo na put-
ovanje u taj udaljeni kraj potroili pola svoje
ionako mizerne plae, a kolu su izgleda
gradili nogama i najloijim materijalom, te
prokinjava i uruava se i u njoj nema ni
djece ni nastave. Nikada nije ni otvorena.
Tamo samo na hasurama spavaju etvorica
uvara, koji pokazuju na mlake vode u
nikad otvorenim uionicama, jer krov curi
i tue se da ve est mjeseci nisu primili za
uvanje zgrade nikakvu plau. A ostaju tu
da pljakai ne raznesu vrata i prozore i ono
malo kolskog inventara, to je sakupljeno
za nikad otvorenu odgojno-obrazovnu ustan-
ovu u unitenoj zemlji.
U istoj pokrajini Darfuru trebalo je
otvoriti i uzornu bolnicu, poklon Italije
unesreenima.
i posne porcije tu veliku masu radnika. Sada Jer potranja je nesolventna. Oni u bogatom Bolnica nikada nije proradila iz slinih
se situaciju u svega desetljee i po preokren- dijelu svijeta njegovom sjevernom i zapad- razloga. Dvije ne vie mlade lijenice jedna
ula i radnici u Njemakoj ne samo da nisu nom dijelu - imaju sve to mogu nabaviti u pedijatar, a druga ginekolog, koja je trebala
bili vie gladni negu su se ugojili kao i njihovi okviru vlastitih financijskih mogunosti, postati i direktor ustanove, dovedene su iz
novanici od tekih njemakih marki koja a oni u siromanim dijelovima svijeta, na Italije poto su potpisale ugovor na neko-
se od bezvrijednog papira pretvorila u teku jugu globusa, nemaju nita i nita ne mogu liko godina s talijanskim Ministarstvom
valutu. kupiti vanjskih poslova. Lijenice strunjaci snim-
I tako se, dok se uruavao istoni blok, da bi A to ekonomska nauka svojim suhoparnim ljene u urednoj i ureenoj zelenoj evrop-
se deceniju prije isteka milenija posve sruio jezkom ovako definira:Krizu stvaraju skoj etvrti te opustoene i usahle zemlje
svi povjerovali von Hayeku, von Misesu neograniene mogunosti ekspanzije proiz- ale se kako su prevarene kao balavice,
i Frydmanu, zaboravljajui i namjerno vodnih snaga u odnosu na ogranienu a obje imaju vie od dvadeset godina staa,
prenebegavajui nalije kapitalizma i njego- mogunost njene finacijske valorizacije. jer je i bolnica sagraena kojekako, u krilo
vog najvieg stadija imperijalizma. A to znai da sve veu koliinu proizve- za operacije mogu ulaziti korpije, takori
Brzo su zaoboravljeni neki dijelovi ekonom- denih roba nema vie tko kupovati i ak ju i zmije, vrata se slabo zatvaraju, a nema
ske abecede i analize ekonomista-marksista, je nemogue doturiti u siromane i gladne ni struje ni kirurke opreme i ono malo
koje ekonomskim jezikom zvue otprilike dijelove svijeta. I transport ima svoju finaci- instrumenata, to je dopremljeno, a ne moe
ovako: Stvorena vrijednost je direktno jsku vrijednost, koju nema tko da plati za se koristiti bez energenata. Zato umjesto
proporcionalna drutveno neophodnom nesretne i gladne. Da ne spominjemo i planiranog kirurkog, poroajnog i djejeg
radu u proizvodnji roba, ali je obrnuto pro- neprekidne prljave ratove, koji su oduvi- odjela radi samo pedijatrijska ambulanta, a
porcionalna vremenu cirkulucije istih tih jek najunosnije sredstvo za poveanje obrta i ona oskudjeva u lijekovima. Bolesnike se
roba. To dugako vrijeme cirkulacije roba profita. No treba povremeno pomoi nesret- alje kuama, jer ih se nema ni gdje ni kako
njenog krunog toka do ponovnog pret- nike, zar to nije postulat kranstva i evrop- smjestiti. A to kuama znai u izbjegliki
varanja u financijsku vrijednost dovodi ske civilizacije?
do apsolutnog zahtjeva da se ovo poslednje
to vie skrati (za to prikladnim instrumen- BIJEDA POVRNIH
tima kao to su poboljanje transporta roba,
unapreivanje komercijalnih struktura i
MJERA
instrument kredita). Ali sve to ne spaava Ako dam hranu siromasima, zovu me
zreli i prezreli kapitalizam od kriza. svecem, ako pitam zato je sirotinja gladna,
Danas krize ne prouzrokuje pomanjkanje zovu me komunistom
ve viak eksces kapitala, odnosno gomi- Helder Camara, brazilski crveni nad-
lanje vrijednosti, koje treba da stvore profit biskup
u odnosu na solventnu potranju. I tako se organiziraju na televiziji popu-
larne emisije u kojima naminkane ljepotice
iznuuju novac od TV gledalaca, a popularni
pjevai kao Gianni Morandi pjevaju lager:
Moe se dati jo vie potiui ljude na
dobrovoljne priloge, iako se to vie u prvo-
bitnoj verziji kanconete odnosilo naravno
na ljubav. Istovremeno najpoznatiji talijan-
ski nogometai igraju prijateljske utakmice
skupljajui priloge za izgradnju kola i bol-
nica po Africi i u Sudanu pjevajui najnovi-
jih hit mladog kantautora :Kada djeca zadi-
vljeno uzvikuju: ooo!
A novinari su se dosjetili i otili u pokra-
jinu Darfur prostranu kao dvije Italije
- nakon vie od godine dana od spome-
nutih manifestacija, da vide ta je bilo sa nastavak na str. 30 A
novi
PLAMEN 27
SVIJET U 21 STOLJEU
28
novi
PLAMEN
inoamerike ljevice
KONTINENTA
kako bi smanjila nezaposlenost i obnovila
ekonomiju, ali je mnogo vanije ono to
je uinila kako bi sprovela strukturalne
reforme i izmijenila vanjskopolitiki kurs
zemlje. Chavez je nacionalizirao industriju
nafte, od koje zavise nacionalna ekonomi-
ja i budet, tako da se preko noi nalo
znatno vie novca za financiranje socijal-
nih programa. Privatni vlasnici su odluili
bojkotirati Chaveza tako to su zatvarali
svoja poduzea, a mnoga od njih su ionako
bila na rubu steaja. Radnici su, meutim,
preuzeli upravljanje tim poduzeima, to
je Chavez priznao svojim dekretima. Tako
je u Venezueli zaet pokret radnikog suu- jama u kojima su na vlast doli umjereni
pravljanja (co-management) i samoupravl- ljeviarski predsjednici. Njegova vanjska
janja. U nekim poduzeima radnici samo- politika poiva na idejama nacionalnog
stalno upravljaju, dok u drugima to ine suvereniteta, te ekonomske i politike
zajedno sa dravom, koja alje svoje pred- neovisnosti. injenica da Chavez vodi poli-
stavnike u upravne odbore. Iako poduzea tiku neovisnu od SAD, te da, ostvarivan-
pod radnikom kontrolom jo uvijek nisu jem kontrole nad ogromnim naftnim
dovoljno brojna i uticajna da preuzmu bogatstvom Venezuele, otvoreno kodi
upravljanje cijelom ekonomijom, pokret se interesima ne samo domae ve i amerike
stalno iri, te je tako obrazovan i revolu- oligarhije, svrstava ga u red najveih pro-
cionarni front radnika u poduzeima pod tivnika amerike administracije. Ona
radnikom upravom. UNT, sindikat koji protiv njega jo uvijek ne vodi otvoren
je nastao kao opozicija starom socijalde- rat, ve ga pokuava oslabiti djelovanjem
mokratskom korumpiranom sindikatu, u venezuelanske opozicije, u ijim okvirima
svojim redovima okuplja veinu radnika i neslavnu ulogu igraju socijaldemokrati iz
podrava kako Chaveza tako i pokret za Demokratske akcije (AD).
suupravljanje i samoupravljanje. Vladajua elita u Venezueli ima jo dosta
Chavezova vlada je zapoela ogranienu posla pred sobom. Ona mora da se bori
zemljinu reformu, koja je znaila oduzi- protiv korupcije u vlastitim redovima,
Ovoga puta su i SAD priznale da su izbori manje od veleposjednika zemlje koju ovi koja potjee otuda to Chavez nije radi-
bili demokratski. Znaaj ovih izbora je u ne obrauju redovito, inicirala donoenje kalno oistio dravni aparat od korum-
tome to je Venezuela, predvoena Hugom novog ustava, te podrala radnike koji su piranih birokrata koji su harali zemljom
Chavezom, najdalje odmakla u demokra- odluili preuzeti upravljanje tvornicama. desetljeima. Ona mora proiriti podruje
tizaciji drutva, a itava politika elita, Poveanje nacionalnog budeta za 32% u djelovanja samoupravljakih kolektiva i
na elu sa Chavezom, otvoreno izjavljuje odnosu na prologodinji omoguilo je da proiriti opseg zemljine reforme. Ven-
da eli krenuti venezuelansko drutvo u financiranje socijalnih potreba dosegne ezuela jo nije socijalistiko drutvo.
pravcu socijalizma. Teko je rei da li e 44%, dok su vlade prije Chaveza za ove Vidjeemo hoe li to postati, iako izjave
u tome uspjeti, poto mnogi faktori ne potrebe troile samo 17% budeta. Takva predsjednika Chaveza djeluju podsticajno.
djeluju u prilog otvoreno socijalistikom politika je omoguila da u proloj godini On je otvoreno izjavio da je cilj njegovog
programu. Venezuela je vrlo siromana stopa siromatva bude smanjena sa 45 na politikog pokreta socijalizam 21. stoljea,
zemlja, sa malobrojnom radnikom klasom 34%. Vlada je inicirala i donoenje Zakona drutvo inspirirano idejama Karla Marxa.
koja do prije nekoliko godina nije bila o eksproprijaciji, koji predvia da milion Da bi se to postiglo, potrebno je izboriti se
adekvatno organizirana i politiki pred- zakupaca u glavnom gradu postanu vlasni- ne samo protiv amerikih pritisaka, ve i
stavljena. Zvanini sindikat, pod domi- ci stanova u kojima ve godinama plaaju protiv vlastite birokracije i buroazije, koja
nacijom socijaldemokrata iz Demokratske zakupninu. Vlada je pokrenula raznovrsne je ekonomski jo jaka.
akcije (Accion Democratica AD), dugo socijalne programe zvane misije. Jedan
je godina bio korumpiran i u savezu sa od takvih programa je pomo domaicama
poslodavcima. Dravni aparat je posjedo- i enama koje primaju plau ispod nacio- 1
Frente Sandinista de Liberacin Nacional, ger-
vao veliku mo i bio potpuno proet korup- nalnog minimuma. Lokalni komiteti im ilski pokret u Nikaragvi koji je sruio diktaturu
cijom, to je jedan od najveih problema raspodjeljuju dravnu pomo i pomau im klana Somoza i vladao Nikaragvom 1979-1990.
s kojima se suoava Chavezova admin- da postanu aktivni lanovi zajednice. Ovu i stranka pobjednica zadnjih parlamentarnih
istracija. Chavez predvodi iroku lijevu pomo prima 190.000 ena. Druga misija izbora 5.11.2006.
koaliciju koju ine raznovrsne organizacije 2
Luiz Incio Lula da Silva, sadanji predsjednik
je nazvana Robinson II i slui pruanju Brazila
i pokreti, od onih koji se zalau za obine osnova pismenosti masi stanovnika Ven- 3
Helosa Helena Lima de Moraes Carvalho bila
socijalne reforme preko lijevih socijalista ezuele. Otkako se sprovodi, ovaj program je trea na predsjednikim izborima u Brazila sa
do komunista, ija je partija na posljedn- je znaajno doprinio smanjenju nepis- 6,85% glasova, lanica je Ujedinjenog sekretari-
jim izborima utrostruila broj glasova (sa menosti. jata za etvrtu Internacionalu (USFI)
50 na 150 tisua). Nakon dolaska na vlast, Chavez je uspostavio bliske veze sa
4
Hugo Rafael Chvez Fras, predsjednik Ven-
ta koalicija je preduzela mnoge korake ezuele
Kubom i drugim latinoamerikim zeml- 5
Jos Daniel Ortega Saavedra, voa sandinista
novi
PLAMEN 29
SVIJET U 21 STOLJEU
izguraju Kinu sa bogatog naftonosnog polja, godine godinu dana nakon bombardiranja
a ceh tog okrutnog rata plaa domorodaki Jugoslavije. Doli su i na ulaznim vratima
ivalj. Zbog rata ne obrauju se polja i ne kue razgovarali s njenim muem. Tko?
navodnjava zemlja, pustinja se iri, stoka Ljudi u uniformama. Nita nisu uradili,
umire, nastupa glad i propast. Jugom zemlje dok je najmlaa djevojica, koja jo nije bila
haraju pobunjenike bande i ubijaju mirne navrila ni tri godine, stajala pored oca. A
seljake - domoroce, koji bjee na sjever iz kad je dijete ulo u kuu, oca Albanca odveli
ratom zahvaenih podruja. Ogromno se su u nepoznato. Sneana to u taj mah nije
podruje pretvara u pust i opasan kraj. ni primjetila. Shvatila je ta se dogodilo tek
kad je doao susjed iz oblinje kue da kae
KOLIBICE I DVORCI OD kako je vidio, kad su naoruani ljudi odveli
njezinog supruga. Sneana je odmah poela s
KRISTALA djecom da ga doziva i trai. Ali nigdje ga nije
bilo, vie sati, vie dana dok ga nisu nali,
A dok se u Sudanu umire od gladi, metaka
zajedno sa susjedom koji je javio o nestanku,
i maeta samo nekoliko stotina kilometara
u nekom jarku, metkom prosvirane glave.
sjevernije, u bogatom Dubaiju grade naj-
Nareeno joj je da se smjesta pokupi i ode,
luksuznije hotele ak ispod mora, dvorci
sa sve etvero djece i zabranjeno joj je da iz
od kristala postaju hoteli najvie kategorije,
kue ponese bilo to. Uspjela je uzeti samo
sa najveim brojem zvjezdica na svijetu te
muevu fotografiju poto je tijelo supru-
stvaraju umjetne otoke i neviena udesa,
ga sahranila na albanskom dijelu groblja,
kako bi bogati turisti mogli da si priute
kojeg od srpskog dijela razdvaja cesta. Tom
sva zadovoljstva novoga vijeka i milenija. A
je cestom zauvijek otila sa etvoro djece,
da bi Evropljani mogli mirno da spavaju,
to su joj se drala za skute, u tu nesretnu
uvjerili su ih kako su oni olakali stradalnic-
upuSneana je samljevena ivotom,
logor. Eto to je situacija u zemlji u kojoj ve ima patnje davi novac svako poneku siu
ali zato su joj keri lijepe, prave ljepotice.
vie desetljea bjesni rat. Sudan je neizmjer- za bolnice i kole u Africi, koje ne postoje
Najmlaa ker kae da se oca vie ne sjea,
no bogata zemlja nemojte se zauditi. To i koje, ukoliko su i podignute, nikada nee
ta bila je tada odvie malena. I odjednom
je zemlja bogata naftom, dragim kamenjem biti otvorene.
se rasplae: Zato sam se uopte rodila?
i svim rijetkim mineralima, sve do urana. I TV emisija zavrava slikom umirueg
I svi mi skupa? Mi nikom nismo potrebni.
Upravo je to moda uzrok njene propasti i crneta na rukama majke, dok putaju
Nas niko ovde ne voli. Na mene deca poka-
strane patnje. Tako objanjava stanje njen muziku i rijei stare uspavanke:
zuju prstom i nee da se igraju samnom. Ja
bivi predsjednik. A strunjak za Afriku nisam kao ostala deca. Ja se zovem Mutnii,
iz UN-a govori: znate tamo ustvari i nije Nina nana, spava djeak malen,
meni je otac Albanac, to se ne oprata...
graanski rat. Ovdje su prije Amerikanaca ugasio se crven plamen,
stigli Kinezi i oni uzimaju sudansku naftu nina o, nina ooooo
i rade na crpilitima, tako je dogovoreno
KRAJ?
sa tadanjom sudanskom vladom. No s Mijenjam TV stanice i sluajno nalijeem Istina je da vrijeme stee srca staraca
time se SAD nikako ne mogu pomiriti, pa na neku emisiju beogradske televizije eljeznom akom i osjeam taj stisak kad
su angairali i naoruali plaenike bande s reportaom iz gradia upe, za koji se zatvarajui TV aparat prisjeam kako
iz svih susjednih zemalja: ada, Somali- nikada nisam ula, u kojem ive izbjeg- sam u tom kraju ili neto malo sjevernije
je, Etiopije, gdje se takoer ratovalo ili se lice sa Kosova. Pokazuju jo mladu, ali od kao osamnaestogodinja djevojka gradila
ratuje, koji upadaju u Sudan, pljakaju ga, ivota oronulu enu, majku etvero djece, autoput, koji se zvao Autoput bratstva i
pale i ubijaju civilno stanovnitvo, koje hrpi- djevojice i djeake od 8 do 15 godina. Ta nes- jedinstvata sam to gradila, ta sam to
mice bjei u logore u kojima doslovno nema retnica, Sneana Mutnii, udala se u mladim radila, ta smo uope svi mi radili cijelog
niega ni vode, a kamoli hraneDjeca godinama u okolici Pritine za radnika ivota i kud sve to ode? ta je ostala od svega
masovno umiru. Znate, mi u Africi imamo Albanca. Ona je bila pripadnica, kako se to toga u vremenu koje je prohujalo s vihorom?
i etnikih ratova, koje se trudimo smiriti. danas kae, veinske nacije. Da li je jo bila Beskrajna nesrea i tuga majki i tragedija
Tu se meu domorodakim stanovnitvom iva ona Jugoslavija, da li se radilo o ljuba- djece Ponovo mi odzvanjaju u uima rijei
dogaaju uasni pokolji maetama, ali ovo vi, maloj ili velikoj, o tome nesretna ena ne talijanske uspavanke:
ovdje, gdje se vodi rat artiljerijom, helikop- govori. Godine su ostavile na njezinom licu
terima i raketama nisu afrika posla. Otkud neizbrisiv trag. Ona je seljanka, nije gradska Nina nana, nina nana
Amerikancima teko naoruanje? U ovaj ena i nakon tragedije ne zna kako da preh- spi djeae malen,
su rat umijeane svjetske velesile, a ne rani djecu u tome joj pomae Crveni Krst i ugasio se crven plamen
stanovnici Sudana. Nije to rat animistikog sigurno pomo koju prima nije irokogrudna. nina o, nina ooooo
i kranskog crnakog juga na koji se okomi- Sneana Mutnii ne moe da misli na proiz-
lo arapsko stanovnitvo muslimanske vjere vode kozmetike industrije namijenjene I pitam se, da li je zaista zauvijek utrnuo
i indijski doseljenici. Pa oni su odvajkada podmlaivanju i ouvanju ljepote. Ona misli i crveni plamen ili e ga mlada generacija ipak
ovdje. To je indirektni rat zapadnih sila da pria o svojoj tragediji, koja se dogodila 2000. uspjeti upaliti?
30
novi
PLAMEN
SVIJET U 21 STOLJEU
U srijedu 11. rujna 2001. oko 35.000 nae brae (kataboliza), anemija, skorbut, poremeeni rast, priznao i Denis Halliday, UN-ov bivi koordinator
i sestara umrlo je od moda i najgore mogue gubitak koncentracije i intelektualnih sposob- za Irak. Sam rat prouzroio je oko 655.000
smrti izgladnjivanja. Odavno nije postignut nosti, depresija i mentalne bolesti - to je uoljivo novih mrtvih, procjenjuju vodei svjetski medi-
gotovo nikakav napredak u smanjenju gladi, iako i kod anoreksije - samo su neke od uobiajenih cinski strunjaci, elitni britanski medicinski
je World Food Summit 1996., prije punih deset posljedica neishranjenosti, one uglavnom vode u asopis Lancet i amerika Johns Hopkins Bloom-
godina, postavio kao cilj prepolavljanje stope gladi viegeneracijski ciklus bijede, koji bi bilo teko berg School of Public Health.
u svijetu. Danas oko 854 milijuna ljudi jo uvijek prekinuti ak i kada bismo mogli apstrahirati
gladuje, to je veliki porast u odnosu na 842 mili- drutvene faktore potlaenosti. KRUHA I SLOBODE
juna 2000. (FAO, The State of Food Insecurity in
the World 2006). Dobitnik Nobelove nagrade za MNOGOSTRUKOST Dragocjena su rijetkost oni koji vide vlastitim
oima i osjeaju vlastitim srcima.
ekonomiju Amartya Sen jedan je od mnogih koji
naglaavaju kako svjetska glad nije uzrokovana SMRTI Albert Einstein
nedostatkom hrane, ve nepravednom raspodje- Nepravda, bijeda i tlaenje imaju tisuu lica.
lom (vidi npr. Amartya Sen, Why Half the Planet Iz godine u godinu, UN-ov FAO navodi u svojim
Ne moemo direktno pojmiti toliku patnju, a u izvjeima The State of Food Insecurity in
is Hungry?, Observer, 16.6. 2002.). Povlatena veini sluajeva ne posjedujemo niti potrebnu
konkurencija i monopoli, meetarenje na tritu the World da oko 6 milijuna djece ispod
neustraivost da joj se slobodoumno suprotstavi- pet godina starosti umire od gladi svake
prehrambenim proizvodima, golema zaduenost i mo. Deseci milijuna djevojica bivaju ubijeni u
lihvarske kamate koje prisiljavaju ekonomski ner- godine. Umiru iz minute u minutu, iz dana u
Indiji, Kini i drugim zemljama gdje ekonom- dan, iz godine u godinu... A na svjetskim burzama
azvijene zemlje na isplaivanje duga (procjenjuje ski interesi, rodna neravnopravnost i drutvena
se da siromane zemlje vraaju kroz dugove i lih- obru su milijarde...opscena bogatstva. Forbesova
zaostalost od roditelja i rodbine stvaraju ubojice. godinja lista milijardera pokazuje da 300-tinjak
varske kamate bogatima devet puta vie nego to Tri milijuna ljudi godinje umire od AIDS-a -
vrijedi pomo koju dobivaju, pa su tako siromane najbogatijih svjetskih obitelji posjeduje preko 50%
ukljuujui djecu iako su antiretroviralni lijeko- svjetskog bogatstva. Velika veina ovjeanstva
zemlje bogatima isplatile 77 milijardi dolara od vi u bogatim zemljama tu bolest od akutne uve-
19901997.) i izvoz proizvoda na vanjsko trite posjeduje samo svoju radnu snagu i osobnu
like transformirali u kroninu. Najsiromaniji, imovinu. Iz tog ugla, proklamiranje prava svih
dok domaa populacija gladuje samo su neke od meutim, umiru u agoniji, jer nemaju novaca za
strukturalnih nepravdi svakodnevno poinjenih na privatno vlasnitvo za veinu ovjeanstva
potrebne lijekove, a monopolistike farmaceutske surova je ala. Ne bi trebalo biti teko primi-
nad najslabijima. SAD i Evropska Unija nemi- kompanije i drave, kao to su SAD, vicarska i
losrdno unitavaju goleme vikove hrane radi jetiti plitku i licemjernu (esto samopromotivnu
dr., iji kapitalisti na tome profitiraju pomou pat- i konformistiku) narav drutvene brige za djecu,
ouvanja cijena na visoko kompetitivnom, entnih prava, zabranjuju siromanima da naprave
kapitalistikom tritu. Prema nekim procjen- brige koja iezava im bi bilo potrebno sukobiti
jeftinije verzije tih lijekova. Mogue je usporediti se sa socijalnim konvencijama i dominantnim
ama, trebalo bi 13 milijardi dolara godinje da se farmaceutsku industriju sa industrijom oruja,
iskorijeni glad, a Sjedinjene Drave godinje troe obrascima sistema u kojem ivimo, a koji je u
jer obje profitiraju na ljudskoj patnji. Kapital- samoj svojoj biti indiferentan na djeju patnju.
oko 500 milijardi dolara na vojsku i oruje. Jo izam je nastavio da nalikuje na onog odvratnog
uvijek ivimo u ekonomskoj dungli. Ima li bolje Svaki drutveno-ekonomski sistem koji doputa
poganskog idola koji je htio da pije nektar samo da milijuni djeice skapavaju od gladi, kao vrapii
metafore za sistem koji mrcvari pojedince i itave iz lubanje ubijenog (Marx). Prema podacima
narode? Pogoranje je najgore ba u podsaharskoj na zimi, duboko je bolestan i ne treba ga uvati.
Svjetske zdravstvene organizacije, milijuni ljudi Borit emo se za bolji svijet. Ako borba za bolji
Africi, jo uvijek porobljenoj od strane domaih i umiru svake godine od nedostatka pitke vode, i
neokolonijalnih vladara. Crni kontinent gui se svijet uzavri tvoju krv, moj si drug.
vie od jedne milijarde ljudi nema pristup istoj
u bolestima, ratovima i bijedi. Oekivano trajanje vodi. Desalinizaciju neizmjernih mora i oceana
ivota u Bocvani je tako npr. palo na razinu od siromani uglavnom ne mogu financirati. U
prije 1950. samo 39 godina. Oekivani ivotni meuvremenu, privatne kompanije poele su
vijek u Swazilandu danas je ispod 33 godine privatizirati vodu, ukljuujui i kinicu. Upravo je
(CIA, World Factbook). Svakodnevno vie od klasna borba protiv privatizacije vode bila jedan
30. 000 djece umire od uglavnom sprjeivih od razloga masovne narodne pobune i pobjede
bolesti poput proljeva, akutnih respiratornih ljevice na bolivijskim izborima. to se pak tie
infekcija, ospica ili malarije, koje se u bogatijim
novi
PLAMEN 31
U IROKOM SVIJETU
Sreko Pulig mnogo drugih stvari. Razliiti argumenti
prostiru se za dokaz da su Karl Marx i
Friedrich Engels predvidjeli da e se kapi-
Anti-kapitalistike
Da li je marksizam talizam uruiti, a nije; da je pad Berlinsk-
og zida razotkrio neuspjeh marksizma; da vrijednosti
klasna borba ne moe preivjeti u svijetu
danas znaajan? kablovske televizije, interneta i terensko-
luksuznih vozila. Ono to ih povezuje jest
Ono to implicira kritika neoliberalizma
od strane anti-globalistikog pokreta jest,
elja da se pokopa marksizam on je moda po mome, pristajanje uz etiri vrijednos-
povijesno zanimljiv, no potpuno irelevantan ti pravda, djelotvornost, demokracija i
u modernom svijetu. Vanost toga pitanja odrivost. PRAVDU je najbolje razumjeti
kako prevesti okvir marksizma u sva- kao onu to sadri tri druge vrijednosti:
kodnevne borbe stvarnog ivota vjerojat- slobodu, jednakost i solidarnost: jedna ver-
no je najvei izazov dananjice i najvanije zija egalitaristikog principa pravde biti
mjerilo za prosudbu vanosti marksizma. e suglasna sa svima jednakim pristupom
Sumnjam da postoji mnogo neslaganja o resursima koji su nekome potrebni da ivi
znaaju Marxove analize prirode i naina ivot u ije vrijednosti vjeruje; DJELOT-
funkcioniranja kapitalizma. U nekim pitan- VORNOST znai ne rasipanje osnovnih
jima on je bio prekratak. U mnogim drugi- sredstava, makar i teili poeljnim ciljevi-
ma njegovi argumenti bili su opravdani. No, ma (Michael Albert); DEMOKRACIJA
za Marxa, kao i za izvornu tradiciju revolu- je sredinja vrijednost kritike koju anti-
cionarnog marksizma, analiza je znaajna globalistiki pokret upuuje diktaturi
samo kada je dio nastojanja stvarnog svi- financijskih trita: sadrana u praksama
jeta za primjenom tih analiza, kad postaje pokreta, implicira usvajanje radikalnih
relevantna u borbi za promjenu svijeta. Da reformi samoorganizacije i samoupravl-
li je marksizam znaajan ne ovisi samo o janja; ODRIVOST: ponovo, mi kritiziramo
tome da li nam set ideja pomae da objas- kapitalizam zbog njegovog razaranja oko-
Marx je za ovjeanstvo definitivno nimo dananji svijet, ve i da li nam pomae line i bezobzirnog iscrpljenja neobnovljivih
mrtav.Citate poput ovoga susreemo cijelo razumjeti i organizirati borbu za njegovu resursa. Implikacija je da mi elimo sistem
vrijeme kada se raspravlja o pitanjima promjenu. Kao to je Marx naznaio: Filo- u kome e svaka generacija ostaviti Zemlju
radikalne politike i drutvene promjene. zofi su svijet samo razliito interpretirali; u barem jednako dobrom stanju, u kome ju
Moemo ih nai u korporativnim medijima, meutim, radi se o tome da ga se izmjeni. je i nala. Danas svaka od verzija kapital-
a pogotovo kod napuhanih uenih veliina. izma sistematski kri sve etiri spomenute
Mogu se nai u zbornicima i akademskim Alan Maass, urednik tjednika Socialist vrijednosti. Kapitalizam je sistem kompeti-
asopisima. A mogu se nai i zapravo i Worker, koji izdaje International Sociali tivne akumulacije, baziran na eksploataciji
ee i s veom gorinom u diskusijama Organization (dostupno i na www.socialist najamnog rada. 1.On destruira solidarnost,
na ljevici, meu ljudima koji se slau u worker.org), ZNet, januar 2007. pretvara slobodu u formalnost i distribuira
Povodom nedavnog skandala kada je u SAD-u u agoniji ubijen jedan osuenik na smrt, te ernog totalitarizma. Ona pred-
smrtne presude vjeanjem irakog diktatora Saddama Husseina, izdvajamo nekoliko misli stavljaju sve to ovjeanstvo
istaknutih mislilaca i aktivista za ljudska prava, koja osuuju barbarizam zakonitog ubi- treba odbaciti, ako elimo
janja. Tisue ljudi jo uvijek biva smaknuto svake godine. Sve drave svijeta osim SAD-a i preivjeti sadanju krizu.
Somalije potpisale su UN-ovu Konvenciju o pravima djeteta, kojom se zabranjuje ubijan- Arthur Koestler (1905-1983),
je maloljetnika. Sadanji ameriki predsjednik George W. Bush potpisao je kao guverner romanopisac, socijalni filozof;
Texasa najvie dozvola za izvrenje smrtne kazne u povijesti Sjedinjenih Drava. Neka zli ne ubijaju dobre,
Smrtna kazna ne moe biti Kljuna je slabost nasilja da nadbiskup, dobitnik Nobelove Neka dobri ne ubijaju zle,
korisna zbog primjera bar- je ono sputajua spirala, koja nagrade za mir, o smrtnoj Ja sam pjesnik, i bez
barstva koji daje ljudima. produuje upravo ono to eli kazni u SAD-u; Vjerujem da ikakve diskriminacije,
Cesare Beccaria (1738-1794), unititi. (...) Zapravo, nasilje smrtnu kaznu treba ukinuti. Kaem bez sumnje i oklijevanja,
filozof i politiar; Nee biti samo poveava mrnju. (...) Razlozi: (1) Nepopravljivost Nema dobrih ubojica.
trajnog mira u srcima ljudi, Odgovarati na nasilje nasiljem pogreke; (2) tetan moralni Pablo Neruda (1904-1973),
niti u drutvenim obiajima, multiplicira nasilje, samo utjecaj na ljude/drutvo koje ileanski pisac i komunist,
dok se ne zabrani ubijanje. doprinosei tami u noi bez provodi smaknue. Albert nobelovac; Ne vjeruj nikome
(...)Dunost je ljudi koji misle zvijezda. Dr. Martin Luther Einstein, fiziar, humanistiki kod koga je instinkt da
da ne budu na strani egze- King Jr., borac za prava socijalist (vidi njegov lanak kanjava snaan. Friedrich
kutora. Albert Camus, crnaca, zagovarao demokratski Why Socialism, Monthly Nietzsche (1844-1900),
francuski pisac, humanist i socijalizam;Ne elim moratorij Review, maj 1949.); Vjeala njemaki filozof.; Smaknuem
nobelovac; Bitno je raditi na na smrtnu kaznu. elim njeno nisu samo stroj za ubijanje zatvorenika samo dodajemo
ukidanju smrtne kazne gdje ukidanje. Ne razumijem zato nego i simbol. Ona su simbol broj mrtvaca, bez da smanju-
god se ona jo prakticira, bilo zemlja navodno predana ljud- terora, okrutnosti i nebrige za jemo broj ubojstava. Arthur
to u Americi, Kini ili Japanu. skim pravima ne primjeuje ivot; zajedniki denominator Miller (1915 2005), dramski
Dario Fo, talijanski pisac i slo- opscenost smrtne kazne. primitivnog divljatva, sredn- pisac i esejist, radikalni ljeviar
bodarski socijalist, nobelovac; Desmond Tutu, junoafriki jovjekovnog fanatizma i mod- UN ne podrava smrtnu
32
novi
PLAMEN
U IROKOM SVIJETU
Perry Anderson
intervencije. Promjene koje su u toku
dobile su iru antropoloku smjetenost u
djelu Mauricea Godeliera Metamorphoses
du corps
esej, ilustriran mnotvom izrazitih iako
neobino izvornih - podataka, iskaza-
nih sa intelektualnom otrinom i svjeim
literarnim sjajem, koji je, ak i danas,
ostao posebnim francuskim obiljejem.
Knjiga Lavenement du corps podsjea
na vrijeme kada je ljudsko tijelo poelo
zaposjedati mjesto svih drugih mjerila
vrijednosti na Zapadu, odvajajui iskust-
vo suvremenih generacija od onoga svih
prethodnika i od ostatka svijeta. Na pod-
bogatstvo i dohodak preferirajui bogate, lozi ove promijene sila, lei spektakularna
mone i sretne; 2. Sistematski loe alocira preobrazba ivotnog oekivanja. Knjiga
ljudske i materijalne resurse rasipajui ih zavrava u priguenom tonu. Financijs-
upuivanjem u beskorisne ili destruktivne ka trita uskoro e biti detronizirana sa
aktivnosti, kao to je obrana i nairoko ih poloaja gospodara svijeta. No, ona nee
unitavajui, u vrijeme ekonomskih rece- prestati da se bogate u reimu koji e nasli-
sija; 3. Koncentrira ekonomsku i politiku jediti njihov, a koji e trebati kolektivne
Drutvene agende na Zapadu su u pre- politike izbore da bi se odredilo narudbe
mo u ruke korporacija i drava: 4. U svojoj
slijepoj tenji za profitom konzekvenca
viranju od kada novi ishodi zadobivaju i distribuciju dobara. Sada jo uvijek ta
ega je nain na koji sistem pokree kom- istaknuto mjesto mirovinski sistemi, trita erodiraju demokratske osnove
petitivna akumulacija pustio je s uzice reimi useljenja, reproduktivna prava, takvog pothvata. Neoliberalizam je nedo-
proces unitenja okoline, koji sve vie prijeti brani aranmani. Svaki od njih proizveo pustiv, sada i bez podrke. Knjiga je dopri-
veini ivota na ovome planetu. Teze skici- je rastuu hrpu literature. Na ljevici, izale nos vrsti literature koja ima budunost:
rane ovdje dalje su razvijene u mojoj knjizi su knjige Robina Blackburna Banking on gorko-slatke refleksije prije gore, nego
Death i Grana Therborna Between Sex
li slae o iznenaenjima pobjede u Hlad-
An Anti-Capitalist Manifesto. Alex Call- and Power. Na desnici, knjige Francisa
nom ratu.
inicos, ZNet, januar 2007. i Globalise Resis- Fukuyame The Great Disruption i Our
Perrry Anderson, New Left Review 39, maj
tance (Velika Britanija). Posthuman Future dobro su prihvaene
- jun 2006.
kaznu. U svim sudovima neznanja i bolesti, te estog dobitnik Nobelove nagrade za sada, malom zrakom dobrote,
koje smo osnovali, nismo suputnika koji ih prati, a koji mir, reformski socijalist;Oko osvijetliti turoban ivot zatvore-
ukljuili smrtnu kaznu. zovemo zloin. Clarence za oko i itav svijet e oslijepiti. nika, skratiti drakonske kazne,
Kofi Annan, Generalni Sek- Darrow, slavni ameriki slo- Mahatma Gandhi, pacifist i ukinuti barbarsko kanjavanje.
retar Ujedinjenih Naroda; bodarsko-ljeviarski odvjetnik, komunitarni socijalist; (...) U etiri godine pokolja
Europska Unija suprotstav- jedan od osnivaa American . . . Kakvo je to stanje drutva ljudi, krv je tekla u bujicama.
ljena je smrtnoj kazni u svim Civil Liberties Union, branitelj koje ne zna za bolji instrument Danas, svaka kap te neprocjen-
sluajevima i u skladu s tim tei amerikih komunista i anarhis- vlastite obrane osim vjeala, i jive tekuine trebala bi biti
njenoj univerzalnoj zabrani, ta; Prije mnogo godina, pre- koje proklamira (...) svoju bru- sveano pohranjena u kristal-
traei globalni moratorij kao poznao sam svoje bratstvo sa talnost kao vjean zakon? (...) nim urnama. Revolucionarna
prvi korak. Europska Unija, svim biima, i odluio sam da Nije li nuno duboko prom- aktivnost i duboki humanitar-
EU Statement on Death Pen- nisam nimalo bolji od najgoreg isliti o promjeni sistema koji izam samo je to istinski duh
alty; Plediram za doba kada na zemlji... Dok postoji nia raa takve zloine, umjesto socijalizma. Svijet treba pre-
mrnja i okrutnost nee vie klasa, ja sam u njoj, dok post- slavljenja vjeala koja ubijaju okrenuti. Ali svaka suza koja
vladati srcima ljudi. Kada emo oji kriminalni element, ja sam mnoge kriminalce samo da kane, a mogla je biti sauvana
moi nauiti razumom, razumi- njegov dio, i dok je i jedna dua bi napravila mjesta za nove? optuuje i zloin je zgaziti
jevanjem i vjerom da svaki ivot u zatvoru, ja neu biti slobodan. (...) bilo bi teko, ako ne i pot- jadnog zemaljskog crva.
treba potedjeti, i da je samilost Eugene Victor Debs, zname- puno nemogue, uspostaviti Rosa Luxemburg, velika
najvia odlika ovjenosti.(...) niti voa Socijalistike Partije bilo kakav princip po kojem revolucionarka i humanistika
Doi e vrijeme kada e svi ljudi SAD-a, zatvoren zbog otpora bi smrtna kazna mogla biti demokratska socijalistkinja,
sa uasom gledati na nain na Prvom svjetskom ratu; ustanovljena u drutvu koje se Protiv smrtne kazne (1918.).
koji drava i sudovi sada otima- Smrtna kazna je barbarski ponosi svojom civiliziranou. Ubijena je zajedno sa Karlom
ju ljudske ivote, i osvjetlit e se in.(Smrtna kazna) je odraz Karl Marx, New York Daily Liebknechtom i tisuama drugih
put ka otkrivanju boljih metoda ivotinjskog instinkta koji je jo Tribune, 18. februar, 1853.; revolucionara 1919.
za rjeavanje siromatva, u ljudima. Nelson Mandela, Radnika revolucija trebala bi (priredio Mladen Jakopovi)
novi
PLAMEN 33
U IROKOM SVIJETU
viranja i dizajna; novi biskupi i kardinali strane, malo je analiza u kojima se dovodi
medijskog sveenstva; veina advokata u pitanje njezino funkcioniranje, te je u
drugim rijeima, organski plaenici, iji vezi s time malo i prijedloga kojima bi se
postmoderni cinizam oslobaa potrebe za taj nedostatak nadoknadio.
alibijima. Veina distributivnih intelektu- Taj politiki vakuum ostavlja slobodan
alaca radi da bi, na nekom od nivoa, repro- prostor inicijativama koje su najveim
ducirala sredstva psihofizike represije. dijelom usredotoene na bolju komuni-
Kritiki intelektualci, oni koji proizvode kaciju. Tako je u oktobru 2005. Evropska
nove oblike svijesti i podsvijesti, najee komisija pokrenula tzv. inicijativu 3D za
su otueni od dananjih reima, da bi se demokraciju, debatu i dijalog u namjeri
osjeali poput unutranje emigracije, da Evropu priblii njezinim graanima.
neobjavljenog egzila. Inicijativa je donesena nakon francuskog i
Kristoloki odjeci emigranta i patnikog nizozemskog ne na referendumu o evrop-
intelektualca uljepavaju Saidov vlastiti skom ustavnom sporazumu, a u februaru
uvid, da je prognanika raseljenost nepo- 2006. uslijedio je i akcijski plan za bolju
pravljivo sekularna i povijesna, svjesno evropsku komunikacijsku politiku.
proizvedena od strane onih na vlasti, ne bi Znaajni su sami izrazi, koji su pri tom
li se razvile druge grupe i klase nepriklad- upotrebljeni: ini se da, s gledita Brux-
nih i (kako Adorno kae) oteenih ljudi. ellesa, postoji s jedne strane neutjelov-
elimo li koristiti uvide iz teolokog ljena Evropa, a s druge strane nein-
rjenika, moramo rei kako je svaki tre- formirani graani. A mislili smo da je
nutak i svaka osoba u neposrednoj vezi sa preduvjet svakom razmiljanju o evrop-
boanskim i da nikakva budua blaenstva skoj demokraciji ne da se graani tre-
ne mogu izbrisati ono Sada i Ovdje. Razne baju pribliiti Evropi, ve da oni jesu
Raseljene osobe
manje grupe, iznad svih erotski par, zato Evropa
su prihvaene kao nadomjesni zemaljs- Francoise Castex, zastupnica u Evrop-
ki rajevi, gdje progonstvo moe biti, po skom parlamentu, lanica parlamentarne
Biti prognan iz zemlje vlastitog porijekla i rijeima pjesnika Miltona, poput raja u skupine Evropske socijalistike stranke;
odgoja iskustvo koje ima vie od 175 mil- meusobnom naruju. No, u cjelini, kao Le Monde diplomatique, januar 2007.
ijuna ljudi na svijetu, po konzervativnim to govori klasina tragedija, prekriteljev
procjenama bol je po uinku usporediva moralni trijumf na kraju je uravnoteen
Evropski ustav
sa ratom, dugotrajnom glau ili zatvaran- njenom ili njegovom patnjom i porazom.
jem. U odiumu theologicumu modernih Za one meu nama koji nisu mazohis-
vlastodraca, korijeni svih ovih pojava ti, Brechtova ili Aristofanova kritika
su isti, iako je prognanstvo naravno rela- komedija mogla bi biti bolja mjera ona Sa Evropskom unijom (EU) stvari donekle
tivno blaa varijanta. U tom smislu ono sa otvorenim krajem, ishod koje ovisi od stoje kao i sa modernom umjetnou. Nitko
je i prilino nemetaforino. Umjesto da sviju nas. ba do kraja ne shvaa o emu se tu radi,
osoba kreativno pre-nosi (meta phorein) Darko Suvin, New Left Review, 31, januar no, tko se usudi kritizirati, bilo EU, bilo
znaenja, preko prihvaenih granica - februar 2005. modernu umjetnost, smjesta biva raskrink-
razuma, ona je ovdje tjelesno gurnuta an kao neznalica. Jer, u sluajevima EU
preko granica i to od sila koje su izvan i moderne umjetnosti, barem je takvo
njene ili njegove moi. No, svi nai ivoti iskustvo s onima upuenima, radi se o
proeti su nainima na koji prihvaamo
sebe i druge (to je granica? i osoba?), tako
da imamo pravo krenuti sa uvoenjem u
Evropska divljenja vrijednim predmetima. Tko to
ne vidi, taj apelira na niske nagone, taj je
populist ili ak demagog.
igru drugog, metaforikog naina upotrebe
rijei prognanstvo: to je osjeaj stranosti i
nedemokratska Tako je uspjelo da se diskusija oko ustava
EU u Njemakoj uope ne razvije. A tako
iskorijenjenosti, rasprostranjena nela-
goda, koja se ponekad produbljuje u oaj,
a koji se ini tako unutarnjim iskustvu
unija bi trebalo, po volji vladajuih, i ostati. Jer,
kao to smo vidjeli u Francuskoj i Nizo-
zemskoj narod je jednostavno suvie
modernosti. Marx je, naravno, korijen Evropsku uniju (EU) stalno se kritizira neuraunljiv, da bi mu se u jednoj tako
otuenju pronaao u radnom procesu. zbog nedostatka demokracije, zbog sve vanoj stvari moglo vjerovati.
Otar kritiar prve moderne masovne esto se previa da takvim dranjem,
demokracije, Thoreau, tvrdio je da veina barem na duge staze, erodira javni pris-
ljudi ivi ivotom tihoga beznaa, ali da su tanak na EU, te da na takvoj osnovi kod
taj osjeaj najee artikulirali intelektu- graana napreduju samo nepovjerenje
alci, i to o sebi, od Nietzschea, preko Sar- i skepsa. Ono to kratkorono obeava
trea, do Saida. uspjeh, moglo bi se na dugi rok pokazati
No, to ovisi o tome kako definiramo kao bumerang. Od strane birokratskih
intelektualce. Socioloki, opisivalo ih se elita izgraena EU, koja bliskost sa
kao ljude srednje klase, najee akadem- graanima shvaa samo kao marketing,
ske graane, koji proizvode, distribuiraju a ne kao politiko sudjelovanje suverena,
i uvaju razliite oblike svijesti slike, izmie si, na dugi rok, tlo pod nogama.
prie, koncepte. S druge strane pak, svatko Ulrich Speck, Die Zeit, Kosmoblog, 6.
je potencijalni intelektualac, sve dok se ona januar 2007.
ili on usude artikulirati znaenja i smisao
sila koje upravljaju naim ivotima, kako
su to shvaali Brecht i Gramsci, spajajui
ivo zanimanje za znanje i za slobodu.
Za ovu svrhu razlikovati u izmeu dvije
strane. Jedna je ona kritikih intelektu-
alaca, a na drugoj su oni koje je Debray
nazvao reproduktivnim ili distributivnim vee razlike izmeu vlasti koju su drave na
intelektualcima: inenjeri materijalnih nju prenijele i mogunosti date graanima
i ljudskih resursa; profesionalci promo- da u njoj provode svoj suverenitet. S druge
34
novi
PLAMEN
KRUHA I SLOBODE
U ovoj emo redovitoj rubrici izvjetavati o uvjetima ivota i borbama irokih radnih slojeva, te
promiljati nune poteze za oivljavanje radnikog pokreta, bez kojeg su prie o demokraciji isprazna
demagogija. Kako oivjeti sindikalni pokret? Kako ga demokratizirati i ukljuiti same radnike u borbu za
vlastita prava? U Hrvatskoj su, npr., radnici desetljee i pol kontinuirano obespravljivani, ali vee pobune
(masovnijih i dugotrajnijih trajkova) gotovo da i nije bilo! Ima li nade za oivljavanje samoaktivnosti
i samoorganizacije radnika i njihovih sindikalnih delegata/povjerenika (obinih radnika i predstavnika
sa radnih mjesta)? U buntovnim 60-im 70-im 20-og stoljea diljem Evrope je procvjetao demokratski
radniki pokret odozdo, a i jo uvijek je taj anti-hijerarhijski, anti-birokratski oblik radnike samoinicijative
puno prisutniji u zapadnim zemljama poput panjolske, Njemake i, pogotovo, meu izrazito
borbenim talijanskim radnitvom.Jo iz prolog sistema, nai sindikati pate od zavisnosti i podanikog
odnosa prema vladajuim strukturama i ideologijama, pa su tako potpuno pasivno a esto ak i s
odobravanjem promatrali pljaku drutvenog vlasnitva 90-ih, to protuustavno dokidanje samoupravnih
i drugih prava radnika, privatizaciju minulog rada. Stav je urednitva Novog Plamena da jedino procvat
demokratskog, nebirokratskog sindikalizma odozdo, kroz suradnju potenih, borbenih sindikalaca
i aktivnih radnika, moe oivjeti sindikate kao istinske klasne organizacije, jer su interesi radnika i
kapitalista inherentno suprotstavljeni, kao to su oduvijek i bili, i tako mora ostati dok god ne prevladamo
kapitalistiku podjelu na vlastodrce i one nad kojima se vlada, na one koji rade i one koji beru profit.
RADNIK NE
SMIJE BITI
ROB(A)INTERVJU s Anom Kneevi, novoizabranom predsjednicom
najvee hrvatske sindikalne konfederacije, Saveza Samostalnih
Sindikata Hrvatske
Potovana gospoo Kneevi,
prije svega, estitamo vam na
nedavnom izboru na elnu
funkciju u SSSH! Na 5. kon-
gresu, bili ste jedini kandidat,
odnosno, kandidatkinja! Kako
tumaite tako visok postotak
glasova koji ste dobili?
- Visoki postotak glasova koje sam
dobila kao jedini kandidat za pred-
sjednicu SSSH na naem V. kongresu
tumaim injenicom da su zastupnici
na Kongresu iz svega onoga to se u
dva dana trajanja Kongresa ulo u
raspravama oko izvjea o radu i pro-
grama rada zakljuili da je potrebno
raditi na stvaranju sinergije unutar
Saveza, da Savez treba vratiti svoj
ugled koji je imao i da treba zauzeti
mjesto u naem drutvu koje nam i
pripada.
Meu svoje prioritete
novi
PLAMEN 35
KRUHA I SLOBODE
otputanja radnika nula. Upravo je u jevati emo punu veu transparent-
javnoj raspravi Zelena knjiga (green nost i informiranost oko pregovora za
paper) Europska komisija o radnim pojedina poglavlja, jer graani imaju
odnosima, koja upozorava na problem pravo na objektivnu informaciju, a
da se uz fleksibilizaciju nije istovre- posebnu ulogu tu mora odraditi HTV
meno razvijala i sigurnost radnika koji je javna televizija koju financiraju
(tzv. flexsecurity) emu Europska graani poveanjem pretplate.
komisija eli posvetiti dunu panju, Poznati ste po beskompro-
a sindikati tu moraju odraditi svoju misnom zalaganju za zabranu
ulogu zatite prava radnika. Belgija rada nedjeljom. Vai motivi
npr. ima rjeenje u zakonu da rad na zasigurno nisu identini sa
odreeno vrijeme moe trajati najdue motivima Crkve, ali, igrom
dvije godine i da se radniku unutar sluajnosti, nali ste se na
toga moe ugovor o radu tri puta istom frontu, zajedno sa
produavati, a nakon toga moe dobiti Crkvom! Neki su nai politiari
istaknuli ste, izmeu ostalog, ugovor o radu na neodreeno vrijeme. za rad nedjeljom, ali da taj rad
izmjenu loih odredbi Zakona o To je jedno od moguih rjeenja, jer ne bude adekvatno plaen.
radu, koji nisu rezultirali veim moe se ii na ruku samo poslodavci- to je realnije, a time onda i
zapoljavanjem, nego upravo ma ve se moraju traiti uravnoteena lake i bezbolnije: zabraniti
smanjivanjem socijalnih prava rjeenja, koja pogoduju i radnicima. rad nedjeljom jednim ukazom
radnika. Moete li nam pojas- Peti kongres SSSH protekao Vlade ili natjerati poslodavce
niti, na koje to loe odredbe je u znaku vrlo simpatine i da adekvatno plaaju taj rad?
Zakona o radu konkretno mis- simptomatine parole: Radnik - Sindikat trgovine Hrvatske i ja na
lite? nije rob(a)!. Ali, u kapital- njegovom elu ve vie od deset godina
- Zakon o radu mijenjan je 2003. izmu, ako ve radnik i nije ukazujemo na problem rada nedjeljom.
godine tako da je rad na odreeno vri- rob, onda roba zasigurno jeste. Na normativnoj razini sve je rijeeno
jeme produen sa jedne godine Naime, radnik je u kapitalizmu - koliko se vie taj rad plaa, osigu-
na tri, da su skraeni otkazni rokovi roba kao i svaka druga roba, i ranje slobodnog dana na ime nedjelje,
i smanjeni iznosi otpremnina, a sve kao roba, radnik se pojavljuje ali u praksi to ne funkcionira, zbog
sa obrazloenjem da treba sman- na tritu radne snage, koje mu nedostatnog instrumentarija pravne
jiti trokove poslodavca vezane uz odreuje cijenu rada (to smo drave - premalo inspektora i neefi-
otputanje radnika i time e se poveati jo nauili od Marxa!). Vjeru- kasno sudstvo, a drava nita ne
mogunosti za vee zapoljavanje, te e jete li doista u to, da radnik u poduzima da se stanje popravi. Dakle,
poduzetnici i gospodarstvo u cjelini kapitalizmu moe biti radnik, radi se o najgrubljoj eksploataciji rad-
postati konkurentniji. Na alost, nita a da ne bude roba, pa i rob? nika u trgovini koji si sami ne mogu
od toga nije se desilo, ve naprotiv 85% - Ljudski rad nije roba - to je prva pomoi, za neplaene prekovremene
novo zaposlenih nakon 2003. godine reenica u Philadelphijskoj deklaraciji sate moraju traiti poslodavca, a u
imaju ugovore o radu na odreeno koju su 1944. UN donijeli u Philadel- situaciji kada ima 300. 000 nezapo-
vrijeme, najee zbog poveanog phiji. ovjek prodaje svoj rad da bi slenih nitko se ne usudi tuiti. Stoga
obima poslovanja, a taj intenzitet se mogao dostojanstveno ivjeti, a ne ivi je jedino rjeenje za sada ograniiti i
zloupotrebljava do te mjere da imamo za to da bi za nekoga radio kao rob. veini poslodavaca onemoguiti rad
sluaj radnice koja ve 6,5 godina Peter Drucker, guru teorije upravl- nedjeljom, jer od toga samo oni imaju
radi na odreeno vrijeme - uvijek janja i modernog managementa govori koristi.
na istim poslovima, samo se radno o tome da su u modernom drutvu Doimate se vrlo odlunom!
mjesto uvijek drugaije zove. Rad- radnik i poslodavac partneri, da e Kako je jednoj eni na elu sin-
nici koji rade na odreeno vrijeme ne sve vie kompanije trebati radnika, a dikata? Kako je uope sudjelo-
mogu dobiti ekove u banci, ne mogu sve manje radnik kompaniju. Prema vati u borbi za radnika prava,
dobiti kreditne kartice, ne mogu dizati tome e i aktivnosti SSSH u narednom kada je ta borba danas nerijet-
kredite, nemaju zdravstvene iskaznice, razdoblju biti usmjerene u tom pravcu ko borba sa vjetrenjaama?
ve dobivaju potvrde itd. Najdui otka- - osiguravanje partnerskog odnosa Imate li neki uzor meu sin-
zni rok kod nas je tri mjeseca, u Slo- radnika i poslodavca, traiti emo vee dikalnim voama u povijesti
veniji on iznosi pet mjeseci i unato sudjelovanje radnika u odluivanju u radnikog pokreta? Je li vam
tome Slovenija nema problema u procesu rada, kao i sudjelovanje rad- moda neki uzor, na primjer,
konkurentnosti. Zaposlenost se nije nika u vlasnitvu i podjeli dobiti u Klara Zetkin, ili Rosa Luxem-
poveala, ista stopa nezaposlenosti je drutvu. burg?
2007., kao i 2003. godine. Obeali ste, da ete inzisti- - Uzor su mi i Klare Zetkin i Rosa
U trendu je zapoljavanje rati na analizi trokova i Luxemburg i radnici iz Chicaga koji
na odreeno vrijeme. To koristi pristupanju Hrvatske su se 1886. godine poeli boriti za tri
zapoljavanje korespondira EU! to nam govori iskustvo osmice (8 sati rada, 8 sati razonode i 8
sa fleksibilizacijom radne novoprimljenih lanica? Ako sati odmora i sna) jer danas na poetku
snage, koja je takoer in. bi ti trokovi, gledajui 21. stoljea veina radnika u RH nema
Kako pomiriti tehnoloku dugorono, bili vei od koris- pravo na tri osmice, sve vie ih radi sve
mobilnost u suvremenom glo- ti, ima li tada Hrvatska neku due, a bez pravine naknade za to. A
baliziranom kasnom kapital- alternativu? zato? Zato da bi aka tajkuna bila sve
izmu (Mandel) sa socijalnom Upravo prouavamo maarske i bogatija; nije to svrha ljudskog rada,
sigurnou? eke studije utjecaja, odnosno ana- rad mora postati ugoda, a ne tlaka i
- U trendu je zapoljavanje na lize trokova i koristi od pris- muka i ovjek mora od svog rada pris-
odreeno vrijeme koje ide na ruku tupanja EU i na temelju toga emo tojno i dostojanstveno ivjeti, i on i nje-
samo poslodavcima, jer je troak traiti da naa Vlada uini isto, zahti- gova obitelj. Za to se zalaem i za to u
36
novi
PLAMEN
KRUHA I SLOBODE
se kao predsjednica SSSH boriti. ili kao konsenzualno drutveno boriti i javnim prosvjedima i za to e
Evo, kada smo ve spomenuli ureenje? pripremati i osposobljavati svoje aktiv-
Rosu Luxemburg, poznata vam - Sindikat danas treba postati res- iste i lanove. Opi trajk je po mojoj
je ona njezina deviza: nema pektabilan socijalni partner, kako ocjeni nemogue provesti, barem za
socijalizma bez demokracije, i Vladi tako i poslodavcima, to znai sada kad su radnici organizirani u est
nema demokracije bez socijal- da su partneri ravnopravni i da se sredinjica.
izma! Smatrate li moguim meusobno uvaavaju i oko svih eko- Nedavno ste se sastali sa
jedan novi demokratski soci- nomskih i socijalnih pitanja bi trebali predsjednikom Svjetske banke
jalizam, koji bi se temeljio postii suglasje. Partnerski status Paulom Wolfovitzem*, ija nam
na radnikoj participaciji? A sindikata treba izboriti uvoenjem i je militaristika uloga oko rata
propos radnike participacije, traenjem rjeenja koja su u interesu u Iraku dobro poznata. Koji
alite li za samoupravljanjem? opeg dobra, a prvenstveno u interesu je bio sadraj tog razgovora?
- Zalaem se za kapitalizam nordi- radnika, u borbi za ta rjeenja sindikat Kako ocjenjujete politiku, ne
jskog tipa, dakle kapitalizam sa ljuds- mora biti spreman na organiziranje samo Svjetske banke, nego
kim licem, u kojem je visoko razvijena trajkova i prosvjeda, ako ne uspije i MMF-a, Svjetske trgovin-
radnika participacija i industrijska usuglaavanje. Gospodarsko-socijalno ske organizacije, pa i drugih
demokracija. To je moderna izvedeni- vijee treba redefinirati na nain da financijskih institucija, prema
ca onoga to je R. Luksemburg htjela doista postane mjesto usuglaavanja Hrvatskoj, kao i prema ostalim
rei - socijalna drava, demokratsko interesa Vlade i poslodavaca i sindi- zemljama periferije ili polu-
odluivanje i radniko suodluivanje kata. periferije?
kao dio demokracije. Samoupravljanje Kako se mislite boriti protiv - Poetkom prosinca 2006. godine
je bilo dobra ideja, na alost nije izve- sindikalnog birokratizma i u Washingtonu se odravao sastanak
deno do kraja, a bilo je na tragu onoga korupcije? predstavnika ITUC-a, Meunarodne
to se danas zove radnika participaci- - Protiv sindikalnog birokratizma i konfederacije sindikata i predstavnika
ja. 2004. godine sam u Sloveniji sluala korupcije borit u se aktivnostima na MMF-a i Svjetske banke, a teme su bile
jednog njemakog profesora koji je okrupnjavanju sindikata i objedinja- financijski aranmani ovih institucija i
rekao da je poetkom 80-ih godina vanjem sindikalne scene. 400 sindikata poloaj radnika. Ja sam sa Wolfovitzem
prolog stoljea u Jugoslaviji izuavao i 6 sindikalnih sredinjica je previe za razgovarala oko novog zakona o priva-
samoupravljanje kao model, a danas 450. 000 sindikalno organiziranih rad- tizaciji i narednih zahtjeva Svjetske
dolazi u zemlje bive Jugoslavije drati nika. banke oko pojedinih zakonskih
seminare o radnikom suodluivanju. Kakva je klasna svijest rjeenja, SAL i PAL aranmanima i
U sindikalnoj politici niste hrvatskog djelatnika? Imaju rezultatima tih kreditnih aranmana.
od juer! Po emu se danas li nai sindikati snage (pod Gospoo Kneevi, hvala
bitno promijenila uloga sin- pretpostavkom da imaju volje), Vam na razgovoru
dikata; sindikata, koji nastoji organizirati ve sutra gener- - Hvala Vama i elim Vam svako
biti, kako se ini, samo tihi alni trajk? dobro!
socijalni partner (aludiram na - Zagovornik sam istinskog sindi- Razgovor vodili Filip Erceg i Mladen Jakopovi
famozno Gospodarsko-socijal- kalizma - promicanja i zatite prava *Paul Wolfowitz, ef Svjetske Banke i
no vijee!), od onog juer, koji radnika, drutvene uloge sindikata bivi ameriki doministar obrane, uz
je nabavljao svinjske polov- kao ravnopravnog socijalnog partnera Dicka Cheneya, Donalda Rumsfelda,
Lewisa Scooter Libbya, Richarda
ice? Kako vi uope shvaate u trokutu sindikati-poslodavci-vlada. Armitagea i sl. glavni je arhitekt rata
demokraciju: kao konfliktno SSSH je odredio da e se za svoje ciljeve u Iraku i amerike neoimperijalistike
vojno-ekonomske ekspanzije.
novi
PLAMEN 37
PREISPITIVANJA
Socijalizam i demokratija
ne moramo pozivati na bilo kog mislioca, pa ni na Karla Marksa.
Goran Markovi Istorijski posmatrano, socijalizam je drutvo koje dolazi poslije kap-
italizma. Kako je kapitalizam u ekonomskoj sferi uspostavio odnose
eksploatacije na relaciji kapitalistika klasa radnika klasa, a u
politikoj odnose dominacije na relaciji elita masa, cilj socijaliz-
ma je prevazilaenje tih odnosa i uspostavljanje slobodne ljudske
zajednice koja ne bi bila zasnovana na eksploataciji i dominaciji. S
ciljem je u vezi nain na koji se do njega dolazi. Tako je Karl Marks
u Statutu Prve internacionale pisao da osloboenje radnike klase
treba biti djelo same te klase. Ako e, dakle, itava klasa, a ne
neka odabrana politika elita u njeno ime, donijeti svoje vlastito
osloboenje, time e biti postavljeni temelji za slobodnu zajednicu
u socijalizmu, jer onaj ko dovede do promjene drutva (a to je, po
Marksu, sama klasa) e uspostaviti poredak po svojoj mjeri i u svom
interesu. A radnika klasa, po samoj svojoj biti, kao neposjednika
klasa, ne moe uspostaviti odnose nove dominacije ili eksploatacije.
Naravno, ako socijalizam treba da dovede do osloboenja radnike
klase od ekonomske eksploatacije i politike dominacije, i to samo-
stalnom aktivnou radnike klase kao masovne drutvene grupe,
to ne moe biti postignuto drugaije osim kroz demokratske orga-
nizacije i institucije.
Demokratski Marks
No, vratimo se sad na marksistiku misaonu tradiciju i politiku
praksu. Krenimo od uvenog Manifesta komunistike partije, u
kome Marks i Engels kau kako je cilj proletarijata osvajanje
demokratije, dok dravu koju treba uspostaviti nakon revolucije
definiu kao proletarijat organizovan kao vladajua klasa. Ove
dvije ideje treba posmatrati povezano, da bi ih se lake razumjelo.
ta znai to osvajanje demokratije? S jedne strane, ono se moe
shvatiti kao priznavanje proletarijatu onih demokratskih sloboda
koje su u vrijeme pisanja Manifesta ve bile priznate buroaziji, ali
umnogome ne i radnikoj klasi. ta e proletarijatu poslije revoluci-
je demokratija ako ne zato da uspostavi svoju direktnu, a ne posre-
dovanu proleterskom partijom, vladavinu? Da su Marks i Engels
pod vladavinom proletarijata mislili na vladavinu proleterske parti-
je, ne bi postavili kao cilj revolucije ni osvajanje demokratije ni kon-
38
novi
PLAMEN
PREISPITIVANJA
Jaanje socijal-demokratskih partija vodi njihovoj birokratizaciji.
Vostvo preuzimaju plaeni partijski funkcioneri, dok je masa
lanstva pasivna i ne moe uticati na partijsku politiku.
javna vlast izgubiti politiki karakter, znai da nee biti birokratsk- dena jednakost njenih pripadnika. Ali, to nije vulgarna jednakost (u
og, od radnika otuenog, dravnog aparata koji bi u svojim rukama smislu da svi imaju jednake plate i ive na isti, od drave propisan
koncentrisao dravnu vlast. Ova misaona nit se provlai i skoro nain), koja se esto neopravdano pripisuje marksizmu. To je eko-
trideset godina docnije, kada Marks u Kritici Gotskog programa nomska i politika jednakost, koja, s jedne strane, znai da svi imaju
govori o dravi kao slugi drutva, a ne kao o njegovom gospodaru. jednak poloaj u drutvenoj proizvodnji, jer nema vlasnika i nevlas-
Time on pokazuje da zna razliku izmeu civilnog drutva (u kome nika, dok, s druge strane, svi imaju jednaka politika prava, tako
dolaze do izraaja individualna prava i slobode), kome drava, da nema onih koji stalno vladaju i onih nad kojima se stalno vlada.
kao otueni birokratski aparat, nije nadreena, ve naprotiv. Ako Drugim rijeima, nema podjele na subjekte (elita) i objekte (masa)
drava, kao to Marks implicite kae, nije sveobuhvatna, to znai vladanja, nego su svi izjednaeni u svojim demokratskim pravima.7
da za njega socijalizam nije bio totalitarni poredak, kakav je posto- Da Marks nije smatrao kako je komuna neto prolazno i ogranieno
jao u Sovjetskom Savezu i njegovim satelitima. Ako je do Parike samo na ue teritorijalne cjeline, pokazuje i sljedei stav: Parika
komune jo i moglo biti sumnji u pogledu demokratskog karaktera komuna je imala, razumije se, da poslui kao uzor svim velikim
marksizma, poslije nje to vie nije mogao biti sluaj. Analizirajui industrijskim centrima Francuske. im bi u Parizu i u drugoste-
iskustvo Parike komune, Marks kae da je ona po sutini svojoj penim centrima bilo uvedeno komunalno ureenje, stara central-
bila vlada radnike klase, rezultat borbe proizvoake klase protiv izirana vlast bi morala i u pokrajinama da ustupi mjesto samoupravi
prisvajake klase, ona je bila najzad pronaeni politiki oblik pod proizvoaa.8 Revolucija parikog proletarijata je, dakle, posluila
kojim se moglo izvriti ekonomsko osloboenje rada.4 Engels, pak, Marksu da skicira svoju viziju budueg drutva, i to ne viziju koja
u predgovoru Graanskom ratu u Francuskoj iz 1891. godine kae: proistie iz glave nekog genija, ili plana politike elite, ve iz genu-
Pa dobro, gospodo, hoete li da znate kako ta diktatura (diktatura ine samoaktivnosti i samoorganizovanosti radnike klase. A samo-
proletarijata G.M.) izgleda? Pogledajte Pariku komunu. To je bila aktivnost klase, koja nije, niti moe biti supstituisana aktivnou
diktatura proletarijata.5 Bliom analizom te diktature dolazi se politike elite, vodi drutvu pune, integralne demokratije.9 Iako
do zakljuka da je rije o demokratskom ureenju koje je poivalo je u teoriji bilo odreenih sporova o pravom znaenju samostalnih
na principu integralne, dakle i ekonomske i politike, demokrati- Engelsovih politikih spisa, moe se rei da on u osnovi slijedi ovu
je. Komuna je priznala sve politike slobode koje su prisutne u Marksovu demokratsku viziju. Tako on na jednom mjestu kae da
dananjem drutvu. Ona je poivala na optem pravu glasa, a u u svojoj revoluciji proletarijat uzima javnu vlast i pomou te vlasti
njenom radu su uestvovali pripadnici razliitih politikih klubo- pretvara sredstva za proizvodnju, koja izmiu iz ruku buroazije; u
va (to su, zapravo, zaeci politikih stranaka). U radu Komune vlasnitvo cijelog drutva.,10 to predstavlja materijalnu osnovu
su uestvovali i predstavnici buroaskih politikih klubova, dok da U istoj mjeri u kojoj iezava anarhija drutvene proizvodnje
su veinu imali prudonisti i bakunjinisti, a ne marksisti. Nita od zamire i politiki autoritet drave.11
ovoga Marks nije smatrao nepoeljnim i neprirodnim. Naprotiv,
on visoko cijeni i prihvata sva sutinska svojstva Parike komune:
politiki pluralizam, slobodu tampe i organizovanja, opte pravo Socijal-demokratska vjera u dravu
glasa, delegatski sistem i imperativni mandat, ustrojstvo drave
kao decentralizovane federacije komuna, ukidanje povlatenog Preokret u socijalistikom poimanju demokratije nastupa u orto-
i dobro plaenog inovnitva, ukidanje stajae vojske, uvoenje doksnoj tradiciji Druge i Tree internacionale, to je imalo svoje
radnikog samoupravljanja i dr.6 objektivne uzroke. Krajem XIX vijeka dolazi do znatnog jaanja
Komuna je za Marksa bila socijalna republika, u kojoj je zave- socijal-demokratskih partija, koje se, manje-vie opravdano, sma-
traju strankama utemeljenim na marksizmu. Kako je njemaka
socijal-demokratska partija poetkom XX vijeka postala ne samo
najorganizovanija, nego i stranka sa najvie glasova (uoi Prvog
svjetskog rata osvajala je 34% glasova), socijaldemokratski
teoretiari smatraju da se, priznavanjem opteg prava glasa od
strane buroaske drave, stvaraju uslovi da proletarijat osvoji
vlast mirnim putem, na izborima, tako to e socijaldemokratija
zadobiti parlamentarnu veinu. Ali, ne samo to socijaldemokrati
smatraju kako e do socijalizma doi parlamentarnim putem, nego
poinju zastupati stav kako je parlamentarizam najpogodniji oblik
politikog sistema u socijalizmu.12 Karl Kaucky otklanja svaku
sumnju u pogledu shvatanja samog pojma parlamentarizam,
kad objanjava da se radi o politikom sistemu po uzoru na bri-
tanski, u kojem poslanik, dodue, nije vezan miljenjem i stavom
svojih biraa, jer je to u modernoj dravi nemogue, ali je vezan
stavom svoje partije.13 Tako socijal-demokratija Druge internacio-
nale odstupa od Marksovih stavova u jednom od najvanijih pitanja
njegove politike teorije. Dok Marks izriito govori o prevazilaenju
drave, odnosno njenom podvoenju pod kontrolu drutva, to ima
veze i sa uvoenjem imperativnog mandata, ali bez ukidanja bilo
koje politike slobode, dotle socijal-demokratski teoretiari dravu
smatraju osnovnom polugom socijalizma, a lanove zakonodavnog
tijela ine zavisnim jedino od svoje partije, a ne i od biraa. Istina,
oni se zalau za potovanje demokratskih politikih sloboda, ali
politikim partijama daju onakav znaaj kakav je danas osnov
otuenja graanina od politikog procesa, zbog ega savremeni
francuski politikolog Moris Divere (Maurice Duverger) govori o
modernoj demokratiji kao demokratiji bez naroda.
Jaanje socijal-demokratskih partija vodi njihovoj birokratizaciji.
Vostvo preuzimaju plaeni partijski funkcioneri, dok je masa
lanstva pasivna i ne moe uticati na partijsku politiku. Osim
toga, od socijal-demokratskih poslanika se oekuje da u parla-
mentu posluno slijede stavove partijskog vostva, a ne biraa
koji su ih izabrali. Tako socijaldemokratski politiari mijenjaju
novi
PLAMEN 39
PREISPITIVANJA
subjekta socijalnog osloboenja radnike klase. Dok je za Marksa uvoenjem takvih oblika demokratskog odluivanja koji ukidaju
osloboenje radnike klase njeno djelo, kroz institucije neposredne poseban privilegovan birokratski aparat i odmah, bez odgode,
demokratije, samoupravljan- uvode iroke mase naroda u upravljaki aparat.17 Sljedee mjesto
ja i bez posredovanja parti- takoe moe posluiti shvatanju tipa demokratije za koji se Lenjin
jske elite, socijal-demokratski zalae: Potpuna izbornost, smjenjivost u svako doba svih dravnih
teoretiari smatraju da e soci- slubenika bez izuzetka, svoenje njihove plae na obinu radniku
jalno osloboenje biti postignuto nadnicu, ove jednostavne i po sebi razumljive demokratske mjere,
djelatnou socijal-demokratske koje potpuno ujedinjuju interese radnika i veine seljaka, slue u
partije, kojoj proletarijat samo isto vrijeme kao mosti koji vodi od kapitalizma k socijalizmu.18
pomae ueem na izborima Da bi se to postiglo, radnici moraju biti u stanju da zaista kontroliu
i u masovnim organizacijama dravu, da njome ovladaju, a to je nemogue u autokratskom ili
kojima rukovodi partija. Dok
Marks zagovara demokratiju na
osnovu jednake mogunosti svih
Nije stvar u tome to je
da uestvuju u poslovima uprav-
ljanja, dotle socijal-demokratija
miljenje Roze Luksemburg
Druge internacionale zagov-
ara demokratiju koja poiva na i Antonija Gramija ostalo
podjeli na elitu i masu.
Partijskoj eliti je potrebno da opravda svoju premo u politikom u manjini, ve u tome to
iuvotu drutva. Ona mora neim dokazati da je u pravu to pri-
padnike klase za koju se, navodno, bori stavlja u podreen politiki se ono, istorijski gledano,
poloaj. Kaucki to ovako obrazlae: Jedna klasa moe vladati, ali
ne upravljati, jer klasa je bezlina masa, a upravljati moe samo pokazalo kao ispravno i, to
organizacija. Politike su partije te koje upravljaju u demokraci-
ji.14 Marks ne negira postojanje politikih partija, ali, dok on je danas manje poznato,
smatra da ne vladaju partije, poto delegati, makar bili lanovi
partija, moraju izvravati mandat dobijen od svojih biraa, dotle na tragu onoga to je i sam
Kaucki smatra da vladaju (u njegovoj terminologiji upravljaju)
partije, jer poslanici izvravaju mandat svoje partije, a ne biraa, s Marks pisao.
kojima ne stoje ni u kakvoj pravnoj vezi. Razlika je sutinska dok
Marks smatra da delegat, i kad je pripadnik partije, ne postaje dio
totalitarnom sistemu. Prvo, zato to autokratija ili totalitarizam
politike elite, jer nije slobodan od volje svojih biraa, dotle Kaucki
poivaju na svemoi dravne birokratije, drugo, zato to radnici ne
uspostavlja politiku elitu, koju ine poslanici i partijsko vostvo,
mogu kontrolisati i smjenjivati dravne slubenike bez postojanja
koje ih kontrolie.
najirih politikih sloboda (slobodne diskusije, organizovanja, bez
Ekonomski sistem koji zagovara socijal-demokratija s poetka XX
postojanja opozicije). Lenjin kae kako je sutina u tome da svi
vijeka je etatistiki. Tako Kaucki kae: Parola Tvornica radnic-
neko vrijeme budu birokrati i da stoga niko ne bi mogao postati
ima, zemlja seljacima nije do sada bila socijaldemokratski nego
birokrat.19 Iako je Lenjin u Dravi i revoluciji zagovarao dravu
anarhosindikalistiki zahtjev.,15 a na drugom mjestu: Trajno pre-
koja odumire i koja je, stoga, zasnovana na vrenju upravljakih
vladavanje kapitalizma nije mogue predajom tvornica radnicima
funkcija od svih graana, desilo se upravo suprotno. Jedan razlog
to u njima rade, ve predajom sredstava za proizvodnju u posjed
treba traiti u injenici da je revolucija izbila u zemlji koja za nju
drutva, to znai ukupnosti potroaa, da bi se proizvodilo za nji-
nije bila spremna. Proletarijat je bio malobrojan, a seljatvo, koje je
hove potrebe. Dakle, u posjed drave ili, u sluaju samo lokalnih
samo sporadino podravalo boljevike, je inilo 75% stanovnitva.
sredstava za proizvodnju, u posjed opine, eventualno i u posjed
Ako se toj injenica doda da je u zemlji bjesnio graanski rat, jasno
potroakih zadruga.16 Drugim rijeima, dok u politikoj sferi
je da boljevici nisu mogli realizovati svoju zamisao odumiranja
zagovara vladavinu partijskih parlamentaraca, dotle u ekonoms-
drave. Naprotiv, ona je jaala, to je, skoro od samog poetka
koj Kaucki zagovara vlast od drave postavljenih menadera, ime
revolucije, vodilo stvaranju i jaanju od radnike klase otuenog
kvalitativno suava politiku i ekonomsku demokratiju kako ju je
birokratskog aparata, zaetaka nove vladajue klase. Istini za volju,
prvobitno zamiljao Karl Marks.
ne treba misliti da su samo razlozi objektivne prirode doveli do
toga. Boljevika koncepcija partije sastavljene od profesionalnih
revolucionara, kao avangarde koja predvodi proletarijat, je takoe
Boljevici izmeu demokratije igrala znaajnu ulogu. Naime, Lenjin jo poetkom XX vijeka pri-
i etatizma hvata Kauckijevo shvatanje da intelektualci (i to ne bilo koji, ve
revolucionari) unose u radniku klasu socijalistiku svijest. Samim
Boljevizam je bio drugi veliki ideoloki i politiki pravac koji tim, oni se kvalifikuju da vode proletarijat koji je nesposoban da
se razvio u okviru Druge internacionale, a kao njena negacija. sam shvati socijalistike ciljeve. A u Dravi i revoluciji, Lenjin
Najznaajniji teoretiar ovog pravca je bio Vladimir Ilji Lenjin, iji kae: Odgajajui radniku partiju, marksizam odgaja avangardu
su radovi nastali tokom dueg vremenskog perioda i u vrlo razliitim proletarijata koja je sposobna da uzme vlast i da vodi cijeli narod
drutveno-politikim uslovima, zbog ega im nedostaje konzistent- socijalizmu, da daje pravac i organizira novo drutveno ureenje,
nosti. Iako je uobiajeno shvatanje da je boljevizam izvorno antide- da bude uitelj, rukovodilac, voa svih trudbenika i eksploatira-
mokratski i totalitarni, ili, u najmanju ruku, autokratski, politiki nih u izgradnji njihovog drutvenog ivota bez buroazije i protiv
pokret, u teorijskim radovima njegovih autora nema dokaza da je buroazije.20 Dakle, iako proletarijat moe sam uestvovati u
on to genuino, iako je tano da je, kao i socijal-demokratizam, kvali- upravljanju dravom i ekonomijom, uz pretpostavku nepostojanja
tativno znatno suzio poetni demokratizam Marksove teorije. birokratije odvojene od naroda i uz smjenjivost svih funkcionera,
Lenjinov najozbiljniji teorijski rad je Drava i revolucija, pisan to je ipak mogue samo uz rukovodeu ulogu partije, jer nju ine
u mjesecima pred oktobarsku revoluciju. Kasniji njegovi radovi najsvjesniji i najodluniji pripadnici klase. A ako je tako, onda je
nose snano obiljeje tekue politike situacije, zbog ega su nje- jasno da partiji ipak pripada odluujua rije u poslovima uprav-
govi stavovi, koji izgledaju kao naelni, u stvari samo teorijsko ili ljanja, tako da klasa na kraju ipak slijedi partiju. A onaj ko dri
ideoloko obrazloenje aktuelnih poteza boljevike vlasti. Stavovi upravljake pozicije u drutvu se na kraju pretvara u povlaeni
u Dravi i revoluciji, meutim, imaju naelniji i trajniji karakter, jer sloj, ili u novu vladajuu klasu, koja sutinski nikome ne odgovara,
su teorijsko promiljanje koje nije izraz neposredne politike situ- ili odgovara samo u odreenoj mjeri. Zato se moe tvrditi da je Len-
acije. Zato se na njima treba neto vie zadrati. Drava i revolucija jinov koncept demokratije participativni (poto upravljaju partija
je Lenjinov najliberalniji i najdemokratskiji politiki spis, u kojem i klasa, a ne samo klasa, kao kod Marksa), ili kvazi-samoupravni,
on zastupa model demokratije koji bi se mogao oznaiti kao kvazi- poto partija ograniava domet samoupravljanja.21
samoupravljaki ili participativni. Lenjin, naime, brani Marksovu Lenjin i na drugim mjestima zagovara u osnovi isti koncept.
ideju odumiranja drave i zagovara uspostavu demokratske repub- Govorei o Programu RKP (b) na 8. kongresu partije, u martu 1919.
like tipa Pariske komune. Po njegovom miljenju, drava poinje godine, Lenjin kae da socijalistikom ekonomijom treba da upravl-
odumirati odmah nakon proleterske revolucije, to se postie jaju sindikati, a da narodne mase treba da uzimaju uea u upravl-
janju, to je jedini nain za voenje borbe protiv ve tad narastajue
40
novi
PLAMEN
PREISPITIVANJA
birokratije.22 Ipak, iako program boljevike partije priznaje da
sindikati treba da upravljaju preduzeima, on naglaava, prema
tumaenju koje se daje u rezoluciji X kongresa partije iz 1921.
godine, da se sindikati nalaze pod rukovodeom i vaspitnom ulogom
partije.23 Iako se esto misli suprotno, Lenjin naelno nije bio protiv
viepartijskog sistema. U svom radu Zadaci revolucije iz oktobra
1917. on pie: Ako uzmu svu vlast, sovjeti bi mogli jo i sad i to
je, vjerovatno, njihova posljednja ansa da osiguraju miran raz-
vitak revolucije, mirne izbore svojih deputata od strane naroda,
mirnu borbu partija unutar sovjeta, provjeravanje programa raznih
partija na praksi, miran prelaz vlasti iz ruke jedne partije u ruke
druge.24 Krajnje nepovoljni uslovi za revoluciju u Rusiji 1917. -
1918. su naveli boljevike da zavedu diktaturu svoje partije, jedno
vrijeme i dravni teror, to je onemoguilo provjeravanje u praksi
njihovih naelnih stavova, koji bi se mogli oznaiti kao: nastojanje
da se narod ukljui u poslove upravljanja dravom i ekonomijom, odgovore na pitanja: kako doi do revolucije i kako organizovati
bez naelnog i kontinuiranog negiranja politike demokratije, ali novo drutvo. Rekavi da e novo drutvo nastati kao izraz samo-
uz naglaenu rukovodeu drutvenu ulogu boljevike partije u stalne i svjesne aktivnosti itave klase, a ne samo njene partije, te
takvom sistemu. da nakon izvrene promjene, partija ne moe oekivati da joj vlast
bude predata bezuslovno, ve da se uspostavlja samostalna vlada-
Grami i Luksemburg povratak vina itave klase, u kojoj partija moe imati rukovodeu ulogu samo
ako na osnovu slobodne rasprave bude prihvaen njen program,
Marksu Roza Luksemburg vri odluan raskid sa onim shvatanjima koja su
Poseban pravac u okviru komunistikog pokreta, koji dosledno dominirala krajem XIX i poetkom XX vijeka, a koja su smatrala da
ide za Marksovim demokratskim idejama, je onaj kojeg zastupaju e partija, uz pasivnu podrku radnike klase, prvo dovesti do novog
Roza Luksemburg (jedan od osnivaa KP Njemake), Antonio drutva, a zatim njime upravljati. Nije stvar u tome to je miljenje
Grami (jedna od osnivaa KP Italije), Anton Panekuk (holands- Roze Luksemburg i Antonija Gramija ostalo u manjini, ve u tome
ki komunist), Karl Kor i neki drugi revolucionarni teoretiari to se ono, istorijski gledano, pokazalo kao ispravno i, to je danas
i politiari (Rihard Miler, Ernst Dojmih i dr.). Iako izmeu njih manje poznato, na tragu onoga to je i sam Marks pisao. Zato su
postoje izvjesne razlike, zajedniko im je to to ne smatraju da u Roza Luksemburg, Antonio Grami, Anton Panekuk i jo neki
socijalizmu treba da upravljaju drava ili partija. Svi ovi autori se autori mjerodavniji za ocjenu demokratskog karaktera socijalizma
zalau za samovladu radnike klase, po emu se bitno razlikuju od nego oni autori koji su najee citirani, a koji su, manje ili vie,
socijaldemokrata i boljevika, i vraaju izvornom marksizmu. Anto- odstupali od izvornog demokratizma Marksove teorije. Vrijeme je
nio Grami, na primjer, smatra da osnovni organi vlasti u novom za preispitivanja.
1
drutvu treba da budu fabriki savjeti. U lanku Sindikati i sav- Da je tako, potvruje i jugoslovenski sociolog Laslo Sekelj u svojoj, prema marksizmu kritikoj studiji, Komunizam
jeti Grami kae: Fabriki savet je obrazac proleterske drave. i drava, kad kae: Meutim, treba podvui injenicu da je Engels, kao i Marks, iako je verovao u identitet klase i
Svi problemi vezani za organizaciju proleterske drave vezani su partije, tvrdio da partija kao elita, ili manjina, ne moe zameniti klasu u funkciji osvajanja i upranjavanja politike
za organizaciju saveta.25 Ovi savjeti su autonomna tijela koja vlasti. Vlast osvaja direktno cela revolucionarna klasa, proletarijat. (Laslo Sekelj, Komunizam i drava. Kritika
Marksa, socijaldemokratije i boljevizma, Prosveta, Beograd, 1988, str. 56)
okupljaju cijelu radniku klasu i omoguavaju njenu samostal- 2
Karl Marks - Fridrih Engels, Manifest komunistike partije,: Marks - Engels, Izabrana dela, TOM I, Kultura,
nu aktivnost. Fabriki savjeti kao organi nove, radnike, vlasti, Beograd, 1949, str. 28
stoga, nisu pod tutorstvom partije ili drave: Oni (partija i sindi- 3
Isto, str. 34
kati G.M.) se nee odmah poistovetiti s proleterskom dravom; 4
Karl Marks, Graanski rat u Francuskoj, u: Marks-Engels-Lenjin: Iskustva Pariske komune, Svjetlost, Sarajevo,
1973, str. 58
u komunistikim republikama oni, u stvari, nastavljaju da postoje 5
Fridrih Engels, Predgovor za Graanski rat u Francuskoj, nav. djelo, str. 19
nezavisno od drave, kao pokretake institucije (partija) ili insti- 6
O ustrojstvu Pariske komune vie u: Karl Marks, Graanski rat u Francuskoj, nav. djelo; Hasan Sui, Ideja i
tucije za kontrolu ili deliminu realizaciju (sindikati).26 Za njega je praksa samoupravljanja, Osloboenje, Sarajevo, 1972. i dr.
partija organ komunistikog vaspitanja i uvar vjere, ali nema 7
Parola socijalne republike, kojom je pariski proletarijat objavio februarsku revoluciju (1848. godine G.M.),
izraavala je samo neodreenu tenju za jednom republikom koja je imala da ukloni ne samo monarhijski oblik
neposredno rukovodeu, operativnu ulogu, ve utie na drutvene
klasne vladavine nego i samu klasnu vladavinu. Komuna (1871. godine G.M.) je bila odreeni oblik ove repub-
tokove samo u mjeri u kojoj se njeni stavovi dobrovoljno prihvataju. like. (Karl Marks, Graanski rat u Francuskoj, nav. djelo, str. 54-55)
U lanku Fabriki savjeti, on kae da se partija i sindikati ne smeju 8
Isto, str. 56
(se) postaviti kao tutori ili kao ve obrazovane nadgradnje te nove 9
Dok je isto ugnjetake organe stare dravne vlasti trebalo odsjei, njene opravdane funkcije trebalo je oteti od
takve vlasti koja prisvaja sebi pravo da stoji iznad drutva i vratiti ih odgovornim slubenicima drutva. (isto,
institucije.Kao to je Grami smatrao da je sutina socijalizma u
str. 76)
tome da sva vlast u preduzeima pripada radnikim komitetima, a u 10
Fridrih Engels, Razvitak socijalizma od utopije do nauke, Liber i Centar Tito, Beograd, 2005, str. 76
dravi radnikim i seljakim savjetima, tako je i Roza Luksemburg 11
Isto, str. 77
smatrala da novo drutvo mora poivati na najpunijoj demokrati- 12
Karl Kaucki, najautoritativniji teoretiar Druge internacionale, kae: Ve se sada oituje da stvarno parlamen-
ji i samovladi itavog naroda. To, uostalom, proistie i iz njenog tarni reim moe isto tako biti orue diktature proletarijata kao to je orue diktature buroazije. (Parlamen-
tarizam i radne klase, u: Ortodoksni marksizam i reformizam, Globus, Zagreb, 1979, str. 108) To isto Kaucki
shvatanja (koje se oslanja na Marksa) da socijalna revolucija mora spominje u pismu Meringu od 8. jula 1893. (v. Laslo Sekelj, nav. djelo, str. 144) i u svom Socijal-demokratskom
biti rezultat samoorganizovanja i samosvjesne akcije itave klase, katehizmu, kad kae: A odreeni oblik dravnoga ureenja, u kojemu se socijalizam moe jedino realizirati, jest
a ne partijskog posredovanja u toj akciji. To je jedna od najvanijih republika, i to u uobiajenom znaenju rijei, naime demokratska republika. (Karl Kautsky, Socijaldemokratski
taaka njenog razlaza kako sa socijal-demokratskim reformistima, katekizam, u: Ortodoksni marksizam i reformizam, nav. djelo, str. 261)
13
Karl Kautsky, Parlamentarizam i radne klase, nav. djelo, str. 103
tako i sa boljevicima. U svom spisu ta hoe Spartakov savez?, koja 14
Karl Kautsky, Diktatura proletarijata, u: Ortodoksni marksizam i reformizam, nav. djelo, str. 125
je programski spis budue KP Njemake, Roza Luksemburg postav- 15
Isto, str. 174
lja sljedei zahtjev: 7. Izbor vijea u svim poduzeima, koja u sug- 16
Isto, str. 175
lasnosti s radnikim vijeima treba da vode sve unutranje poslove
17
(...) proletarijatu (je) potrebna samo drava koja odumire, tj. koja je tako ureena da bi odmah mogla da odumire
i da mora da odumire. (V.I. Lenjin, Drava i revolucija, Svjetlost, Sarajevo, 1973, str. 24) O tome da drava poinje
poduzea, da reguliraju radne odnose, da kontroliraju proizvodnju odumirati odmah nakon pobjede revolucije Lenjin govori i na 27. strani svog rada.
i napokon da preuzmu upravljanje poduzeem.27 Ovim stavom 18
Isto, str. 40
se Roza Luksemburg nesumnjivo stavlja na stranu zagovornika 19
Isto, str. 94
radnikog samoupravljanja. Iako je naelno prihvatila oktobarsku
20
Isto, str. 26
21
U radu Djeija bolest ljeviarstva u komunizmu, Lenjin kae da Diktaturu ostvaruje proletarijat organizovan
revoluciju, Roza Luksemburg je kritikovala boljevike zbog guenja u sovjete kojima rukovodi komunistika partija.
demokratskih sloboda, to vodi birokratizaciji i onemoguavanju 22
Boriti se protiv birokratizma do kraja, do potpune pobjede nad njim, mogue je samo kad cijelo stanovnitvo
samostalne aktivnosti radnike klase: Ali s tlaenjem politikog uestvuje u upravljanju. (cit. prema: Predrag Vranicki, Historija marksizma, tom I, Naprijed, Zagreb, 1971, str.
ivota u itavoj zemlji mora se sve vie paralizirati i ivot u sov- 375) U Narednim zadacima sovjetske vlasti iz 1918. godine, Lenjin pie: Na je cilj da svaki trudbenik poslije
svretka 8-satne lekcije produktivnog rada besplatno ispunjava dravne dunosti (...) (isto, str. 375)
jetima. Bez opih izbora, nesputane slobode tampe i zborovanja, 23
Nikolaj Buharin, jedan od najpoznatijih boljevikih teoretiara, u djelu ABC komunizma (napisanom sa Evgeni-
slobodne borbe miljenja, izumire ivot u svakoj javnoj instituciji, jem Preobraenskim) zastupa jedan model participativne demokratije, po kome preduzeima treba da upravljaju
postaje prividnim ivotom u kojem jedinim djelatnim elementom radnike uprave birane od strane sindikata, sovjeta radnikih deputata i rejonskih sovjeta narodne ekonomije,
ostaje birokracija. Javni se ivot polako uspavljuje, nekoliko tuceta ime se, po njemu, prelazi sa radnike kontrole na radniko upravljanje.
24
V.I. Lenjin, Zadaci revolucije, u: Drava i revolucija i drugi politiki spisi, Svjetlost, Sarajevo, 1973, str. 114
partijskih voa neiscrpne energije i bezgraninog idealizma diri- 25
Antonio Grami, Sindikati i savjeti, u: Filozofija istorije i politike, Slovo ljubve, Beograd, 1980, str. 254
gira i vlada, pod njima u zbilji upravlja desetak istaknutih glava 26
Antonio Grami, Radnika demokratija, u: nav. djelo, str. 248
(...) svakako diktatura, ali ne diktatura proletarijata nego dikta- 27
Rosa Luxemburg, to hoe Spartakov savez?, u: Izabrani spisi, Naprijed, Zagreb, 1974, str. 268
tura aice politiara (...)28 Kako vidimo, Roza Luksemburg daje 28
Rosa Luxemburg, Ruska revolucija, u: Izabrani spisi, nav. djelo, str. 295
novi
PLAMEN 41
FAUST I SVJETLOST ZNANJA
Poveanje nikotina
u cigaretama
N eobina studija obavljena u Harvard
School of Public Health u Bostonu,
Masachussets, SAD pratila je koliinu niko-
tina u preko 100 tipova cigareta izmeu
1997 i 2005. godine. Prosjeno poveanje
koliine nikotina je oko 11%. Nikotin je
glavni uzrok za pojavljivanje ovisnosti kod
puaa. Vrlo je snaan neurotoksin, prije
se esto koristio kao insekticid. U manjim
koliinama djeluje stimulativno na mozak,
poveavajui budnost, no vrlo brzo i lagano,
lake i od kokaina i od heroina, stvara ovis-
nost koje se jako teko rijeiti. Iako postoji
tehnologija obogaivanja duhana dodat-
nim nikotinom, kompanije inzistiraju da
su podaci dobiveni loom metodologijom i
da koliina nikotina jako ovisi o pojedinoj
biljci.
Zato je panjolka
Kina sruila satelit bila tako smrtonosna?
S vemirski program je u Kini poeo 1956.
godine u vremenski kratkoj kooperaciji
sa tadanjim SSSR-om. Prvu su raketu
i iskoritavanje Svemira. Kineske vlasti
kau kako je to jedan od njihovih mirolju-
bivih vojnih testova, meutim poznato je
ispalili 1960., 1970. lansiraju prvi satelit, da dananja vojna tehnologija razvijenih
a javnost ih je posebno primijetila 15. listo- zemalja jako ovisi o satelitima. Takoer
pada 2003., kada je Yang Liwei u Shenzhou bi to mogao biti logian odgovor s kineske
5 postao prvi ovjek iz NR Kine u Svemiru. strane na zakon iz listopada prole godine
Nastavak kineskog svemirskog programa kada je G. W. Bush odredio da SAD ima
je i dalje ambiciozan, do 2024. oekuju pravo na oruje u Svemiru i protivi se
prvog Kineza na povrini mjeseca. Iako su bilo kakvim mjerama koje bi to eljele
kineske vlasti izjavili kako njihov dugoroni ograniiti ili zabraniti. Takoer je poznato
cilj nije slati turiste u Svemir, nego to sig- i da su Amerikanci mnogo radili na oruju
urnije istraivati Mars i Saturn, 11. sijenja protiv satelita, a Bush je nedavno progurao
su zabrinuli svijet kada su sruili vlastiti daljnje zakone koji snano podupiru takav
zastarjeli meteoroloki satelit balistikom razvoj. Meutim, iako je nova utrka u
raketom. Time su postali trea zemlja, naoruanju svakako mogua, a ameriko
iza SAD-a i SSSR-a, koja je neto vojnom ministarstvo obrane i Ured za dravnu sig-
tehnologijom unitila u Svemiru. Zapadni urnost zadrava od javnosti svoje miljenje,
vojni analitiari izrazili su svoju zabrinu- veina analitiara smatra da Kina nema
tost zbog kineske politike za Svemir koja, veih vojnih interesa prema SAD-u, s
izgleda, nije samo miroljubivo istraivanje kojima su najjai trgovinski partneri.
42
novi
PLAMEN
PRAVA IVOTINJA
44
novi
PLAMEN
PROKULTURA
metak; i jedan i drugi su pjesnici, i kada no plaen. Apsurd je u tome, da on kao vidovdansku etiku (naziv knjige Miloa
piu prozu, reenice su im muzikalne kao slobodan umjetnik mora svoju egzisten- uria, s kojom Cesarec polemizira), a
notni zapis, i dinamine kao akrobati; ciju reproducirati u jednoj neslobodnoj to je etika jugoslavenskog nacional-
i jedan i drugi se nerijetko izraavaju instituciji. Kako se kritiki izraziti prema izma (tj. dravnog unitarizma). Svaki je
ekstenzivno, ali zato, i ne manje pre- organizaciji, koja te hrani i plaa? (Kao nacionalizam, pa tako i jugoslavenski,
cizno, misli su im jasne, a reenice to znamo, Michelangelo je uspio, sa zlo, jer polazi od nacije (a u konanici, i
glasne i asocijativne; i jedan i drugi su svojim golim hermafroditima, razgolititi od drave kao organa vladajue klase),
ekstatini i ekspresivni, ali i metaforini, jednu la, s kojom se stoljeima opijalo dok se socijalizam temelji na drutvu kao
u pravilu i hiperbolini, a kada treba i mase). Kako biti umjetnik, a ne umrijeti onom opem.
sarkastini; i jedan i drugi su pod vidnim kao ponieno i obespravljeno bie? To je
utjecajem estetike runog; i na kraju, ona vjena dilema, koju je jo prije psi- Intelektualni anarhizam
ali zato i ne manje vano; i jedan i drugi hologa Fromma, postavio sebi umjetnik
Historijska misija nacionalizma bila je
su na politikoj ljevici! Ovo e posljed- Krlea: imati ili biti?! Nakon Michelan-
stvoriti dravu, historijska misija soci-
nje poslije biti i osnovni uzrok njihovog gela Buonarrotia slijedi prvi dio novele
razilaenja i sukoba na ljevici. Kao to
jalizma jest stvoriti drutvo, historina
Augusta Cesarca Veliki komtur pred
znamo, Krlea e se poslije otrgnuti od misija anarhizma bie stvoriti indivi-
tribunalom savjesti (komtur je vii in
sise majice Rusije (osuujui posebno duum. Zanimljivo je, da ni Cesarec, kao
vitekog reda, odnosno, upravitelj veeg
socrealistiki dogmatizam u umjetnosti), ni Krlea, tada jo ne odbacuju anarhi-
broja crkvenih imanja!). Danas, u vri-
dok e Cesarec ostati fanatini vojnik jeme Hakog tribunala, zanimljiv je taj
zam, kojeg, kako se ini, poistovjeuju
revolucije (iako nikada nee robovati Cesarev tribunal savjesti. to je ta sa novim socijalistikim individualiz-
proletkultu). savjest? Da bi se odgovorilo na to pitan- mom (kao suprotnosti buroaskom indi-
je, treba prvo odgovoriti na pitanje: Tko vidualizmu), i da esto, i jedan i drugi,
Tribunali svijesti i savjesti je ta savjest? To su svi oni ponieni i govore o anarhokomunizmu. Jednako
prezreni na svijetu, koji sada ustaju i tako, zanimljivo je da Cesarec u ideo-
Krlea i Cesarec su jedini autori prvog trae pravdu: Iz razgruhanih vlanih loge jugoslavenskog nacionalizma, pored
broja (a i druge brojeve oni dvojica e rovova, iz trulei lisnatih naslaga i iz Vojnovia, Tresia i dr., ubraja i Vladi-
najvie ispunjavati!). Pa, zadrimo se zajednikih grobova diu se oni to su mira Nazora (koji e poslije, kao to
malo na tom prvom broju. Prvi broj na drumovima i u gorama, na livadama znamo, postati zagovornik jugoslaven-
otvara August Cesarec sa pjesmom i u umama, na crkvenim zvonicima i skog federalizma!). Vidovdanska etika
Monolog sa kuglom zemaljskom: u podzemnim udubinama padali pod je okrenuta prolosti, a socijalizam eli
Kuglo, zemaljska kuglo, besnim kiama vatre, stropovtali se izgraditi ovjeka novog kova. Vidov-
za sve blie i daleke planete, pod toljagama smrti, lomili se pod zmi- danska etika se temelji na Kosovs-
to u beskraj lete jolikim valjkom tankova; diu se rascep- kom mitu, a to to znai zanositi se
ti, to bi morala biti nedokuiva meta, ani, raspandrcani, goli i sa gvozdenim Kosovom u vremenu kad je ne samo
zvezdano svetla i nedostiivo sveta, jedan narod, nego kada su svi narodi i
kuglo, grbava kuglo, itav jedan svetski
za nas si ruglo, tek ruglo, narataj, ukljuivi
za polete nae tek ptiarsko razapeto i na, doiveli kudi-
pruglo! kamo jednu kal-
variju i straniju od
To nije prva Cesareva pjesma, ali je
kosovske pogibije?
zasigurno jedna od ponajboljih: eliptina
Ovo je pitanje Cesarec
i dinamina, a nadasve simbolina (vidje-
ti: Vice Zaninovi, Ekspresionistika faza
postavio sebi i dru-
Augusta Cesarca, Kolo, br. 10, 1963.), gima 1919. godine,
ta je pjesma doista jedan monolog, ali ezdeset godina prije
prije svega sa pjesnikom samim, koji bi Miloevievog govora
to ruglo od kugle zemaljske oborio kao na Gazimestanu, a
ptiarsko razapeto pruglo: to je pitanje jednako
kolski drugovi i glavni urednici: Fric i Kornelije aktualno i danas,
O, ja bih htio videti te istu, kada Martin Ahtisari iznosi svoj plan o
a ne vazda blatnu, vazda istu, istu, lemovima na glavi. Poslije komtura budunosti Kosova. Ne znamo, koliko
ko Bruto ja bih se po tebi pruio opet Krlea i Pesma naih dana. Iako je Cesarec tada poznavao marksistiku
i pozdrave ti sunane izruio, se pjesnik obraa crvenoj Komuni i literaturu, ali, on je etiki problem u
i dahom zanosa u tebi danuo plamenom Petroleju, on ipak ve tada sutini postavio dijalektiki: ako moral
i ko sin te pokajni verniki celenuo. uoava apsurd svega postojeeg. Iako se jo ne pokazuje evoluciju, treba stvoriti
U prvom broju, Krlea objavljuje i prvi ponekad zanosi stirnerovskim individu- mogunost za njegovu evoluciju. (potc.
dio svoje lirske freske Michelangelo alizmom (to e poslije prerasti u jedan F.E.) Prvi broj Plamena, zakljuuje
Buonarroti, posveene slikaru Ljubi specifini, samo njemu svojstveni, egzis- Krlea sa jednim od svojih najboljih,
Babiu (koji ve tada slovi kao Krlein tencijalizam), Krlea sve vie sumnja u i ujedno, najbespotednijim esejom
scenograf). To je jedna od prvih mo pojedinca. Jedan stih iz te pjesme, to ikada napisanim, sa esejom Hrvatska
Krleinih avangardnih jednoinki (koje najbolje svjedoi: knjievna la. Taj je esej toliko smjelo
tadanje kazalite smatra neizvedivom), Krvavi Apsurd harai veno dalje pisan, da ga je upravo strah iitati. I
a u kojoj problematizira odnos umjet- i pali nau duu ko pijana vojska kao to je Cesarec onomad demis-
nika i drave (u ovom sluaju Vatikana, i dere nam lepote na kanibalske ralje. tificirao jugoslavensku etiku, tako
kao crkvene drave!). Michelangelo je Arene, katedrale, klaonice su pune Krlea sada demistificira hrvatsku
slobodoumni umjetnik (a umjetnost i Krvavi Apsurd kolje i guta milijune, knjievnost. Krlea se obraunava sa
podrazumijeva slobodu), koji ivi i radi u i koja korist ako Miroslav Krlea Ilirskim, odnosno, Hrvatskim narodnim
jednoj konzervativnoj i totalitarnoj insti- proklinje i kune. preporodom, koji, po njemu, nije nita
tuciji, kakva je katolika Crkva. Naime, novog izrodio, i koji se ak i odrodio od
Svoj etiki problem iz novele Veliki
Michelagelo oslikava svod Sikstinske naroda i narodnih interesa. On ve na
komtur pred tribunalom savesti, Cesarec
kapele, on radi po cijeli dan i no, on radi poetku priziva: Vatre! Vatre!, kako
sada konkretizira u eseju Mistifikacija
po narudbi, a la carte (a kada se radi bi se spalilo skladite te umjetniki bez-
jedne etike. Na koju se to etiku misli,
po narudbi, onda se sloboda dovodi u vrijedne ilirske knjievne produkcije,
i kakva je to etika? Cesarec misli na
pitanje), a za svoj rad nije ak ni adekvat-
novi
PLAMEN 45
PROKULTURA
u kojoj trunu mrtvaci u generalskim
dolamama i ilirskim surkama, kako bi
se unitila ta piramida hrvatskih lit-
erarnih mumija, koja predstavlja leg-
endarnu la nad laima, la hrvatske
knjievnosti. Tko su bili ti preporo-
ditelji, pita se Krlea? Svi su ti tzv. pre-
poroditelji, od Gaja do Trnskog, bili
loi pjesnici i dobri poltroni, koji su
oko prijestolja cara krvnika stajali pog-
nute ije. Po onoj caru carevo, oni su
crnoutom caru pjevali himne, a narodu
uspavanke, a ne budnice i davorije, rei
e Krlea, i odmah nakon toga uzvik-
nuti: Novo Novo Novo! Ali, je li
Moderna donijela to Novo? Tko su pak
ti nai modernisti? To su podmukli i
lukavi seljaci, koji se gube u raznim
aforizmima o Venoj Lepoti. Nama gori
U eseju "Hrvatska knjievna la", Krlea demistificira Hrvatski narodni prepo-
pod petama, a oni prepisuju strance! to
rod
e nama danas, pita se Krlea, te terase
O, sveta borbo levice i desnice Dana Lomaa na Zapisu (Zapis je brdo u
i te Lede i labudovi, i homoseksualni
dananjeg i Dana sudnjega, ja stojim Srbiji iznad Kruevca, na kojem je 16.
kraljevii? to e nam ti nordijski bra-
sasvim na levo, sasvim na levo. Jer samo 08. 1918 zapaljen krijes u slavu posljed-
kovi, poame i krinoline, vaze i ciklame,
grozan krik nad Besmislom uskorava njeg Habsburgovca); pa jedna impresija
markize i grimizne zavjese?Poar je,
apat novoga Smisla; lanak Pobeda April, plavi vojnici i ja, a onda pokli Te
a nai prvaci na peru pripovijedaju u
due, u kojem konstatira, da je uvijek hominem laudamus!, tj. ogled u kojem
stilu genijalne mudrosti, da su jedan i
manjina vodila ovjeanstvo u progres, konstatira, da vie nema jedne Evrope,
jo jedan dva!. Krlea je bespotedan:
i ako je ve Prvi svjetski rat bio pobjeda ve da danas postoje dvije Evrope, jedna
Sve to, to se danas zove hrvatska
ljudskog tijela, onda svjetska drutvena je plima, a druga nasip protiv nje, i
knjievnost, jedna je ornamentalna
revolucija treba oznaiti pobjedu due jedan gotovo filozofski pasus: Nekad
tapeta.
(Za pobedu tela prisilno su izgibali Rousseau i Montesquieu, danas Marx i
milijuni, a za pobedu due izgibaju samo Uljanov. Nekad ideal: povratak u priro-
Nove lae du, u primarni stadij ovekove historije,
hiljade, a aktualni primjeri su Rosa
A to hoe Krlea? On hoe, da Luxemburg i Karl Liebknecht); slijedi u komunu koja poiva na lanom, desce-
knjievnost bude izraz narodne volje i manje poznata novela Zidanje Novog dentnoj evolucionistikoj teoriji pro-
odraz historijskog trenutka! Volja, da Doma, gdje Novi Dom simbolizira ver- tivnom gleditu da je u davnini ovek bio
se sagrade nove lae, to znai danas sajsku Jugoslaviju, a jedan lik kae: dobar. Danas ideal: dizanje nad prirodu,
Narod!, ili, na drugom mjestu: Narod Sruili su staru Kulu i sagradili Novi dizanje k najviem stadiju ovekove his-
moe da znai jedino: brodolom sviju Dom. A taj novi dom nije nita drugo torije, u komunu koja se saglaava s
starih vrijednosti. Ipak, Krlea ne pro- do uveana stara Kula! I sve je ostalo descedentnom teorijom i zna da je ovek
matra narod naivno i patetino, kao isto, samo u veim razmerama!; zatim bio pre i jo je zao, jer je bio, i jest jo
ilirci, koje kritizira, ve realno i objek- pjesma Vatromet olujne igranke, koja uvek, ovek nagona surovih; koja sve
tivno, kao gigantsku slepu ivotinju, se rasprila sa svojim dugakim slobod- komponente ovjejeg razvoja uzima u
koja mora jednog dana iscijediti svoje nim stihovima na nekoliko stranica, obzir i hoe da oveka razvije i okupa
bolesne ireve, kako bi se rijeila gnoja. i na sve strane, doista kao vatromet u irinama velike svesti; pa jo jedna
Danas u doba ovog kobnog iskuenja u noi; pa polemika O bledome gosp. polemika Njihov i njegov jubileum,
i krvave kupelji, kad se ovjeanstvo Tipu, pisana u ast gospodina dr. D. ovog puta posveena jednom drugom
pridie da maljem i apom dotue avet Prohaske, koji tada figurira kao jedan knjievnom kritiaru, koji se vratio iz
Kapitala, danas hrvatski knjievnici od najpoznatijih knjievnih kritiara, emigracije, Milanu Marjanoviu (koji
ute, kao naivne mudre afrike ptice i a kojeg Cesarec naziva reakcionarom, je, da se podsjetimo, u svojem Savre-
klanjaju se mrtvim bogovima. Sve bi se jer da je kao nauar potpuni eklektik meniku 1914. godine inaugurirao
to moglo prepisati i danas! I na kraju, i kompilator; tu je i jedna od njegovih mladog Krleu, objavljujui mu Leg-
Krlea smatra, da se linija jugoslavenske najpoznatijih pripovijetki Na posljedn- ende!), a Cesarec se pita, je li on u
kulturne tradicije, probija od bogumila, jim tranicama, koju pie pod dojmom vidovitim visinama od 500 metara nad
preko Kriania, do Kranjevia, i da ta svojih vlastitih ratnih puteevstvija, morem zamiljao ba takvu Jugoslav-
linija znai pravi Izbor i Spas. Kao to kada je kao mobilizirani vojnik aus- iju? Ja mislim da nije. Konano sve-
znamo, bogumili e poslije postati stalna trougarske regimente morao u rat jedno. U svakom sluaju pozitura koju
Krleina opsesija, Kriani e ostati nje- protiv bratske Srbije; autobiografska je on danas u ovim prilikama zauzeo
gova nedovrena drama, a Kranjeviu i antimilitaristika, sa Ilijom Korenom dokazuje groznu unutarnju slabost i
e posvetiti i jedan vrijedan esej. kao glavnim likom, ta povrnost itave strukture njegovih
Hrvatska knjievna la zavrava pripovijetka postavlja i nazora i kategorino zahtjeva od mene
ovom jednadbom: U tmini apso- danas aktualno pitanje da uglavim konano rasulo sve one
lutnog srednjeg vijeka: Bogumili. individualne odgovor- idejne zgrade koju je on nekih 25 godina
U predveerje velike revolucije: nosti ili krivnje: Svi gradio i na hartiji i u ivotu; slijedi
Kriani. U osvit naih crvenih smo manje-vie ubice. jedna kratka kozerija Annamu na Bal-
dana: Kranjevi. Eto, to je bio Ovo je vlak ubica; kanu, ili, bolje reeno, jedna sugestivna
sadraj prvog broja! No, prolistaj- onda opet pjesma paralela, izmeu Annama (dijela Indo-
mo malo i ostale brojeve. Evo i kine, nekadanje francuske kolonije,
drugih radova Augusta Cesarca, "Plamen" pie kritiki podijeljene na istoni i zapadni dio, iji
koje je, ovim redoslijedom, objav- i o knjievnom su stanovnici ratovali u sastavu fran-
ljivao u Plamenu: esej Dvije ori- kritiaru Milanu cuske kolonijalne trupe!) i Balkana:
jentacije, koji zavrava zakletvom: Marjanoviu! Zdravo, brao s najistonijeg poluostrva
46
novi
PLAMEN
PROKULTURA
Azije, na najistonijem poluostrvu samo. Prolaze. I ovjek stoji sam. zavod jedini posluje sa profitom, a kako
Evrope (naime, ta je kolonijalna trupa I veno sam. i ne bi, kada ivi na ljudskoj tragediji!
1918. posjetila i Zagreb); pa lanak I veno sam. Tu su, zatim, pjesme iz njegove novoob-
Maksim Gorkij ili grof Bobrinski, u Zaludu pojat suncu u magli jesenjoj. jaljene Knjige pjesama: No u lipnju,
povodu dolaska kontrarevolucionara, to mare ljudi za boju svetiljku, San i Pesma bez poante. Ova posljednja
ruskog Cuvaja grofa Bobrinskog u U guvi kasarne i mirisu karbola, je impresija sa jednog politikog kon-
Zagreb, kojeg u zagrebakom glazben- Kad ocel bleti kaciga sredovenih patro- gresa, i ne sluajno, ba sa politikog
om zavodu ugouje, nitko drugi, nego la. kongresa, a eli rei, da je ustvari cijeli
knjievnik - Iso Velikanovi, i kojem to ljudi mare za boju svetiljku? svijet bez poante, i da oigledno ni Soci-
u ast recitira panegirike (a Cesarec Svi idu samo. Prolaze. I ovek stoji sam. jalizam ne pronalazi taj Smisao:
dokumentirano pokazuje, da je taj grof I veno sam. Jel smisao grob? Goglota? Glazba?
za vrijeme svojeg mandata s narodom Strofa?
postupao kao s marvom, da je s jednim Sluaj Bach kao prototip Jel ena? Krv? Spinozza ili Dant
potezom pera raspustio sve kulturne Nita je sve to! I sve je bez poante.
instucije galikih Ukrajinaca, da je A onda, jedan dokument za historiju
Ovdje treba ukazati i na malo poznati
poslao u Sibir vie od 400 sveenika i jugoslavenske drame, a taj je doku-
Krlein tekst VI. izloba Hrvatskog pro-
hiljade seljaka itd.), i toj kontrarevo- ment ustvari jedna vrlo zanimljiva i
ljetnog salona, u kojem znalaki ospo-
luciji, Cesarec suprotstavlja Revolu- intrigantna polemika sa gospodinom
rava umjetniku vrijednost njegove post-
ciju, personificiranu u liku knjievnika Bachom (pod nazivom Gospodin Bach)
ave, i u kojem reinterpretira Schopen-
i humaniste Maksima Gorkog; i pred tadanjim ravnateljom Hrvatskog nar-
hauerov stav, po kojem jedina svrha
kraj, jedna gotovo nepoznata drama u odnog kazalita, koja se nastavlja i u
umjetnosti moe biti saznanje ideja,
tri ina - Otkrie (koja nikada nije obja- lancima: Jedan od hrvatskih Govekrjev
to jest saopenje tog saznanja!!! U
vljena u cjelosti, jer je Plamen nakon i Antantofil gosp. Bach! Naime, gos-
tom kratkom, prigodniarskom tekstu,
objavljivanja drugog ina prestao izla- podin Bach je godinama sve pristigle
moemo naii na nekoliko vrlo zanim-
ziti, a rukopis neobjavljenog treeg ina Krleine aktovke koje je ovaj pisao u
ljivih ideja, od kojih jedna danas zasig-
nalazi se, kao dio rukopisne ostavtine, groznici (npr. Kraljevo je, kako sam
urno bode u oi, ona, da je boljevizam
u Dravnom arhivu RH), s podnaslo- tvrdi, napisao preko noi!), bacao u
maksimalizam: Ako igde, to u kul-
vom: tragedija u tornju i gledana kroz ko za smee, pod izgovorom, da su
turi imade pravo postojanja iskljuivo
toranj jedne vile, mistina, i pomalo scenski neizvedive! A kada je Drutvo
samo maksimalizam i Svi umetnici
jezovita, radnja koja se dogaa negde hrvatskih knjievnika objavilo Krleine
stvaraoci mora da su maksimaliste,
na planetu Kroaciji ostaje nerjeena: Tri simfonije, uslijedio je nagli obrat tog
s tim da kulturni maksimalizam nije
to se dogodilo sa Oskarom Rankoviem, kazalinog konvertita, i on sada tvrdi,
identian sa ekonomskim, dotino
inovnikom, literatom, spiritistom i da je Krlea talent, i da je on ustvari od
socijalnim maksimalizmom. Naime,
pirotehniarom, koji pod svaku cijenu, poetka mislio, da je on talent, na novi
ekonomski maksimalizam je danas u
eli isprobati svoj pirotehniki patent?
vreme akutne klasne borbe kolektivne
I za kraj Jedna konstatacija, odnosno,
naravi (i mora da to bude), dok to kul-
jo jedanput o Prohaski i Marjanoviu!
turni maksimalizam niti danas nije,
Toliko o Cesarcu!
jer je individualan. I zavrno: Umet-
nost dakle ako je umetnost, mora da
Martiri i samoe je maksimalistika i mora da u detalju
A sada, o drugim prilozima Miroslava ve danas reava taj veliki problem.
Krlee! Trei broj otvara pjesma snane U Gunduli hotelu odrana je 7. lipnja
simbolike, Veliki Petak 1919, jedna od 1918. skuptina Drutva hrvatskih
najangairanijih pjesama Miroslava knjievnika na kojoj se, kao promatra
Krlee uope, koju pie u spomen tada U "Plamenu" svoje pjesme objavljuju (jer tada jo formalno nije ni bio, a nije
netom pogubljenog martira njemake i A.B. imi i Gustav Krklec ni elio biti njihov lan), sluajno ili
revolucionarne ljevice Karla Lieb- Wyspijanski, i to se njega tie, on bi ve namjerno, svejedno je, naao i mladi
knechta! Slijedi zatim jedna, ne ba sutra postavio na scenu neku njegovu Krlea, i koji i o tom dogaaju sada
previe uspjela novela, Hodorlaho- dramu, samo kada bi ona bila izvediva! svjedoi u lanku Grobnica u Gunduli-
mor Veliki ili kako je Pero Orli pre- Krlea trai ostavku gospodina Bacha, hotelu. Kako nije vie mogao sluati
bolio Pariz, s posvetom Janku Poliu ali ne samo zato, to ovaj nema sluha za isprazne prie naih tromih knjievnika,
Kamovu, koji je junaki pao sa stegom njegove Salome i Leeve, nego prije posvaanih po klikama, i traeve,
u ruci (ta e posveta, kao i ona Lenjinu svega zato, to je za njegovog mandata tipa, je li intedant Hreljanovi kvakar
iz Cristovora Colona, poslije biti izbri- kazalina umjetnost potpuno degra- ili ne, on je planuo kao internacionalni
sana, ali treba rei, da je tajantijob i dirana! S devetim brojem Plamena, socijalista i sasuo u lice toj gospodi sve,
veliki psova, kako su zvali Kamova, poinje u nastavcima izlaziti definitivno to ih ide. To je ispalo kao pravi skan-
svojim ivotom, vie nego literaturom, jedna od najuspjelijih Krleinih novela dal (poput onoga iz Pijane decembarske
fascinirao tada i Krleu i Cesarca, i da Veliki metar sviju hulja, sa Ljubom noi 1918.) , a ovogodinju skuptinu
Cesarec pie i jednu studiju o njemu, Kraljeviem (suradnikom Hrvatskog otvorio je dr. Nikola Andri, i Krlea
koja ostaje neobjavljena, a u fragmen- slova) kao centralnim likom. Kao vrsni se sada pita, tko je pak taj gospodin?
tima se uva takoer u Dravnom pripovjeda, Krlea u koncentrinim Taj se gospodin nalazi na elu DHK, a
arhivu RH!); U predveerje, naziv je krugovima postepeno zahvaa i mar- Arcibaevljevog Sanina, on je proglasio
drame, koja problematizira prvi grijeh kantno oslikava svu stravu i uas post- za nemoralnu glupost, dok je istodobno
i vjeni sukob mukarca i ene, a koju ratovske hrvatske stvarnosti. Kraljevi izdava zabavne biblioteke, kojom ve
e Krlea poslije malo prepraviti, i u ivi u kui na tri kata, koja simbolizira godinama kvari ukus nae i onako trule
neto kvalitetnijem izdanju, objaviti klasnu podjelu drutva (u toj kui ivi i buroazije. Krleu je posebno razljutila
pod naslovom Adam i Eva; a onda opet jedan nieovac, a treba rei, da Krlea protestna nota DHK protiv cenzure u
pjesma Ulica u jesenje jutro (Ulica je kod tada intenzivno ita Nietzchea!), i u Rusiji! Danas, u vreme, kada se depor-
Krlea ponekad organizirana revolucio- njoj se svi lemaju i grizu kao akali, tiraju ljudi na prisilan rad u Albaniju,
narna masa, a ponekad dezorjentirana preko puta je Prvi hrvatski pogrebni kada se zove pod oruje svi oni, koji
rulja!) sa sedam akorda, i glasom onog zavod, a njegov ef je taj veliki metar ne odgovaraju sistemu, kada se bati-
koji vapije (a to je pjesnik sam): Svi idu sviju hulja. Taj Prvi hrvatski pogrebni naju cele provincije, kada se tuku i zlo-
novi
PLAMEN 47
PROKULTURA
stavljaju trudne ene, kada se ukaju je, poput Tita Strozzia i A. B. imia.
politiki uhapenici, kada se apse cele Naime, u Plamenu je objavljen frag-
stranke i gone ulicom pod bajonetima ment Strozzieovog romana Juri, na
kao stoka, kada se neuvenim terorom kojem se sada ne moemo zadravati, i
siluje tampa, kada se celim partijama pjesme A. B. imia: Pesma bolesnika,
ne dozvoljavaju listovi, danas DHK pro- Pesma oveka s tajnom, Bog i gradsko
testira protiv cenzure u Rusiji. (Sve popodne i Radosna no u gradu. (Valjda
se to ponovilo i u nae vrijeme, ili bolje se imi tada ve pomirio sa Krleom i
rei - ne vrijeme, kada su nae literarne njegovom poezijom, jer ne zaboravimo,
fukare, pored svega to se je dogaalo, da je on svojedobno, izlazak njegove Tri
odluile da je jedino za shodno reagirati simfonije popratio negativnom recen-
na nain da se sa sjedita njihove zgrade zijom, pod nazivom: Prazna retorika
skine spomen-ploa knjievnicima pogi- Miroslava Krlee). Tu su i pjesme Miro-
nulim u NOB-u!) Slijede leprave Pjesme slava Feldmana: Poslije sunca i U brda,
na livadi u lipnju, a za kraj Eppur si te pjesma Guida Tartagliae Proletni
muove!, jedan od najpoznatijih Krleinih vetrovi. Julije Benei (koji e poslije
eseja, na temu revolucionarnih i kontra- uvelike proteirati Krleu, i omuguiti
revolucionarnih dogaanja u Evropi u mu izlet u Poljsku) zastupljen je pjes-
proteklih stotinu godina, a u kojem, to mom Na odlasku, a dobri stari Augus-
valja primjetiti, jo ne odustaje od pro- tin Tin Ujevi sa Suvinim epitafom. Sa
gresa kao historijske zakonitosti: Giba dvije pjesme, Crni dan i Pogreb, zastu-
se! Polagano se giba. Ali se ipak giba! U pljen je i Tomislav Prpi, dok se mladi
udnoj spirali i svakih sto godina spi- Gustav Krklec, prezentirao sa pjes-
rala se zaokrene za jedan zavoj vie. O, mama: Umorno jutro, Umiranje dana,
svakih sto godina spirala se zaokrene za Podne u umi, Pono pred prozorima i
jedan zavoj vie. I to je to, to se tie Jutro! Od drugih pjesnika, tu je Fran
Krlee! Albrecht sa pjesmom Iz Bojnih ritmov,
"Plamen se obraunava i sa "vidov-
zatim Marcel Martinet, jedan od malo-
danskom etikom", ijoj glorifikaciji
U potrazi za novim istinama pridonosi i Metrovieva umjet-
brojnih francuskih poeta, koji je zajedno
nost (Marko Maruli, rad Ivana sa Romainom Rollandom, R. J. Jouveom
No, pored Cesarca i Krlee, u Pla- i Henrijem Barbausseom, ostao vjeran
menu su objavljivali i drugi autori, a Metrovia)
Interanacionali, a kojem Plamen
prenoeni su i prijevodi stranih tek- objavljuje Bojnu pesen iz ciklusa Les
pjesmu prenosi Plamen. Nadalje, u
stova. U treem i etvrtom broju, moe Temps Maudits (Prokleti Dani), te Walt
Plamenu je dosta zastupljen pjesnik
se proitati iscrpna kritika Cristovala Whitman i Due vojnika (Inae, Whit-
Ivan Putnik, a u nekoliko brojeva obja-
Colona s potpisom Iljka Gorenevia! man je imao snaan utjecaj na Krleu,
vljene su ove njegove stvari: Limena
Tko je taj Iljko Gorenevi? To je njegov slobodni stih, ali i mjestimina
glazba kralja Velike Britanije, pa tri
pseudonim Lava Grna, jednog od retorinost i preesto nabrajanje, tzv.
pjesme, od kojih treba posebno izdvojiti
prvih i najboljih naih marksistikih katalogiziranje, ostavili su nesumnjivog
Pesmu bogu zlata i banknota:
likovnih i literarnih kritiara (kada je traga i u Krleinoj poeziji!).
umro 1924. godine, Krlea mu je napis- Daj, da te slavim Boe!
Plamen je uputio i dva otvorena pisma
ao nekrolog u Knjievnoj republici). Tebe, boe zlata, chequa i banknota!
Drutvu hrvatskih knjievnika; prvo
On objavljuje u Plamenu i kritiku O smiluj mi se i daruj me boe!
je nepotpisano, a drugo potpisuje R-
Umetnost Marina Studina, koja je, po I kleati e ljudi pred menom svi u
(odnosno Mijo Radoevi), u kojima se
njemu svrila pobedom nad tradicio- prahu
trai, da ta krovna knjievna institucija
nalnim naim umetnikim Laima. kad bogat budem.
protestira protiv policijske cenzure Pla-
Na adresu Plamena stie sa velikim I klanjat e se ljudi, i bojat e se ljudi,
mena. Umjesto da literarni kritiari
zakanjenjem dopis iz Pariza, odnos- mene boe, namesnika tvoga,
tite slobodu umjetnikog stvaralatva,
no, likovna kritika od Tokina, jedini Sa zlatnom krunom u krvavom platu.
oni denunciraju Plamen kao destruk-
tekst, koji e Plamen odtampati na Zatim ponovo pjesme Vreme mostograd- tivan i boljeviki list, traei njegovu
irilici: Izloba jugoslavenskih umet- nje i Pesmu na Sinaju ovjeanstva, a na zabranu! Hrvatska je klasina zemlja
nika u Parizu Na toj su izlobi izl- kraju O smislu lutanja problem jevre- kontrarevolucije!, stoji u pismu, a
agali Bukovac, iko, Vukanovieva, jske rase! Drutvo hrvatskih knjievnika? to hoe
Kraljevi, Vidovi, Grohart, Jama, Vesel, U petom i estom broju, Plamen obja- to Drutvo? To drutvo, na svojoj zadn-
Raki, Kljakovi, Popovi, Babi, Vanka, vljuje dramu Neprijatelj (Der Feind) od joj skuptini, iznosi prijedlog, da se sve
Milii, ulenti, Dobrovi, Vorkapi, Ericha Singera. Cenzura e zapljeniti crkvene knjige tampaju na irilici, i
Frange, Valdec, Zoranovi, Metrovi, posljednju scenu IV ina, u kojoj aus- da se uvede slavensko bogosluje! To je
Dekori, Rosandi, Jovanovi i dr., a trijski kapetan Metzger pada od hitca Drutvo Hromih Klokana. DHK
Tokin primjeuje, da je na toj izlobi jednog ovjeka, koji osjea da je u Ali, andari su vrlo brzo pokucali na
malo ljepote i stila, malo harmonije i njemu uniteno ljudsko dostojanstvo, a vrata izdavake kue Jug! U kolovo-
sinteze: Mnogo fragmenata i preteni urednitvo lista protestira u Pismu gos- zu je izaao petnaesti broj Plamena,
element je snaga i dinamika. Dosta bljes- podi od crvene olovke, i pita se, jesu li i to je bio posljednji broj! Na temelju
ka, prilino iskrivljenosti, a i povrnog jo uvijek ivi Austro-Croati? (Jer, zbilja, banske naredbe od 27. VII. 1914. o
imitovanja Metrovia. (ije su posljed- udno je, da u Jugoslaviji netko prote- iznimnim mjerama za sluaj rata,
nje skulpture slabe, prepune bizan- stira protiv ubistva kapetana poraene vlasti su zabranile Plamen (zajedno
tizma i neke izmuenosti), a od svih austrougarske vojske, no, oigledno je s partijskom Istinom) 8. VIII. 1919.,
izlagaa, Tokin izdvaja kao mlade origi- cenzorima bio drai jedan konzerva- s razloga to se njihovim pisanjem
nalne talente Vorkapia, ali i Babia i tivni Austrijanac, nego komunist u liku ugroavaju dravni interesi i javni red i
Dobrovia (koji e, kao dobri Krleini Johanna Bleiha), i zakljuuje: Mi danas mir. Plamja je brzo prestala izlaziti,
prijatelji, svako na svoj nain, izraditi i ivimo u vreme crvenih stegova, a ne u navodno, zbog nedostatka suradnika,
njegov portret)! Dan prije pogibije Karla vreme crvene olovke. a izlazak Plamena brzo su zabranile
Liebknechta, u Rote Fahne, bila je otis- U Plamenu objavljuju i knjievnici vlasti! Nadamo se, da e Novi Plamen
nuta njegova Labua pjesma, i tu sada liberalno graanske provenijenci- imati neto vie sree!
48
novi
PLAMEN
KNJIKI MOLJAC
Smrt
biroa "Svako poglavlje koje sam proitala jo me
je vie razbjesnilo."
Dr. Helen Caldicott, meunarodni voa anti-nuk-
learnih i ekolokih pokreta
Sadraj:
faizmu,
Uvod
1. Kina 1945. do 1960-ih: da li je Mao Tse-
tung bio samo paranoian?
2. Italija - 1947-1948.: slobodni izbori na Holly-
woodski nain prevara nad komunistima
sloboda
3. Grka - 1947 do ranih 1950-ih: od kolijevke
demokracije do klijentelistike drave ka Sukarnoa ... i 500,000 komunista
4. Filipini 1940-e i 1950-e: najstarija amerika Istoni Timor 1975.: i jo 200,000
kolonija 32. Gana 1966.: Kwame Nkrumah prekoraio
5. Koreja - 1945-1953.: da li je sve bilo kao to je dopueno
narodima!
se inilo? 33. Urugvaj - 1964-1970.: tortura amerika
6. Albanija - 1949-1953.: pravi engleski pijun kao pita od jabuke
7. Istona Evropa - 1948-1956.: operacija 34. ile - 1964-1973.: srp i eki utisnut u elo
Splinter Factor vaeg djeteta (ruenje demokratski izabrane
8. Njemaka 1950-e: sve od mladenake socijalistike vlasti)
delinkvencije do terorizma 35. Grka - 1964-1974.: "Jebem vam va parla-
9. Iran 1953.: osiguravanje kraljeva ment i va ustav," izjavio je predsjednik SAD-a
10. Guatemala - 1953-1954.: dok je svijet gledao 36. Bolivija - 1964-1975.: lov na Che Guevaru u
11. Kosta Rica sredinom 1950-ih: pokuaj svr- zemlji pueva
gavanja saveznika prvi dio 37. Gvatemala - 1962 do 1980-ih: manje medi-
12. Sirija - 1956-1957.: kupnja nove vlade jski popraen oblik "konanog rijeenja"
13. Bliski Istok - 1957-1958.: Eisenhowerova 38. Kosta Rika - 1970-1971.: pokuaj svrgavanja
doktrina osvaja jo jedno ameriko dvorite saveznika drugi dio
14. Indonezija - 1957-1958.: Rat i opscenost 39. Irak - 1972-1975.: tajnu akciju ne bi trebalo
15. Zapadna Evropa 1950-e i 1960-e: fronte pomijeati s misionarskim radom
sa frontama unutar fronti 40. Australija - 1973-1975.: jo jedni slobodni
16. Britanska Gvajana - 1953-1964.: CIA-ina izbori
internacionalna sindikalna mafija 41. Angola - 1975 do 1980-ih: pokerska igra
17. Sovjetski Savez - kasne 1940-e do 1960-ih: velikih sila
od pijunskih aviona do izdavatva 42. Zair - 1975-1978.: Mobutu i CIA, blaeni
18. Italija 1950-e do 1970-ih: potpora kar- brak
dinalove siroadi i tehno-faizam 43. Jamajka - 1976-1980.: Kissingerov ultima-
19. Vijetnam - 1950-1973.: cirkus osvajanja srca tum
20. Kamboa - 1955-1973.: princ Sihanouk hoda 44. Sejeli - 1979-1981.: jo jedno podruje od
po pagi neutralizma strateke vanosti
21. Laos - 1957-1973.: tajna vojska 45. Grenada - 1979-1984.: laganje jedna od
22. Haiti - 1959-1963.: zemlja marinaca, opet rijetkih washingtonskih industrija u porastu
Ako pogledate pod kamen amerike vanjske poli- 23. Guatemala 1960.: jedan dobar pu 46. Maroko 1983.: gadan video
tike u posljednjem stoljeu, evo to e ispuzati... zasluuje da se ponovi 47. Surinam - 1982-1984.: jo jednom, kubanska
invazije ... bombardiranja ... svrgavanje vlada ... 24. Francuska/Alir 1960-e: pu, to je CIA baba-roga
represija nad pokretima za drutvenu promjenu 25. Ekvador - 1960-1963.: prirunik prljavih 48. Libija - 1981-1989.: vrline Ronalda Reagana
... atentati na politike voe ... izborne prevare trikova 49. Nikaragva - 1981-1990.: usporena destabi-
u stranim zemljama ... manipulacija sindikata 26. Kongo - 1960-1964.: smaknue Patricea lizacija
...proizvoenje "vijesti" ... odredi smrti ... tortura Lumumbe 50. Panama - 1969-1991.: prevara naeg
... bioloko ratovanje ...osiromaeni uran ... dilan- 27. Brazil - 1961-1964.: uvod u prekrasan svijet dobavljaa droge
je drogom ...plaenici ... odreda smrti 51. Bugarska 1990/Albanija 1991: uenje
Dovoljno da imperijalizmu da loe ime. 28. Peru - 1960-1965.: Fort Bragg kree u demokraciji
Pune detalje proitajte u knjizi Williama Bluma: dunglu 52. Irak - 1990-1991.: pustinjski holokaust
Killing Hope: US Military and CIA Interven- 29. Dominikanska Republika - 1960-1966.: 53. Afganistan - 1979-1992.: ameriki Jihad
tions Since World War II."Daleko najbolja knjiga spaavanje demokracije od komunizma tako da se 54. El Salvador - 1980-1994.: ljudska prava na
na ovu temu." Noam Chomsky "Vrlo vrijedna oslobodimo demokracije washingtonski nain
knjiga. Istraivanje i organizacija knjige su 30. Kuba - 1959 do 1980-ih: neoprostiva revo- 55. Haiti - 1986-1994.: tko e mi pomoi da se
izuzetno impresivni.." lucija rijeim ovog buntovnog sveenika?
A. J. Langguth, autor, bivi ef New York Times 31. Indonezija 1965.: likvidiranje predsjedni- 56. Ameriko carstvo od 1992 do danas
novi
PLAMEN 49
PROGLAS
U Bosni i Hercegovini osnovan
POKRET ZA
SOCIJALNU PRAVDU
samoorganizovanje graana
RJEENJE KRIZE
Dosta je ekanja i trpljenja. Trpljen spaen!, parola kukavica i ulizica mora biti naputena. Trpljen upropaten!, parola je
koja vjerno odslikava stanje u kome se nalazi veina stanovnika Bosne i Hercegovine. Neka trpi ko hoe. Mi to ne elimo i ne moemo
i zato objavljujemo borbu nepravdi, lai, nasilju i licemjerju, ukratko totalnoj destrukciji naih ivota.
U vremenu prvobitne akumulacije kapitala u Bosni i Hercegovini, u vrtlogu nerijeenih ljudskih problema, u totalnoj pomutnji,
dezorijentaciji i besperspektivnosti graana, grupa ljudi je osnovala je udruenje graana koje nosi naziv Pokret za socijalnu pravdu
(PSP), kako se borila protiv drutvenih zala. U modernim dravnopravnim porecima postoje primjese liberalnog i intervencionistikog
kapitalizma, sa tobonjim elementima drave blagostanja i socijalne drave.Ovaj kapitalizam ima jednu sutinsku odliku, a ta je da
vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju pripada oligarhijskim monicima, dok trine zakonitosti imaju katastrofalan negativan
utjecaj na radniku klasu i veinu stanovnitva. Dananji skorojevii (ratni i poslijeratni profiteri) u BiH su se obogatili preko noi.To
je i u ostalim bivim republikama SFRJ, danas nezavisnim dravama, popratna pojava.
Sve ove negativne pojave su razlog za osnivanje PSP, koji e se boriti da stane na put oiglednoj nepravdi, u odbranu graana i da
zajedno sa njima brani ono to je izgraivano pedeset godina, to beskrupulozno, bez ikakve milosti, prodire nepravedna priva-
tizacija. PSP je osnovan u drugoj polovini 2006.godine. Njegov prvobitno naziv je trebao biti Savez za socijalnu pravdu, ali je
birokratizovana administracija postavljala nesavladive prepreke, pa je naziv morao biti promijenjen u Pokret za socijalnu pravdu.
Na Osnivakoj skuptini u Sarajevu, usvojeni su Statut i Platforma Pokreta, koji je definisan kao nestranako, nevladino, neprofitno
udruenje. Osnovni cilj PSP je da demokratskim sredstvima vri pritisak na dravu kako bi se pored politikih prava poela realizo-
vati i ekonomska i socijalna prava, poznata i kao prava druge generacije. Ciljeve Pokreta su definisani u Statutu na sljedei nain:
Promovisanje ideje socijalne pravde, koja znai promjenu trenutnog poloaja radnih slojeva stanovnitva na nain
potovanja postojeih i priznavanja novih ekonomskih i socijalnih prava;
Istraivanje ekonomskog i socijalnog poloaja ugroenih kategorija stanovnitva u Bosni i Hercegovini;
Uspostavljanje kontakata sa pripadnicima ugroenih kategorija stanovnitva i njihovim organizacijama, kako bi se pod-
stakli na aktivnost u okviru PSP ili u saradnji s njim;
Razgovor o svim pitanjima njihovog socio-ekonomskog poloaja, pruanje podrke akcijama koje oni organizuju (trajkovi,
protesti i sl.) i uee u njima u ime PSP, kao i organizovanje zajednikih aktivnosti;
Organizovanje samostalnih aktivnosti u cilju upoznavanja javnosti sa tekim socio-ekonomskim poloajem veine stanovni-
ka BiH, skretanja panje na adekvatne oblike i metode borbe i poboljanja poloaja socijalno ugroenih kategorija stanovnitva;
Organizovanje akcija koje e imati za cilj trenutno rjeavanje nekog konkretnog problema i stvaranje preduslova za izgrad-
nju socijalno pravednog drutva. Pokret poiva na delegatskom principu odluivanja i djelovanja, ime je maksimalno ostvarena
unutranja demokratija. Demokratska struktura i isti takvi unutranji odnosi proizlaze i iz naina organizovanja Pokreta, jer lokalne
organizacije imaju pravo kontrolisati svoje delegate u organima Pokreta, a posebno u njegovoj Skuptini i Upravnom odboru. lanovi
ovih organa ne mogu djelovati nezavisno od volje svojih lanova, ime je konano prevazien princip organizovanja parlamentarnih
stranaka, u kojima vostva djeluju mimo volje svog lanstva. Pokret djeluje u BiH i uspostavljat e kontakte sa svima koji pokau
interes i zanimanje za saradnju, a koji imaju sline ciljeve kao i pokret. Time se eli omoguiti ostvarenje jedna od osnovnih ideja
Pokreta, a to je stvaranje irokog socijalnog pokreta, koji e u svoj sastav ukljuiti najiri krug pojedinaca i organizacija. Platforma
Pokreta je prvi dokument jedne nepolitike organizacije koji na prilino detaljan nain izlae svoje ciljeve i ideje kako prevazii krizu.
U tom dokumentu su sasvim konkretno dati prijedlozi kako rijeiti pojedine probleme u naem drutvu. Ali, Pokret nije specifian
samo po tome, ve i po injenici da e svoj rad fokusirati na radnike, osobito na lokalne sindikalne organizacije, kao i na studente i
njihove probleme. Nastojat e da prui podrku i pomo radnicima i svima koji se bore, ukljuujui se u njihove akcije ili ih pokreui
samostalno ili u zajednici s drugim organizacijama. Pokret e nastojati da prui pravnu, organizacionu i moralnu podrku i pomo
svima koji se bore, a i sam e pokretati sve aktivnosti, tipa trajkova, protesta i dr., za koje ocijeni da su realne u datom momentu. U
naem drutvu ne moe biti krupnih i brzih promjena. Potrebna je dugotrajna i uporna, sitna i svakodnevna borba. Svaki, ma i naj-
manji uspjeh, bit e veliki pomak naprijed i ohrabrenje za one koji se ne plae i ne oajavaju. Pokret e se u svom radu rukovoditi tim
principom.
Muharem Bajraktarevi
50
novi
PLAMEN
CRVENA GUJA
Globalistiki
kumroveki nokturno
P uba truklec agramerski valjda
je najvei pehist meu Hrvatima,
nekadanji roker so Savu i za nudu
plarni primjerak Hrvata sa uroenim
smislom za drpainu i otimainu, i to
sve s peatima i potpisima, tako da je
serbus i odmah pritom zagudio kako je
krajnje vrijeme da odemo u Sloveniju po
peceraj. Odmahnuo sam rukom kao da
so Moravu, pa koarka Lokomotive, on poetkom Tumanove ere vrlo brzo tjeram muhe i procijedio kroz njupavce:
pa nositelj svih moguih odlikovanja postao savjetnik Hercegovcima u oper- - Nisam bigec kao zec i ovih mi se dana
u dvije drave, ali kad je nastupila era acijama uzmi, nije ti aino. ak je u ne ide u Deelu. Nositelj hrvatske luk-
demokracije, Puba je svojega druga Tita to vrijeme nosio i bijele arape. Poznavao suzne mirovine odbrusi mi kako sam
sklonio na tavan, bistu odnio u viken- sam ga jo iz gimnazijskih dana, kada mi nostalgojugiar poput olinjalog tran-
dicu, manju sliku u podrum svoje sece- je drao predvojniku obuku, govorei skripta iz Titove vikendice kojeg su ve
sijske zagrebake zgradurine koju mu kako ne treba spaavati na bojitu onog proitali u Haagu. I ode rasni zagrebaki
nisu oslobodioci Zagreba oteli, jer Puba tko urla, ve onoga tko samo to nije picer meu svoje jato kod arlija, a ja u
je samo po tati bio polu idov, a po mami otegnuo papak pa uti ko zaliven. Iako svoju ia Joinu kolibu. Mine od tada
je vukao turopoljske gene jo od Ljude- vrlo morbidno, Puba truklec je to izvo- koja godinica, ispilila se moja knjiga
vita Posavskog. Bio je on i tajni agent, i dio teatralno kao da je na Dubrovakim tvrdih korica, izloili ju na Jelai placu
sveuilini profesor, pomonik direktora ljetnim igrama, gdje je u svoje vrijeme ko jopiinu rit, crvena ko Centralni
Vraaria, nadzorni organ na relaciji glumio duha Hamletovog oca za masni komitet polit-biroa proletera svih zemal-
rnec polja, gdje se na trinaestoj kazeti honorar. Duga je to pria kako smo se ja pri ujedinjenju.
negdje izgubilo samo pedeset milijuna upoznali, pa bi to vie liilo na filozofsku - Sram te bilo zagrmi mi Puba iza uha
dolariki kredita od ikake banke. raspravu s vjeitim pitanjem; otkud sol u ti druka za uvarevu Ljevicu; itao ja
moru i to je bilo prvo, koko ili jaje. On tvoju humoresku Moj Hagonja u selu te
UZMI, NIJE TI AINO je mene u zadnjih dvadeset godina zvao jok, ba si mi neki izrod hrvatski.
piskaralo, a ja njega profesorski mulec. - Tko to meni govori! Boe, sii pa vidi:
Ali, ono to je najvanije u ovoj prii, Sreli smo se u mlano predveerje na Tebi su diplome otisnuli u gabicineru
to je da je taj Zagrepanin bio egzem- Jelai placu, gdje mi je on dobacio svoj Bakarievog kabineta, boktemolovo pro-
novi
PLAMEN 51
CRVENA GUJA
fesorski, i ti e meni pokazivati mjesto Puba dobacio slogan: Srce moje od krum- JNA, a ti ve onda porunik. Ne moe
gdje usred mraka sjaji zvijezda petokra- pira, kad te vidim piat mi je sila. I ode ti pobjei od Juge i Balkana, mada sad
ka, ni manje ni vie nego u tunelu. Puba ovjek u toaletne prostore gdje je ostao propovijeda zapadnjatvo i neokoloni-
je odmah splasnuo ko probueni balon dulje od manekenke i glumice koje tamo jalizam.
i opet s neba pa u rebra predloili da obave pedikuru, friziranje i trajnu ondu- Kroz par dana krenemo mi put Slo-
odemo u Maarsku po peceraj. laciju na hladno. Mora da je proitao venija, a na carini nas pretresali kao
- Ma ni u ludilu, moj Puba. S Maarima sve cajtnuge, kad se vratio napanan ko da smo palestinski komandosi. Pubi
smo se makljali zbog Meimurja. zapeta puka i rekao: su oduzeli karabin, sainili zapisnik,
- Idemo onda barem u Maribor. - Ide se u Maribor po peceraj i lus! ali ne lei vrae, zove Puba ambasadu
- Ne idem u Deelu, grom u tebe puko! Mili Boe, kakav je auto imao Puba! To i vratili oni njemu puku i sve metke. I
Prije bih iao na Mirogoj da vidim bune si ni gradonaelnik Zagreba ne bi mogao tako smo cijeli boji dan krstarili po Slo-
li se mrtvaci na situaciju u zemlji, i je priutiti. Crn kao grobnica neznanog veniji, grickali ips, puili cigare, fukali
li ih moda smeta amor ivih koji junaka. Kromirani dijelovi sjali su se ko za fufama, tipali konobarice, ak smo
naruavaju njihovu mrtvu tiinu. pasja muda, iroke gume kao kod bolida, kupili i neto peceraja; svaki po dvije
po izgledu je bio dip, a unutra sve koa i vreice, ali smo Deelu prokrstarili
I tu padne spika dubokumna sa
kompjutor. Kad sam vidio kakvu makinu uzdu i poprijeko, tako da smo se kasno
intelektualnim pretenzijama, i dok
ima Puba, prvi put u ivotu su mi poele noi nali u Mariboru i onda Puba zaeli
smo sjedili na Jelai placu, kraj nas su nekontrolirano cureti sline. najbedastiju stvar koju netko moe
se lijeno vukli dravni nosai fascikla - Ma kako ne bi ili po taj slovenski eljeti, a to je da nou vidimo je li osvi-
Gradskog poglavarstva, a bez fascikla peceraj, ne samo u Maribor, nego ako jetljen Veliki Tabor, dvorac Miljana,
izgleda kao da brie kafi. treba i u Trakoan i da tono u pono budemo
Ljubljanu, ili ak tamo gdje je doktor u Kumrovcu. E, to se valjda nije svidjelo
ZABUANTI SVIH Preern napisao svoj Sonetski vijenac. ni samome vragu kojemu je ve bio pun
ZEMALJA UJEDINITE Ako treba idemo i na Brdo kod Kranja, kofer Pubinih gluposti. Aneli uvari su
i na golf teren kue Karaorevi kod valjda odustali jo kod Bledskog jezera
SE Blede; na Krst pri Savici ili na tromo- kad se Puba htio popiati u jezero, ali
Taj smo dan promovirali zabuavanje i stovlje da onom kamenom zmaju vidimo bi uvijek od nekud uskrsnuo neki turist.
gluvarenje i svaku vrstu lijenosti na isto zube. Ako treba zaviriti emo i u hotel Ne moe ti u Deeli piati gdje se tebi
naunoj osnovi. Zabuanti svih zemalja, Slon, tek toliko da se sjetimo starih dana svidi.
ujedinite se! Triper kombinacija je glasi- kad si jo propovijedao samoupravljanje Sve je ilo u Sloveniji kao po loju. Mala
la: lijenost plus zabuavanje jednako je i kad si stao uz Janeza Janu da vidi zemljica na sunanoj strani Alpa, sve
uspjena karijera.Na kraju je procunjala tko je vii rastom. A vidi dokle je on kao iz kataloga. irok osmijeh, zlatan
kraj nas jedna frajla s cekerom kojoj je dogurao, a to je on bio? Zastavnik u zub; sve pet samo vjeronauk dva.
RUGANJEM RE
tekuinama, molim te da
otkloni sve to bi me
odravalo na ivotu.
- Razumijem rekla je
ena, te ugasila televizor i
odnijela bocu piva.
ISKRENOST
- Draga, da li bi plakala za
mnom ako bih umro?
SLOBODNI RAZVOJ - Naravno, dragi, zna da
O, TAJ PROKLETI SMISAO IVOTA se rasplaem za svaki
Nedavno sam se vratio sa drek.
studijskog putovanja po
VJETAR Mu je pio pivo i gledao na
televiziji emisiju o BOSANSKI
vedskoj.
- Pa kako je tamo? Mu se nou ustao iz smislu ivota. Iznenada se INDIKATOR
- O, vedi su najmanje 20 kreveta i otiao u vrt da obrati eni:
godina iza nas. obavi malu nudu. - Draga, kad bi se meni Bosanac umre nenadanom
- Kako to? - Zar vani pada kia? upita neto dogodilo da se smru i ode u raj. U raju
- Pa, kod njih je jo ga ena kad se vratio. naem u stanju vegetiranja, vidi jako puno satova. Kad
uvijek dobro. - Ne, ne, samo pue vjetar. ovisan o aparatima i sretne Boga pita ga:
52
novi
PLAMEN
V KMICI otvorena u to doba noi, a pijetli jo nisu staroj zgradurini koja je pomalo smrdje-
zapjevali. Potoka vie nije bilo na istom la na sve ralece i vajngulae, na sve
Problem je nastao kad smo preli mjestu kao nekada kad se Tito iz frenta filane paprike i gulae u zadnjih pola
granicu i doli do Trakoana koji je vratio u rodno selo. Traktori nisu proiz- stoljea, i normalna stvar da sam sanjao
zbilja nou bio osvijetljen, ali je zato vodili gnojnicu pa se nije osjeao nika- Hitlera s Mussolinijem i Tita sa Stalji-
Veli Tabor bio u debelom mraku, kmici, kav miris. Ni ive ni krepane make na nom, zatim debelog Churcilla, i oni nisu
kak bi rekli Zagorci. Kad smo nekim vidiku, i dok je Puba itao Alana Forda bili na Jalti nego u Jajcu na Drugom
puteljkom ili prema asfaltiranoj cesti, ispod uline svjetiljke, ja sam odetao zasjedanju i svi su se pitali otkud ovi sad
odjednom je kraj nas prozujao ovjek na u usnuli Kumrovec. Ni od kuda zvuka tu? Na to im je Moa Pijade odgovorio:
motoru i to bez svjetla. To je bio prvi lo nikakvoga, ni lavea, ni huke sove, a - Jebe zemlju koja Bosne nema!
znak. Naslutio je to valjda i Puba kad je kad se uputio prema parkiranome autu, Ujutro sam, nakon popijene kave,
poeo priu o Titu i Krlei. Sad idemo u odjedanput ujem itanje guma, a onda proitao u novinama kako su digli u zrak
Kumrovec pa da po mrkloj noi vidimo eksplozija, zatim opet tiina.
Joeka Brozeka, zvanog Tile, zasada
da li je to ba tako kako je nekada Puba je ve upalio auto kad sam ja
nepoznati poinitelji. To su valjda bili
opisao Krlea. Trebali su se javljati psi dopraio sa breuljka i samo je kroz
duhovi iz velikog Tabora ili Desinia
sa bregova, trebala je smrdjeti gnojni- njupavce procijedio: - Ako ne maknemo
koji se kue u dinamit. ini mi se da je i
ca od kumrovekih kumeka i smrdjeti guzice to prije, loe nam se pie.
Kad smo bili na cesti prema Zagrebu, meni i Pubi prisjela slovenska tjestenina
krepana maka iz oblinjega potoka.
prema nama je ila valjda sva policija i od tada nas nije bilo u Deeli.
Puba je parkirao auto na parkingu
ispred kafia Afrika. To su ga valjda grada Zagreba, jer toliko rotirajuih
krstili zbog Titove nesvrstane politike. plavih svjetla nisam vidio ni u amerikim Josip Rogin
Nigdje ni ive due. Nikakva birtija nije krimiima. Prespavao sam kod Pube u vrtlar i knjievnik
EI ISTINU
- Za to, bolan, slue svi ovi potrebe.
satovi?
Bog mu odgovori: HARA
- Svaki sat predstavlja
jednu dravu. Ako se u toj to je to PDV?
dravi neto ukrade, Pola Dajem Vladi...
kazaljka se pomeri za
jedan sat
unatrag.
SUVERENITET
- A gdje je sat za Bosnu?
Sanaderov tajnik izvjetava
- Eno ga u drugoj sobi, slui
svog efa da su mu stigla
kao ventilator.
tri gosta: Papa, izaslanik
Meunarodnog
POLITIAR monetarnog fonda i direktor
Svjetske banke.
Vraa se politiar kui i - Gospodine premijeru,
obasipa koga da uvedem prvog?
suprugu poljupcima. - Papu. - odgovori ef
- Sve je gotovo, izabran - Njemu moram poljubiti
sam! samo ruku.
- Stvarno! Ne lae?
- Ne, sad vie nema
novi
PLAMEN 53
KRIALJKA
5 6 7 8 9 10 VODORAVNO
1.Hrvatski komunist i pisac Ognjen (smaknut u Kerestin-
cu)
1 2 3 4 2.Francuski egzistencijalistiki i ljeviar Jean-Paul; kem.
1
simbol za srebro
3. Satnice; ovjekov najbolji prijatelj
2 4.Hrvatski pisac i komunist, August (smaknut na
Dotrini); upiite L
5.International Network of African Development Organi-
3
zations; nilski konj (latinski)
6.Osobna zamjenica; demagog, mistifikator, proizvoa
4 ideja
7.Prvo slovo abecede; panjolsko ensko ime i naziv revolu-
cionarne pjesme koju je izvodio Darko Rundek
5
8.Njemaki revolucionar i lan Lige Spartakovaca Paul/
talijanski pisac Primo; kratica za Asturiju
6 9.Zamisao, koncept; njemaki revolucionar Liebknecht
10.Talijanski naziv za Zadar; obrnuti inicijali talijanskog
ansonijera Yvesa Montanda; upiite OE
7
11.Engleski/latinski za prijepodne; 3.14; internacionalni
standard kvalitete
8 12. Autor Kapitala Karl; dulje prozno djelo
13.Djevojka
OKOMITO
9
1.?
2.Kruna rimska graevina; vrsta sira
10 3.Vrsta, pasmina, sorta; upiite VER; kemijski simbol za
rutenij
4.Ustaljeni obiaj; upiite XR
11
5.Sve oko nas, suma svih snaga koje djeluju u svemiru/
karakter, temperament
12 6.Drugi ton solmizacijske ljestvice; due vremensko razdo-
blje; spokoj
7.Ameriki lingvist i anarhist, lan Savjeta Novog Plamena
13
Noam
8.Pokrivalo za glavu (engl.); muko ime (Ilija/Ile) genitiv
jednin; naziv
9.Osmanlijski plemi; krajnja toka neke suprotnosti;
njemaka revolucionarka Luxemburg
10.Harmonija, sklad meu ljudima; lik iz Krleine drame
Gospoda Glembajevi
Dragi itatelji!
Ako vas prvi broj naeg lista nije iznevjerio, i ako ste zainteresirani
za daljnji izlazak Novog Plamena, molimo vas, da nam, u skladu
sa svojim mogunostima, pomognete! Naime, na list ne financira
Ministarstvo kulture, niti bilo koja druga dravna institucija, iza
nas - naalost, ili na sreu, ne stoje ni veliki, a ni mali tajkuni, i
zato se obraamo upravo vama, itateljima, zbog kojih i postojimo,
da se preplatite na Novi Plamen, i da nau rije i nae ime, pron-
osite i prenosite drugim potencijalnim itateljima i pretplatnicima!
Svaka financijska pomo je dobrodola! Svoje dobrovoljne priloge,
moete uplatiti na iro raun:
Unaprijed vam se zahvaljujemo!
iro-raun:
2484008-1103959884
broj deviznog rauna:
25000-0662-330
&
PRETPLATITE SE
elim se pretplatiti na Novi Plamen
na pola godine
(90 kuna, 480 dinara, 12 KM, 24 eura, 30 USA)
na godinu dana
( 180 kuna, 960 dinara, 24 KM, 48 eura, 60 USA)
Ime i prezime
Adresa
54
novi
PLAMEN
ART PORTAL
VanGogh
EMPRESI KAO
PLAMENI JEZICI
Vicent van Gogh (1853.- zaustaviti njihov nesmilje-
1890), jedan od najveih ni rast." (Ingo. F. Walther).
nizozemskih slikara, i jedan U pismu bratu Theu, Van
od prvih ekspresionista, Gogh pie, da se empresima
za vrijeme svog lijeenja stalno bavi, i da bi s njima
u duevnoj bolnici u Saint htio napraviti seriju slika kao
Rmyu, naslikao je seriju i sa suncokretima. U lini-
slika s motivom empresa! jama i proporcijama lijepi su
Pogledajmo te emprese! To poput egipatskih obeliska. A
kao da nisu empresi, nego njihova zelena boja posebno
gorui, plameni jezici! Kao je fini ton. To je poput crne
da je slikar svoj duevni mrlje u krajoliku obasjanom
nemir, uskovitlanom zagasi- suncem, ali to je jedna od naj-
to zelenom bojom prenio na zanimljivijih crnih boja, no
platno? Naslikani ispreki- ne mogu zamisliti niti jedan
danim potezima kista, oni se ton koji bi bilo tee pogoditi.
poput zelenih jezika vatre emprese stoga treba gledati
probijaju prema gore, pa u odnosu na plavu boju, ili
ak ni okvir slike ne moe tonije reeno, u plavoj boji.
F.E.
novi
PLAMEN 55
OPREZ!
u blizini je...
novi
PLAMEN
za slobodu, mir i socijalnu pravdu GODINA I VELJAA/FEBRUAR 2007. BROJ 1
56
novi
PLAMEN